Povijest

U dokumentima Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zavod za znanost o književnosti prvi se put spominje godine 1968. kao Institut za književnost na Filozofskom fakultetu. Predstojnici Zavoda su u kronološkom nizu bili Stanko Lasić, Miroslav Beker, Viktor Žmegač, Aleksandar Flaker te Dubravka Oraić Tolić. Danijela Lugarić Vukas imenovana je predstojnicom Zavoda 1. listopada 2013. godine. Sve do 90-ih godina dvije su osnovne djelatnosti Zavoda: koordinacija znanstvenoga rada književnih katedara Fakulteta (znanstvenih projekata, znanstvenih skupova te međunarodne suradnje) te izdavačka djelatnost.

U sklopu Zavoda organizirano je četrdesetak znanstvenih skupova. Među njima redovito su se održavali: Pojmovnik ruske avangarde, tj. od 1996. Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća (voditelj Aleksandar Flaker) te Hrvatska književnost u evropskom kontekstu u suradnji s Mađarskim institutom za književnost (voditelji Viktor Žmagač i Dubravka Oraić Tolić).

Izdavačka djelatnost Zavoda bila je najintenzivnija 70-ih godina, kada Slavko Goldstein u Zavodu osniva Sveučilišnu nakladu “Liber” s prvim izdavačkim savjetom u kojem su bili sveučilišni profesori: Miroslav Beker, Ivo Frangeš, Mladen Kuzmanović, Vladimir Vratović, Vice Zaninović, Mate Zorić i Viktor Žmegač. Izdaju se reprinti značajnih i rijetkih knjiga hrvatske kulturne baštine, časopis Croatica te izdanja Instituta, odnosno Zavoda za znanost o književnosti. Tako je u suizdanju s izdavačkim poduzećem “Mladost” izašlo sedam knjiga Povijesti svjetske književnosti, pokrenuta je edicija zbornika sa znanstvenih skupova ili kao rezultata rada na projektima (Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti, Hrvatsko-talijanski književni odnosi i dr.) te književno-teorijska Biblioteka L. Brojni naslovi dobitnici su uglednih nagrada: Sukob na književnoj ljevici Stanka Lasića, Ideja i priča Milivoja Solara, Stilske formacije Aleksandra Flakera, Književno stvaralaštvo i povijest društva te Težišta modernizma Viktora Žmegača, Hrvatska versifikacija Ivana Slamniga i dr.

Osamostaljivanjem “Libera” 80-ih godina Zavod postaje mali sveučilišni nakladnik specijaliziran za književno-znanstvena izdanja. Uz posebna izdanja profiliraju se tri samostalne edicije: Enciklopedija hrvatske književnosti (niz monografija o hrvatskim piscima i slavistima), Zbornici (Književni barok, Suvremeno hrvatsko pjesništvo, Intertekstualnost & intermedijalnost, Tropi i figure i dr.) te novi niz Biblioteke L. Od 1991. do 2002. u Biblioteci L objavljeno je 23 naslova, među kojima dva nagrađena: Duh secesije i impresionizma Viktora Žmegača te Prostor pjesme Branka Vuletića.

Početkom 90-ih sveučilišna reforma donosi promjene i u Zavodu: koordinacija projekata i organizacija znanstvenih skupova se individualiziraju, a broj zaposlenih smanjuje. Na projektima Zavoda tri su novakinje doktorirale: Ana Lederer (2002), Dubravka Zima (2004) i Danijela Lugarić Vukas (2010). Izdavačka se djelatnost održavala sve do 2002., kada objavljivanje naslova iz područja znanosti o književnosti postaje sastavnim dijelom izdavačke djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U posljednjih je desetak godina Zavod održavao, vodio i koordinirao projekt s Institutom za mađarsku književnost i kulturalne studije (ELTE, Budimpešta) (voditeljica Dubravka Oraić Tolić) te je u okvirima toga projekta objavljeno nekoliko zapaženih zbornika iz područja kulturologije, imagologije i komparatistike.