Osnove staroslavenskog

SYLLABUS (zimski semestar)

Naziv kolegija: OSNOVE STAROSLAVENSKOG ZA UKRAJINISTE (2018./2019.)

Ime nastavnika: Milenko Popović, prof. emeritus

Status koleija: obvezni

Jezik: hrvatski (i ukrajinski)

Oblik nastave: predavanja (2 sata)

Trajanje: 1 semestar (IV. – ljetni)

Prostor i vrijeme:

Broj ECTS bodova: 5

Uvjeti: položeni ispiti potrebni za upis u IV. semestar ukrajinistike.

Ispit: usmeni

Obveze studenata:

redovito pohađanje nastave

– aktivno sudjelovanje u nastavi

Cilj kolegija:

proširenim slavističkim vidokrugom (preko staroslavenskoga, kao etalona) kritički prosuđivati postojeća objašnjenja jezičnih pojava u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Ovladavanje osnovama staroslavenskog jezika omogućuje smještanje svakoga slavenskog jezika, pa tako i ukrajinskoga, u šire slavističke okvire, što pak daje mogućnost da se dani slavenski jezik uči s više razumijevanja, tj. uspješnije.

Korištene metode:

izlaganje, raspravljanje, uspoređivanje s hrvatskim i ukrajinskim.

 

Sadržaj kolegija po tjednima (nastavnim jedinicama):

  1. nastavna jedinica: Odnos: praindoeuropski / indoeuropski prajezik – baltoslavenska jezična zajednica – praslavenski – staroslavenski – slavenski jezici. Konstantin i Metod. Glagoljica i ćirilica.
  2. nastavna jedinica: Azbuka. Odnos grafema i fonema.
  3. nastavna jedinica: Staroslavenski vokalizam i konsonantizam u odnosu prema vokalizmu i konsonantizmu u standardnom hrvatskom, s jedne strane, i ukrajinskom jeziku, s druge.
  4. nastavana jedinica: Vrste riječi. Imenice muškoga roda – usporedba s imenicama muškoga roda u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  5. nastavna jedinica: Imenice srednjega roda – usporedba s imenicama srednjega roda u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  6. nastavna jedinica: Imenice ženskoga roda – usporedba s imenicama ženskoga roda u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  7. nastavna jedinica: Zamjenice.
  8. nastavna jedinica: Zamjenice – usporedba sa zamjenicama u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  9. nastavna jedinica: Pridjevi – neodređeni i određeni oblik. Komparacija.
  10. nastavna jedinica: Participi. Usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  11. nastavna jedinica: Brojevi – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  12. nastavana jedinica: Glagoli: vremèna – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  13. nastavna jedinica: Načini – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  14. nastavna jedinica: Nepromjenljive vrste riječi – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  15. nastavna jedinica: Opći pregled prođenoga gradiva.

 

 

Literatura

Obvezna:

Stjepan Damjanović: Staroslavenski jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 52005.

Josip Hamm: Staroslavenska gramatika. Zagreb: Školska knjiga, 1958., 1974.

Preporučena:

О. І. Леута: Старослов’янська мова. Київ: Вища школа, 2001.

Л. В. Біленька-Свистович, Н. Р. Рибак: Церковнослов’янська мова / Підручник зі словником. Київ: Криниця, 2000.

Vanda Babič: Učbenik stare cerkvene slovanščine. Ljubljana, 2003.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta.

 

 

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Osnove staroslavenskog za ukrajiniste

 

  1. Definirati staroslavenski jezik s obzirom na vrijeme, područje, razlog njegova nastanka i njegovu funkciju te s obzirom na njegov odnos prema živim slavenskim jezicima.
  2. Navesti vokalne i konsonantske foneme staroslavenskoga jezika, s jedne strane, i vokalne i konsonantske foneme suvremenoga hrvatskoga i ukrajinskoga jezika, s druge.
  3. Navesti i usporediti vrste riječi s kategorijama roda, broja i padeža u staroslavenskome jeziku, s jedne strane, i takve riječi u suvremenomu hrvatskome i ukrajinskome jeziku, s druge.
  4. Navesti sustav glagolskih oblika i izražavanje vremenā i načinā u staroslavenskomu jeziku, s jedne strane, i u suvremenomu hrvatskome i ukrajinskome jeziku, s druge.
  5. Umjeti se služiti staroslavenskim jezikom kao etalonom za objašnjavanje jezičnih pojava u suvremenomu hrvatskome i ukrajinskome jeziku.