Ukrajinska književnost 4

 Naziv kolegija: Ukrajinska književnost 4 ( druga pol. 19. st.) (2019./2020.)

Ime nastavnika: dr. sc. Jevgenij Paščenko, red. prof ; Josip Ralašić (seminar)

Naziv kolegija: Ukrajinska književnost 4 / druga polovica 19. stoljeća.

ECTS – bodovi: 5

Jezik: ukrajinski, uz uvodni hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: obvezatni kolegij

Oblik nastave: predavanja i seminar

Uvjeti za upis: položeni ispit iz književnosti prethodnoga semestra

Studentske obveze: redovita nazočnost na nastavi, sudjelovanje u seminarskim temama, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova.

Način polaganja ispita: usmeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: seminar, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova, diskusija, uporaba računala ( Power Point , internet).

Ciljevi kolegija: Predočiti razdoblje daljega progresa ukrajinske kulture, književnosti, razvoja plodnih tradicija iz prethodnih etapa te nastanak novih umjetničkih kvaliteta. Pokazati pregledno razvoj književnosti kroz središnje osobitosti, uputiti na tekstove kroz čitanje i učenje određenih pjesničkih primjera.

Sadržaj kolegija: Kontekst razvoja ukrajinske kulture i literature u uvjetima imperijske politike druge pol. 19. stoljeća. Idejno-teorijske, estetske osnove stvaralaštva ukrajinskih književnika, glavni etapi razvoja. Stil realizma (proza, pjesništvo, dramaturgija), idejni sadržaj, uloga pisac-intelektualca u otporu denacionalizatorskoj politici imperija.

Studentske obveze: redovito pohađanje nastave, obrada osnovne izvorne baze, citiranje određenih tekstova.

Raspored rada:

1. Ukrajina u imperijskom diskursu: zabranjivanja ukrajinskog jezika od strane ruske carističke administracije. Uloga ukrajinske književnosti u buđenju nacionalne svijesti naroda: prvi ukrajinsku časopis „Osnova“, nova imena – Glibov, Ruudans’kyj, Svydnyc’kyj, Fed’kovyč, Storoženko.

2. Proza realizma,.Marko Vovčok, Narodni opovidannja, jezik teksta, lik ukrajinske žene, Ševčenko o Marku Vovčok.

3 Jurij-Osyp Fed’kovyč, pjesnik, prozaik, dramaturg – izraz kontrdiskursa u Bukovyni. Oleksa Storoženko, prozaik istočne Ukrajine (pripovijetke).

Evolucija proze od narativne do pripovijesti. Prvi ukrajinski socijalno-psihološki roman A. Svydnyc’kog Ljuborac’ki. Tragedija denacionalizacije u sudbiniA. Svidnyc’kog.

4.Pjesništvo poslije Ševčenka 60-70-ih: od apologetizma do traganja za vlastitim stilom (Staryc’kyj, Sčogoliv, Manžura, Rudans’kyj, Glibov).

Leonid Glibov – bajkar 1850-70. godina. Lirska poezija (romans „Žurba“).

Stepan Rudans’kyj –gumoresky, rodoljubno pjesništvo „Povij vitre, na Vkrajinu…“

5. Proza 1870-ih: Narodnyc’ki ideali u ukrajinskoj književnosti. (Nečuj-Levyc’kyj, Panas Myrnyj). Književne diskusije 1873-78. (M. Dragomanov, I. Bilyk, I. Nečuj Levyc’kyj, Ivan Franko) Mjesto i značaj  P. Kuliša u književnome toku dr. pol. 19. stoljeća).

6. Ivan Nečuj-Levyc’kyj. Život i stvaralaštvo. Objektivno – epska proza, humor i satira. Pripovijest-kronika Mykola Džerja; društveno-svakidašnjica u pripovijesti Kajdaševa simja.

Estetizam kao kontradiskurz: jezik djela, uloga krajolika

Prvi ukrajinski romani iz života intelektualaca (Hmary, Nad Čornym morem).

Dramska djela Nečuja-Levyc’kog. Pisac-rodoljub u književnome razvoju kraja 19. st.

7. Panas Myrnyj. Život i stvaralaštvo.

Osebujnost analitičkog realizma u ukrajinskoj književnosti dr. pol. 19. stoljeća: psihologizam, djela iz života ukrajinskih intelektualca-oporbenjaka carizmu (Lyhi ljudy). Kompozicija djela, uloga pejzaža, psihologizam.

Društveni roman Hiba revut’ voly jak jasla povni?

Društveno-psihološki roman Povija.

Dramska djela.

8. Idejno-estetska traganja u pjesništvu 80-90-ih godina

(Jakiv Ščogoliv, Ivan Manžura, Olena Pčilka).

Pjesnici-disidenti Borys Grinčenko, Pavlo Grabovs’kyj.

9. Značaj i mjesto kazališta, osobitosti razvoja ukrajinske dramaturgije.

Teatr koryfejiv (M. Staryc’kyj, M. Kropyvnyc’kyj, I. Karpenko-Karyj). Tematska širina, problem jezika, zabrane teatra, rodoljubna djelatnost.

10. Myhajlo Staryc’kyj pjesnik, prozajist, dramaturg.  Pjesništvo – rodoljubna, intimna lirika.

Dramska djela: Ne sudylos’, Oj, ne hody Grycju.., Povijesne drame, povijesna proza.

11. Marko Kropyvnyc’kyj – dramaturg, organizator kazališta.

Dramska djela: Daj sercju volju – zavede v nevolju, Doky sonce zijde…, Glytaj.

Problem jezika – književni jezik i suržyk; uloga lirske pjesme u dramskom djelu.

12. Ivan Karpenko-Karyj, najznačajniji klasik ukrajinske dramaturgije 19. st.

Reformiranje drame, psihologizam ( Najmyčka, Beztalanna, Sto tysjač i dr.)  Drame o intelektualcima, povijesna tema.

Jezik likova, drama kao izraz kontrdiskursa.

13. Ivan Franko, njegova uloga u ukrajinskom nacionalnom preporodu, daljem razvoju književnosti. Životni put – pjesnik, prozaist, dramatičar, kritičar, povjesničar književnosti, publicist, znanstvenik, politički djelatnik.

1.Pjesništvo:

– od 1870-ih: Zbirka Z veršyn i nyzyn, osnovni motivi, osobitost kompozicije. Pjesma Gimn kao prolog, idejni, estetski značaj.

– Ciklus Vesnjanky, simbolizam djela Grymyt’, Zemle moja…Tema revolucionarnoga preporoda u ciklusima Dumy proletraija, pjesma Kamenjari. Novatorstvo u žanru soneta (Tjuremni sonety, Voljni sonety)

-Zbirka Zivjale lystja. Motive intimne lirike, žanrovske osobitosti zbirke.

-Poeme: povijesne (Ivan Vyšens’kyj), filozofske (Smert’ Kajina, Mojsej) druge poeme.

2. Proza:

– Tema radnika u ciklusu Boryslavs’ki opovidannja, pripovijesti Boryslav smijet’sja, Boa constrictor – simbolika djela u prikazu psihologije likova.

– Djela iz života intelektualaca, moralna propast likova, pripovijesti Osnovy suspil’stva, Dlja domašnjogo vognyšča, likovi intelektualaca-socijalista, pripovijetka Na dni.

– Povijesna tema u prozi: pripovijest Zahar Berkut.

3. Dramska djela:

– Društvena svakidašnjica u drami Ukradene ščastja, likovi intelektualaca: Učytel‘, povijesne drame.

4.Povijest književnosti, prijevodi, folkloristika

5. Ivan Franko i hrvatska kulturna baština

Literatura

Obvezatna

Književni tekstovi pisaca prema programu

Myhajlo Najenko. Hudožnja literatura Ukrajiny. Vid mifiv do real’nosti -. Kyjiv, 2012.

Istorija ukrajins’koji literatury XIX stolittja. Knyga druga, (2004). – Kyjiv.

Čyževs’kyj, D. I. storija ukrajins’koji literatury. – Kyjiv, 2003

Julija Solod. Ukrajins’ka klasyčna literatura. Kyjiv, 2008.

Jevgenij Paščenko. Slavist i imperiji. Vatroslav Jagić između galicije, Malorusije i Ukrajine. Zagreb, 2010

Dodatna

Jevgenij Paščenko. Ukrajinsko-hrvatske književne poredbe. Split: Književni krug, 2010.

Jefremov S. Historija ukrajins’kogo pys’menstva. Kyjiv, 1995.

Volodymyr Galyk. Ivan Franko i hrvatska kulturna baština. Zagreb: Zdruga hrvatskih ukrajinista, 2012.