Ukrajinska književnost 5

Naziv kolegija: Ukrajinska književnost 5 (kraj 19. – poč. 20 st.: od moderne prema modernizmu) (2023./2024.)

Nastavnik: Dr. sc. Dariya Pavlešen, Pavao Jergović

ECTS – bodovi: 5

Jezik: ukrajinski, uz uvodni hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: obvezatni kolegij

Oblik nastave: predavanja i seminar (3P + 1S)

Uvjeti za upis: položeni ispit iz književnosti prethodnoga semestra

Studentske obveze: redovita nazočnost na nastavi, sudjelovanje u seminarskim temama, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova.

Način polaganja ispita: usmeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: seminar, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova, diskusija, uporaba računala ( Power Point , internet)

Cilj kolegija: Formiranje stručne kompetencije slavista-ukrajinista s osvrtom na razvoj  književnosti jednog od najvećih slavenskih naroda, u kontekstu  općeevropskih  tendencija.   Poslije upoznavanja s literaturom prethodnih razdoblja, književnost kraja 19. – poč. 20. stoljeća predočava uključenost u opće europske tokove obilježene secesijskom stilistikom. Kolegij usmjeren na učenje i spoznaju osobitosti nastanka i razvoja tog procesa s posebnim osvrtom na problem otpora imperijskom diskursu, utvrđivanja ukrajinskog književnog jezika, obraćanja prema narodu kao glavnom liku književnosti, uz stilistiku moderne.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij  usmjerava na dalju izgradnju kompletne vizije ukrajinske književnosti, sagledavane s pozicija nacionalne osebujnosti i tipološke srodnosti s drugim europskim književnostima. Predočeni su povijesno – kulturni preduvjeti nastanka književnosti moderne, osnovne zakonitosti razvoja ukrajinskog književnoga toka, književni pravci, žanrovske osobitosti, povezanost književnoga procesa s filozofskom mišlju Ukrajine i europskih naroda. Posebna pozornost posvećuje se problemu suodnosa modernog i nacionalnog u idejno-estetskom sadržaju djela. Dublje upoznavanja ukrajinske književnosti uklapa se u dalje obogaćivanje svjetonazorskih, kulturnih spoznaja studenta.

Korištene metode: Proučavanje povijesti književnosti prema principu književnog portretiranja s posebnim naglaskom na upoznavanju teksta. Individualan pristup studentu kao predstavniku struke, orijentiranje na perspektivne, malo poznate teme koje bi mogle biti iskorištene u komparativnom proučavanju nacionalne te inih kultura. Analiza poetike i simbolike pjesničkoga djela. Rad s kritičkom literaturom, raspoznavanje metoda literaturne kritike. Uporaba ilustrativne građe, audio – vizualne informacije, ekraniziranih ilustracija književnosti. Terenska nastava u Ukrajini s posebnim orijentiranjem na proučenu građu.


Sadržaj kolegija po tjednima
:

  1. Kulturno-povijesni uvjeti razvitka ukrajinske književnosti kraja 19. – prvog desetljeća 20. stoljeća. Kriza narodnyctva i širenje nove ideologije i estetike u književnosti. Neonarodnyc’ka tendencija i modernizam kao antynarodnyc’ka reakcija u književnosti. Ukrajinski intelektualac na raskrižju između modernističkih i narodnjačkih ideja. Uloga ukrajinske književnosti u formiranju antikolonijalne svijesti društva. Poseban status ukrajinske književnosti i njezina uloga u rješenju povijesnih problema.
  2. Kriza narodnjaštva i razvoj ukrajinske moderne. Novi stilski tokovi. Razlikovanje stilskih dominanti u europskoj i ukrajinskoj moderni. Udruge Moloda muza i Ukrajins’ka hata kao izraz ukrajinske moderne.
  3. Lesja Ukrajinka: život i stvaralaštvo kao izraz prekida s narodnyc’kom tradicijom, smjer prema moderni. Prva pjesnička zbirka Na krylah pisen’ kao danak tradiciji. Pjesništvo 1900. kao odjek krize doba, moderna ko traganje za izlazom. Biblijski i antički motivi pjesništva. Pokušaj europeiziranje ukrajinske kulture
  4. Dramaturgija Lesje Ukrajinke:– neoromantizam,

–          motiv nacionalne neslobode kao idejna dominanta. Biblijski i mitološki sižei kao izraz ukrajinske nacionalne problematike (Oderžyma, Vavylons’kyj polon, Na rujinah)

–          Autorska interpretacija starogrčkoga sižea o propasti troje (drama Kasandra)

–          Dramaturgija Lesje Ukrajinke u kontekstu društveno-političkog sudara ideologija kraja 19. – poč. 20. st. (Kaminnyj gospodar, Blakytna trojanda)

–          Simbolizam, nacionalna koloristika drame Lisova pisnja

–          Interpretacija povijesti u suvremenom kontekstu: Bojarynja kao osuda konformizma.

5. Volodymyr Samijlenko – analitičar nacionalnoga karaktera: filozofske pjesme, (Elegija, Dvi planety, Ukrajins’ka mova), satira, drame,

6. Mykola Voronyj – pjesnik između dekadanse i nacionalno-rodoljubnih težnji. Utjecaj francuskih parnasovaca, simbolizma, polifonija pjesništva.

7. Oleksandr Oles’ – predstavnik neoromantizma, na raskrižju između narodnyctva i modernizma, estetika simbolizma u dramskom djelu Po dorozi v kazku.

8. Myhajlo Kocjubyns’kyj –  od narodnyctva prema impresionizmu:

–          novele moldavsko-krimskoga ciklusa, Poeziji v prozi – početak       impresionističkoga ciklusa,

–          impresionistička poetika djela Na kameni, Cvit jabluni, Intermezz,o

–          Tekst kao unutarnja refleksija: Vin ide, Persona grata,

–          nova interpretacija ukrajinskoga sela u pripovijesti Tini zabutyh predkiv: impresionističko transformiranje folklorne i mitološke građe.

9. Bogdan Lepkyj – stvaralaštvo u kontekstu zapadno-ukrajinske moderne „Moloda muza“, tema prvoga svjetskoga rata u prozi, lik Mazepe.

10. Ol’ga Kobyljans’ka – realističke i modernističke tendencije, utjecaj Niče, likove žena-aristokratica duha. Pripovijest Zemlja kao tumačenje biblijske teme; neoromantizam u pripovijesti U nedilju rano zillja kopala;  antiratna proza; nacionalna ideja u romanu.

11. Vasyl’ Stefanyk – izraz ukrajinskog ekspresionizma.

–          Poeziji v prozi – moderni prikaz stvarnosti, elementa dekadanse. Impresionizam u djelima Doroga, Moje slovo

–          Novele 1897 – 1900, ekspresionistički stil: Synja knyžečka, Kaminnyj hrest

–          Novele 1916 -1933 kao antiratna novelistika, aktualiziranje nacionalne ideje.

12. Les’ Martovyč –pokuts’ka grupa: satire, pamflet

13. Marko Čeremšyna – poezija u prozi kao simbolistički izraz stvarnosti; novelistika o Guculima; prikaz prvoga svjetskoga rata (Selo vygybaje).

14. Osyp Makovej – središnja figura pokuts’koji grupe: pjesništvo, satira, povijena proza, književni povjesničar.

15. Tymofij Borduljak – izraz intuitivnoga modernizma: proza o guculskome selu (Daj, bože, zdorovlja korovi!), proza o emigraciji.

      Osobitosti jezika pisaca pokuts’ke grupe, tematska, stilska srodnost hrvatskim piscima.

16. Myhajlo Jackiv – principi moderne estetike u ukrajinskoj književnosti.

17. Stepan Vasyl’čenko – kao prijelaz od realizma prema moderni, elementi simbolizma u prozi, dramska djela.

18. Volodymyr Vynnyčenko pisac, političar, publicist.

–          neorealizam kao stilska dominanta u pripovijetkama

–          žanrovska modifikacija romana, osobitosti kompozicije (Sonjačna mašyna, Slovo za toboju, Staline)

–          filozofija konkordizma u romanima

–          sistem moralno-etičkih konflikata u dramskim djelima.

Literatura

Obvezatna

Književni tekstovi pisaca prema programu

Myhajlo Najenko. Hudožnja literatura Ukrajiny. Vid mifiv do real’nosti. Kyjiv, 2012.

Istorija ukrajins’koji literaury. Kinec’ XIX – počatok XX st.: u 2-h tomah. Kyjiv, 2005.

 

Kovaliv Ju. Literaturoznavča encyklopedija. U 2-h tomah. Kyjiv, 2007.

Julija Solod. Ukrajins’ka klasyčna literatura. Kyjiv, 2008.

Jevgenij Paščenko. Ukrajinsko-hrvatske književne poredbe. Split: Književni krug, 2010.