Ukrajinska književnost 7

Ukrajinska književnost 7

Naziv kolegija: Ukrajinska književnost 7.

Status kolegija: obvezatni

Jezik: ukrajinski

Oblik nastave: predavanja (3 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: VIII. semestar – ljetni

Broj ECTS bodova: 5

Ispit: usmeni i seminarski rad

Obveze studenata:

– redovito pohađanje nastave

– čitanje odabranih tekstova

– pripremanje i uspješno rješavanje obvezatnih kolokvija

– proučavanje obvezatne (i dopunske) stručne literature

– izrada seminarskog rada

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje studenata s književnopovijesnim procesom u Ukrajini, koji se odvijao u totalitarizmu (socrealizam), stvaralaštvom ukrajinskih pisaca u emigraciji te s najnovijom ukrajinskom književnošću XX. i XXI. stoljeća.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij omogućuje studentu upoznavanje kulturnopovijesnoga konteksta u kojem su tekstovi nastajali, njihovo razumijevanje, ovladavanje tehnikama analize tekstova i samostalan rad.

Korištene metode:

Izlaganje, raspravljanje, diskusija, samostalno izlaganje studenata, obrana seminarskog rada. Panoramno upoznavanje studenata s književnim procesom i njegovo “posvjedočenje” na konkretnim tekstovima i umjetničkom iskustvu sudionika toga procesa (djela, biografije, skice, eseji i dr., a također i slikarstvo, glazba, kazalište, film i dr.).

Sadržaj kolegija:

 

 

  1. Kulturno-povijesni kontekst.

2. “Utvrđivanje” metode socijalističkog realizma. Pisci u totalitarizmu.

3. Književnost u II. svjetskom ratu. Mala proza i poezija. “Ljubit’ Ukrajinu”  Sosjure.

4. “Kinopovisti” O. Dovženka Ukrajina u plamenu (Ukrajina v ogni, 1942.-1943.) i Priča o plamenim godinama (Povist’ polum”janyh lit, 1944.-1945.).

5. Poslijeratna književnost. Stjegonoše (Praporonosci, 1946.-1948.) i druga djela o ratu O. Gončara.

6. Poslijeratna književnost. Ulas Samčuk Marija.

7. Čovjek trči nad provalijom (Ljudyna bižyt’ nad prirvoju, 1949.) i Vatreni krug  (Ognenne kolo, 1953.) I. Bagrjanoga i djela drugih pisaca.

8. Književnici drugoga vala emigracije. MUR. Lovci na tigrove (Tygrolovy, 1944.) i Getsemanski vrt (Sad Getsymans’kyj, 1950.) I. Bagrjanoga – prvi romani u svjetskoj književnosti s temom GULAG-a.

9. Stvaralačko propitivanje O. Gončara. Roman Katedrala(Sobor, 1968.). Pitanja povijesnog sjećanja, nacionalnih i duhovnih vrijednosti. Psihološka novelistika Grygora Tjutjunnyka.

10. L. Kostenko i D. Pavlyčko – preteče“šistdesjatnykiv”.“Šistdesjatnyky” (I. Drač, V. Symonenko, V. Stus, M. Vingranovs’kyj, Je. Gucalo i dr.).

11. Pjesništvo 70-ih – 80-ih (V. Goloborod’ko, V. Vorobjov, P. Movčan, L. Talalaj). Postmodernizam. Romani 90-ih Ju. Andruhovyča (Rekreaciji,Moskoviadai dr.).

12.Genderne studije kao aktualizacija feminističke ideje na ukrajinskom tlu. S. Pavlyčko, O. Zabužko, T. Gundorova i dr. Roman O. Zabužko Terenska istraživanja ukrajinskoga seksa (Pol’ovi doslidžennja z ukrajins’kogo seksu, 1998.), kratka proza O. Kononenko.

13.Književnici novoga vala emigracije. Njujorška grupa.

14. Postmodernistička proza i poezija. Bu-Ba-Bu i Propala gramota.

15. Postmodernistička proza i poezija. J. Andruhovyč.

16. Nova dramaturgija. O. Irvanec’.

17. Najnovija proza i pokušaj revizije književnog kanona. S. Žadan.

18. T. Prohas’ko, J. Izdryk i drugi predstavnici Stanislavivskog fenomena.

19. J. Vynnyčuk i S. Andruhovyč.

20. M. Matios i masovna književnost.

 

     Literatura:

  1. Obvezatna:
  1. Istorija ukrajins’koji literatury XX – poč. XXI st., I-III (2013-2017) – Kyjiv
  2. Žyvycja: Hrestomatija ukr. lit. XX st. (1998) – Kn. II. – K.: Tvin inter
  3. Antologija svitovoji literaturno-krytyčnoji dumky (1996) Za red. M. Zubryc’koji – L’viv
  4. Lavrinenko, Ju (2000) Rozstriljane vidrodžennja: Antologija. – Kyjiv
  5. Pavlyčko, S. (1999) Dyskurs modernizmu v ukrajins’kij literaturi. – Kyjiv
  6. Ukrajins’ke slovo: Hrestomatija, I-IV (1993) – Kyjiv
  7. Žulyns’kyj, M. (2011) Ukrajins’ka literatura: tvorci i tvory. – K.: Lybid’

Dopunska:

  1. Grabovyč, G. (1994) Velyka literatura. – Kyjiv
  2. Malanjuk, Je. (1991) Knyga sposterežen’. – Kyjiv
  3. Šereh, Ju. (1993) Tretja storoža: Literatura. Mystectvo. Ideologija. – Kyjiv

Način polaganja ispita: usmeno, uspješno polaganje kolokvija i seminarski rad.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta.

Ishodi učenja: Kolegij Ukrajinska književnost 7 omogućava ostvarenje slijedećih ishoda učenja

  1. Primjenjivati književnokritički instrumentarij, temeljne spoznaje o književnostilskim formacijama u analizi i tumačenju književnih djela.
  2. Kroz upoznavanje s književnošću i kulturom Ukrajine razviti pozitivan odnos općenito i prema drugim kulturama i narodima.
  3. Zaključiti o sličnostima i različitostima pojedinih povijesnih, kulturnih i društvenih procesa u Ukrajini i Hrvatskoj i njihovom odrazu u dvjema književnostima.
  4. Kritički prosuđivati o pojedinim književnim pojavnostima u suvremenom životu Ukrajine i Hrvatske.
  5. Koristiti se odgovarajućom relevantnom stručnom i znanstvenom literaturom te ispravno rabiti metajezik znanosti o književnosti u samostalnom istraživanju.