Okvirni sadržaj kolegija:

 

Zadatak je kolegija uvesti studente u razumijevanje i analizu strukturalnih elemenata kulture u najširem smislu. Kolegij, drugim riječima, ne raspravlja artističke aspekte kulture, već – polazeći od definicije kulture kao sustava značanje koji reguliraju društveni život – analizira temeljne elemente kulture i njihovu dinamiku (pitanje kulturne promjene). Dio predavanja posvećen je suvremenim (globalnim) promjenama, osobito u sferi komunikacije i utjecaja masovnih medija, i njihovom odrazu na svakodnevni život. U predavanjjima se obrađuju sljedeće teme: strukturalno i akcijsko definiranje kulture; norme i institucije kao temeljni elementi kulturnog sustava; evolucija normi i institucija; kulturna selekcija i memetika; emocije i kultura; mikro i makro teorije kulturne promjene; teorija društvenog kapitala i kultura fundamentalizma; Inglehartov model postmaterijalističke promjene; teorije globalizacije; te kulturna globalizacija i intimna svakidašnjica.

 

Ciljevi kolegija:

 

Omogućiti razumijevanje i analizu strukturalnih elemenata kulture u najširem smislu. Upoznati studente sa suvremenim temama i pristupima u području sociologije kulture i osposobiti ih za kritičku analizu svakodnevnih sociokulturnih fenomena primjenom suvremenih teorijskih i metodologijskih pristupa.

 

ECTS bodovi - 6

 

Trajanje:

Dva sata predavanja i dva sata seminara tjedno, tijekom zimskog semestra

 

Status kolegija:

Izborni

 

Uvjeti za slušanje predmeta:

Upisan diplomski studij

 

 

Teme:

 

1.     Tjedan: uvod u kolegij

Upoznavanje s radom u kolegiju, seminarskim obvezama i načinom polaganja ispita; kratko definiranje predmeta kolegija i ocrt godišnje teme (drugi dio kolegija se mijenja svake godine)

 

2.     Tjedan: definiranje kulture

Brojnost definicija kulture; ishodište kolegija jest definicija kulture kao zbirke alata (model „kulture u akciji“ A. Snitow); sociologija kulture kao analiza kulturne evolucije normi i institucija; norme i institucije kao temeljni elementi kulturnog sustava; kulturna heterogenost (supkulture)

 

3.     Tjedan: kulturna evolucija

Pojam i odlike kulturne evolucije (razlike i sličnosti spram biološke evolucije); lamarkizam i darvinizam; razvoj kulture iz perspektive metodologijskog individualizma; kako nastaju te kako se održavaju norme i institucije; uloga racionalnosti, učenja kooperacije i pouke iz eksperimentalne (kroskulturne) primjene teorije igara

 

4.     Tjedan: kulturna promjena

Konceptualizacija kulture promjene; utjecaj migracija, kolonizacije i tehnologijskih inovacija; memetika kao model kulturne promjene

 

5.     Tjedan: održanje kulturnog sustava

Fenomen općeg dobra; fenomen neplatiše i “tragedija zajedničkog“ (R. Hardin); sankcioniranje i metanorme; koordinacijski problemi; samoorganizacija kao inovirani kulturni sustav (E. Ostrom)

 

6.     Tjedan: kultura i nacionalni „mentalitet“

Teorije i modeli kulturnih univerzalija; Fiskeova četiri temeljna tipa društvene interakcije; Triandisova teorija kolektivizma; Hofstedeov model bazičnih kulturnih dimenzija; Huntingtonov „sukob civilizacija“

 

7.     Tjedan: kulturne razlike i politika

Oblici multikulturalnosti i kulturni relativizam (Barry, Kymlicka, Benhabib i Gellner); intergeneracijski problemi kulturne integracije i urbani život; političke reperkusije kulturnih razlika

 

8.     Tjedan: teorija postmaterijalizma

Inglehartov model društvene promjene; Svjetska studija vrijednosti; globalizacija i postmaterijalizam, kritike Inglehartove koncepcije

 

9.     Tjedan: teorija društvenog kapitala

Raznorodne definicije (Bourdieu, Putnam, Coleman i Fukuyama); empirijska argumentacija razvojne važnosti društvenog kapitala; povijest i „ovisnost o prijeđenom putu“ (path dependency); važnost povjerenja (Fukuyama i Uslaner); dinamika društvenog kapitala u Hrvatskoj

 

10. Tjedan: teorija društvenog kapitala (nastavak)

Horizontalno i vertikalno umrežavanje; povezujući i premošćujući društveni kapital; može li društveni kapital biti kolektivni trošak?

 

11. Tjedan: civilnost

Razvoj ideje – od Eliasa do Shielsa; je li civilnost korisna?; empirijski indikatori civilnosti; civilnost i eurocentričnost; budućnost civilnosti

 

12.  Tjedan: prema globalnoj kulturi?

Što je globalizacija i postoji li uopće?; temeljna obilježja globalizacijskih procesa; globalizacija kulture: unifikacija ili diverzifikacija stilova?

 

13.  Tjedan: globalizacija i intimnost

Suvremene promjene u svijetu rada i ljubavi; novi profesionalni identiteti; kriza tradicionalnog zajedništva (braka i obitelji) i evolucija „čiste veze“ (A. Giddens); Baumanov model „tekuće ljubavi“; kritike Giddensove koncepcije; seksualnost i kriza intimnosti u suvremenom filmu

 

14.  Tjedan: religijski fundamentalizam, sukobi i globalna sigurnost

Definiranje fundamentalizma; Islam i Zapad; novo lice terorizma; nova sigurnosna politika kao element globalne kulture

 

Ispit:

Ispit se polaže tijekom ispitnih rokova. Sudjelovanje u seminaru je uvjet za polaganje ispita. Ocjena uključuje rad u seminaru (50%) i pismeni ispit (50%). Pismeni ispit se sastoji od tri otvorena pitanja ili mini-eseja vezana uz ispitnu literaturu.

 

 

ISPITNA LITERATURA

DODATNA LITERATURA (Potrebno je pročitati jednu od navedenih knjiga)