Cilj kolegija:

 

Upoznati studente s teorijama i istraživanjima u području sociologije zdravlja i bolesti te ih osposobiti za kritičko razumijevanje i empirijsku analizu zdravstvenih sustava i sociokulturnih determinanti zdravlja.

 

Ishodi učenja:

 

- Objasniti mehanizme utjecaja socijalne strukture i kulturnih obrazaca na zdravlje

- Objasniti, uz primjere, povezanost između spola/roda i zdravstvenih rizika

- Navesti i objasniti temeljne koncepte socijalne epidemiologije

- Primijeniti sociološke teorije (teorija modernizacije, teorija društvenog kapitala, teorija globalizacije...) u analizi javno zdravstvenih fenomena

- Primijeniti kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja u području zdravlja i bolesti

 

ECTS bodovi - 6

 

Trajanje:

Dva sata predavanja i dva sata seminara tjedno, tijekom zimskog semestra

 

Status kolegija:

Izborni

 

Uvjeti za slušanje predmeta:

Upisan diplomski studij

 

 

Teme (sadržaj kolegija):

 

1. Predavanje – Uvod u kolegij

Upoznavanje s radom u kolegiju (studentske obveze i način polaganja ispita); sličnosti i razlike između ovog kolegija, Medicinske sociologije i Socijalne epidemiologije; kratka povijest sociološkog interesa za tematiku zdravlja i bolesti; medicinska sociologija u Hrvatskoj

2. Predavanje – Sociokulturne dimenzije fenomena zdravlja

Definicije zdravlja i njihova evolucija; kratka povijest razumijevanja bolesti i reguliranja oboljelih u Zapadnoj civilizaciji; sociološke teorije zdravlja i bolesti; sociokulturne determinante definiranja psihičkih/mentalnih poremećaja; postmoderni diskurs o zdravlju

3. Predavanje – Interdisciplinarni karakter istraživanja zdravlja: od biologije do društvenog konstruktivizma

Sociologija i evolucijska biologija; temeljni uvidi neurosociologije (D. Franks); uloga kulture u dinamici zdravlja i bolesti; socijalna okolina, stres i somatizacija; kvaliteta života, zadovoljstvo životom i zdravlje 

4. Predavanje – Zdravlje i društvene nejednakosti

Društvena stratifikacija i vitalni indikatori; pozitivni, nelinearni odnos između socioekonomskog statusa i zdravlja; kauzalni mehanizmi u pozadini veze između socioekonomskog statusa i zdravlja; mikro i makro determinante zdravstvenog ponašanja

5. Predavanje – Zdravlje i društvene nejednakosti u Hrvatskoj

Zdravlje i društvene nejednakosti u Hrvatskoj – rezultati empirijskih studija (HZJZ); postsocijalistička tranzicija i tranzicijski troškovi u kontekstu zdravlja i javnog zdravstva; zdravstvene statistike hrvatske populacije u razdoblju 1960.-2010; zdravstvena karta Hrvatske u komparativnoj perspektivi

6. Predavanje – Spol, rod i zdravlje

Spolne razlike i fizičko zdravlje (biomedicinski model); rod i rodne uloge kao medijator odnosa između socioekonomskog i zdravstvenog statusa; spol, rod i nasilje; rod i pristup zdravstvenim servisima; prema sintezi biomedicinskog i sociološkog modela

7. Predavanje – Zdravlje i društveni kapital

Pojam, definiranje i tipologija društvenog kapitala; pozitivni i negativni aspekti društvenog kapitala; društveni kapital i zdravstveni ishodi – empirijske studije; uloga društvene povezanosti i podrške; zdravstveni rizici društvene isključenosti

8. Predavanje – Zdravlje i globalizacija

Politička ekonomija bolesti i zdravlja; bolesti trećeg svijeta i djelovanje farmaceutskih tvrtki; kontroverze oko politike testiranja lijekova (primjer terapije za sprječavanje vertikalne transmisije HIV-a); Svjetska zdravstvena organizacija i globalna zdravstvena politika; genetska istraživanja i izazovi nove medicinske tehnologije; okoliš, zagađenje i poremećaji zdravlja

9. Predavanje – Zdravstvene politike i zdravstveni sustavi

Povijesni razvoj zdravstvene zaštite; državni, privatni i kombinirani model zdravstvene zaštite; razlike između europskih sustava zdravstvene zaštite; neoliberalni kapitalizam i zdravstvena politika

10. Predavanje – Hrvatski zdravstveni sustav

Zdravstveni sustav prije tranzicije; postsocijalistička tranzicija i promjene u zdravstvenom sustavu; sociološke analize reformi sustava zdravstvene zaštite; zadovoljstvo građana zdravstvenim sustavom; percepcija korupcije u zdravstvenom sustavu;  medicinska profesija u Hrvatskoj; odnos pacijent—liječnik u empirijskoj perspektivi

11. Predavanje – Sociologija svakidašnjice – zdravi i nezdravi životni stilovi

Postmaterijalizam, alternativna vjerovanja i zdravlje; uloga medija i popularne kulture u promociji zdravih životnih stilova; obrazovanost i zdravlje; suvremene zdravstvene kampanje (svijet i Hrvatska); trend farmaceutikalizacije i anti-farmaceutikalizacijski pokret; zdravstveni turizam

12. Predavanje – Reproduktivno zdravlje

Pitanja reprodukcije, reproduktivnog zdravlja i ljudskih prava u europskom kontekstu (XIX. i XX. stoljeće); povijest i sociokulturna uloga hormonalne kontracepcije; društvena regulacija muške i ženske reprodukcije; rastući rizici vezani uz reproduktivno zdravlje; suvremene kontroverze i sukobi (kulturni ratovi) oko reproduktivnog zdravlje mladih

13. Predavanje – Seksualno zdravlje

Definiranje seksualnog zdravlja; razvoj klasifikacije poremećaja seksualnog zdravlja; kultura, tradicija i seksualno zdravlje (primjer ženskog genitalnog sakaćenja); kulturna specifičnost intervencija u području seksualnog zdravlja; trend medikalizacije ljudske spolnosti (L. Tiefer)

 14. Predavanje – HIV/AIDS- kao globalni zdravstveni problem

Kratka povijest i vrste epidemije; društvena cijena poricanja HIV-a (slučaj Južnoafričke republike); principi I. i II. generacije praćenja HIV-a (UNAIDS i SZO); kulturne specifičnosti epidemije; rizično ponašanje ili rizične skupine; rod i HIV ranjivost; suvremeni pogledi na prevenciju HIV-a; dosadašnja iskustva u borbi protiv HIV-a (studije slučaja: Uganda, Filipini, Brazil i Ukrajina); praćenje HIV/AIDS-a u Hrvatskoj

15. Predavanje – Metodološke i etičke specifičnosti istraživanja zdravlja i bolesti

Temeljni epidemiološki koncepti; uzorkovanje teško dostupnih i/ili stigmatiziranih populacija; kvalitativna istraživanja zdravlja i bolesti; uloga kombinirane metodologije; etičnost u kliničkim i ne-kliničkim istraživanjima

 

Ispit:

 

Ispit se polaže tijekom ispitnih rokova. Sudjelovanje u seminaru i redovito čitanje seminarskih tekstova je uvjet za polaganje ispita. Ocjena uključuje rad u seminaru i pismeni ispit. Pismeni ispit se sastoji od tri otvorena pitanja ili mini-eseja. Gradivo koje treba pripremiti za pismeni ispit nalazi se u popisu ispitne literature.

 

ISPITNA LITERATURA