HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Proglašavam Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. srpnja 2003.

Broj: 01-081-03-2660/2

Zagreb, 23. srpnja 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

I. OPĆE ODREDBE

Predmet normiranja

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju sustavi znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

(2) Pod pojmom znanstvene djelatnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se znanstvena i razvojna istraživanja.

Osnovna načela o znanosti i visokom obrazovanju

Članak 2.

(1) Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetničkog i obrazovnog prostora.

(2) Znanstvena djelatnost se temelji na:

– slobodi i autonomiji stvaralaštva,

– etičnosti znanstvenika,

– javnosti rada,

– povezanosti sa sustavom obrazovanja,

– međunarodnim mjerilima kvalitete,

– poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i

– zaštiti intelektualnog vlasništva.

(3) Visoko obrazovanje se temelji i na:

– akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta,

– otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici,

– nedjeljivosti sveučilišnoga nastavnog rada i znanstvenog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva,

– uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice,

– europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji te uskla­đivanju s europskim sustavom visokog obrazovanja,

– poštivanju i afirmaciji ljudskih prava,

– jedinstvu stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine,

– konceptu cjeloživotnog obrazovanja,

– povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem te

– interakciji s društvenom zajednicom i obvezi sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta da razviju društvenu odgovornost studenata i drugih članova akademske i znanstvene zajednice.

Zadaće visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta

Članak 3.

(1) Zadaće sveučilišta su znanstveno, umjetničko i razvojno istraživanje, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetničko stva­ralaštvo i stručni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Svoje zadaće sveuči­lište ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje.

(2) Zadaće visokih škola i veleučilišta su stručno visoko obrazovanje, umjetnička i stručna djelatnost u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju.

(3) Zadaća javnih znanstvenih instituta je znanstveno istra­živanje. Posebice, javni znanstveni instituti imaju zadaću ostvarivati znanstvene programe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku te, zajedno sa sveučilištima, uspostavljati znanstvenu infrastrukturu od interesa za cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Javni znanstveni instituti sudjeluju u procesu visokog obrazovanja sukladno ovom Zakonu.

Akademska zajednica i njene slobode

Članak 4.

(1) Akademsku zajednicu čine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja.

(2) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.

(3) Akademske slobode pripadaju svim članovima akadem­ske zajednice a obuhvaćaju slobodu znanstvenog i umjetničkog istraživanja i stvaralaštva, poučavanja, međusobne suradnje i udruživanja, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, međunarod­nim ugovorima i ovom Zakonu.

(4) Akademska samouprava na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj obuhvaća:

– utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata,

– izbor čelnika i nastavnika,

– upravljanje resursima s kojima raspolažu visoka učilišta.

(5) Autonomija sveučilišta na svim sveučilišnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, sukladno ovom Zakonu, obuhvaća:

– uređenje unutarnjeg ustroja,

– utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i struč­nih programa,

– financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom,

– odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji,

– ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu.

(6) Akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveučilišta uključuju i odgovornost akademske zajednice prema društvenoj zajednici u kojoj djeluje.

Primjena propisa o ustanovama

Članak 5.

(1) Ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, na visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.

(2) Ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja mogu se udruživati u zajednice ustanova, sukladno Zakonu o ustanovama. Tako uspostavljene zajednice imaju prava i obveze u odnosu na svoje sastavnice sukladno aktu o osnivanju i statutu.

(3) Zajednica sveučilišta je ustanova u koju se udružuju dva ili više sveučilišta i koja ima sva prava i obveze sveučilišta, sukladno ovom Zakonu i Zakonu o ustanovama. Njezino ustrojstvo uređuje se aktom o osnivanju i statutom.

II. NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST I NACIONALNO VIJEĆE ZA VISOKO OBRAZOVANJE

 Zadaće Nacionalnog vijeća za znanost

Članak 6.

(1) Nacionalno vijeće za znanost je stručno i savjetodavno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj, sukladno ovome Zakonu.

(2) Radi izvršenja svoje zadaće Nacionalno vijeće za znanost:

 1.  raspravlja pitanja od važnosti za znanstvenu djelatnost te predlaže i potiče donošenje mjera za njezino unapređenje,

 2.  predlaže ministru nadležnom za poslove znanosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnik o vrednovanju znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa i znanstvenih organizacija (članak 22.),

 3.  nadzire kvalitetu znanstvenih organizacija te ih vrednuje sukladno ovom Zakonu i utvrđenim kriterijima,

 4.  utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane te interdisciplinarna znanstvena i umjetnička područja,

 5.  imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća te matične odbore za pojedina polja,

 6.  pobliže utvrđuje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, u skladu s ovim Zakonom,

 7.  utvrđuje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije da bi dobile ovlaštenje za provođenje postupka izbora u znanstvena zvanja,

 8.  provodi vrednovanje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, natječaja za nabavku znanstvene opreme i infrastrukture i suradničkih radnih mjesta, te predlaže ministru njihovo financiranje,

 9.  daje mišljenje o znanstvenim projektima na zahtjev neovisnih izvora financiranja znanstvene djelatnosti

10. predlaže proglašavanje znanstvenih centara izvrsnosti i provodi njihovo vrednovanje,

11. daje mišljenje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih par­kova te

12. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.

Zadaće Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

Članak 7.

(1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje je stručno i savjetodavno tijelo koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske.

(2) Radi izvršenja svoje zadaće Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje:

1. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja,

2. predlaže projekciju mreže javnih visokih učilišta u Re­pub­lici Hrvatskoj,

3. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih škola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i nastavnih zvanja,

4. predlaže ministru pravilnike o mjerilima i kriterijima za osnivanje i vrednovanju visokih učilišta i studijskih programa,

5. imenuje recenzente i daje mišljenje o osnivanju novih visokih učilišta i studijskih programa,

6. provodi vrednovanje visokih učilišta i studijskih programa te predlaže ministru izdavanje dopusnica (članak 51.),

7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima.

Zajedničke zadaće Nacionalnog vijeća za znanost i
Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

Članak 8.

Radi izvršenja svojih zajedničkih zadaća Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje:

1. predlažu Vladi Republike Hrvatske raspodjelu financijskih sredstava predviđenih u proračunu Republike Hrvatske za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje,

2. raspravljaju pitanja vezana uz policentrični sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlažu i potiču mjere za njegov razvoj,

3. predlažu i potiču mjere za sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih organa državne uprave, organa lokalne samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,

4. predlažu mjere i poduzimaju aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog podmlatka,

5. imenuju članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, osim onih koje imenuje ministar (članak 14.) te

6. predlažu članove Odbora za etiku,

7. zajedničkim sjednicama Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje predsjedavaju naizmjenice predsjednici ovih vijeća na rok od jedne godine, računajući od dana prvog imenovanja ovih vijeća prema ovom Zakonu,

8. zajedničke sjednice održavaju se najmanje jednom godišnje.

Sastav Nacionalnog vijeća za znanost

Članak 9.

(1) Nacionalno vijeće za znanost ima predsjednika i dvanaest članova, od kojih su četiri znanstvenika u zvanju znanstvenog savjetnika zaposlena u znanstvenim institutima, šest redovitih profesora te tri osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

(2) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za znanost je četiri godine.

(3) Nacionalno vijeće za znanost na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa.

Sastav Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

Članak 10.

(1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje ima predsjednika i dvanaest članova od kojih su sedam sveučilišni profesori s time da je jedan od njih iz područja obrazovanja nastavnika, dva profesori visoke škole, dva znanstvenika zaposlena u znanstvenom institutu te dvije osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

(2) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje je četiri godine.

(3) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa.

Način imenovanja članova Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

Članak 11.

(1) Članove Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i njihove predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, vodeći računa o zastupljenosti predstavnika svih područja znanosti i umjetnosti, svih regija, a kod Nacionalnog vijeća za znanost i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva.

(2) Članovi Nacionalnog vijeća za znanost su vrhunski znanstvenici osobito oni koji imaju svjetski priznate znanstvene radove iz više znanstvenih polja.

(3) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga članka, svake dvije godine imenuje po šest članova Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, a predsjednike navedenih tijela imenuje svake četiri godine.

(4) Državni dužnosnici, ravnatelji znanstvenih instituta, rektori i prorektori sveučilišta te dekani veleučilišta, fakulteta i visokih škola ne mogu biti članovi Nacionalnog vijeća za znanost ni Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

(5) Kandidate za članove i predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveučilišni senati, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i članovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata.

Razrješenje članova Nacionalnog vijeća za znanost i
Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

Članak 12.

(1) Predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijeća za znanost, odnosno Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:

1. sam zatraži razrješenje,

2. stupi na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću za znanost, odnosno Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje,

3. ne ispunjava svoju dužnost,

4. izgubi sposobnost obnašanja dužnosti,

5. svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju obnaša.

(2) U slučaju razrješenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski sabor će na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana. Novi će se predsjednik ili član predložiti na temelju prije prikupljenih prijedloga prema članku 11. stavku 4. ovoga Zakona.

Rad i odlučivanje Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

Članak 13.

(1) Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje donose poslovnike o svom radu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

(2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praćenje nekog područja Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje mogu osnovati svoja radna tijela u čijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu članovi Nacionalnog vijeća za znanost ili Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

(3) Raspravljajući o pitanjima iz svoje nadležnosti Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje mogu tražiti mišljenje nadležnog ministarstva i odgovarajućih stručnjaka.

(4) Članovi Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje te članovi radnih tijela izuzet će se od odlučivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa. Pitanje izuzeća članova Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje pobliže se uređuje poslovnicima o radu tih tijela.

(5) Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje raspravljaju pitanja od zajedničkog interesa najmanje jednom godišnje na zajedničkim sjednicama. Zajednički rad utvrđuje se posebnim Poslovnikom o zajedničkom radu Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Ako Poslovnikom nije određeno drukčije, na zajed­ničkim se sjednicama odlučuje većinom ukupnog broja članova obaju tijela.

(6) Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje donose program rada za mandatno razdoblje te godišnji program rada koje potvrđuje ministar. Za svoj rad Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odgovorni su Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godišnje podnose izvještaj.

(7) U slučajevima kada Nacionalno vijeće za znanost ili Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje ministru predlažu dono­šenje kakvog općeg akta ili odluke, a ministar takav prijedlog ne prihvati, zatražit će ponovno razmatranje predmetnog prijedloga. Ako ni nakon tako provedenog postupka ne dođe do usugla­šavanja o spornom pitanju o njemu će odlučiti Vlada Republike Hrvatske.

(8) Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (članak 15.).

Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja

Članak 14.

(1) Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Savjet) je stručno tijelo Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Savjet čini petnaest članova i to tako da su u njemu tri člana sa znanstvenih instituta, šest članova sa sveučilišta, dva člana s veleučilišta, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u Savjet imenuje ministar.

(2) Članove Savjeta zajednički imenuju Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje većinom ukupnog broja glasova obaju tijela na temelju prijedloga Rektorskog zbora, Vijeća veleučilišta i visokih škola, javnih znanstvenih instituta, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola te Ministarstva i sindikata. Mandat članova Savjeta traje četiri godine.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Članak 15.

(1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je specijalizirana ustanova koju uredbom osniva Vlada Republike Hrvatske radi provođenja stručnih poslova pri vrednovanju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te obavljanja poslova vezanih uz priznavanje diploma i kvalifikacija, sukladno ovom Zakonu.

(2) Ustroj i način rada Agencije utvrđuju se osnivačkim aktom.

(3) Agencija obavlja stručne poslove u postupku vrednova­nja:

1. znanstvenih organizacija, odnosno visokih učilišta,

2. znanstvenih projekata i kolaborativnih znanstvenih programa prijavljenih na natječaje Ministarstva, znanstvenih projekata prijavljenih na natječaje drugih ministarstava i ostalih korisnika proračuna kao i znanstvenih projekata koje financiraju drugi izvori na njihov zahtjev,

3. nacionalne znanstvene mreže, posebice u odnosu na racionalno i svrhovito korištenje kapitalne znanstvene op­re­me,

4. studijskih programa na visokim učilištima,

5. sustava za unapređenje i kontrolu kvalitete koji se uspostavljaju na visokim učilištima, odnosno u postupku akreditacije studijskih programa,

6. prikuplja i obrađuje na nacionalnoj razini podatke vezane uz sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

(4) Sukladno pravilniku koji donosi ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Agencija osigurava Hrvatskom izvještajnom centru o akademskoj pokretljivosti i provodi osnivanje:

– nacionalne mreže za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja, uključene u europsku mrežu za osiguravanje kvalitete,

– Nacionalnog informacijskog centra i nacionalne mreže ureda za prepoznavanje diploma i kvalifikacija ostvarenih u obrazovnim sustavima izvan Republike Hrvatske, koji su uključeni u europsku mrežu informacijskih centara (European Network of Infomation Centers – ENIC),

(5) U svom radu pri izvršavanju zadaća iz stavka 3. i 4. ovoga članka Agencija angažira vanjske (domaće i inozemne) suradnike – stručnjake za određeno područje znanstvene djelatnosti ili visokog obrazovanja.

(6) Agencija izvješćuje Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje o provedenim postupcima i njihovim rezultatima, a ta Vijeća na temelju izvješća Agencije donose odgovarajuće odluke.

Vrednovanje javnih znanstvenih instituta i visokih učilišta

Članak 16.

(1) Javni znanstveni instituti i visoka učilišta, kao i njihove sastavnice, vrednuju se najmanje svakih pet godina. Rad privatnih znanstvenih instituta vrednuje se u dijelu u kojemu se financira iz državnog proračuna.

(2) Provjera kvalitete i učinkovitosti javnih znanstvenih instituta i visokih učilišta obavlja se na temelju pravilnika koji na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, odnosno Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje donosi ministar, uvažavajući posebnosti pojedinih područja znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.

(3) Kod provjere kvalitete i učinkovitosti javnih znanstvenih instituta Agencija se u najvećoj mogućoj mjeri koristi međuna­rodnim organizacijama i asocijacijama.

(4) Agencija obavlja provjeru prema godišnjem rasporedu poslova ili na poseban zahtjev Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, odnosno Nacionalnog vijeća za znanost i ministra a može obaviti provjeru na vlastiti zahtjev visokog učilišta ili javnoga znanstvenog instituta. Svoje izvješće o provjeri Agencija dostavlja Nacionalom vijeću za znanost, odnosno Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje te ministru kao i onome na čiji je zahtjev obavilo provjeru.

(5) Prije rasprave i odlučivanja na Nacionalnom vijeću za znanost, odnosno Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje izvješće Agencije dostavlja se javnom znanstvenom institutu ili visokom učilištu na koji se ono odnosi. Javni znanstveni institut ili visoko učilište mogu u roku od 30 dana uložiti svoj prigovor na izvješće ili dati potrebno razjašnjenje o nalazima u njemu.

(6) Nacionalno vijeće za znanost, odnosno Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje utvrđuju konačnu ocjenu kontrole i vrednovanja te ih dostavljaju ministru i javnom znanstvenom institutu ili visokom učilištu koje je vrednovano. Nacionalno vijeće za znanost odnosno Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje obavješ­tava javnost o rezultatima kontrole i o vrednovanju.

Vrednovanje studijskih programa

Članak 17.

(1) Studijski programi na visokom učilištu vrednuju se najmanje svakih pet godina.

(2) Vrednovanje studijskih programa provodi Agencija na temelju pravilnika kojega na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje donosi ministar i prema godišnjem rasporedu kojeg utvrđuje Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Vrednovanje će se provesti i na posebni zahtjev Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i ministra a može se provesti i na vlastiti zahtjev visokog učilišta.

(3) Prije rasprave i odlučivanja na Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje izvješće Agencije dostavlja se visokom učilištu na koje se ono odnosi. Visoko učilište može u roku od 30 dana uložiti svoj prigovor na izvješće ili dati potrebno razjaš­njenje o nalazima u njemu.

(4) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje utvrđuje konačnu ocjenu vrednovanja te ju dostavlja ministru i visokom učilištu koje je vrednovano. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje obavještava javnost o rezultatima kontrole i o vrednovanju.

Primjena rezultata vrednovanja

Članak 18.

(1) Na temelju rezultata vrednovanja javnoga znanstvenog instituta ili visokog učilišta Nacionalno vijeće za znanost odnosno Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje preporučuju ministru da:

1. izda dopusnicu za rad instituta,

2. uputi pismo očekivanja ili

3. uskrati dopusnicu.

(2) Na temelju rezultata vrednovanja studijskog programa visokog učilišta Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje preporučuje ministru da:

1. izda dopusnicu za studij,

2. uputi pismo očekivanja ili

3. uskrati dopusnicu za studij.

(3) Dopusnica je isprava kojom se utvrđuje da javni znanstveni institut ili visoko učilište udovoljava standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvođenje pojedinog studija.

(4) Pismo očekivanja je isprava kojom se ukazuje na nedostatke u vrsnoći rada znanstvenog instituta ili visokog učilišta, odnosno pojedinoga studijskog programa te izražava očekivanje da će nabrojeni nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku roka izdaje se ili rješenjem uskraćuje dopusnica.

(5) Ako je javnom znanstvenom institutu ili visokom učilištu uskraćena dopusnica, javni znanstveni institut ili visoko učilište rješenjem se briše iz Upisnika. Javni znanstveni institut kojemu je uskraćena dopusnica ne može biti financiran iz državnog proračuna.

(6) U rješenju o uskrati dopusnice za određeni studij utvr­đuju se prava studenata o mogućnosti završetka studija, odnosno prijelaza na studij na drugom visokom učilištu.

(7) Protiv rješenja o uskrati dopusnice može se pokrenuti upravni spor.

Područna znanstvena i umjetnička vijeća i matični odbori

Članak 19.

(1) Nacionalno vijeće za znanost imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća (u daljnjem tekstu: područna vijeća) i matične odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora odgovarajuće struke na vrijeme od četiri godine. Prijedloge za članove područnih vijeća i matičnih odbora daju Rektorski zbor, sveučilišta, znanstveni instituti te članovi akademske zajednice i znanstvenici na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za područna vijeća i matične odbore.

(2) Područna vijeća osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za znanost za pojedina znanstvena i umjetnička područja navedena u članku 6. stavak 2. ovoga Zakona. Područna vijeća sudjeluju u izboru u znanstvena zvanja u posebnim slučajevima navedenim u članku 33. stavku 4. ovoga Zakona.

(3) Matični odbori sudjeluju u izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja sukladno ovom Zakonu i na njemu utemeljenim propisima.

(4) Sastav područnih vijeća i matičnih odbora te način njihova rada uređuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno vijeće za znanost, pri čemu se vodi računa o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti. Članovi matičnih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici.

III. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI

1. OPĆE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI

Sloboda znanstvenog rada i djelovanja

Članak 20.

(1) Znanstveni rad ne podliježe nikakvim ograničenjima ili formalnim zahtjevima osim onih koji proizlaze iz poštivanja etičnosti u znanstvenom i istraživačkom radu, zaštite ljudskih prava te zaštite osobne i opće sigurnosti na radu.

(2) Formalni zahtjevi vezani za obavljanje znanstvene djelatnosti i bavljenje znanošću ne mogu biti zapreka slobodnom bavljenju znanošću i predviđene su isključivo radi stjecanja pojedinih prava predviđenih ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.

Znanstveni rad

Članak 21.

(1) Znanstvenim radom u smislu ovoga Zakona bave se znanstvenici na sveučilištima i institutima i drugim znanstvenim organizacijama kao i osobe izabrane na suradnička radna mjesta u tim organizacijama, te drugi znanstvenici koji su ispunili uvjete za obavljanje znanstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.

(2) U znanstvenom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija te osobe izabrane na stručna radna mjesta prema ovome Zakonu. U znanstvenom radu mogu sudjelovati i ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u znanstvenom i nastavnom procesu.

Znanstvena djelatnost

Članak 22.

(1) Znanstvenu djelatnost u smislu ovoga Zakona obavljaju sveučilišta i njihove sastavnice, javni znanstveni instituti, znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice upisane u Upisnik znanstvenih organizacija (u daljnjem tekstu: znanstvene organizacije).

(2) Djelatnosti ustanova od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku (kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«) uređuju se i posebnim zakonom.

Upisnik znanstvenih organizacija i znanstvenika

Članak 23.

(1) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik znanstvenika.

(2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju odluke o izboru u znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje a u Upisnik znanstvenih organizacija na temelju osnovanog zahtjeva zainteresirane organizacije koja se bavi znanstvenom djelatnošću.

(3) Ministar posebnim pravilnikom propisuje uvjete i postupak za upis u upisnike iz stavka 1. ovoga Zakona i brisanje iz upisnika, ustroj i način njihova vođenja te sadržaj obrazaca za podnošenje zahtjeva za upis i obrazaca za izvod iz upisnika.

(4) Organizacije i znanstvenici koji nisu upisani u upisnik ili koji su brisani iz njega ne mogu se financirati iz državnog proračuna. Iznimno inozemne organizacije i inozemni znanstvenici mogu se, iako nisu upisani u Upisnik, na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, financirati iz državnog proračuna ako sudjeluju u projektu od značaja za Republiku Hrvatsku.

Ostali subjekti znanstvene djelatnosti

Članak 24.

(1) Uz fizičke osobe koje se bave znanstvenim radom i subjekte koji obavljaju znanstvenu djelatnost, subjekti znanstvene djelatnosti su i Nacionalno vijeće za znanost, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, Ministarstvo, Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet), Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Nacionalna zaklada) te, sukladno sa zakonom i svojim općim aktima, nastavne baze medicinskih, stomatoloških, veterinarskih i farmaceutskih fakulteta, veleučilišta, visoke škole, znanstvene udruge, muzeji, arhivi i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice čije je djelovanje od interesa za obavljanje znanstvene djelatnosti.

(2) Način sudjelovanja subjekata iz stavka 1. ovoga članka u organizaciji i provedbi znanstvene djelatnosti uređuje se zakonom, na njemu utemeljenom propisu te odlukama nadležnih tijela.

2. ZNANSTVENI INSTITUTI

Osnivanje znanstvenih instituta

Članak 25.

(1) Znanstvene institute osnivaju domaće i inozemne pravne i fizičke osobe, sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o ustanovama.

(2) Radi ostvarivanja znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske ured­bom osniva javne znanstvene institute.

Osnovne odredbe o unutarnjem ustroju znanstvenog instituta

Članak 26.

(1) Na unutarnji ustroj i upravljanje javnim znanstvenim institutom i znanstvenim institutom (u daljnjem tekstu: institut) primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

(2) Statut instituta donosi njegovo upravno vijeće uz suglasnost osnivača. Suglasnost na statut javnoga znanstvenog instituta daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost.

(3) Institut ima:

– ravnatelja,

– znanstveno vijeće,

– upravno vijeće,

– druga tijela predviđena statutom ili na njemu utemeljenim drugim općim aktom.

(4) Upravno vijeće instituta, sukladno statutu, čine članovi koje imenuje osnivač te članovi koje izabere znanstveno vijeće instituta. Broj članova upravnog vijeća instituta određuje se statutom, uz ograničenje da ne može biti manji od tri ni veći od devet. Članovi koje imenuje osnivač čine većinu u upravnom vijeću. Upravno vijeće vodi financijsku i poslovnu politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti sukladno statutu te odlučuje o pitanjima koja statutom nisu stavljena u nadležnost drugih tijela.

(5) U znanstvenom vijeću znanstvenici i osobe izabrane na suradnička radna mjesta ili njihovi predstavnici odlučuju o znanstvenim i stručnim pitanjima. Znanstveno vijeće:

1. utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta,

2. raspravlja i odlučuje o znanstvenim i stručnim pitanjima,

3. provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja, kad je institut za to ovlašten,

4. provodi postupke izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta,

5. imenuje i razrješuje dio članova upravnog vijeća instituta, u skladu sa statutom,

6. predlaže upravnom vijeću kandidate za natječajni odbor za izbor ravnatelja instituta,

7. daje upravnom vijeću instituta prethodno mišljenje u postupku donošenja statuta te

8. obavlja druge poslove određene odlukom o osnivanju i statutom instituta.

(6) Institut može imati znanstveni savjet. Članovi znanstvenog savjeta su istaknuti javni djelatnici čije članstvo nije uvjetovano sklopljenim ugovorom o radu s institutom. Ustroj, nadležnosti i način rada znanstvenog savjeta uređuje se statutom.

Sudjelovanje instituta u visokom obrazovanju

Članak 27.

(1) Znanstveni instituti surađuju s visokim učilištima u znanstvenom radu i izvođenju studijskih programa u skladu sa znanstvenim programom instituta te znanstvenim i studijskim programima visokih učilišta.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka potanje se uređuje ugovorom visokog učilišta i instituta.

(3) Visoka učilišta i instituti dogovaraju uspostavljanje znanstvene infrastrukture od interesa za cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI

Kolaborativni znanstveni programi

Članak 28.

(1) Kolaborativni znanstveni program je interdisciplinarni istraživački program koji provode sveučilišta i javni znanstveni instituti i koji se u pravilu sastoji od većeg broja problemski povezanih znanstvenih projekata.

(2) Kolaborativni znanstveni program predlaže senat sveučilišta ili znanstveno vijeće javnoga znanstvenog instituta. Senat ili znanstveno vijeće imenuje voditelja programa.

(3) Voditelj programa predlaže nacrt programa Nacionalnom vijeću za znanost.

(4) Ako Nacionalno vijeće za znanost prihvati nacrt programa, sveučilište ili institut raspisuje natječaj za prijavu projekata u sklopu programa.

(5) Konačan prijedlog programa određuju svi voditelji odabranih projekata. O tom prijedlogu se provodi interna recenzija na sveučilištu ili javnom znanstvenom institutu.

(6) Nakon interne recenzije konačan prijedlog programa vrednuje Nacionalno vijeće za znanost koje imenuje recenzente. Program se brani javno, pred članovima Nacionalnog vijeća za znanost i recenzentima. Izvršenje programa vrednuje se na isti način kao što se provodi obrana prijedloga programa.

Znanstveni centar izvrsnosti

Članak 29.

(1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline.

(2) Znanstvenu organizaciju ili skupinu znanstvenika znanstvenim centrom izvrsnosti proglašava ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, uz suglasnost kandidirane znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja iz članka 16. ovoga Zakona i postupka koji obavezno uključuje međunarodnu prosudbu.

(3) Odluka ministra o proglašenju znanstvenog centra izvrsnosti sadrži prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost taj centar dobiva. Odluka se donosi na tri godine, a na temelju novog vrednovanja u postupku predviđenim stavkom 2. može se produžiti za naredne tri godine.

Znanstveno-tehnologijski park

Članak 30.

(1) Znanstveno-tehnologijski park je trgovačko društvo koje se osniva radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika i jačanja na znanosti temeljenog gospodarstva.

(2) Suglasnost za korištenje naziva znanstveno–tehnologijskog parka daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost.

(3) Znanstveno-tehnologijski park uživa porezne olakšice i druge pogodnosti kojima se potiče ostvarivanje njegovih ciljeva, u skladu sa zakonom.

4. ZNANSTVENICI I SURADNICI

Znanstvenici

Članak 31.

Znanstvenici u smislu ovoga Zakona su osobe koje su sukladno ovom Zakonu izabrane u odgovarajuća znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika.

Znanstvena zvanja

Članak 32.

(1) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik. Znanstvena zvanja se stječu u postupku i pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.

(2) Za znanstvenog suradnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika.

(3) Za višega znanstvenog suradnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji predstavljaju značajan doprinos znanosti.

(4) Za znanstvenog savjetnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je značajno unaprijedio znanost, pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja.

(5) Nacionalno vijeće za znanost pravilnikom koji se objavljuje u »Narodnim novinama« detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja (vrsta i broj znanstvenih radova, vrednovanje radova i sl.) sukladno stavcima 2.-4. ovoga članka, na temelju kojih matični odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika, vodeći računa o posebnostima pojedinih znanstvenih i umjet­ničkih područja te pojedinih znanstvenih polja i interdisciplinarnih područja.

(6) Prilikom propisivanja uvjeta iz stavka 5. ovoga članka predvidjet će se primjereno vremensko razdoblje primjene do tada važećih uvjeta kojim će se na pravičan način omogućiti reizbor ili napredovanje onih znanstvenika koji su svoj znanstveni rad obavljali prema tim uvjetima.

Pokretanje postupka za stjecanje zvanja

Članak 33.

(1) Stjecanje znanstvenog zvanja ne ovisi o radnom mjestu.

(2) Znanstveno zvanje stječe se na temelju postupka koji zahtjevom za izbor pokreće osoba koja smatra da ispunjava uvjete za izbor u određeno znanstveno zvanje. Postupak može pokrenuti i znanstvena organizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu.

(3) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se znanstvenoj organizaciji ovlaštenoj za provođenje dijela postupka izbora. Ako je osoba koja se bira zaposlena u znanstvenoj organizaciji koja je ovlaštena za provođenje dijela postupka izbora, ta je znanstvena organizacija isključivo nadležna za provođenje dijela postupka. Na obrazloženi zahtjev osobe koja pokreće postupak izbora, Nacionalno vijeće za znanost može za provođenje dijela postupka odrediti i drugu ovlaštenu znanstvenu organizaciju.

(4) Ukoliko nijedna znanstvena organizacija nije ovlaštena za provođenje dijela postupka izbora u pojedino znanstveno zvanje u određenom znanstvenom ili umjetničkom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetničkom području, a matični odbor za to polje ili interdisciplinarno područje nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajuće područno znanstveno ili umjetničko vijeće. Ako nijedno područno znanstveno ili umjet­ničko vijeće nije ovlašteno za provođenje postupka, postupak izbora provodi Nacionalno vijeće za znanost.

Ovlast za provođenje dijela postupka izbora

Članak 34.

(1) Rješenje o ovlaštenju za provođenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje izdaje ministar na temelju prijedloga Nacionalnog vijeća za znanost onoj znanstvenoj organizaciji koja u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom ima zaposlenike sa znanstvenim zvanjem, i to najmanje petnaest u odgo­varajućem znanstvenom području te najmanje sedam u odgo­varajućem znanstvenom polju, odnosno interdisciplinarnom području, od čega najmanje tri znanstvena savjetnika.

(2) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka to se ovlaštenje znanstvene organizacije upisuje u Upisnik znanstvenih organizacija.

(3) Postupak izbora u znanstvenoj organizaciji provodi struč­no tijelo kojemu su statutom u nadležnost stavljena znanstvena pitanja.

(4) Ovlaštena znanstvena organizacija može posebnim pravilnikom pobliže urediti onaj dio postupka izbora u znanstvena zvanja koji ona provodi.

Postupak izbora

Članak 35.

(1) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlašte­noj znanstvenoj organizaciji zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor u određeno zvanje. Podnositelj zahtjeva obavješ­tava odgovarajući matični odbor ili područno znanstveno ili umjetničko vijeće o podnošenju zahtjeva.

(2) Ovlaštena znanstvena organizacija najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje imenuje stručno povjerenstvo. Stručno povjerenstvo se sastoji od najmanje tri člana koji moraju biti u istom ili višem znanstvenom zvanju s obzirom na ono za koje se traži izbor.

(3) Stručno povjerenstvo na temelju podnesene dokumentacije ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za izbor te daje prijedlog da se pristupnik izabere ili ne izabere u znanstveno zvanje. Stručno povjerenstvo svoje izvješće podnosi, u pravilu, u roku od trideset dana od dana imenovanja.

(4) Na temelju izvješća stručnog povjerenstva i odluke stručnog tijela iz članka 34. stavak 3. ovoga Zakona ovlaštena znanstvena organizacija u roku od trideset dana daje mišljenje i prijedlog odgovarajućem matičnom odboru.

(5) Matični odbor u roku od šezdeset dana potvrđuje ili ne potvrđuje mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije. Ako matični odbor u navedenom roku ne donese svoju odluku, smatrat će se da su mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije potvrđeni.

(6) Matični odbor neće potvrditi mišljenje i prijedlog ovlaš­tene znanstvene organizacije ako:

1. smatra da su oni doneseni protivno uvjetima za izbor,

2. ako su u očitoj nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili

3. ako je bitno povrijeđen postupak provođenja izbora.

(7) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka matični odbor će ili sam provesti postupak izbora koji će se dovršiti u roku od devedeset dana, ili će zatražiti od iste ovlaštene znanstvene organizacije da ponovi postupak, ili će zatražiti od druge ovlaštene znanstvene organizacije da pokrene novi postupak izbora.

(8) Odluka matičnog odbora je konačna. Matični odbor će u roku od petnaest dana bez odlaganja odluku o izboru (pozitivnu ili negativnu) dostaviti pristupniku i znanstvenoj organizaciji koja je provodila postupak izbora, a pozitivnu odluku o izboru u znanstveno zvanje dostaviti Ministarstvu radi upisa u Upisnik znanstvenika. Izvod iz Upisnika dostavlja se podnositelju zahtjeva.

(9) U slučaju da se izbor provodi po članku 33. stavku 4. ovoga Zakona zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se odgovarajućem matičnom odboru ili područnom vijeću, odnosno Nacionalnom vijeću za znanost. Odgovarajući postupak provest će se u roku od 120 dana.

(10) Protiv odluke o izboru pristupnik nema pravo žalbe, ali može pokrenuti upravni spor. U upravnom sporu ne može se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje već samo ukinuti odluka i odrediti ponovno provođenje postupka.

Rokovi u postupku izbora i posljedice prekoračenja

Članak 36.

(1) Rokovi u postupku izbora u znanstveno zvanje iz članka 35. ovoga Zakona ne teku u razdobljima od 15. srpnja do 31. kolovoza te od 20. prosinca do 7. siječnja.

(2) Prekoračenje rokova ne utječe na valjanost postupka, osim u slučaju iz članka 35. stavka 3. ovoga Zakona. U slučaju neopravdanog i znatnog prekoračenja, po pritužbi pristupnika ili znanstvene organizacije u kojoj je pristupnik zaposlen, matični odbor može preuzeti postupak izbora i sam ga provesti.

(3) Ovlaštenoj znanstvenoj organizaciji koja učestalo i neopravdano ne poštuje rokove propisane u članku 35. ovoga Zakona ministar će, uz suglasnost Nacionalnog vijeća za znanost, oduzeti ovlaštenje za provođenje postupka izbora u zvanje.

(4) Ako matični odbor učestalo ne poštuje rokove propisane u članku 35. ovoga Zakona, na zahtjev ministra pokrenut će se postupak za razrješenje predsjednika odbora, odnosno njegovih za­kašnjenja odgovornih članova kao i za izbor novih članova.

Trajnost zvanja i njegov prestanak

Članak 37.

(1) Znanstveno zvanje je trajno a prestaje prelaskom u više zvanje ili njegovim oduzimanjem.

(2) Znanstveno zvanje može se oduzeti:

1. ako se pojave činjenice i dokazi iz kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje pristupnik nije ispunjavao propisane uvjete za izbor,

2. ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstveno zvanje predstavljaju plagijat ili da su istraživanja na kojima se temelje krivotvorena te

3. u slučajevima teških povreda etičkog kodeksa.

(3) Postupak oduzimanja zvanja može pokrenuti znanstvena organizacija, matični odbor, područno vijeće, Nacionalno vijeće za znanost ili Odbor za etiku. Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi se odgovarajućom primjenom odredbi članka 35. ovoga Zakona.

Počasno zvanje

Članak 38.

(1) Instituti i druge znanstvene organizacije svojim istaknutim umirovljenim znanstvenim savjetnicima mogu, bez provo­đenja javnog natječaja, dodijeliti počasno znanstveno zvanje zaslužni znanstvenik.

(2) Zaslužni znanstvenik može, u skladu s potrebama znanstvene organizacije, sudjelovati u znanstvenim projektima i ostalim aktivnostima.

(3) Postupak imenovanja i prava zaslužnog znanstvenika pobliže se uređuju statutom znanstvene organizacije.

Radna mjesta u znanstvenim organizacijama

Članak 39.

(1) Znanstvena radna mjesta u znanstvenim organizacijama su znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik.

(2) Suradnička radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i viši asistent.

(3) Stručna radna mjesta u znanstvenim organizacijama za zaposlenike koji sudjeluju u obavljanju znanstvene djelatnosti su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

Postupak izbora na radna mjesta

Članak 40.

(1) Postupak izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta uređuje se statutom znanstvene organizacije.

(2) Izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u »Narodnim novinama«, u dnevnom tisku i na službenim internetskim stranicama znanstvene organizacije.

(3) U slučaju kada je raspisan natječaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka može se obaviti i izbor u znanstveno zvanje sukladno članku 35. ovoga Zakona ukoliko ni jedan od pristupnika nema obavljen taj izbor. U tom slučaju obavlja se izbor u znanstveno zvanje svih pristupnika koji imaju uvjete za odnosno zvanje a do tada nisu u njega izabrani. Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija u roku od šezdeset dana dovršava postupak izbora na radno mjesto izborom pristupnika koji najbolje udovoljava uvjetima natječaja. U postupku izbora znanstvena organizacija može zatražiti mišljenje kompetentnih stručnjaka iz zemlje ili inozemstva.

(4) Znanstvena organizacija dužna je obavijestiti o rezultatu izbora sve pristupnike u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke o izboru.

(5) Ako odluka o izboru na isto ili više radno mjesto ne bude donesena do isteka roka na koji je neki od pristupnika bio izabran u prethodnom izboru u istoj znanstvenoj organizaciji, njegov ugovor o radu traje do donošenja odluke o izboru.

Znanstvena radna mjesta

Članak 41.

(1) U znanstvenim organizacijama znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta. Izbor na znanstvena radna mjesta vrši se na pet godina.

(2) Opći uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istom ili višem znanstvenom zvanju. Znanstvena organizacija može svojim statutom propisati dodatne uvjete za izbor na znanstvena radna mjesta

(3) Natječaj za izbor na isto ili više znanstveno radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natječaju raspisuje znanstvena organizacija tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom znanstvenog vijeća, i uz suglasnost zaposlenika, natječaj može biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem.

(4) Ako je u natječajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit će se drugo odgovarajuće radno mjesto ili će se u nedostatku istoga pokrenuti postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

(5) Ako na natječaj iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut će se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga odgovarajućeg radnog mjesta.

Ugovor o radu

Članak 42.

(1) S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta zaklju­čuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom pro­vođenja ponovnog izbora ili unapređenja svakih pet godina. Ako prilikom ponovnog izbora zaposlenik ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema članku 41. stavku 5. ovoga Zakona.

(2) S osobama izabranim na znanstvena i suradnička radna mjesta koje rade na projektu ograničena trajanja, ugovor o radu može se zaključiti na određeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angažirana.

(3) Obveza provođenja ponovnog izbora prestaje nakon što zaposlenik bude drugi put izabran na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika.

(4) Na radno mjesto znanstvenog suradnika ili višega znanstvenog suradnika zaposlenik može biti biran najviše dva puta.

(5) Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto, a odlukom znanstvenog i upravnog vijeća se utvrdi potreba za njegovim daljnjim radom, znanstvena organizacija može s njim zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme u najduljem trajanju do pet godina.

(6) Znanstveniku u znanstvenoj organizaciji istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenog savjetnika, znanstvena organizacija može s njim zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme, a najkasnije do isteka kalendarske godine u kojoj on navršava 70. godinu života.

Suradnička zvanja i radna mjesta

Članak 43.

(1) Suradnička zvanja i radna mjesta su asistent i viši asistent. Izbor na radno mjesto asistenta ili višeg asistenta provodi se na temelju javnog natječaja.

(2) S osobom koja je završila diplomski studij znanstveni institut može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od najviše šest godina na suradničkom radnom mjestu asistenta. Asistent je dužan upisati poslijediplomski studij.

(3) Ako se plaća i/ili troškovi poslijediplomskog studija asistenta ne osiguravaju iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz sredstava državnog proračuna, suglasnost za zaključenje ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka daje ministar.

(4) Svaki asistent ima jednog ili više mentora koje imenuje institut na način propisan općim aktom. Mentor može biti osoba koja svojom znanstvenom ili umjetničkom aktivnošću osigurava učinkovito obrazovanje asistenta.

(5) Svake godine institut ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pismenom izvješću mentora u kojem se vrednuje kandidatova uspješnost u znanstvenom ili umjetničkom te nastavnom radu kao i uspješnost na poslijediplomskom studiju. Postupak ocjenjivanja pobliže se uređuje općim aktom instituta. Ako je ocjena rada asistenta negativna, pokreće se postupak redovitog otkaza ugovora o radu.

(6) S asistentom koji je u roku od šest godina ili u kraćem vremenu završio poslijediplomski studij i doktorirao, institut može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme na suradničkom radnom mjestu sa zvanjem višeg asistenta. Trajanje tog ugovora o radu može biti najviše do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zaključenja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ako se plaća višeg asistenta ne osigurava iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz namjenskih sredstava državnog proračuna, suglasnost za zaključenje ugovora o radu daje ministar.

(8) Ministar može, na traženje voditelja znanstvenog projekta a uz suglasnost znanstvene organizacije, odobriti zapošljavanje znanstvenih novaka za rad na projektu na teret sredstava Ministarstva. Znanstvene organizacije mogu znanstvene novake zaposliti i bez odobrenja ministra ako same financiraju njihov rad. Znanstveni novaci biraju se javnim natječajem i zasnivaju radni odnos u suradničkom zvanju asistenta ili višeg asistenta. U nastavi mogu pod istim uvjetima, sukladno ugovoru visokog učilišta i druge znanstvene organizacije, sudjelovati i znanstveni novaci izabrani u toj znanstvenoj organizaciji.

Stručna zvanja i radna mjesta

Članak 44.

(1) Stručna zvanja su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

(2) Osobe u stručnim zvanjima rade na odgovarajućim radnim mjestima stručne poslove vezane za znanstvena istraživanja.

(3) Uvjete za izbor u stručna zvanja i izbor na odgovarajuća radna mjesta propisuje znanstvena organizacija statutom.

Mirovanje rokova za izbor

Članak 45.

 U vrijeme porodnih dopusta, bolovanja dužih od tri mjeseca, služenja vojne obveze, obavljanja javne dužnosti te, kada je to opravdano, u drugim slučajevima u kojima se neka osoba nije mogla baviti znanstvenim ili stručnim radom, u slučajevima kada je to predviđeno zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom znanstvene organizacije, rokovi za izbor ili reizbor u znanstveno zvanje i na radno mjesto miruju i neće se uračunavati u rok za izbor.

Rad izvan znanstvene organizacije

Članak 46.

Ugovorni odnosi zaposlenika u znanstvenim organizacijama o znanstvenom ili stručnom radu kod trećih osoba mogu se ograničiti ili uvjetovati suglasnošću matične znanstvene organizacije kada je to predviđeno statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta, ako se radi o znanstvenom ili stručnom radu koji bi negativno utjecali na rad matične znanstvene organizacije ili ako je riječ o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnošću kon­kurira matičnoj znanstvenoj organizaciji s kojom zaposlenik ima ugovor o radu.

IV. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA

1. VISOKA UČILIŠTA

A. OSNIVANJE I POČETAK RADA VISOKIH UČILIŠTA

Vrste visokih učilišta i njihova zadaća

Članak 47.

(1) Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola.

(2) Visoka učilišta obavljaju svoju djelatnost kao javnu službu.

(3) Sveučilište, fakultet i umjetnička akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, struč­ne i umjetničke djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja ova visoka učilišta organiziraju i izvode sveučilišne a, u skladu s ovim Zakonom, mogu organizirati i izvoditi i stručne studije.

(4) Veleučilište i visoka škola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvođenja stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjet­ničku djelatnost u skladu s ovim Zakonom i svojim statutom.

Osnivanje visokih učilišta

Članak 48.

(1) Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole osnivaju se kao ustanove.

(2) Sveučilište može osnovati i u svom sastavu imati fakultete, umjetničke akademije i odjele te druge sastavnice sukladno zakonu.

(3) Veleučilišta i visoke škole ne mogu osnivati druga visoka učilišta.

Javna i privatna visoka učilišta

Članak 49.

(1) Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

(2) Javna visoka učilišta iz stavka 1. ovoga članka su ona koja osniva Republika Hrvatska. Republika Hrvatska osniva sveučilište zakonom, a veleučilište i visoku školu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivačka prava nad visokim učilištima u ime Republike Hrvatske obnaša Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugom odgovara­jućem propisu.

(3) Privatno sveučilište, veleučilište i visoka škola osnivaju se odlukom osnivača na način propisan odredbama ovoga Zakona i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova.

(4) Županije, gradovi i općine osnivaju visoku školu odlu­kom svoga predstavničkog tijela.

(5) Na visoke škole osnovane sukladno stavku 4. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na privatna visoka učilišta.

Naziv visokih učilišta

Članak 50.

(1) Naziv sveučilište, fakultet i umjetnička akademija, odnosno riječ »akademija« uz naziv područja umjetnosti te veleučilište i visoka škola, ili drugi naziv koji sadrži neki od tih pojmova, mogu nositi samo visoka učilišta osnovana prema ovom Zakonu. Sud ili drugo nadležno državno tijelo neće odobriti upis u odgovarajući registar pravne osobe ili njene podružnice koja nosi neki od tih naziva, ili ako ti pojmovi čine dio naziva, ako ta pravna osoba nije osnovana u skladu s ovim Zakonom.

(2) Umjetnička akademija u svom nazivu može umjesto riječi »umjetnička« koristiti naziv područja umjetnosti u kojemu djeluje.

(3) Nazive iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu iznimno koristiti i pravne osobe koje nisu ustrojene prema ovome Zakonu, ako je to moguće prema posebnom zakonu ili ako uporabu naziva odobri ministar.

Dopusnica za obavljanje djelatnosti visokih učilišta i upis u Upisnik

Članak 51.

(1) Visoko učilište osnovano prema ovome Zakonu i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova može započeti obavljanje djelatnosti i izvođenje određenih studija nakon upisa u Upisnik visokih učilišta i registar ustanova pri trgovačkom sudu.

(2) Upis u Upisnik obavlja se na temelju dopusnice kojom se utvrđuje da visoko učilište ispunjava uvjete za početak djelatnosti i odobrava upis u Upisnik te početak rada visokog učilišta. Dopusnicu izdaje ministar po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Dopusnica se visokom učilištu izdaje i za početak izvođenja novog studija te za osnivanje ili izvođenje studija izvan svoga sjedišta.

(3) Zahtjev za upis podnosi se ministru koji u roku od mjesec dana traži mišljenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje očituje se o zahtjevu u roku od tri mjeseca a ministar izdaje dopusnicu u roku od mjesec dana. U slučaju da ministar nije suglasan s mišljenjem Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i zatraži njegovo novo očitovanje, rok dovršenja postupka se jednokratno produžava za tri mjeseca.

(4) Dopusnica će se izdati visokom učilištu koje ima:

1. studijski program za sveučilišne odnosno stručne studije kvalitetom sukladan standardima država Europske unije,

2. potreban broj nastavnog i drugog osoblja s odgo­varajućom znanstvenom i stručnom kvalifikacijom, u skladu sa standardnim opterećenjem nastavnih obveza utvrđenih kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje, pri čemu ima zaključen ugovor o radu s punim radnim vremenom s najmanje polovicom potrebnog broja nastavnika u slučaju sveučilišta, odnosno s najmanje jednom trećinom u slučaju veleučilišta i visokih škola. Sve­uči­lištu koje nema u radnom odnosu najmanje polovicu potrebnog broja nastavnika a veleučilištu i visokoj školi najmanje jednu trećinu može se izdati dopusnica uz uvjet da u razdoblju od pet godina ravnomjerno zapošljava nastavnike do potrebnog broja i o tome jednom godišnje izvještava ministra,

3. osiguran odgovarajući prostor i opremu, u skladu s brojem studenata koje visoko učilište namjerava upisati i potrebama kvalitetnog studiranja,

4. osigurana potrebna novčana sredstva za svoj rad, uklju­čivši i osigurano jamstvo prema stavku 8. ovoga članka.

(5) Dopusnica i rješenje kojim se odbija dopusnica ili zahtjev za upis u Upisnik visokih učilišta upravni su akti protiv kojih nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor.

(6) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo. Ministar posebnim pravilnikom propisuje ustroj i način vođenja Upisnika te postupak upisa.

(7) Ako se na temelju inspekcijskog ili upravnog nadzora utvrdi da je visoko učilište prestalo ispunjavati uvjete potrebne za dobivanje dopusnice, a uočeni se nedostaci ne mogu otkloniti bez ozbiljnih posljedica po kvalitetu studija, ministar će rješenjem, na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, visokom učilištu oduzeti dopusnicu. Ako se uočeni nedostaci mogu otkloniti u roku od šest mjeseci bez ozbiljnih posljedica po kvalitetu studija, ministar će rješenjem naložiti visokom učilištu da u tom roku otkloni nedostatke. Rješenje o oduzimanju dopusnice upravni je akt protiv kojega nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) U slučaju prestanka rada javnog visokog učilišta zbog oduzimanja dopusnice ili drugog razloga, ministar će na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje donijeti mjere kojima će se osigurati nastavak i dovršenje studija studentima toga visokog učilišta.

(9) Privatna visoka učilišta dužna su prije početka rada osigurati, na način koji utvrdi Ministarstvo, jamstvo radi osiguranja nastavka i dovršenja studija za slučaj prestanka rada visokog učilišta ili prestanka izvođenja određenog studija.

(10) Obrazovni programi provedeni bez dopusnice ne smatraju se sveučilišnim ili stručnim studijem prema ovome Zakonu niti se njihovim završetkom stječu akademska zvanja i stupnjevi kao ni stručna zvanja. Organizatori takvih obrazovnih programa ne mogu izdavati diplome ili druge isprave o studiju predviđene ovim Zakonom ali mogu izdavati potvrde o završenom obrazovanju u kojima je izričito navedeno da je riječ o obrazovnom programu koji nije sveučilišni ili stručni studij prema ovome Zakonu te da se njime ne stječu akademska ili stručna zvanja odnosno akademski stupnjevi.

Visoka vjerska učilišta i njihov studij

Članak 52.

(1) Visoka vjerska učilišta osnovana po općim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze kao i visoka učilišta iz ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona.

(2) Položaj visokih vjerskih učilišta iz stavka 1. ovoga članka koja djeluju kao fakulteti u sastavu nekog od javnih sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivatelja učilišta.

(3) Položaj i djelovanje katoličkih bogoslovnih fakulteta u sastavu javnih sveučilišta i drugih vjerskih učilišta koje djeluju u okviru javnih sveučilišta uređuju se uz poštivanje važećih međunarodnih ugovora i ugovora između osnivatelja i sveučilišta, uz suglasnost nadležnih državnih i crkvenih vlasti.

(4) Vjerske zajednice mogu osnivati visoka učilišta i ustrojavati studije koji nisu vjerski sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na privatna visoka učilišta.

B. SVEUČILIŠTE

Osnovne odredbe o sveučilištu

Članak 53.

(1) Sukladno svojoj zadaći iz članka 3. ovoga Zakona sveučilišta su obrazovne ustanove koje povezivanjem znanstvenog istraživanja, umjetničkog stvaralaštva, studija i nastave razvijaju znanost, struku i umjetnost, pripremaju studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti na temelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetničkih vrijednosti, obrazuju znanstveni i umjetnički podmladak, sudjeluju u ostvarivanju društvenih interesa studenata te promiču međunarodnu, posebice europsku suradnju u visokom obrazovanju te znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti. O ispunjavanju svojih zadaća, posebno u izgradnji hrvatske nacionalne kulture, sveučilišta obavještavaju javnost najmanje jednom godišnje.

(2) Sveučilište integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, akademija i odjela (dalje: funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno i usklađeno djelovanje u skladu sa strateškim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju znanstvenih istraživanja te jedinstveno i usklađeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju. Sveučilište osigurava unutarnju i vanjsku mobilnost studenata i nastavnika, racionalno korištenje ljudskih i materijalnih resursa, razvoj multidisciplinarnih studija te nadzor i stalni rast kvalitete kao i konkurentnosti nastavnoga, znanstvenoga, umjetničkog i stručnog rada. Sveučilište razvija jedinstveni informacijski i knjižnični sustav.

Ustroj sveučilišta i njegove sastavnice

Članak 54.

(1) Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjet­ničkih akademija i odjela koje osniva sukladno ovom Zakonu. Sveučilište i njegova visoka učilišta (fakulteti i umjetničke akademije) mogu sukladno ovome Zakonu provoditi i stručne studije.

(2) Sveučilište može kao sastavnice (podružnice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete, umjetničke akademije, odjele i institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjižnice, tehnologijske centre, informatičke, kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovačka društva) koji služe zadovoljavanju potreba studenata i sveučilišta.

(3) Statutom sveučilišta, aktom o osnivanju te općim aktima sastavnica utvrđuje se način upravljanja koji osigurava integriranost funkcija sveučilišta i ostvarenje interesa i ciljeve radi kojih je sveučilište osnovalo sastavnicu.

(4) Djelovanje pojedinih sastavnica, posebice razina njihovih ovlasti u pravnom prometu i poslovanju, utvrđuje se statutom sveučilišta i aktom o njihovu osnivanju. Aktom o osnivanju može se predvidjeti davanje suglasnosti osnivača na statut.

(5) Odluke o statusnoj promjeni sastavnica u okviru sve­učilišta ili izlasku pojedinih sastavnica iz sveučilišta donosi senat dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova. Statutom sve­učilišta detaljnije se uređuje postupak provođenja statusnih pro­mjena sastavnica. Ako statutom sveučilišta nije određeno druk­čije, protiv odluke senata ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Sveučilište radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkrića ili patenata te umjetničkih ostvarenja, poticanja suradnje s gospodarstvenicima ili jačanja na znanju temeljenog gospodarstva može biti osnivač ili suosnivač trgovačkih društava. Dio dobiti takvih trgovačkih društava koji pripada sveučilištu može se koristiti isključivo za unapređenje djelatnosti sveučilišta.

Nepovredivost sveučilišta

Članak 55.

(1) Prostor sveučilišta je nepovrediv.

(2) Nadležna državna tijela na prostoru sveučilišta mogu uredovati samo uz suglasnost čelnika, prema odluci nadležnog suda ili ako postoji neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi ili za imovinu.

(3) Pretragu prostora sveučilišta može iznimno odrediti samo nadležni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o kaznenom postupku.

(4) Pretraga visokog učilišta može se poduzeti bez nazoč­nosti čelnika, odnosno osobe koju on ovlasti, samo ako se oni bez opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu.

Tijela sveučilišta

Članak 56.

(1) Sveučilište ima:

– rektora,

– senat

– sveučilišno vijeće i

– sveučilišni savjet.

(2) Sveučilište može imati i druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost uređuje statutom ili drugim općim aktom. Uz to, sveučilište svojim statutom može vođenje poslovanja ili njegova dijela povjeriti određenom tijelu (poslovni ravnatelj, poslovni odbor i sl.).

Rektor

Članak 57.

(1) Rektor sveučilišta bira se tajnim glasovanjem većinom ukupnog broja članova biračkog tijela iz redova redovitih profesora. Sastav biračkog tijela za izbor rektora propisuje se statutom sveučilišta. U sastav biračkog tijela za izbor rektora ulaze svi članovi senata i sveučilišnog vijeća. Mandat rektora traje četiri godine i može se jednom ponoviti.

(2) Postupak izbora i razrješenja te razlozi za razrješenje rektora dužnosti prije isteka mandata propisuju se statutom sveučilišta.

(3) U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove te mandat i ovlasti predviđene ovim Zakonom i statutom sveučilišta. Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata i sveučilišnog vijeća.

(4) Rektor može imati jednog ili više prorektora koje biraju senat na način predviđen statutom sveučilišta. Prorektori imaju prava i obveze predviđene statutom i drugim općim aktima sveučilišta.

Senat

Članak 58.

(1) Senat je izborno stručno tijelo koje se bira sukladno statutu Sveučilišta na način kojim se osigurava uravnotežena zastupljenost različitih područja znanosti i umjetnosti te pojedinih znanstveno-nastavnih sastavnica sveučilišta. Senat ima više članova od sveučilišnog vijeća.

(2) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima čine najmanje 60% članova senata. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu sveučilišta biraju sami studenti, čine najmanje 10% članova senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija, te najmanje 5% iz redova studenata poslijediplomskih studija. Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatu sukladno statutu.

(3) Rektor je član senata po položaju. Prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja. Članovi sveučilišnog vijeća ne mogu biti članovi senata.

(4) U radu senata bez prava glasovanja sudjeluje i predstavnik sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja.

(5) Senat, sukladno statutu, odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odlu­čivanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti te izboru nastavnika kao i o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom, a posebice:

 1. brine o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti,

 2. raspravlja i odlučuje o akademskim pitanjima,

 3. donosi statut te druge opće akte sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije određeno drukčije, te

 4. imenuje članove sveučilišnog savjeta i članove drugih tijela kada je to određeno statutom ili drugim općim aktom,

 5. odlučuje o razvojnim i istraživačkim planovima,

 6. donosi proračun sveučilišta,

 7. odlučuje o studijskim programima na način predviđen ovim Zakonom i statutom,

 8. utvrđuje upisnu politiku te pravila studiranja i polaganja ispita,

 9. provodi postupak stjecanja doktorata,

10.                         dodjeljuje počasne doktorate,

11.                         provodi postupak izbora rektora i sudjeluje u izboru rektora sukladno članku 57. ovoga Zakona,

12.                         na prijedlog rektora bira prorektore,

13.                         bira nastavnike i suradnike, ako statutom ili na njima utemeljenim propisom nije određeno drukčije,

14.                         potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela,

15.                         imenuje čelnike drugih sastavnica sveučilišta, ako statu­tom sveučilišta ili aktom o osnivanju i statutom sastavnice nije određeno drugačije,

16.                         daje suglasnost na odluku sveučilišnog vijeća o osniva­nju, ustroju izmjeni ustroja i ukidanju sastavnica sveučilišta.

(6) Odlučivanje o pojedinim pitanjima iz nadležnosti senata statutom se mogu povjeriti odgovarajućim sastavnicama sveuči­lišta. Statutom sveučilišta može se, radi osiguranja integriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveučilištu predvidjeti pravo suspenzivnog veta na pojedine odluke nadležnih tijela sastavnica o tim pitanjima, ali tako da se ne naruše njihove akademske slobode i akademska samouprava.

Sveučilišno vijeće

Članak 59.

(1) Sveučilišno vijeće je poslovodno tijelo kojeg čine rektor, prorektori, dekani i pročelnici odjela. Čelnici ostalih sastavnica sveučilišta i predstavnici studenata mogu biti članovi sveučilišnog vijeća sukladno odredbama statuta sveučilišta. Način konstituiranja i način rada sveučilišnog vijeća propisuje se statutom sveučilišta.

(2) Sveučilišno vijeće:

 1.  usklađuje rad i poslovanje sastavnica sveučilišta,

 2.  predlaže senatu razvojne i istraživačke planove i programe,

 3.  uz suglasnost senata odlučuje o kapitalnim ulaganjima,

 4.  uz suglasnost senata odlučuje o osnivanju, ustroju, izmjeni ustroja i ukidanju sastavnica sveučilišta,

 5.  odlučuje o osnivanju znanstveno–tehnologijskih parkova i drugih trgovačkih društava uz suglasnost senata,

 6.  sudjeluje u izboru rektora na način predviđen člankom 57. ovoga Zakona,

 7.  vodi financijsku politiku uz suglasnost senata i predlaže senatu proračun sveučilišta,

 8.  raspravlja o financijskim izvješćima i prihvaća završni račun,

 9.  utvrđuje studijske kapacitete i predlaže senatu upisne kvote,

10. brine o uvjetima studiranja i studentskom standardu,

11. koordinira međunarodnu suradnju,

12. brine o izdavačkoj djelatnosti te

13. obavlja i druge poslove predviđene statutom i drugim općim aktima.

(3) Statutom se može odrediti da sveučilišno vijeće ima uže poslovodno tijelo na koje prenosi pojedine svoje nadležnosti i koje za svoj rad odgovara sveučilišnom vijeću.

(4) Statutom sveučilišta može se propisati da senat ima pravo suspenzivnog veta na pojedine odluke sveučilišnog vijeća. Način upotrebe suspenzivnog veta pobliže se utvrđuje statutom sve­učilišta.

(5) Senat i sveučilišno vijeće mogu zasjedati i zajedno. Pitanja koja se zajednički razmatraju i način odlučivanja na zajedničkim sjednicama utvrđuje se statutom sveučilišta.

Sveučilišni savjet

Članak 60.

(1) Sveučilišni savjet je tijelo koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu. Posebice, sveučilišni savjet brine o razvoju sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke senata, sukladno statutu sveučilišta.

(2) Sveučilišni savjet nadzire izvršavanje zadaća sveučilišta u skladu s člankom 3. i 53. ovoga Zakona, posebno zakonitost njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka senata i sveučilišnog vijeća te obavlja druge poslove predviđene aktom o osnivanju i statutom. Sveučilišnom savjetu ne mogu se dati nadležnosti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta.

(3) Sveučilišni savjet ima šest ili dvanaest članova i to:

– polovicu članova, među kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat,

– po šestinu članova koje imenuju: osnivač, tijelo (ili tijela) lokalne samouprave i gospodarska komora.

(4) U sveučilišnom savjetu ne mogu biti članovi senata, sveučilišnog vijeća i čelnici sastavnica sveučilišta. Članovi sve­uči­lišnog savjeta biraju između sebe predsjednika savjeta. Postupak kandidiranja članova sveučilišnog savjeta i njihovog raz­rješenja, trajanje mandata, način zamjene članova kojima je članstvo u sveučilišnom savjetu prestalo prije isteka mandata te način donošenja odluka utvrđuju se statutom sveučilišta.

(5) Sveučilišni savjet radi na sjednicama. U radu sveučiliš­nog savjeta sudjeluje rektor bez prava glasa. Sveučilišni savjet najmanje jednom godišnje podnosi izvješće osnivaču. O podnesenom izvješću obavještava se senat sveučilišta. U slučaju težih nepravilnosti u radu sveučilišta, posebice ako nadležna tijela ne otklone uočene nepravilnosti, sveučilišni savjet može sazvati senat ili sveučilišno vijeće radi raspravljanja odnosnog pitanja, mo­že izvijestiti osnivača o nepravilnostima, može predlagati potrebne mjere, uključivši izmjene akta o osnivanju, statuta i drugih općih akata sveučilišta.

Pitanja od posebnog interesa za studente

Članak 61.

Statutom sveučilišta utvrđuju se pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikom odlučivanja u senatu studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta. Pitanja od posebnog interesa za studente posebice su ona vezana za promjenu sustava studija, osiguranje kvalitete studija, donošenje nastavnih programa, utvrđivanja izvedbenih planova nastave i studentski standard. Nakon suspenzivnog veta senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od 8 dana. U ponovljenom odlučivanju nema suspenzivnog veta. Način upotrebe studentskoga suspenzivnog veta kao i potrebna većina u ponovnom odlučivanju nakon suspenzivnog veta pobliže se utvrđuju statutom sveučilišta.

C. SASTAVNICE SVEUČILIŠTA

Fakultet i umjetnička akademija

Članak 62.

(1) Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i struč­ni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja. Fakultet mo­že osnivati i izvoditi i stručne studije u skladu s ovim Zakonom.

(2) Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko umjetničko stvaralaštvo i znanstvenoistra­živačku djelatnost u području umjetnosti. Umjetnička akademija može ustrojavati i izvoditi i stručne umjetničke studije u skladu s ovim Zakonom.

(3) Fakulteti i umjetničke akademije mogu imati statut. Statut mora biti suglasan sa statutom sveučilišta.

(4) Fakulteti i umjetničke akademije u pravnom prometu mogu sudjelovati pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom ako je tako utvrđeno statutom sveučilišta.

Tijela fakulteta i umjetničke akademije

Članak 63.

(1) Fakultet i umjetnička akademija imaju:

– dekana,

– stručno vijeće (znanstveno-nastavno vijeće, umjetničko-nastavno vijeće i sl.) te

– druga tijela predviđena statutom sveučilišta, svojim statutom ili drugim općim aktom.

(2) Dekana fakulteta ili umjetničke akademije bira i razrješava stručno vijeće s mandatom, na način i u postupku utvrđenim statutom sveučilišta. Dekan predstavlja i zastupa fakultet ili umjetničku akademiju, i ima prava i obaveze sukladno statutu sveučilišta i statutu fakulteta ili umjetničke akademije. Dekanu u radu pomažu prodekani te statutom utvrđena druga tijela.

(3) Stručno vijeće fakulteta i umjetničke akademije, čiji se naziv utvrđuje statutom sveučilišta, čine nastavnici, suradnici i studenti, u skladu sa statutom fakulteta ili umjetničke akademije. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu sveučilišta biraju sami studenti, u stručnom vijeću čine najmanje 10% ukupnog broja članova.

(4) Stručno vijeće, sukladno statutu sveučilišta:

(1) donosi odluke o akademskim, znanstvenim, umjetničkim i stručnim pitanjima,

(2) bira i razrješuje dekana i prodekane,

(3) donosi statut i druge opće akte,

(4) obavlja druge poslove utvrđene statutom sveučilišta, svojim statutom ili drugim općim aktom.

(5) U slučaju postojanja statuta fakulteta ili umjetničke akademije statutom se, sukladno ovom Zakonu i statutu sveučilišta, utvrđuju pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikom odlučivanja u stručnom vijeću fakulteta ili umjetničke akademije studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta sukladno članku 61. ovoga Zakona.

(6) Dekan je odgovoran za provedbu odluka sveučilišnih tijela na fakultetu ili umjetničkoj akademiji. Sukladno statutu sveučilišta rektor sveučilišta može u statutom utvrđenim slučajevima nepoštivanja sveučilišnih odluka privremeno, najviše do šest mjeseci, suspendirati dekana, postaviti vršitelja dužnosti dekana iz redova profesora odnosnog visokog učilišta te od fakulteta ili umjetničke akademije zatražiti da provedu nove izbore za dekana. Isto tako rektor može obustaviti od izvršenja odluku dekana ili drugog tijela fakulteta ili umjetničke akademije, ako je protivna zakonu ili statutu sveučilišta. Navedene odluke rektora potvrđuje senat natpolovičnom većinom ukupnog broja članova. U odnosu na navedene odluke rektora u statutu sveučilišta predvidjet će se arbitraža ili drugi odgovarajući mehanizam kontrole njene zakonitosti i statutarnosti.

Sveučilišni odjel

Članak 64.

(1) Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

(2) U sveučilišnom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveučilišta iz određenoga znanstvenog polja ili interdisciplinarnoga znanstvenog područja, odnosno iz nekog područja umjetnosti.

(3) Sveučilišni odjel ima pročelnika, stručno vijeće i druga tijela čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug rada i ovlasti utvrđuju statutom sveučilišta i općim aktima odjela. Pročelnika bira i razrješava stručno vijeće s trajanjem mandata, na način i u postupku utvrđenim statutom sveučilišta. U odnosu na pročelnika i stručno vijeće odjela na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 63. ovoga Zakona.

(4) Sveučilišni odjeli mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom, ako je tako utvrđeno statutom sveučilišta.

Sveučilišni institut

Članak 65.

(1) Sveučilišni institut je sastavnica sveučilišta koja se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili više srodnih znanstvenih polja, u pravilu povezano s procesom visokog obrazovanja na sveučilištu. Sveučilišni institut može obavljati i visokostručni rad, te sudjelovati u nastavi sukladno općim aktima sveučilišta.

(2) Sveučilišni institut ima ravnatelja, stručno vijeće i druga tijela čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug rada i ovlasti utvrđuju statutom sveučilišta i općim aktima sveučilišnog instituta. Ravnatelja imenuje senat sveučilišta a trajanje mandata, način i postupak se utvrđuje statutom sveučilišta.

(3) Unutarnji ustroj sveučilišnog instituta, njegova tijela i njihove ovlasti te ostala pitanja rada sveučilišnog instituta uređuju se statutom i/ili općim aktima sveučilišnog instituta, uz odgo­varajuću primjenu odredbi ovoga Zakona koje se odnose na znanstvene institute.

(4) Sveučilišni instituti mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom, ako je tako utvrđeno statutom sveučilišta.

Povezivanje prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja

Članak 66.

(1) Sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije, uz suglasnost sveučilišta, mogu osnovati organizacije ili svoje unutarnje organizacijske cjeline u kojima se obavlja djelatnost kojom se povezuje praksa, znanost, umjetnost i visoko obrazovanje i u čijem radu mogu sudjelovati i studenti (inženjerijski biroi, radionice, pravni centri, centri za socijalni rad i drugu pomoć gra­đanima, veterinarske i druge ambulante, sveučilišne i/ili kliničke bolnice, pokušališta, proizvodni centri, turističke i slične organizacije, studiji, umjetnički sastavi, galerije, radio i TV postaje i drugo).

(2) Dobit ostvarena obavljanjem poslova prema stavku 1. koristi se isključivo za unapređenje rada sveučilišta, odnosno njegovih sastavnica.

(3) U slučaju kada je pojedina djelatnost uređena posebnim propisima (zdravstvena djelatnost, pružanje pravne pomoći i drugo), pojedine organizacije iz stavka 1. ovoga članka osnivaju se i njihov se rad uređuje uz suglasnost ministra nadležnog za odre­đeno područje.

(4) Sukladno statutu i svojoj dopusnici, visoka učilišta na temelju ugovora s odgovarajućom organizacijom (bolnicom, domom zdravlja, odvjetničkom tvrtkom, inženjerijskim biroom, trgovačkim društvom, specijaliziranom ustanovom, državnim tijelom i sl.) mogu izvođenje dijela nastave organizirati u toj pravnoj osobi pod vodstvom svojih nastavnika, a uz primjereno sudjelovanje stručnjaka iz te pravne osobe.

D. VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA

Osnovne odredbe

Članak 67.

(1) Veleučilište i visoka škola su ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije te obavljaju djelatnost sukladno članku 47. ovoga Zakona i svojemu statutu.

(2) Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja. Veleučilište ne može imati visoke škole kao sastavnice.

(3) Statutom veleučilišta i visoke škole uređuju se pitanja unutarnjeg ustroja, upravljanja i odlučivanja.

(4) Statut veleučilišta i visoke škole donosi upravno vijeće na prijedlog stručnog vijeća, a potvrđuje ga osnivač.

Tijela veleučilišta i visoke škole

Članak 68.

(1) Veleučilište i visoka škola imaju:

– dekana,

– stručno vijeće,

– upravno vijeće,

– i druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost uređuje statutom ili drugim općim aktom.

(2) Dekana veleučilišta ili visoke škole bira i razrješava stručno vijeće s mandatom, na način i u postupku utvrđenim statutom veleučilišta ili visoke škole. Izbor dekana potvrđuje upravno vijeće. Dekan ima prava i obveze u smislu Zakona o ustanovama i za svoj rad je odgovoran stručnom vijeću i upravnom vijeću.

(3) Stručno vijeće veleučilišta i visoke škole čine nastavnici, suradnici i studenti, u skladu sa statutom. Stručno vijeće, sukladno statutu, odlučuje o stručnim i nastavnim pitanjima. Studenti čine najmanje 15% ukupnog broja članova stručnog vijeća. Studente – članove stručnog vijeća biraju sami studenti u skladu sa statutom veleučilišta i visoke škole. Na odlučivanje studenata u stručnom vijeću odnose se na odgovarajući način odredbe članka ovoga Zakona o suspenzivnog vetu na sveučilištu (članak 61.).

(4) Upravno vijeće veleučilišta ili visoke škole ima pet članova od kojih tri imenuje osnivač a dva bira stručno vijeće veleučilišta ili visoke škole. Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi između sebe. Dekan veleučilišta i visoke škole sudjeluje u radu upravnog vijeća bez prava glasovanja.

(5) Upravno vijeće brine o ostvarivanju djelatnosti veleuči­lišta i visoke škole prema aktu o osnivanju i statutu, posebice brine o zakonitosti njihova rada, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa, provođenju odluka stručnog vijeća, daje suglasnost na pojedine odluke dekana i stručnog vijeća sukladno statutu te obavlja ostale poslove predviđene statutom.

2. STUDIJI NA VISOKIM UČILIŠTIMA

A. VRSTE STUDIJA

Vrste studija: sveučilišni i stručni studij

Članak 69.

(1) Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

(2) Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća.

(3) Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.

(4) Sveučilišni i stručni studiji usklađuju (»harmoniziraju«) se s onima u europskom obrazovnom prostoru, uz uvažavanje pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih sustava.

Sveučilišni studij

Članak 70.

(1) Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sljedeće tri razine:

(1) preddiplomski studij,

(2) diplomski studij i

(3) poslijediplomski studij.

(2) Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu. Diplomski i poslijediplomski studiji mogu se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima.

(3) Svaka razina sveučilišnog studija završava stjecanjem određenog naziva ili stupnja.

(4) Određeni studijski programi provode se integrirano kroz prvu i drugu razinu studija. Takvo provođenje studijskog programa odobrava Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje.

(5) Svaka razina studija iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (dalje: ECTS) po kojem se jednom godinom studija u pravilu stječe 60 ECTS bodova.

Preddiplomski studij

Članak 71.

(1) Na preddiplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje tri do četiri godine, stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.

(2) Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv baccalaureus odnosno baccalaurea uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

(3) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku stručni naziv po završetku preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea.

Diplomski studij

Članak 72.

(1) Na diplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje jednu do dvije godine, stječe se od 60 do 120 ECTS bodova.

(2) Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

(3) Ako zakonom nije određeno drukčije, završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječu se akademski nazivi:

1. za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke,

2. za sveučilišne tehničke programe diplomirani inženjer (dipl. ing.) struke,

3. za sveučilište teološke programe diplomirani teolog (dipl. teol.),

4. za sveučilišne programe učiteljske struke diplomirani učitelj (dipl. uč.),

5. za sveučilišne programe nastavničkih struka profesor (prof.) struke,

6. za sveučilišne programe umjetničkih struka akademski (akad.) umjetnik (slikar, kipar, muzičar, glumac, itd.),

7. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke.

(4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

(5) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv je »master of science ili master of art /mr. sc./«, ukoliko posebnim Pravilnikom iz članka 71. nije drugačije određeno.

Poslijediplomski studij

Članak 73.

(1) Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

(2) Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine, i njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

(3) Sveučilište može općim aktom urediti stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te uvjetovati prijavu doktorskog rada stjecanjem određenog broja ECTS bodova.

(4) Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, mogu steći doktorat znanosti upisom doktorskog poslijediplomskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita.

(5) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.

(6) Sveučilište može organizirati poslijediplomski specija­listički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe zvanje specijalista određenog područja (spec.). Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz članka 72. stavak 3. ovoga Zakona.

(7) Sveučilište statutom može utvrditi da se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe drukčije zvanje od onoga propisanog stavkom 5. ovoga članka, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano speci­jalističko usavršavanje.

Stručni studiji

Članak 74.

(1) Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu. Stručni studiji mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu s ovim Zakonom.

(2) Stručni studiji traju od dvije do tri godine i njihovim se završetkom stječe od 120 – 180 ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, stručni studij može trajati do četiri godine u slučajevima kada je to sukladno međunarodno prihvaćenim standardima te se takvim studijem stječe do 240 ECTS bodova.

(3) Završetkom stručnog studija sa manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim zakonom.

(4) Završetkom stručnog studija sa 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv bakalaureus uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom.

(5) Kratica stručnog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

(6) Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati speci­jalistički diplomski stručni studij za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij. Takav studij traje jednu do dvije godine i njime se stječe zvanje specijalista određene struke (spec.) koje se koristi uz stručni naziv stečen stručnim studijem ili preddiplomskim sveučilišnim studijem.

Prijenos ECTS bodova

Članak 75.

(1) Prijenos ECTS bodova može se provesti između različitih studija.

(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova iz stavka 1. ovoga članka propisuju se općim aktom visokog učilišta, odnosno ugovorom između visokih učilišta.

Ugovorno osnivanje studija i programi stručnog usavršavanja

Članak 76.

(1) Sveučilište, veleučilište ili visoka škola mogu s domaćom ili stranom pravnom ili fizičkom osobom ustrojiti određeni studij. Dopusnica za takav studij izdaje se na način i u postupku propisanim u članku 51. ovoga Zakona.

(2) Visoka učilišta mogu osnivati različite programe struč­nog usavršavanja, imajući u vidu koncept cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem u smislu ovoga Zakona. Po završetku programa stručnog usavr­šavanja visoko učilište polazniku izdaje posebnu potvrdu.

B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO
I IZVEDBA

Uvjeti za upis

Članak 77.

(1) Upis studija obavlja se na temelju javnog natječaja koji objavljuje sveučilište, veleučilište ili visoka škola koji provode studij najmanje šest mjeseci prije početka nastave. Natječaj za upis mora sadržavati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natječaj i upis.

(2) Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu ori­jentaciju i dob. Sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju kriterije (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta završenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebna znanja, vještine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis.

(3) Sveučilište, veleučilište i visoka škola utvrđuju koji su srednjoškolski programi odgovarajući preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskog ili stručnog studija.

(4) Diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski studij. Sveučilište propisuje koji je preddiplomski studij odgovarajući za upis pojedinoga diplomskog studija kao i uvjete upisa za pristupnike koji imaju završen neki drugi preddiplomski studij ili diplomski sveučilišni studij.

(5) Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita.

(6) Poslijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij. Sveučilište može propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija.

(7) Iznimno, pod uvjetima koje propiše visoko učilište, studij se može upisati i bez prethodno završenoga odgovarajućeg školovanja, ako je riječ o iznimno nadarenim osobama za koje se može očekivati da će i bez završenoga prethodnog školovanja uspješno svladati studij.

(8) Strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani ali se, sukladno odluci nadležnoga državnog tijela ili visokog učilišta, od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost.

Studijski program

Članak 78.

(1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko učilište. Studijske programe koji se izvode na sveučilištu donosi senat sveučilišta.

(2) Kod utvrđivanja studijskog programa visoko učilište treba osobito brinuti da studij bude:

–  na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vještina,

–  usklađen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora,

–  usporediv s programima u zemljama Europske unije.

(3) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole te sadrži:

1. stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija,

2. uvjete upisa na studij,

3. okvirni sadržaj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,

4. bodovnu vrijednost svakog predmeta određenu u skladu s ECTS,

5. oblike provođenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet,

6. popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih, odnosno stručnih studija,

7. uvjete upisa studenta u sljedeći semestar ili trimestar, odnosno sljedeću godinu studija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta,

8. način završetka studija,

9. odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij.

Izvedbeni plan

Članak 79.

(1) Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi visoko učilište. Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na službenim Internet stranicama visokog učilišta, uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja te drugih oblika nastave u iznimnim slučajevima nedostupnosti odgova­rajuće literature.

Izvedbenim planom nastave utvrđuju se:

1. nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu,

2. mjesta izvođenja nastave,

3. početak i završetak te satnica izvođenja nastave,

4. oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.),

5. način polaganja ispita,

6. ispitni rokovi,

7. popis literature za studij i polaganje ispita,

8. mogućnost izvođenja nastave na stranom jeziku te

9. ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave.

(2) Studij se može organizirati kroz sustav učenja na daljinu, što posebno odobrava Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje.

Akademska godina

Članak 80.

(1) Akademska godina počinje 1. listopada tekuće a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

(2) Nastava se ustrojava po semestrima ili trimestrima, prema odredbama statuta sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Ocjene

Članak 81.

(1) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se sljedećim ocjenama: 5 – odličan, 4 – vrlo dobar, 3 – dobar, 2 – dovoljan, 1 – nedovoljan. U indeks i/ili drugu odgovarajuću ispravu i/ili evidenciju studenta unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3 i 2.

(2) Izvedbenim programom može se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja, ili da se ocjenjuju opisno.

Ostala pitanja vezana uz studij

Članak 82.

(1) Statutom visokog učilišta, odnosno općim aktom o pravilima studiranja pobliže se uređuju pravila o ispitima (pisani, usmeni, praktični dio ispita, sustav preduvjeta i sl.), žalbi na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načina vođenja isprava o ispitima, o osiguranju javnosti na ispitima, pravu uvida u ispitne rezultate te po potrebi i o drugim pitanjima.

(2) Opći akti iz stavka (1) objavljuju se na način da budu dostupni javnosti, posebice studentima i pristupnicima za stjeca­nje statusa studenta.

(3) Akademski ili stručni naziv ili stupanj oduzimaju se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju doktorskog rada (disertacije) koji je plagijat ili krivotvorina.

(4) Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja akadem­skog ili stručnog zvanja provodi se u skladu s odredbama statuta ili drugog općeg akta visokog učilišta na kojemu je stečeno akademsko ili stručno zvanje ili stupanj.

C. ZAVRŠETAK STUDIJA

Uvjeti za završetak studija

Članak 83.

(1) Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita te, ovisno o studijskom programu, izradom završnog rada i/ili polaganjem završnog ispita u skladu sa studijskim programom.

(2) Diplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.

(3) Poslijediplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog ili umjetničkoga doktorskog rada (disertacije).

(4)  Poslijediplomski specijalistički studij završava polaga­njem svih ispita, izradom završnog rada i/ili polaganjem odgo­varajućega završnog ispita u skladu sa studijskim programom.

(5) Studijskim programom može se utvrditi da poslijediplomski umjetnički studij završava polaganjem svih ispita te polaganjem završnog ispita pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom ili izvedbom umjetničkog djela.

(6) Postupak prijave, ocjene i obrane doktorske disertacije odnosno izrade i/ili izvedbe umjetničkog djela uređuje se statutom sveučilišta.

(7) Stručni studij završava polaganjem svih ispita. Studijskim programom može se predvidjeti i polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada.

(8) Specijalistički stručni studij završava polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i/ili polaganjem odgovarajućega završnog ispita u skladu sa studijskim programom.

(9) Završetkom studija sukladno odredbama ovoga članka student stječe odgovarajući stručni ili akademski naziv ili stupanj te druga prava sukladno posebnim propisima.

Isprave o studiju

Članak 84.

(1) Po završetku sveučilišnoga preddiplomskog studija studentu se izdaje svjedodžba kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje određenog akademskog ili specijalističkog naziva.

(2) Po završetku diplomskog, poslijediplomskoga i poslijediplomskoga specijalističkog studija studentu se izdaje diploma. Diplomom se potvrđuje da je student završio određeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj.

(3) Po završetku stručnog studija, odnosno specijalističkog stručnog studija studentu se izdaje svjedodžba kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje određenog stručnog ili specija­lističkog naziva.

(4) Po završenom programu stručnog usavršavanja visoko učilište polazniku izdaje potvrdu.

(5) Uz svjedodžbu, diplomu ili potvrdu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju kojom se potvrđuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom te s podacima o nastavnom opterećenju i nastavnim sadržajima. Studentu se na osobni zahtjev dopunska isprava o studiju izdaje i prije završetka studija.

(6) Diplome, svjedodžbe i potvrde koje izdaju visoka učilišta javne su isprave.

(7) Sadržaj diploma i dopunskih isprava o studiju propisuje ministar.

(8) Oblik diploma i dopunskih isprava o studiju, sadržaj i oblik svjedodžbi i potvrda te informacijskih paketa za prijenos ECTS bodova propisuje sveučilište, veleučilište i visoka škola.

Priznavanje inozemnih diploma i stručnih kvalifikacija

Članak 85.

Postupak priznavanja inozemnih diploma te akademskih i stručnih kvalifikacija provodi se sukladno posebnom zakonu, odnosno na temelju bilateralnih ili multilateralnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

3. STUDENTI

Stjecanje statusa studenta

Članak 86.

(1) Status studenta stječe se upisom na sveučilište, veleuči­lište ili visoku školu a dokazuje se odgovarajućom studentskom ispravom, čiji minimalni sadržaj propisuje ministar a oblik sveučilište, veleučilište ili visoka škola.

(2) Pravo na upis na visoko učilište ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz članka 77. ovoga Zakona, u okviru kapaciteta visokog učilišta. Ako broj osoba koje su ispunile uvjete iz članka 77. ovoga Zakona prelazi kapacitet visokog učilišta, pravo na studij imaju one osobe koje su u postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate.

(3) Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni.

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Voditelj i mentor

Članak 87.

(1) Statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta može se utvrditi da se studentu imenuje voditelj koji mu pomaže u studiju te prati studentov rad i postignuća.

(2) Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor pri čemu će se, prema mogućnostima, voditi računa o želji studenta.

(3) Pobliže odredbe o voditelju i mentoru studenta utvrđuju visoka učilišta općim aktom.

Prava i obveze studenta

Članak 88.

(1) Student ima pravo na:

 1.  kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to pred­viđeno studijskim programom,

 2.  sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu,

 3.  konzultacije i mentorski rad,

 4.  slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na visokim učilištima,

 5.  završetak studija u kraćem roku,

 6.  slobodno korištenje knjižnica i ostalih izvora informacija,

 7.  upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu utemeljenim propisima sveučilišta,

 8.  izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika,

 9.  sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta,

10. pritužbu za slučaj povrede nekog od njegovih prava predviđenih zakonom ili općim aktima visokog učilišta,

11. sudjelovanje u radu studentskih organizacija,

12. mirovanje obveza studenta za vrijeme služenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija,

13. odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama te

14. druga prava predviđena statutom i drugim općim aktima visokog učilišta.

(2) Student ima obvezu poštivati režim studija i opće akte visokog učilišta te uredno izvršavati svoje nastavne i druge obveze na visokom učilištu. Stegovna odgovornost studenata uređuje se općim aktima visokog učilišta.

(3) Redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano stanovanje i prehranu te druga prava sukladno zakonu i na njemu utemeljenim propisima. Razina navedenih prava i visina financijske participacije samog studenta uređuje se odgovarajućim propisima, pri čemu uspjeh na klasifikacijskom ispitu ili na studiju može biti predviđen kao mjerilo za utvrđivanje razine prava.

(4) Visoka učilišta provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni način. Rezultati evaluacije služe planiranju nastavnog i znanstvenog programa na visokim učilištima.

Prestanak statusa studenta

Članak 89.

Osoba gubi status studenta:

1. kad završi studij,

2. kad se ispiše sa sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole,

3. kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta,

4. kad ne završi studij u roku utvrđenom statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta te

5. iz ostalih razloga utvrđenim statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta.

Evidencije o studentima

Članak 90.

(1) Visoka učilišta vode sljedeće evidencije s osobnim podacima studenata:

1. evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja uključuje i rezultate postupka,

2. osobnu evidenciju upisanih studenata,

3. evidenciju o uspjehu na ispitu i

4. evidenciju izdanih isprava o završetku studija te stečenih akademskih naziva i stupnjeva.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka visoka učilišta trajno pohranjuju.

(3) Način prikupljanja, pohranjivanja i davanja podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar posebnim pravilnikom, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka studenta.

4. NASTAVNICI I SURADNICI

Znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna zvanja

Članak 91.

(1) Znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja su docent, izvanredni profesor i redoviti profesor.

(2) Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima kako slijedi:

1. docent odgovara znanstvenom suradniku,

2. izvanredni profesor odgovara višem znanstvenom suradniku,

3. redoviti profesor odgovara znanstvenom savjetniku.

(3) Nastavna zvanja su predavač, viši predavač, profesor visoke škole, lektor, viši lektor, umjetnički suradnik i viši umjet­nički suradnik.

(4) Suradnička zvanja su asistent i viši asistent.

(5) Stručna zvanja su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

Zvanja na sveučilištu i odgovarajuća radna mjesta

Članak 92.

(1) Na sveučilištu se provode izbori u znanstveno–nastavna, umjetničko-nastavna i suradnička zvanja te nastavna zvanja predavača, višeg predavača, lektora, višeg lektora, umjetničkog suradnika i višega umjetničkog suradnika, kao i stručna zvanja, sukladno ovom Zakonu. Kada sveučilište izvodi stručne studije, može provoditi izbor za sva nastavna zvanja iz članka 91. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Na sveučilištu se nastavnici biraju u zvanja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajuća radna mjesta putem javnog natje­čaja te se s izabranim pristupnikom zaključuje ugovor o radu.

(3) U odgovarajuće znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, suradničko i nastavno zvanje može se izabrati osoba i bez zaključivanja ugovora o radu koja ispunjava uvjete za izbor u odnosno zvanje ako sudjeluje ili će sudjelovati u izvođenju dijela ili cijele nastave određenog predmeta (tzv. naslovno zvanje) na visokom učilištu.

(4) Visoko učilište može povjeriti izvedbu do jedne trećine nastavnog predmeta nastavnicima, znanstvenicima, umjetnicima ili stručnjacima bez obveze sklapanja ugovora o radu, a u skladu s odredbama statuta i bez izbora u znanstveno-nastavno zvanje (tzv. gostujući profesor ili nastavnik), uz uvjet da ostatak nastavnog predmeta pokrivaju osobe izabrane u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna zvanja. Pod uvjetima predvi­đenim statutom sveučilišta uglednom inozemnom profesoru ili istaknutom stručnjaku može se bez izbora u znanstveno-nastavno zvanje povjeriti izvođenje nastave iz određenog predmeta najdulje u dvije uzastopne akademske godine.

(5) Studenti poslijediplomskog studija mogu sudjelovati u izvođenju nastave preddiplomskog i diplomskog studija na sve­učilištu sukladno studijskom programu poslijediplomskog studija i općem aktu sveučilišta.

Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja

Članak 93.

(1) U znanstveno-nastavno zvanje može biti izabrana osoba koja je upisana u Upisnik znanstvenika iz članka 23. ovoga Zakona sa znanstvenim zvanjem stečenim u odgovarajućem polju, ili koja ispunjava uvjete za stjecanje toga znanstvenog zvanja i uvjete u pogledu obrazovnoga, nastavnog i stručnog rada koje propisuje Rektorski zbor, ako ima potrebne psihofizičke osobine kao i druge uvjete propisane statutom sveučilišta. Znanstveno-nastavna zvanja upisuju se u upisnik iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Pristupnik može biti izabran u znanstveno-nastavno zvanje ako ispunjava uvjete za izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje kako slijedi:

–  docenta: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik,

–  izvanrednog profesora: viši znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik,

–  redovitog profesora: znanstveni savjetnik.

(3) Uvjeti Rektorskog zbora iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama«. Način provjere ispunjavanja tih uvjeta te psihofizičkih osobina propisuje se statutom ili drugim općim aktom sveučilišta.

(4) Ako je izbor u zvanje redovitog profesora izvršen u nekoj od sastavnica sveučilišta, senat sveučilišta na kojemu je pokrenut postupak izbora potvrđuje izbor.

Uvjeti za izbor u umjetničko-nastavna zvanja

Članak 94.

(1) Za izvođenje nastave predmeta iz područja koje može izvoditi samo umjetnik, nastavnici se biraju u umjetničko-nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta. U umjetničko-nastavna zvanja biraju se osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značajem odgovaraju uvjetima za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto. Umjetničko-nastavna radna mjesta u svemu su izjednačena sa znanstveno-nastavnim radnim mjestima i odredbe ovoga Zakona koje se odnose na znanstveno-nastavna radna mjesta na odgovarajući se način primjenjuju i na umjet­ničko-nastavna radna mjesta.

(2) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje pobliže odre­đuje uvjete za izbor nastavnika iz stavka 1. ovoga članka na način da se publikacije potrebne za izbor na znanstveno–nastavna radna mjesta na odgovarajući način zamjenjuju javnim nastupima, izložbama ili drugim oblicima javnog umjetničkog djelovanja.

Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-
-nastavna zvanja te odgovarajuća radna mjesta

Članak 95.

(1) Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta provodi sveučilište sukladno statutu i uz odgovarajuću primjenu članka 35. i 36. ovoga Zakona, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u »Narodnim novinama«, dnevnom tisku i na službenoj internetskoj stranici visokog učilišta.

(2) Natječaj koji se raspisuje za izbor na isto ili više znanstveno-nastavno radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natječaju raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom stručnog vijeća visokog učilišta, i uz suglasnost zaposlenika, natječaj može biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego što istekne tri godine od prethodnog izbora.

(3) Ako nijedan od pristupnika nema potrebno znanstveno zvanje, prilikom izbora u znanstveno-nastavno zvanje provodi se i izbor u znanstveno zvanje uz odgovarajuću primjenu članka 35. ovoga Zakona. Nakon obavljenog izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji za to ispunjavaju uvjete sveučilište, sukladno statutu, nakon razmatranja uvjeta Rektorskog zbora iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od 60 dana u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izabire pristupnika koji u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima natječaja. Svi pristupnici obavješćuju se o rezultatima natječaja u roku od 15 dana od dana njegova dovršetka.

(4) Ako je u natječajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit će se drugo odgovarajuće radno mjesto ili će se u nedostatku istoga pokrenuti postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

(5) Ako na natječaj iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut će se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga odgovarajućeg radnog mjesta.

Počasno zvanje

Članak 96.

(1) Počasno znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje je professor emeritus.

(2) Počasno zvanje professor emeritus dodjeljuje sveučilište bez provođenja javnog natječaja zaslužnim redovitim profesorima u mirovini koji su se svojim znanstvenim ili umjetničkim radom posebno istakli i ostvarili međunarodnu reputaciju.

(3) Postupak imenovanja i prava professora emeritusa pobliže se uređuju statutom sveučilišta.

Suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta na sveučilištu

Članak 97.

(1) Suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta na sveučilištu su asistent i viši asistent. Asistent i viši asistent biraju se iz redova najuspješnijih studenata.

(2) Asistenti i viši asistenti pomažu u provođenju dijela nastavnog procesa, provjeri znanja, znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti visokog učilišta u skladu s njegovom općim aktom.

(3) Suradnici na sveučilištu biraju se sukladno statutu visokog učilišta pod uvjetima predviđenim člankom 43. ovoga Zakona.

Nastavna i stručna zvanja na sveučilištu, veleučilištu i visokoj školi te odgovarajuća radna mjesta

Članak 98.

(1) Na veleučilištu i visokoj školi nastavnici se biraju u nastavna zvanja i na radna mjesta koja odgovaraju tim zvanjima. Iznimno, u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, osobe se biraju u nastavna zvanja i na sveučilištu. Na veleučilištu i visokoj školi nema radnih mjesta koja odgovaraju znanstveno-nastavnim zva­njima, ali nastavu u svom zvanju mogu izvoditi nastavnici izabrani u znanstveno nastavna ili naslovna zvanja na sveučilištu.

(2) Na sveučilištu, fakultetu i umjetničkoj akademiji izbor u nastavna zvanja obavlja se prema njihovom statutu u slučaju ako izvode stručni studij za potrebe toga studija, kao i ako je riječ o predmetu koji ne zahtijeva znanstveni pristup, ili na umjetničkoj akademiji za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu.

(3) U nastavno zvanje predavača i odgovarajuće radno mje­sto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski studij ili stručni specijalistički studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveučilište, odnosno Vijeće vele­učilišta i visokih škola, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima, ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto, te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta.

(4) U nastavno zvanje višeg predavača i odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski studij ili stručni i specijalistički studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveučilište, odnosno Vijeće vele­učilišta i visokih škola, objavljene stručne radove, najmanje pet godina rada u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta.

(5) U zvanje profesora visoke škole i na odgovarajuće radno mjesto na veleučilištu ili visokoj školi može biti izabrana osoba s doktoratom, ispunjenim nužnim uvjetima koje propisuje Vijeće veleučilišta i visokih škola, izvedenim značajnijim projektima, objavljenim radovima koji su znatno unaprijedili struku ili novim radovima nakon izbora na radno mjesto višeg predavača, najmanje osam godina radnog iskustva u struci, pozitivno ocije­njenim nastupnim predavanjem pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjenim uvjetima propisanim od veleučilišta ili visoke škole.

(6) U zvanje lektora i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola, objavljene stručne radove, najmanje tri godine radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta.

(7) U zvanje višeg lektora i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola, objavljene stručne radove, najmanje pet godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta.

(8) U zvanje umjetničkog suradnika i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski umjetnički studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola, dokazanu umjetničku djelatnost, najmanje pet godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta.

(9) U zvanje višega umjetničkog suradnika i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ima završen diplomski umjetnički studij, ispunjene nužne uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola, dokazanu umjetničku djelatnost, najmanje deset godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog učilišta.

Suradničko zvanje i odgovarajuće radno mjesto na veleučilištu i visokoj školi

Članak 99.

(1) Suradničko zvanje na veleučilištu i visokoj školi je asistent.

(2) Uvjete za izbor u suradničko zvanje asistenta i na odgo­varajuće radno mjesto propisuju veleučilište i visoka škola svojim statutom.

Stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta na visokim uči­lištima

Članak 100.

U stručna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta na visokim učilištima mogu se izabrati osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata sukladno članku 44. ovoga Zakona, pod uvjetima i u postupku predviđenom statutom visokog učilišta.

Postupak izbora u nastavna i stručna zvanja te na odgovarajuća radna mjesta na visokim učilištima

Članak 101.

(1) Postupak izbora u nastavna i stručna zvanja te odgo­varajuća radna mjesta provodi visoko učilište sukladno statutu, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u »Narodnim novinama«, dnevnom tisku i na službenoj Internet stranici visokog učilišta.

(2) Natječaj koji se raspisuje za izbor na isto ili više nastavno i stručno radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natječaju raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom stručnog vijeća visokog učilišta, i uz suglasnost zaposlenika, natječaj može biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego što isteknu tri godine od prethodnog izbora.

(3) Stručno vijeće visokog učilišta najkasnije 90 dana od zaključenja natječaja izabire u nastavno ili stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto onog pristupnika koji u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima natječaja i uvjetima Rektorskog zbora, odnosno Vijeća veleučilišta i visokih škola. Svi pristupnici obavješ­ćuju se o rezultatima natječaja u roku od 15 dana od dana njegova dovršetka.

(4) Ako je u natječajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit će se drugo odgovarajuće radno mjesto ili će se u nedostatku istoga pokrenuti postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

(5) Ako na natječaj iz stavka 1. ovoga članka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut će se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugog odgo­varajućeg radnog mjesta.

Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetničko-
-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta

Članak 102.

(1) S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjet­ničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja ponovnog izbora ili unaprjeđenja svakih pet godina. Ako prilikom ponovnog izbora zaposlenik ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema članku 95. stavku 5., odnosno članku 101. stavku 5. ovoga Zakona.

(2) Obveza provođenja ponovnog izbora prestaje nakon što zaposlenik bude drugi put izabran na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora ili nastavno mjesto profesora visoke škole (trajno zvanje).

(3) Na radno mjesto docenta ili izvanrednog profesora, te predavača i višeg predavača, zaposlenik može biti biran najviše dva puta.

(4) Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u više nastavno zvanje a odlukom stručnog vijeća visokog učilišta se utvrdi da postoji potreba za njegovim daljnjim angažmanom, visoko učilište može s njim prilikom daljnjih ponovnih izbora sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme u naj­duljem trajanju od pet godina.

(5) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim i nastavnim zvanjima imaju pravo na mirovanje rokova za izbor u zvanja i na radna mjesta sukladno članku 45. ovoga Zakona te u vrijeme dok obavljaju dužnost rektora, prorektora, čelnika sastavnica sveučilišta ili dok obavljaju kakvu javnu dužnost.

(6) Zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom radnom mjestu na visokom učilištu istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina života prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.

(7) Kada postoji potreba za nastavkom njegova rada, visoko učilište može redovitom profesoru u trajnom zvanju i profesoru visoke škole u trajnom zvanju produljiti radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina. Pri tome će se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika.

Prava i obveze nastavnika i suradnika

Članak 103.

(1) Nastavnici i suradnici dužni su uredno izvršavati nastavne i druge obveze sukladno općim aktima visokog učilišta te obveze u odnosu na znanstveni, umjetnički i stručni rad koji obavljaju na visokom učilištu. Posebnu pozornost dužni su posvetiti radu sa studentima i poticanju njihova samostalnog rada i uključivanju u stručni, znanstveni i umjetnički rad.

(2) Ugovorni odnosi nastavnika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan matične ustanove zaposlenja ograničavaju se statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta ako se radi o odnosima koji bi negativno utjecali na rad visokog učilišta ili ako je riječ o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnošću konkurira visokom učilištu s kojim nastavnik ili suradnik ima ugovor o radu.

(3) Nastavnik ili znanstvenik može, uz uvjete propisane statutom visokog učilišta, koristiti plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, umjetničkog ili stručnog rada. Sveučilište je dužno u tom razdoblju organizirati kontinuirano obavljanje nastave te ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog nastavnika.

(4) Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta nastavniku se mogu odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjet­ničkog i stručnog usavršavanja, obavljanja javne dužnosti ili kojega drugoga opravdanog razloga. U vrijeme takve odsutnosti nastavniku mogu mirovati prava i obveze iz radnog odnosa ili se mogu izvršavati djelomično, sukladno odluci nadležnog tijela i/ili ugovora koji se zaključuje između nastavnika i visokog učilišta. Pri tome mora se osigurati uredno odvijanje nastave ili odgo­varajuća zamjena za nastavnika.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na znanstvenike u javnim znanstvenim institucijama.

Stegovna odgovornost

Članak 104.

(1) Nastavnici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih i drugih obveza iz rada i u vezi s njim, kao i zbog grubog narušavanja ugleda visokog učilišta, sukladno statutu.

(2) Stegovno se može odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja općim aktom visokog učilišta bilo predviđeno kao stegovno djelo i za koje je bila predviđena određena stegovna mjera.

5. REKTORSKI ZBOR I VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA

Rektorski zbor

Članak 105.

(1) Rektorski zbor čine svi rektori sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje, bez prava odlučivanja, i predstavnik Vijeća veleučilišta i visokih škola.

(2) Rektorski zbor odlučuje o pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

(3) Rektorski zbor donosi poslovnik kojim uređuje svoj rad i način odlučivanja.

(4) Rektorski zbor:

1. propisuje nužne uvjete za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja odnosno radna mjesta,

2. predlaže članove područnih znanstvenih i umjetničkih vijeća i matičnih odbora,

3. predlaže članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,

4. razmatra problematiku rada i razvoja sveučilišta i o tome donosi preporuke i mišljenja, te

5. obavlja druge poslove predviđene ovim Zakonom i poslove koje mu povjere sveučilišta.

Vijeće veleučilišta i visokih škola

Članak 106.

(1) Vijeće veleučilišta i visokih škola čine dekani svih veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj. U radu Vijeća, bez prava odlučivanja, sudjeluje i predstavnik Rektorskog zbora.

(2) Vijeće veleučilišta i visokih škola odlučuje o pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj veleučilišta i visokih škola.

(3) Vijeće veleučilišta i visokih škola donosi poslovnik o svom radu.

(4) Vijeće veleučilišta i visokih škola:

1. propisuje nužne uvjete za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora na nastavna zvanja, odnosno radna mjesta,

2. predlaže članove iz veleučilišnih i visokoškolskih redova u Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,

3. razmatra problematiku rada i razvoja veleučilišta i visokih škola i o tome donosi preporuke i mišljenja, te

4. obavlja druge poslove predviđene ovim Zakonom i poslove koje mu povjere visoka učilišta.

V. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI  I VISOKOG OBRAZOVANJA

Izvori financiranja

Članak 107.

(1) Visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz:

1. sredstava osnivača,

2. državnog proračuna Republike Hrvatske,

3. proračuna županija, gradova i općina,

4. Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske,

5. vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti,

6. sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 66. ovoga Zakona,

7. izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba,

8. donacija te

9. ostalih izvora.

(2) Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta.

Prijedlog proračunskih sredstava i njihova raspodjela

Članak 108.

(1) Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja razrađuje kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje te ih predlaže Nacionalnom vijeću za znanost i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje.

(2) Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje konačno utvrđuju kriterije iz stavka 1. ovoga članka i objavljuju ih na Internetu.

(3) Ministarstvo prikuplja prijedloge proračuna znanstvenih organizacija i sveučilišta, veleučilišta i visokih škola te sačinjava prijedlog proračuna za financiranje znanosti i visokog obrazovanja. Tako izrađeni prijedlog dostavlja Savjetu za financiranje znanosti i visokog obrazovanja.

(4) Savjet, uzimajući u obzir kriterije iz stavka 1. ovoga članka razmatra prijedlog proračuna te ga sa svojim mišljenjem dostavlja Nacionalnom vijeću za znanost i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje. Oni donose konačan prijedlog raspodjele sredstava i dostavljaju ga ministru. Prijedlog obuhvaća ukupne iznose za pojedina sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, znanstvene institute i druge znanstvene organizacije te iznose za financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih radnih mjesta i nabavku znanstvene opreme te iznose troškova rada Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Agencije i drugih tijela.

(5) U postupku donošenja prijedloga proračuna Vlade Republike Hrvatske i njegovog razmatranja u Hrvatskom saboru ministar će se konzultirati o mogućim preinakama prijedloga s Nacionalnim vijeću za znanost i Nacionalnim vijećem za visoko obrazovanje te sa Savjetom kao njihovim savjetodavnim tijelom, sve do konačnog izglasavanja proračuna za narednu proračunsku godinu.

(6) Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstvene i znanstveno-stručne udruge u ukupnom iznosu do 10% ukupnih proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje raspoređuje ministar na temelju javnog natječaja i mišljenja odgovarajućih povjerenstava Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

(7) Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom.

Financiranje visokih učilišta

Članak 109.

(1) Javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju se iz državnog proračuna uzimajući u obzir utvrđene kapacitete pojedinoga visokog učilišta, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja iz članka 16. ovoga Zakona.

(2) Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta prema pravilima koje utvrđuje Nacionalno vijeće, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta te vodeći računa o tome odgovaraju li njihovi kapaciteti potrebama za obrazovanjem na određenom znanstvenom, umjetničkom ili stručnom području.

(3) Sredstva iz državnog proračuna namijenjena sveuči­lištima, veleučilištima i visokim školama doznačuju im se kao ukupni iznos za njihov rad a oni ih svojim proračunom raspo­ređuju na pojedine troškovne stavke, sukladno statutu i odlukama svojih nadležnih tijela. Proračun sveučilišta donosi senat na prijedlog sveučilišnog vijeća, a proračun veleučilišta i visoke škole stručno vijeće na prijedlog dekana.

(4) Sastavnice sveučilišta dio vlastitih prihoda iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona izdvajaju u proračun sveučilišta za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno općim aktima sveučilišta.

Financiranje javnih znanstvenih instituta

Članak 110.

(1) Proračun javnoga znanstvenog instituta donosi upravno vijeće na prijedlog znanstvenog vijeća i uz suglasnost ministra.

(2) Ustrojstvena jedinica javnoga znanstvenog instituta obvezna je dio sredstava ostvarenih na tržištu od obavljanja stručne djelatnosti rasporediti u godišnji proračun instituta, sukladno općim aktima instituta.

Financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih mjesta i znanstvene opreme

Članak 111.

(1) Ministarstvo raspisuje natječaje za financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih radnih mjesta znanstvenih novaka, te znanstvene infrastrukture i opreme iz sredstava državnog proračuna. Natječaji su otvoreni za prijave do njihovih opoziva (otvoreni natječaj) a odluke o financiranju donosit će se periodično, najmanje četiri puta godišnje za znanstvene novake, a najmanje jednom godišnje za ostalo, u skladu s ovim Zakonom i raspoloživim sredstvima.

(2) Ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost pravilnicima propisuje kriterije te postupak prijavljivanja, vrednovanja i donošenja odluka za financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih radnih mjesta te za nabavku znanstvene infrastrukture i opreme.

(3) Na natječaj za znanstvene projekte i kolaborativne znanstvene programe mogu se prijaviti znanstvene organizacije, znanstvenici i skupine znanstvenika koji mogu provoditi istraživanja kompetitivna u međunarodnom istraživačkom prostoru. Na natječaj za suradnička mjesta i na natječaj za nabavku znanstvene infrastrukture i opreme prijavu mogu podnijeti znanstvene organizacije.

(4) Postupak vrednovanja prijavljenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa i suradničkih radnih mjesta te dokumentacije za nabavku znanstvene infrastrukture i opreme provodi Nacionalno vijeće za znanost. U postupku vrednovanja Nacionalno vijeće za znanost uzima u obzir prioritete istraživanja po pojedinim znanstvenim područjima, kao i primjerene kriterije za procjenu kvalitete prijedloga istraživanja. Procjena prioriteta temelji se na gospodarskim, društvenim i drugim nacionalnim interesima. Vrednovanje se temelji na anonimnoj prosudbi nezavisnih stručnjaka iz zemlje i inozemstva. Odluku o financiranju donosi ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost.

(5) O dodjeli sredstava iz državnog proračuna za nabavku kapitalne i srednje znanstvene opreme znanstvena organizacija zaključuje ugovor s Ministarstvom u kojemu se utvrđuje način korištenja opreme od strane drugih znanstvenih organizacija i znanstvenika čiji se rad financira ili sufinancira iz državnog proračuna. Ministarstvo vodi upisnik znanstvene opreme nabavljene dijelom ili u cijelosti iz sredstava proračuna.

VI. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Odbor za etiku, etički kodeks i etička povjerenstva

Članak 112.

(1) Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji ima 9 članova, od kojih su šest iz redova istaknutih znanstvenika i sveučilišnih profesora, a tri su osobe primjerenog ugleda u javnosti. Mandat članova Odbora je četiri godine. Članove Odbora predlažu Nacionalno vijeće za visoko naobrazbu, Nacionalno vijeće za znanost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, znanstvene organizacije, sveučilišta, ministar te druge organizacije i osobe sukladno oglasu kojim se poziva na predlaganje članova Odbora.

(2) Odbor za etiku ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koje članovi Odbora biraju između sebe.

(3) Zadaća Odbora je promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnim odnosima i u odnosima prema javnosti, te u primjeni suvremenih tehnologija i u zaštiti okoliša.

(4) Odbor donosi etički kodeks kojim utvrđuje etička načela u visokom obrazovanju, znanstvenom radu, objavljivanju rezultata, odnosima među znanstvenicima, nastavnicima i drugim sudionicima u znanstvenom i obrazovnom procesu, postupcima i radnjama vezanim za tržišno natjecanje, te odnosu prema javnosti i sredstvima javnog priopćavanja.

(5) Odbor radi na sjednicama. Mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti u razmatranim slučajevima Odbor donosi u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, veći­nom glasova. Članovi odbora mogu izdvojiti mišljenje.

(6) Najmanje jednom godišnje Odbor podnosi o svom radu izvješće Hrvatskom saboru.

(7) Visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije mogu, sukladno statutu, osnovati svoja etička povjerenstva, te donijeti svoje etički kodekse. Na visokim učilištima najmanje jedan član etičkog povjerenstva je student.

VII. NADZOR

 Nadzor nad zakonitošću

Članak 113.

(1) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija provodi Ministarstvo.

(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija.

(3) Na temelju rezultata nadzora Ministarstvo može obustaviti izvršenje nezakonitih odluka i radnji visokih učilišta i znanstvenih organizacija.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 Organizacijske promjene

Članak 114.

(1) Osnivači visokih učilišta, javnih znanstvenih instituta i drugih znanstvenih organizacija uskladit će osnivačke akte a odnosne znanstvene organizacije i visoka učilišta statut i druge opće akte nužne za usklađivanje ustroja s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Visoka učilišta i druge znanstvene organizacije osnovane prema dosadašnjim propisima danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom prema dosadašnjim propisima do usklađenja prema stavku 1. ovoga članka.

(3) Rektori i prorektori sveučilišta i veleučilišta te dekani i prodekani sveučilišnih sastavnica i visokih škola te ravnatelji javnih znanstvenih instituta izabrani prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na istoj dužnosti do isteka mandata na koji su izabrani, s tim da danom usklađenja iz stavka 1. ovoga članka rektori i prorektori veleučilišta postaju njihovi dekani i prodekani.

(4) Pravno integriranje sveučilišta započinje danom stupanja na snagu ovoga Zakona, a završit će se najkasnije do 31. prosinca 2007.

(5) U postupku statusnih promjena visokih učilišta kojima dolazi do njihova spajanja ili razdvajanja pri čemu se imovina prenosi s jednog na drugo visoko učilište ne plaća se porez.

(6) Sveučilišta i njegova učilišta (fakulteti i umjetničke akademije) mogu upisivati studente prve godine stručnih studija do zaključno školske godine 2010./2011.

Imenovanje prvog saziva Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijeća za znanost, drugih tijela previđenih Zakonom te osnivanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Članak 115.

(1) Prvi saziv Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijeća za znanost imenovat će se najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredaba članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2. ovoga Zakona, prilikom imenovanja prvog saziva Nacionalnog vijeća za znanost, odnosno Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Hrvatski sabor imenovat će svih dvanaest članova, a ždrijebom će se odlučiti o tome kojih će šest članova imati mandat od dvije, dok će preostalih šest imati mandat od četiri godine.

(3) Do imenovanja iz stavka 1. ovoga članka Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu osnovano prema Zakonu o visokim učilištima i Nacionalno znanstveno vijeće osnovano prema Zakonu o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti nastavljaju s radom i obav­ljaju poslove iz svoje nadležnosti prema odredbama tih zakona.

(4) Imenovanjem prvog saziva Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijeća za znanost, navedena tijela preuzet će sve poslove iz stavka 3. ovoga članka, a postojeće Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje i Nacionalno znanstveno vijeće prestat će s radom.

(5) Nacionalno vijeće za znanost će u roku od šezdeset dana od dana imenovanja donijeti pravilnik kojim se utvrđuju znanstvena područja, polja i grane, utvrditi uvjete za izbor u znanstvena zvanja te izabrati područna vijeća i matične odbore.

(6) Vlada Republike Hrvatske će Uredbom osnovati Agenciju za znanost i visoko obrazovanje najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Sva ostala tijela predviđena ovim Zakonom ustrojit će se najkasnije devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do tada će postojeća tijela nastaviti svoj rad prema dosadašnjim propisima te obavljati odgovarajuće poslove prema ovom Zakonu. Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola ustrojit će se u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Nova organizacija studija i nastavak studija prema prijašnjim propisima

Članak 116.

(1) Studiji na visokim učilištima počinju s ustrojavanjem danom stupanja na snagu ovoga Zakona. Ustrojavanje će se dovršiti i organizacija studija početi provoditi prema odredbama ovoga Zakona najkasnije počevši od školske godine 2005./2006., od kada će se obavezno uvesti i ECTS sustav. Poslijediplomski studiji ustrojit će se i početi provoditi prema odredbama ovoga Zakona najkasnije počevši od školske godine 2004./2005.

(2) Studenti upisani na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija i steći odgovarajući akademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Studenti kojima je na temelju prijašnjih propisa odobrena tema za izradu doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i stjecanja doktorata znanosti prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Visoko učilište može ograničiti trajanje prava na završetak studija prema stavku 2. ovoga članka na određeni broj godina, ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostalo do završetka studija prema programu prema kojemu je započeo studij uvećan za dvije godine.

(4) Nakon uvođenja studija prema ovom Zakonu studenti iz stavka 1. ovoga članka koji ne dovrše studij prema starom studijskom planu i programu mogu studij nastaviti prema ovome Zakonu i na njemu utemeljenom nastavnom programu sukladno općem aktu visokog učilišta.

(5) Nacionalno vijeće može tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona iznimno dati dopusnicu za novi studij i visokom učilištu koje ne odgovara uvjetu iz članka 51. stavak 3. točka 2., uz uvjet visokom učilištu da ispuni taj uvjet u roku ne duljem od 5 godina.

Zatečena zvanja

Članak 117.

Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjet­ničko-nastavna, nastavna i suradnička zvanja koje ta zvanja imaju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zadržavaju ta zvanja, a znanstvena će im se zvanja upisati u Upisnik znanstvenika, sukladno članku 23. ovoga Zakona. Ako ovaj Zakon ili propisi koji su važili prije njegova stupanja na snagu za zatečena zvanja ili radna mjesta zahtijevaju reizbor ili izbor u više zvanje, reizbor ili postupak izbora u isto zvanje provest će se u roku koji predviđa propis prema kojemu je izbor izvršen. Ako taj propis ne predviđa rok, izbor ili reizbor provest će se u roku predviđenom ovim Zakonom i koji se računa od dana njegova stupanja na snagu. U svakom slučaju reizbor ili izbor odgovarajuće provest će se prema odredbama ovoga Zakona.

Započeti izbori u zvanja i odgovarajuća radna mjesta

Članak 118.

(1) Izbori u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena i nastavna zvanja i izbor na odgovarajuća radna mjesta započeti prema odredbama propisa koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema tim propisima najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Natječaji za izbor u znanstveno-nastavna, umjetničko-nas­tavna, znanstvena i nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta mogu se raspisati prema propisima Zakona o visokim učilištima i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti najkasnije tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona i obavezno će se dovršiti do roka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Postupci iz stavka 1. i 2. ovoga članka, koji se ne dovrše u roku iz stavka 1. i 2. ovoga članka, poništavaju se.

(4) Na osobe izabrane prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se odredbe članaka 117. ovoga Zakona.

Odredbe o suradnicima

Članak 119.

(1) Nakon stupanja na snagu ovoga Zakona s osobama izabranim u suradničko zvanje mlađeg asistenta, asistenta ili višeg asistenta i izabranim na odgovarajuće radno mjesto, kao i s osobama koje su zatečene na radnom mjestu znanstvenog novaka bez suradničkog zvanja ili u istraživačkom zvanju mlađeg asistenta, asistenta ili višeg asistenta prema odredbama Zakona o visokim učilištima, odnosno Zakona o znanstvenoj djelatnosti, zaključit će se novi ugovor o radu za radno mjesto asistenta, odnosno višeg asistenta prema ovome Zakonu s trajanjem koje odgovara prethodnom ugovoru.

(2) Ugovor iz stavka 1. može se produljiti, računajući od dana zaključivanja prvog ugovora o radu, najdulje do isteka osam godina na odgovarajućem radnom mjestu u zvanju asistenta. Ugovor o radu za radno mjesto višeg asistenta može trajati sukladno stavku 3. ovoga članka.

(3) Ukupno trajanje zaključenih ugovora o radu, računajući od dana zaključenja prvog ugovora o radu prema Zakonu o visokim učilištima, odnosno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti, ne može prijeći jedanaest godina.

(4) Nakon isteka ugovora o radu iz stavka 1.-3. ovoga članka ne može biti izabran u suradničko zvanje prema ovom Zakonu.

Zatečeni akademski nazivi i stupnjevi

Članak 120.

(1) Osobe koje su stekle određene akademske nazive i stupnjeve zadržavaju pravo njihova korištenja sukladno propisima prema kojima su ih stekli.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekli akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.-74. ovoga Zakona, te nakon što dobije takvu ispravu može koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu.

(3) Visoko učilište, za slučaj da prvotno stečeni akademski naziv ne odgovara nazivu koji se stječe prema ovome Zakonu zbog razlike u programu, trajanju studija ili zbog drugih važnih razloga može odbiti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ili odrediti dodatne ispite i/ili izradu rada koji odgovara završnom ili diplomskom radu na studiju. Nakon polaganja ispita ili izrade završnog ili diplomskog rada izdaje se potvrda kojom se utvrđuje akademski naziv osobe.

(4) Doktorat znanosti stečen prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu.

(5) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Osobama koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona upisale poslijediplomski znanstveni studij (magisterij) na njihov zahtjev i po polaganju svih predviđenih ispita te eventualne razlike ispita koju može utvrditi odnosno visoko učilište, nužno je omogućiti završetak poslijediplomskog studija izradom doktorske disertacije.

Donošenje podzakonskih i drugih propisa

Članak 121.

(1) Ministar će, u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, donijeti podzakonske propise i ustrojiti potrebne upisnike najkasnije tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim ako te propise donosi na prijedlog nekog tijela. U tom slučaju donijet će podzakonske propise najkasnije dva mjeseca nakon što nadležno tijelo da svoj prijedlog.

(2) Ostala tijela ovlaštena na donošenje podzakonskih propisa ili drugih općih akata predviđenih ovim Zakonom, učinit će to najkasnije tri mjeseca od dana svog osnivanja.

Primjena odredbi o financiranju

Članak 122.

(1) Financiranje znanosti i visokog obrazovanja sukladno odredbama ovoga Zakona započet će 1. siječnja 2004. Do tada financiranje će se obavljati prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Znanstveni projekti za koje je zaključen ugovor o financiranju, nastavljaju se financirati prema važećem ugovoru do njegova isteka, osim ako se novim ugovorom, uz suglasnost obiju njegovih stranaka, može utvrditi za projekt povoljniji način financiranja.

Prestanak važenja dosadašnjih propisa

Članak 123.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 59/96.) i Zakon o visokim učilištima (»Narodne novine«, br. 59/96., 14/00. i 26/00., 67/00., 02/99., 94/00. i 129/00.) i na njima utemeljeni propisi, osim onih odredbi tih zakona za koje je ovim Zakonom navedeno da će se primjenjivati do određenog vremena i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i Zakona o visokim učilištima primjenjivat će se i nakon prestanka navedenih zakona sve do donošenja odgovarajućih propisa prema ovome Zakonu, osim ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Stupanje Zakona na snagu

Članak 124.

Ovaj Zakon stupa na snagu 15. dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 640-01/03-01/01
Zagreb, 17. srpnja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.