|
OPĆA PITANJA
Na ovoj ćete stranici naći pitanja i odgovore koji se
ne mogu svrstati u jednu određenu kategoriju.
Jeste li pročitali disclaimer? Ako se
želite koristiti odgovorima s ove stranice, to morate napraviti.
Posljednja obnova 6. 9. 2003.
PITANJE:
Koliko plaća godinu student/ica uz potporu
MZT koji/a drugi put padne istu godinu?
Raspravite
ovo pitanje na forumu.
ODGOVOR:
Plaća polovicu od ukupnog iznosa školarine. Nakon toga nastavlja
studij bez plaćanja do zakonom dopuštenog roka koji na našem fakultetu
iznosi 6 godina.
IZVOR ODGOVORA:
Odluka o cijenama usluga Fakulteta.
Posljednja obnova 27. 5. 2003.
PITANJE:
Koja je procedura prilikom gubitka indeksa?
ODGOVOR:
Vodič za brucoše kaže: "Ukoliko vam se dogodi da izgubite
indeks, a nadamo se da neće, morat ćete se pojaviti u Studentskoj službi
s novim indeksom, molbom, jednom slikom i potvrdom Narodnih novina da
vam je indeks proglasen nevažećim. Cijela ta neugodnost stajat će vas
još 250 kuna za izradu duplikata dokumenata."
Novi indeks stoji 130 kuna, a u slučaju teškoga materijalnog stanja moguće
je izbjeći plaćanje 250 kuna molbom tajnici Fakulteta. U referadi će upisati
ocjene, a trebat ćete pokupiti potpise za aktualnu godinu (za prošle godine
nije potrebno jer će prilikom prijepisa ocjena ustanoviti da ste zadovoljili
uvjete).
IZVOR ODGOVORA:
Vodič za brucoše i Zrzy. Hvala mu.
Posljednja obnova 24. 1. 2003.
PITANJE:
Je li moguće promijeniti ocjenu koja je već upisana
u indeks i kako?
ODGOVOR:
Ako je od priopćenja ocjene prošlo više od 24 sati, po riječima pravnice
Fakulteta, u principu jest, ali ne postoji nijedan pravni
tekst u kojem je takva mogućnost predviđena. Jednako tako, ne postoji
nijedan pravni tekst u kojem je takva mogućnost zabranjena.
U skladu s tim odgovorom, preporučamo da o promjeni ocjene već položenog
ispita razgovarate s profesor(ic)om kod koje/ga ste polagali ispite i
vidite kako bi se to moglo izvesti. Mi smo čuli da je takva praksa moguća,
ali da ovisi od pojedinog profesora ili profesorice. Na kraju, s obzirom
na osebujnu prirodu nekih ispita (recimo jezične vježbe), moguće je da
nećete nikad uspjeti promijeniti ocjenu iz tih predmeta.
Ako je od priopćenja ocjene prošlo manje od 24 sata, a
niste zadovoljni ocjenom koja vam je dodijeljena iz tog ispita, imate
se pravo žaliti. Taj zahtjev mora biti pismeni i preporučamo da ga podnesete
nekome tko može potvrditi kad ste žalbu podnijeli. Tijek žalbe opisan
je u članku 98. Statuta Filozofskog fakulteta, koji dolje prenosimo u
cijelosti.
IZVOR ODGOVORA:
Tajnica Fakulteta Neda Stazić. Srdačno joj hvala na odgovoru.
Statut Filozofskog fakulteta, članak 98.
Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku od 24 sata
nakon priopćenja ocjene pismeno tražiti da se ispit ponovi pred povjerenstvom.
Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazložen.
Predsjednika i dva člana povjerenstva imenuje dekan u roku od 24 sata
od primitka zahtjeva ako ocijeni da je zahtjev utemeljen na argumentima,
jedan član povjerenstva mora biti iz drugoga nastavnog predmeta, a ispitivač,
čijom ocjenom student nije bio zadovoljan, ne može biti predsjednik.
Dekan određuje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana od podnošenja
zahtjeva studenta.
Pismeni ispit ili pismeni dio ispita neće se ponoviti pred povjerenstvom,
već će ga ono ponovno ocijeniti.
Povjerenstvo donosi odluku većinom glasova.
Posljednja obnova 16. 1. 2003.
PITANJE:
Kako se provodi proces nostrifikacije?
ODGOVOR:
Proces nostrifikacije je uređen Zakonom o priznavanju istovrijednosti
stranih školskih svjedodžbi i diploma od 2. srpnja 1996. (ovdje).
Na našem fakultetu nostrifikacija se provodi tako da se osoba koja želi
utvrditi istovrijednost diplome obrati odsjecima ili odsjeku koji je nadležan
za to znanstveno područje. Odsjek tada sastavlja povjerenstvo od tri člana
koje analizira molbu i svoje rješenje predaje Fakultetskom vijeću. Vijeće
donosi konačnu odluku o istovrijednosti diplome.
Rad povjerenstva za nostrifikaciju se plaća po cjeniku usluga Fakulteta.
IZVOR ODGOVORA:
Prodekanica za nastavu, Željka Fink-Arsovski i tajnica Fakulteta
Neda Stazić. Srdačno im hvala na odgovoru.
Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma
možete pronaći u "Pravnim tekstovima".
Posljednja obnova: 15. 1. 2003.
PITANJE:
Kojim je pravnim tekstom uređeno da student
ima pravo završiti studij po programu koji je vrijedio kada ga je upisao?
ODGOVOR:
Ne postoji nijedan pravni tekst u kojem je to eksplicitno navedeno.
To pravilo proizlazi iz duha članka 170. Zakona o visokim učilištima
koji je donesen 1993. godine, u prijelaznim i završnim odredbama toga
zakona. (Zakon se nalazi ovdje,
a konkretan članak pogledajte dolje).
To se pravilo, dakle, primjenjuje kao dugogodišnja praksa iako nigdje
konkretno ne piše da treba biti tako.
IZVOR ODGOVORA:
Prodekanica za nastavu, Željka Fink-Arsovski i tajnica
Fakulteta Neda Stazić. Srdačno im hvala na odgovoru.
Članak 170. Zakona o visokim učilištima
(1) Studenti koji su započeli studij prije stupanja na snagu Zakona
o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), a savlađuju
program bez ponavljanja godine, imaju pravo završiti studij po programima
i uvjetima koji su bili na snazi kada su upisali prvu godinu studija.
(2) Ministarstvo će za svaku školsku godinu posebnom odlukom utvrditi
uvjete studiranja za sudionike domovinskoga rata.
(3) Odredbe ovoga Zakona o dopuštenom broju polaganja ispita primjenjivat
će se od 1994/95. školske godine za sve studente koji su te i sljedećih
godina prvi put upisali studij.
Posljednja obnova: 15. 1. 2003.
PITANJE:
Moraju li studenti koji su pali godinu
slušati novouvedene kolegije?
ODGOVOR:
U principu, moraju, jer se pravna odredba čiji se duh
primjenjuje na pravilo da student ima pravo studirati po programu koji
je vrijedio u trenutku upisa studija odnosi samo na studente koji ne
ponavljaju godinu (čl. 170. Zakona o visokim učilištima). Implicitno,
dakle, oni studenti koji su pali godinu nisu pod zaštitom te odredbe.
Kao i u odgovoru na gornje pitanje, ne postoji pravni dokument kojim
se detaljno uređuje ovaj problem.
Ipak, tajnica Fakulteta naglašava da se ta praksa može razlikovati (i
vjerojatno se razlikuje) od odsjeka do odsjeka. Preporučamo
da ovo pitanje proslijedite svojim studentskim predstavnicima na svojem
odsjeku i javite nam odgovor.
IZVOR ODGOVORA:
Prodekanica za nastavu, Željka Fink-Arsovski i tajnica
Fakulteta Neda Stazić. Srdačno im hvala na odgovoru.
Članak 170. Zakona o visokim učilištima
(1) Studenti koji su započeli studij prije stupanja na snagu Zakona
o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), a savlađuju
program bez ponavljanja godine, imaju pravo završiti studij po programima
i uvjetima koji su bili na snazi kada su upisali prvu godinu studija.
(2) Ministarstvo će za svaku školsku godinu posebnom odlukom utvrditi
uvjete studiranja za sudionike domovinskoga rata.
(3) Odredbe ovoga Zakona o dopuštenom broju polaganja ispita primjenjivat
će se od 1994/95. školske godine za sve studente koji su te i sljedećih
godina prvi put upisali studij.
|