Udruženje studenata filozofije (USF) utemeljeno je mjeseca studenog 1994. godine s tri osnovna cilja. Prvi i osnovni cilj USF-a bilo je redovito izdavanje časopisa studenata filozofije Čemu. Prva dva broja izašla su u gotovo samizdatskim okolnostima, no nakon što je Institut "Otvoreno društvo - Hrvatska" odlučio redovito financirati časopis, bilo je potrebno utemeljiti udrugu građana sa žiro-računom na koji bi se uplaćivale donacije Instituta i s kojega bi se financiralo tiskanje časopisa. Na taj način financirani su preostali brojevi časopisa Čemu.

Drugi cilj USF-a bilo je organiziranje tribina i okruglih stolova o pitanjima vezanima uz studij filozofije na Filozofskom fakultetu, te o filozofskim temama. Prva tribina organizirana je u KIC-u 20. prosinca 1994. godine, u jeku javnih sukoba između Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija. Naslov tribine bio je "Filozofija na sveučilištu", a govorili su tadašnji pročelnici triju Odsjeka za filozofiju: prof. dr. Branko Despot (Filozofski fakultet), doc. dr. Jure Zovko (Hrvatski studiji), i prof. dr. Ivan Macan (Družba Isusova). Tribina je imala znatnog odjeka u medijima.

Treći cilj USF-a bilo je stvoriti platformu za dijalog između studenata i nastavnika na Odsjeku za filozofiju. Prvobitna zamisao bila je da USF među svojim članovima bira studentske predstavnike u Vijeću Odsjeka za filozofiju. Studentski predstavnici trebali su iznositi zahtjeve studenata pred Vijeće, te referirati o sjednicama Vijeća članstvu USF-a.

Četvrti cilj USF-a bio je povezati studente filozofije Filozofskog fakulteta sa studentima filozofije s drugih Sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu. Bili su stvoreni kontakti sa studentima u Beču, Zürichu, Oxfordu i Princetonu.

Peti cilj USF-a bio je organizirati neformalna druženja i sportske aktivnosti studenata filozofije Filozofskog fakulteta.

Inicijatori USF-a bili su studenti tadašnje četvrte godine studija iz uredništva časopisa Čemu: Tomislav Bogdan (Filozofija/Komparativna književnost), Pavel Gregorić (Filozofija/Komparativna književnost), Bojan Štimac (Filozofija/Komparativna književnost) i Dinko Župan (Filozofija/Povijest).