• Filozofija u umjetnosti, umjetnost u filozofiji (14.05.2010. - 15.05.2010.)

• Studentska bioeti?ka radionica:bioetika i umjetnost (16.05.2010. - 19.05.2010.)

Mjesto: Filozofski fakultet, Zagreb

USF sedmu godinu zaredom organizira simpozij kojim poti?e interdisciplinarnost i suradnju studenata te omogu?uje predstavljanje njihova samostalnog rada i povezivanje s kolegama s drugih studija i fakulteta, iz drugih gradova i iz drugih dr�ava. Nakon suradnje s razli?itim udrugama studenata FFZG-a (psihologije, komparativne knji�evnosti, povijesti, informacijskih znanosti, antropologije i sociologije), ove se godine zajedno s kolegama s Odsjeka za povijest umjetnosti okupljamo oko teme odnosa umjetnosti i filozofije. Simpozij je otvoren studentima humanisti?kih i dru�tvenih znanosti te studentima umjetni?kih akademija koji svojim problematskim razradama, historijskim osvrtima i predstavljanjem suvremenog stanja mogu rasvijetliti taj odnos obilje�en ?estim nadmetanjima i pomirivanjima. Jesu li umjetnik i filozof nu�no u sukobu kada dijele zajedni?ko tlo kreativnosti, kritike, emancipacije i te�nje istini? Je li umjetnost jedan od predmeta sustava filozofije kojeg potonja uklju?uje i nadma�uje svojom univerzalizacijom ili umjetnost izaziva nepredvidljive promjene filozofijskog pojmovlja i na?ina mi�ljenja? Koji su primjeri neodlu?ivosti na njihovim granicama � kada umjetnost preuzima zada?u mi�ljenja, a kada filozofija preuzima izraz i formu umjetnosti? Kako teorija utje?e na produkciju umjetnosti? Koliko estetika tradicionalno shva?ena kao diskurs o osjetilnostima i ljepoti odgovara suvremenoj umjetnosti? S obzirom na to da je paradigma umjetnosti 20. stolje?a njeno konceptualno svo?enje na jezik, pa time filozofija i umjetnost na odre?eni na?in dobivaju istu formu, koja je zapravo priroda tog jezika s obzirom na njegovu kodiranost i diskurzivnu hermeti?nost? Pozivamo vas da se pridru�ite promi�ljanju ovih i njima srodnih pitanja koja mogu ostati prijepornima, ali ?e zasigurno pomo?i pri shva?anju povijesti, orijentaciji sada�njosti i naslu?ivanju mogu?nosti na sjeci�tima razli?itih podru?ja umjetnosti (knji�evnosti, glazbe, filma, fotografije, slikarstva, dizajna, konceptualne umjetnosti, arhitekture, kazali�ta, skulpture, plesa i umjetni?kih performansa) te razli?itih filozofskih usmjerenja. Simpozij ?e se odr�ati 14. i 15. svibnja 2010. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prijave za sudjelovanje na simpoziju sa sa�ecima svojih radova (ili s cjelovitim radovima) mo�ete poslati do 30. travnja e-mailom na adresu usf@ffzg.hr. Radovi bi trebali imati oko 10 kartica teksta �to se svodi na circa 20 minuta ?itanja, koliko je predvi?eno za svako izlaganje (nakon ?ega slijedi kratka rasprava od 10 do 15 minuta). Radovi mogu biti napisani samostalno ili u koautorstvu. Ukoliko ?e broj prijavljenih biti ve?i od odre?ene kvote, prvenstveni kriterij za odabir izlaga?a bit ?e kvaliteta prijavljenih radova, uz dodatak da ?e odre?enu prednost spram sa�etaka imati cjeloviti radovi. Osim kao izlaga?i, mo�ete sudjelovati i samo kao ?lanovi auditorija. USF u potpunosti pokriva tro�kove smje�taja i prehrane te eventualno i tro�kove prijevoza za deset sudionika koji nisu studenti Sveu?ili�ta u Zagrebu. Pritom prednost imaju sudionici koji izla�u autorski rad. Organizacijski odbor simpozija odabrat ?e radove i predstaviti program najkasnije 4. svibnja. Svoje daljnje upite o simpoziju uputite na spomenutu adresu usf@ffzg.hr.

Mjesto: Mali Lo�inj, Hrvatska

Studentska bioeti?ka radionica �Bioetika i umjetnost� Na temelju dosada�njih iskustava, ali sa �eljom da se projekt unaprijedi, Udru�enje studenata filozofije zagreba?kog Filozofskog fakulteta, u suradnji s Lo�injskim danima bioetike, i 2010. godine organizira studentsku bioeti?ku radionicu. Ona ?e se, pod naslovom �Bioetika i umjetnost�, odr�ati u okviru 9. Lo�injskih dana bioetike (Mali Lo�inj, 16.-19. svibnja 2010.). Tema je izabrana zbog toga �to me?uodnos bioetike i umjetnosti u dosada�njim bioeti?kim raspravama na na�im prostorima uop?e nije bio sustavno tematiziran, a i u svjetskim razmjerima je ta problematika diskutirana tek marginalno, ponajprije zbog toga �to nije bila prepoznata njezina va�nost. Nasuprot tome, smatramo da je me?uodnos bioetike i umjetnosti (pri ?emu se misli kako na knji�evnost i film, tako i na likovne i izvedbene umjetnosti) od iznimne va�nosti za same bioeti?ke diskusije, kao i za pojedina umjetni?ka podru?ja, umjetni?ke prakse i refleksiju o njima. Polazi�te za artikuliranje i promi�ljanje odnosa bioetike i umjetnosti je koncept integrativne bioetike, u kojem se na bioetiku gleda kao na otvoreno podru?je susreta i dijaloga razli?itih pristupa koji se okupljaju radi rasprave i rje�avanja eti?kih pitanja vezanih za �ivot, za �ivot u cjelini i u svakom od dijelova te cjeline, za �ivot u svim njegovim oblicima, stupnjevima, fazama i pojavnostima. Klju?ni pojam integrativne bioetike je pluriperspektivnost. On opisuje objedinjavanje i dijalo�ko posredovanje ne samo razli?itih znanstvenih pristupa (interdisciplinarnost), nego i ne-znanstvenih prinosa, uklju?uju?i razli?ite na?ine refleksije, razli?ite misaone i kulturne tradicije, odnosno razli?ite poglede koji po?ivaju kulturnim, rodnim, religijskim, politi?kim i inim posebnostima. Kada je rije? o kulturnim perspektivama � kojima, dakle, treba dopustiti da do?u do izra�aja u istoj mjeri kao i znanstvene perspektive � umjetnost je nezaobilazna: njezin osobiti rakurs u promatranju svijeta i �ivota, te samo njoj svojstven na?in refleksije. Bilo da se radi o razli?itim knji�evnim formama (poezija, proza, drama i dr.) i teatru, bilo da se radi o slikarstvu i kiparstvu, performance artu i land artu, bilo da se radi o filmu i videu � umjetnost je u stanju da djeluje na razvijanje svijesti, a osobito senzibiliteta za pitanja koja se ti?u ?ovjeka, njegova �ivota i zdravlja, kao i ne-ljudskih �ivih bi?a i prirode u cjelini. Ono �to nam ne mo�e iznijeti na vidjelo jedan teorijski argument, ponekad mo�e progovoriti iz umjetni?kog djela. No, kao �to mo�e posredovati vrijednosti koje su u skladu s bioeti?kim principima, umjetnost mo�e djelovati i suprotno tim principima. Stoga, u osnovi, treba razmotriti dva pitanja: ono o �iskoristivosti� razli?itih umjetni?kih djela i akcija u osvjetljavanju bioeti?kih problema, te ono o �bioeti?nosti� pojedinih umjetni?kih djela i akcija. Ova ?e pitanja, tijekom koncipiranja i izvedbe studentske radionice, biti diferencirana i potkrijepljena primjerima iz razli?itih znanstvenih i umjetni?kih podru?ja. Zami�ljeno je da u okviru cjelodnevne radionice (17. svibnja 2010.) bude prezentirano desetak referata, uz koje bi bile uprili?ene diskusije. Od studenata koji zbog ograni?enog broja referata ne?e imati vlastito izlaganje svakako se o?ekuje aktivno sudjelovanje u diskusijama, �to podrazumijeva prethodnu pripremu na temelju literature relevantne za temu radionice. Osim studenata sa Zagreba?kog sveu?ili�ta (Filozofski fakultet, Medicinski fakultet, Katoli?ki bogoslovni fakultet, Prirodoslovno-matemati?ki fakultet, Akademija likovnih umjetnosti, Akademije dramske umjetnosti i dr.), o?ekuje se sudjelovanje studenata iz drugih sveu?ili�nih centara iz Hrvatske (Rijeka, Split, Zadar, Osijek), te iz Ljubljane, Sarajeva, Beograda, Novog Sada i Skopja. Kao svojevrsni zaklju?ak i trajni dokument ove studentske radionice, planirano je objavljivanje studentskih ogleda o temi �Bioetika i umjetnost�, u izdanju ?asopisa ?emu.