REPUBLIKA HRVATSKA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

 

Klasa: 602-04/03-11/1

Ur. br.:  3804-850-03-12

Zagreb,

 

P O Z I V

 

 

 

 

_____________________________________________________________

 

 

 

            Na osnovi članka 37. Statuta sazivam 3. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u ponedjeljak, 8. prosinca 2003. s početkom u 15,00 sati u Vijećnici fakulteta.

           

            Za sjednicu predlažem sljedeći

 

DNEVNI RED:

 

            1. Verifikacija zapisnika 2. sjednice Fakultetskog vijeća, održane 10. studenoga 2003.

 

2. Godišnji izvještaj o radu.      

 

A. IZBORI U ZNANSTVENO-NASTAVNA, NASTAVNA I SURADNIČKA ZVANJA

 

            3. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Krešimira Filipeca i dr. sc. Boška Marijana u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija u Odsjeku za arheologiju.

Pristupnik dr. sc. Krešimir Filipec ispunjava uvjete iz čl. 74. stav. 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju), a dr. sc. Boško Marijan ne ispunjava uvjete (negativno mišljenje Matičnog povjerenstva)                                    str. 24

 

4. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr.sc. Pavela Gregorića u suradničko zvanje višeg asistenta, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofije, na Katedri za povijest filozofije u Odsjeku za filozofiju.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 89. stav 4. ZVU.                                                          str. 37

           

5.  Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Željke Matijašević  u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana opća povijest književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost.  

Pristupnica: ispunjava uvjete iz čl. 74. st. 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju).                                                     str. 40

 

6.   Izvještaj  stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Cvijete Pavlović  u suradničko zvanje višeg  asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana komparativna povijest hrvatske književnosti na Katedri za komparativno proučavanje hrvatske književnosti u  Odsjeku za komparativnu književnost.  

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 89. stav 4. ZVU.                                                        str. 44

 

7. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor  mr. sc. Helene Delaš u nastavno zvanje lektorice za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za hrvatski standardni jezik na Odsjeku za kroatistiku.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 81. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 46

 

8. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr.sc. Božene Vranješ-Šoljan u znanstveno- nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, u Odsjeku za povijest.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 48

 

9. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr.sc. Marijana Maticke u znanstveno-nastavno zvanje  redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest, za predmet Hrvatska povijest u 20. stoljeću, na Katedri za hrvatsku povijest u Odsjeku za povijest.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                   (popis radova poseban prilog)   str. 65

 

10. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr.sc. Zdenke Janeković Römer u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest, za predmet Hrvatska povijest u srednjem vijeku II, na Katedri za hrvatsku povijest u Odsjeku za povijest.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 71

 

11. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr.sc. Tvrtka Jakovine u znanstveno-nastavno zvanje docenta, za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet Svjetska povijest u XX. stoljeću, na Katedri za svjetsku povijest u Odsjeku za povijest.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjenu o nastupnom predavanju). (popis radova poseban prilog)       str. 88

 

12. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Snježane Koren, Dunje Modrić-Blivajs i mr. sc. Dinka Mirića i prijedlog stručnog povjerenstva da se izabere Snježana Koren u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, u Odsjeku za povijest.

Pristupnici ispunjavaju uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                                        str. 90

 

13. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Dunje Modrić-Blivajs, Karoline Ujaković i mr. sc. Magdalene Najbar-Agičić i prijedlog stručnog povjerenstva da se izabere Dunja Modrić-Blivajs u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, u Odsjeku za povijest.

Pristupnici ispunjavaju uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju).                                                     str. 98

 

14. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Frane Dulibića u znanstveno nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije u Odsjeku za povijest umjetnosti.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju).                                                     str.103            

15. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Predraga Markovića u znanstveno nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na Katedri za umjetnost romanike i gotike u Odsjeku za povijest umjetnosti.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju).                                                     str. 110

 

              16. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Zvonimira Knezovića u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katedri za opću psihologiju u Odsjeku za psihologiju

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                               str. 117

 

              17. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Željka Jerneića u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju u Odsjeku za psihologiju

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                               str. 135

 

18. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor mr.sc. Gracijele Verone Pejković i Jelene Puškarić u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana  romanistika, na Katedri za francuski jezik Odsjeka za romanistiku.

Pristupnica mr. sc. Gracijela Verona Pejković ispunjava uvjete iz čl. 81. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva), a Jelena Puškarić ne ispunjava uvjete. str. 146

 

19. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Arielle Fabrio u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana romanistika u Centru za strane jezike.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju).                                                     str. 149

 

20. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Mirjane Šnjarić u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika u Centru za strane jezike.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju).                                                     str. 151

 

21. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Ines Jelovčić u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika u Centru za strane jezike.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i ocjena o nastupnom predavanju).                                                     str. 153

 

22. Promjena člana stručnog povjerenstva za ocjenu nastupnog predavanja za izbor Snježane Koren u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, na Odsjeku za povijest. Umjesto prof. dr Filipa Potrebice predlaže se dr.sc. Mirjanu Matijević Sokol.

 

 

           

B. MIŠLJENJE FAKULTETSKOG VIJEĆA ZA IZBOR U ZVANJA PREDLOŽENIKA VISOKIH UČILIŠTA

 

23. Mišljenje za izbor Andreje Kovačić i Natalije Redžep-Medved u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje u području grana anglistika, za predmet Engleski jezik na Katedri za strane jezike na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.

Pristupnice: Andreja Kovačić i Natalija Redžep-Medved ispunjavaju uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU. (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                           str. 155

 

24. Mišljenje za izbor dr. sc. Klare Buršić-Matijašić u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje arheologija, za predmet Prapovijest, na Filozofskom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci.

(Pristupnica ispunjava uvjete iz članka 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                                  str. 157

 

            25. Mišljenje stručnog povjerenstva za izbor  dr. sc. Borisa Čupina u znanstveno nastavno zvanje naslovnog  docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti, za predmet Umijeće komuniciranja, na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                   (poseban prilog)

 

26.   Mišljenje za izbor mr. sc. Jurice Pavičića  u naslovno nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana filmologija, predmeti Povijest hrvatskog filma i Teorija filma, na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 2. ZNV (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                               str.  162

 

27. Mišljenje za izbor mr. sc. Nade Radovčić, mr. sc. Ivice Vigata, mr. sc. Josipa Miletića, Marije Matek, Anđine Markić, Zore Antolov i Gabrijele Mrkela - Ane Bračanov, Jelene Gnjidić, Katarine Kolanović, Žakline Kutija, Nives Marić, Dine Milat, mr. sc. Tatjane Stupin, Irene Špralja i Ivane Vlatković u naslovno nastavno zvanje predavača za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje za predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru.

(Pristupnici: mr. sc. Nada Radovčić, mr. sc. Ivica Vigata, mr. sc. Josip Miletić, Marija Matek, Anđina Markić, Zora Antolov i Gabrijela Mrkela ispunjavaju uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva), a pristupnici  Ana Bračanov, Jelena Gnjidić, Katarina Kolanović, Žaklina Kutija, Nives Marić, Dina Milat, mr. sc. Tatjana Stupin, Irena Špralja i Ivana Vlatković ne ispunjavaju uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU.

str.165

 

28.  Mišljenje za izbor dr. sc. Mirjane Siriščević u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 172

 

29.  Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Vesne Munić u znanstveno-nastavno zvanje docenta, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, a Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 184

 

              30. Mišljenje za izbor Lade Perković, Zrinke Pukljak Iričanin, Olivere Petrak i Mirne Kostović u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Zdravstvena psihologija na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu.

Pristupnici ispunjavaju uvjete iz čl. 80. stav. 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                                       str. 190

 

              31. Mišljenje za izbor dr. sc. Ilije Živkovića u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                               str. 193

 

            32. Mišljenje za izbor dr. sc. Svjetlane Kolić-Vehovec u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmete Edukacijska psihologija i Psihologija učenja na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                             str.197                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  

 

              33. Mišljenje za izbor dr. sc. Mirka Drenovca u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmete Anatomija i Fiziologija živčanog sustava na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                               str. 201

 

                34. Mišljenje za izbor Damira Lučanina, prof. u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Metode prikupljanja i analize podataka na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 204

 

              35. Mišljenje za izbor mr. sc. Slavke Galić u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Klinička neuropsihologija na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 206

                                                                                                     

              36. Mišljenje za izbor dr. sc. Majde Rijavec u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Pedagoška psihologija na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                              str. 208

 

              37. Mišljenje za izbor mr. sc. Deana Štimca u suradničko zvanje asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Kineziološka psihologija na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 89. stav 2. ZVU.                                                        str. 213

 

38.  Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Sunčice Bartoluci u suradničko zvanje mlađeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmet Kineziološka sociologija na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 89. stav 1. ZVU.                                                        str. 215

 

39. Mišljenje za izbor Višnje Golac u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana romanistika, za predmet Poslovni talijanski jezik na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz članka 80. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                                                                   str. 217

 

C. IZVJEŠTAJI O RADU ZNANSTVENIH NOVAKA

 

40. Izvještaj o radu Ivane Simeon, znanstvene novakinje u Odsjeku za lingvistiku.

                                                                                                                                    str. 220

 

41. Izvještaj o radu Marka Šarića, znanstvenog novaka u Zavodu za hrvatsku povijest.                                                                                                                       str. 221

 

42. Izvještaj o radu Hrvoja Petrića, znanstvenog novaka u Zavodu za hrvatsku povijest.                                                                                                                     str. 223

 

43. Izvještaj o radu Nataše Štefanec, znanstvene novakinje u Zavodu za hrvatsku povijest.                                                                                                                 str. 227

 

44. Izvještaj o radu  mr.sc. Zrinke Blažević, znanstvene novakinje u Zavodu za hrvatsku povijest.                                                                                                       str. 230

 

D. STJECANJE DOKTORATA ZNANOSTI

 

a) Izvještaji stručnih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija

 

45. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Jadrana Kalea za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Narodne nošnje i kultura odijevanja u sjevernoj Dalmaciji, mentorica dr. sc. Aleksandra Muraj                                                                                                                              str. 232

 

46.    Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Nikice Gilića za  stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Filmska genologija i tipologija filmskoga izlaganja.  Mentor dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.

                                                                                                                                    str. 234

 

47. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta  mr.sc. Renate Čepić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskih studija i prihvaćanje teme pod naslovom Obrazovanje stručnih suradnika u andragoškim organizacijama koje uče, mentor: dr.sc. Nikša Nikola Šoljan, red. prof.                                                                                  str. 237

           

48. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Ivice Lučića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Sigurnosna politika Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 1945.-1990., mentorica prof. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan.                                                       str. 240

 

49. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Roberta Skenderovića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog provincijala,        mentorica prof. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan.                          str. 243

 

50.  Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Brigite Bosnar-Valković za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Anglicizmi u njemačkom jeziku hotelijerstva i turizma, mentor prof.dr.sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi.                                                                                     str. 246

 

 

b) Izvještaji stručnih povjerenstava za ocjenu disertacije

 

51. izvješće stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Tee Škokić pod naslovom Društveno kodiranje ljubavi: primjeri hrvatske etnografske građe XX stoljeća.                                                                                                                     str. 249

 

            52.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Radovana Vrane pod naslovom Utjecaj mrežnih izvora informacija na razvoj znanstvene komunikacije u društvenim znanostima u Hrvatskoj.                                      str. 253

           

53. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Renate Relja pod naslovom  Noviji doprinosi sociološkoj metodologiji: suvremena etnografija. str. 258

 

 

E. STJECANJE MAGISTERIJA I SPECIJALIZACIJE

 

a) Izvještaji stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskog i specijalističkog rada

 

54. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Lovorke Gruić –Grmuša pod naslovom Vrijeme u romanima Kurta Vonneguta.                                  str. 265

 

55. Izvještaj stručnog povjerenstva za  ocjenu magistarskog rada Krešimira Blaževića, pod naslovom Matica hrvatska i hrvatska etnologija /Od osnutka Matice ilirske do početka XX. stoljeća/.                                                                              str. 268

           

56.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada  Ivane Hebrang Grgić pod  naslovom Izdavaštvo znanstvenih časopisa nakon 1990. godine.        str. 271

 

57.  Izvještaj  stručnog povjerenstva za  ocjenu magistarskog rada  Nives Mikelić  pod  naslovom Metode i pravila  oblikovanja multimedijske poruke i njen utjecaj na zapamćivanje i razumijevanje sadržaja.                                                                  str. 275

 

58.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada  Martine Aničić pod  naslovom Žene u suvremenom hrvatskom filmu od 1991. do 2001.     str. 280

 

            59. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Irene Čorko pod naslovom Utjecaj nagrađivanja na kreativni učinak.                                         str. 283

 

            60. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Margarete Jelić pod naslovom Provjera postavki  teorije socijalnog identiteta na etničkim grupama.

                                                                                                                                    str. 287

 

F. PREDMETI S VIJEĆA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

 

Vijeće poslijediplomskih studija sa sjednice održane 1. prosinca 2003. preporuča Fakultetskom vijeću prihvaćanje sljedećih predmeta (od točke 61. do 80.)

 

Izvještaj stručnog povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju i odobrenje predložene teme

 

61. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li mr. sc. Anita Celinić ispunila sve uvjete za stjecanje doktorata znanosti na Jednogodišnjem doktorskom studiju kroatistike i može li se odobriti tema pod naslovom Fonologija gornjosutlanskoga dijalekta. Mentorica: doc.dr.sc. Mira Menac Mihalić.                                                                   str. 291

 

62. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li mr. sc. Gorana Bikić-Carić ispunila sve uvjete predviđene programom Jednogodišnjeg doktorskog studija lingvistike i može li se odobriti tema pod naslovom Francuski član i njegovi hrvatski ekvivalenti u računalnom usporednom korpusu. Mentor: doc.dr.sc. Marko Tadić.                                               str. 295

 

63. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li Marijana Sivrić ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i može li se odobriti tema pod naslovom Ideološka obilježja medijskog diskurza (radio i tisak) – Kontrastivna analiza. Mentor: prof. dr.sc. Dora Maček.                                       str. 299

 

64. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li mr.sc. Mirela Holy ispunila sve uvjete predviđene programom Jednogodišnjeg doktorskog studija književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Mitski elementi ekofeminizma. Mentor: prof. dr. sc. Milivoj Solar.                                                                                                                                str. 301

 

65. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li mr.sc. Ana Dalmatin ispunila sve uvjete predviđene programom Jednogodišnjega doktorskog studija kroatistike i može li se odobriti tema pod naslovom Egzistencijalistički roman u hrvatskoj književnosti. Mentor: prof. dr. sc. Cvjetko Milanja.                                                                                                str. 305

 

66. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li mr.sc. Davor Piskač ispunio sve uvjete predviđene programom Jednogodišnjeg doktorskog studija književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma. Mentor: prof.dr.sc. Ante Stamać.                                                                                         str. 310

 

 

Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju

 

67. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi da li mr. sc. Vlatka Štimac ispunjava sve uvjete predviđene programom Jednogodišnjeg doktorskog studija kroatistike i može li se odobriti tema pod naslovom Hrvatski jezik mode i odijevanja od 1918. do 1941. Mentor: prof.dr.sc. Marko Samardžija.

1. dr.sc. Marko Samardžija, red.prof.

2. dr.sc. Josip Silić, red.prof.

3. dr.sc. Ivo Pranjković, red.prof.

 

68. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi da li mr.sc. Rafaela Božić ispunjava sve uvjete predviđene programom Jednogodišnjega doktorskog studija lingvistike i može li se odobriti tema pod naslovom Rečenica i stih u poeziji Iosifa Brodskoga. Mentori: prof.dr.sc. Milenko Popović i prof.dr.sc. Josip Užarević

1. dr.sc. Natalija Vidmarović, izv. prof.

2. dr.sc. Milenko Popović, red. prof.

3. dr.sc. Josip Užarević, red. prof.

 


Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih radova

(znanstvenih)

 

69. Sanjice Faletar pod naslovom Mogućnosti suradnje baštinskih ustanova, mentorica prof.dr.sc. Tatjana Aparac-Jelušić.                                                             str. 314

 

70. Jadranke Anzulović pod naslovom Izražavanje modalnosti u njemačkom i hrvatskom jeziku, mentor prof.dr.sc. Stanko Žepić.                                                          str. 315

 

71. Kristine Milković pod naslovom Osnovni Krajiški zakon (1807.), mentor prof. dr.sc. Nikša Stančić.                                                                                                     str. 318

 

72. Stipana Trogrlića pod naslovom Katolička crkva i istarske nacionalno-političke i idejne podjele (1880.-1914.), mentor prof. dr.sc. Nikša Stančić.         str. 320

 

73. Zdravke Zlodi pod naslovom Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim krajevima i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza početkom 19. stoljeća, mentor prof. dr. sc. Petar Korunić.                                                                str. 322

 

74. Davora Marijana pod naslovom Ustaške vojne postrojbe 1941.-1945., mentor prof. dr.sc. Ivo Goldstein.                                                                                                 str. 324

 

75. Teodore Beletić pod naslovom Nesvjesno i postojeće u djelu Wilhelma Reicha, mentor prof.dr.sc. Žarko Puhovski.                                                                     str. 326

 

76. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskog studija lingvistike za odobrenje promjene teme magistarskog rada Barbare Štebih Germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika u Glagolski germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, mentorica prof. dr.sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, komentorica prof.dr.sc. Mira Menac-Mihalić.

 

77. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti da se Ivanu Buliću, umjesto dosadašnje mentorice prof. dr. Mire Kolar za novu mentoricu imenuje prof.dr.sc. Božena Vranješ Šoljan, pri izradi magistarskog rada pod naslovom Vojna politička cenzura za vrijeme Prvog svjetskog rata.

 

78. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatska povijest da se Anji Čuček, umjesto dosadašnje mentorice prof. dr. sc. Mire Kolar za novu mentoricu imenuje prof. dr.sc. Božena Vranješ Šoljan, a koomentorom imenuje prof.dr.sc. Ljubomir Antić, u miru, pri izradi magistarskog rada pod naslovom Povijesno gospodarsko značenje misija Mirka i Steve Seljana u Africi i Južnoj Americi.

 

79. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskog studija etnologije/kulturne antropologije da se Ivoni Orlić imenuje nova mentorica dr.sc. Jadranka Grbić Jakopović.

 


Nastavni predmeti

 

80. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti da se Rini Deže Marinić, upisanoj na poslijediplomski studij «Kultura istočne jadranske obale» pri Sveučilišnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku, odobri prijelaz na Poslijediplomski znanstveni studij povijesti umjetnosti, pod uvjetom upisa u IV. semestar studija u ak. god. 2003/04.

 

 

G. PRIZNAVANJE DIPLOMA

 

81. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske  diplome Katarine Teklić stečene na Sveučilištu u Trstu.                                       str. 328

 

82. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje istovrijednosti strane diplome Azre Hodžić stečene na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli radi nastavka naobrazbe u Hrvatskoj.                                                                                                             str. 329

 

83. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje istovrijednosti strane diplome Esade Čirić stečene na Pedagoškom fakultetu u Bihaću radi nastavka naobrazbe u Hrvatskoj.                                                                                                               str. 330

 

84. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti  magistarske diplome Želimir Brnića stečenih na Karlovom univerzitetu u Pragu.        str. 331

 

85. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Suzane Spirovske-Šovagović, stečene na Etnološkom fakultetu Sveučilišta «Sv. Kiril i Metodij» u Skopju.                                                                                                str. 332

 

86.  Izvještaj o priznavanju istovrijednosti diplome Magdalene Polczynske, u svrhu nastavka naobrazbe u Republici Hrvatskoj, stečene na Fakultetu za poljsku i klasičnu filologiju Sveučilišta u Poznanju.                                                                          str. 333

 

87. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Mirjane Mijatović stečene na Bayerische Julius Maximilians Universität u Würzburgu.                                                                                                                     str. 334

 

 

H. IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTVA

 

a) Imenovanje stručnih povjerenstava radi davanja mišljenja za izbor

 

88. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmete Uvod u englesku književnost i Američka civilizacija i kultura, na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Pristupnica: dr. sc. Branka Kalogjera)

1. dr. sc. Sonja Bašić, prof. emeritus

2. dr. sc. Ljiljana  Ina Gjurjgan, izv. prof.

3. dr. sc. Boris Prichard, red. prof.  (Pomorski fakultet u Rijeci)

 

89. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik, na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (Pristupnik: dr. sc. Boris Pritchard)

1. dr. sc. Vladimir Ivir, red. prof.

2. dr. sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus

3. dr. sc. Dora Maček, red. prof.

 

90. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o jeziku i književnosti, grana anglistika, za predmet Engleski jezik, na Prehrambenom tehnološkom fakultetu u Osijeku (Pristupnica: mr. sc. Lidija Obad)

1. dr. sc. Tatjana Jukić Gregurić, docent

2. mr. sc. Lovorka Zergollern Miletić, viši lektor

3. mr. sc. Nataša  Pavlović, viši lektor.

 

91. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje lektora ili višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Jezične vježbe, na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Pristupnici: mr. sc. Sintija Čuljak, mr. sc. Irena Vodopija-Krstanović i Bojan Srdoč)

1. mr.sc. Marta Medved  Krajnović,   znanstveni asistent

2. dr. sc. Damir Kalgojera, prof. emeritus

3. dr. sc. Branka Kalogjera, doc. (Filozofski fakultet u Rijeci).

 

92. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača, višeg predavača ili profesora visoke škole za znanstveno područje humanističkih znanosti polje jezikoslovlje, za predmete Anglosaksonski svijet, Čitanje stručne literature, Govorne vježbe I. i Govorne vježbe II., na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu

1. mr.sc. Jelena Šesnić, znanstveni asistent

2. mr.sc. Marija Marušić, viši lektor

3. mr.sc. Jasna Bilinić Zubak, viši lektor.

 

93. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta preloženika za izbor jednog nastavnika u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana etnologija za predmet Etnologija, Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru (Pristupnik: mr. sc. Jadran Kale)

1. dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof.

2. dr. sc. Branko Đaković, docent

3. dr. sc. Brunislav Marijanović, red. prof. Filozofski fakultet u Zadru.

 

94. Imenovanje stručnog povjerenstva za  davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih  znanosti, polje filozofija, za predmet Filozofija odgoja na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (Predloženik: dr.sc. Milan Polić)

1. dr. sc. Boris Kalin, red. prof. u miru

2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

3. dr. sc. Nadežda Čačinovič, red.prof.

 

           95. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor  u znanstveno nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora  za znanstveno područje društvenih znanosti , polje informacijskih znanosti za predmet Osnove komunikologije na sveučilišnom i stručnom studiju, na Policijskoj akademiji -Visoka policijska škola u Zagrebu ( Pristupnik :  dr. sc. Ljubica Bakić -Tomić)

1. dr. sc. Vladimir Mateljan, izv. prof.

2. dr.sc. Mario Plenković, red.prof. (Grafički fakultet u Zagrebu)

3. dr. sc. Zvonimir Dujmović, doc. ( Visoka policijska škola u Zagrebu).          

 

            96.  Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika  za izbor u znanstveno nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje   društvenih znanosti, polje informacijske znanosti , za predmete Računalne mreže, Komunikacijski sustavi i društvo, na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Pristupnik: dr. sc. Mario Radovan)        

1. dr. sc. Slavko Tkalac, red. prof.

2. dr. sc. Aleksandar Stipčević, red. prof.

3. dr. sc. Velimir Topolovec, red. prof. ( Filozofski fakultet u Rijeci).

 

97. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja  o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje  izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, predmet Teorija montaže na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (Pristupnik: dr.sc. Hrvoje Turković, izv.prof.)

1.      dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.

2.      dr.sc. Boris Senker, red.prof.

3.      dr. sc. Maja Rodica Virag, red.prof. (Akademija dramske umjetnosti).

 

98.  Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja  o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u zvanje znanstvenog savjetnika  za rad na programu trajne istraživačke djelatnosti,  za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o jeziku i književnosti na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu

1.      dr. sc. Stjepan Damjanović, red. prof.

2.      akademik Milan Moguš

3.      akademik Petar Šimunović

 

99. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog  ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje odgojne  znanosti za predmete Metodika nastave biologije, Seminar iz metodike nastave biologije i Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije (Pristupnica: dr. sc. Edita Borić)

1. dr.sc. Vladimir Jurić, red.prof.

2. dr.sc. Ana Sekulić-Majurec, red. prof.

3. dr.sc. Anđelka Peko, doc. (Pedagoški fakultet Osijek).

 

100. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno zvanje predavača, višeg predavača ili profesora više škole za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet Društvena historija Srba u Hrvatskoj, na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu (Pristupnik: Čedomir Višnjić, diplomirani politolog)

1.dr.sc. Drago Roksandić, red.prof.

2.dr.sc. Nenad Moačanin, red.prof.

3.dr.sc. Ivan Jurišić, Učiteljska akademija, Zagreb.

 

            101. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Klinička psihologija I. i II, na Filozofskom fakultetu u Rijeci (kandidatkinja: dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević).

1. dr. sc. Lidija Arambašić, izv. prof.

2. dr. sc. Goranka Lugomer-Armano, izv. prof.

3. dr. sc. Igor Kardum, izv. prof. (Filozofski fakultet u Rijeci).

 

              102. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Razvojna psihologija, na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru (kandidatkinja: dr. sc. Mira Klarin)

1. dr. sc. Goranka Lugomer-Armano, izv. prof.

2. dr. sc. Gordana Keresteš, doc.

3. dr. sc. Katica Lacković-Grgin, red. prof. (Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru).

 

              103. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Psihologija rada i ergonomija, na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu (kandidati: Bojan Klapčić, prof., Darko Pinter, prof.)

1. dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof.

2. dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.

3. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.

 

              104. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Razvojna psihologija, na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Osijeku (kandidati: Željka Živković, prof., Lara Cakić, prof., Denis Stefan, prof., Uliks Šimoković, prof.)

1. dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, doc.

2. dr. sc. Goranka Lugomer-Armano, izv. prof.

3. dr. sc. Mirjana Duran, prof. visoke škole (Visoka učiteljska škola u Osijeku).

 

              105. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (kandidat: dr. sc. Ivan Štengl)

1. dr. sc. Zvonimir Knezović, red. prof.

2. dr. sc. Denis Bratko, doc.

3. dr. sc. Josip Oslić, izv. prof. (Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu).

 

              106. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika, za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu (kandidat: dr. sc. Goran Milas)

1. dr. sc. Dean Ajduković, red. prof.

2. dr. sc. Slavko Kljaić, red. prof. u miru

3. dr. sc. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan, znan. savjetnica (Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu).

 

107. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika dr.sc. Dragutina Babića za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

1. dr.sc. Milan Mesić, red. prof.

2. dr.sc. Vjeran Katunarić, red. prof.

3. dr. sc. Ivan Lajić, viši znanstveni suradnik (Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu).

 

108. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za reizbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, na Institutu za društvena istraživanja  u Zagrebu (kandidatkinja dr. sc. Katarina Prpić)

1. dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof.

2. dr.sc. Ivan Cifrić, red.prof.

3. dr.sc. Nikola Skledar, znanstveni savjetnik (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu).

 

109. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, na Institutu za društvena istraživanja  u Zagrebu (kandidatkinja dr. sc. Dušica Seferagić)

1. dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof.

2. dr.sc. Stipe Šuvar, red.prof.

3. dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena savjetnica (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu).

 

110. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, na Institutu za migracije i narodnosti  u Zagrebu (kandidatkinja dr. sc. Silva Mežnarić)

1. dr.sc. Vjeran Katunarić, red. prof.

2. dr.sc. Milan Mesić, red. prof.

3. dr. sc. Ivo Nejašmić, red. prof. (Učiteljska akademija u Zagrebu).

 

111. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika ili izbor u znanstvenog savjetnika za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, na Institutu za migracije i narodnosti  u Zagrebu (kandidatkinja dr. sc. Ružica Čičak - Chand)

1. dr.sc. Milan Mesić, red. prof.

2. dr.sc. Vjeran Katunarić, red. prof.

3. dr. sc. Silva Mežnarić, znanstveni savjetnik (Institutu za migracije i narodnosti  u Zagrebu).

 

112. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika  za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, na Institutu društvenih znanosti  Ivo Pilar u Zagrebu (kandidat: dr. sc. Stipan Tadić)

1. dr.sc. Ivan Cifrić, red. prof.

2. dr.sc. Nikola Skledar, red. prof.

3. dr.sc. Ivan Rogić, znanstveni savjetnik (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar).

 

113. Imenovanje stručnog povjerenstva za  davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmet Sociologija, na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu (kandidat: dr.sc. Renato Matić)

1. dr.sc. Ivan Cifrić, red. prof.

2. dr.sc. Benjamin Čulig, izv. prof.

3. dr.sc. Ivan Rogić, red. prof. (Arhitektonski fakultet u Zagrebu).

 

114. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženik za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora (trajno zvanje) za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana talijanistika, za predmet Povijest i dijalektologija talijanskog jezika, na Filozofskom fakultetu u Puli (Pristupnik: dr.sc. Goran Filipi)

1.dr.sc. August Kovačec, red. prof.

2.dr.sc. Smiljka Malinar, red. prof.

3.dr.sc. Vojmir Vinja, red.prof. u miru.

 

 

b) Imenovanje stručnih povjerenstava za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti i odobrenje predložene teme

 

115. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Sanje Perić Gavrančić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Ferićeve basne - problemi uspostave žanra u različitim jezičnim medijima.

1. dr.sc. Darko Novaković, red.prof.

2. dr.sc. Mate Križman, red.prof.

3. dr.sc. Pavao Knezović, viši znanstv. suradnik (Hrvatski institut za povijest Zagreb).

 

116. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Darka Dekovića  za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Glagoljica i glagoljaštvo grada Rijeke

1.      dr. sc. Stjepan Damjanović, red. prof.

2.      akademik Eduard Hercigonja

3.      dr. sc. Mateo Žagar, doc.

 

117. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Lade Duraković za stjecanje doktorata izvan doktorskog studija i odobrenje teme Ideologija i glazbeni život – Primjer Pule od 1945. do 1966. godine

1.dr.sc. Marijan Maticka, izv.prof.

2.dr.sc. Božena Vranješ Šoljan, izv.prof.

3.dr.sc. Stanislav Tuksar, Muzička akademija, Zagreb.

 

118. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Roberte Matković za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Moralizam – humor – fantastika, u opusima braće Gozzi (Moralismo – umorismo – fantastico nell'opera omnia dei fratelli Gozzi)

1.dr.sc. Tatjana Peruško, znan. asistent

2.dr.sc. Mladen Machiedo, red. prof.

3.dr.sc. Sanja Roić, red. prof.

 

c) Imenovanje stručnih povjerenstava za ocjenu doktorskog rada

 

119. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada  mr.sc. Castilie Manea-Grgin  pod naslovom Društveni razvoj rumunjskih Hrvata-Karaševaca u 17. i 18. stoljeću

1.dr.sc. Drago Roksandić, red.prof.

2.dr.sc. Nenad Moačanin, red.prof.

3.dr.sc. Ljubomir Antić, izv.prof., Institut «I. Pilar», Zagreb.

 

120. Promjena stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Srećka Ljubljanovića pod naslovom Zagrebačko vinogradarstvo od 12. do 16. stoljeća. Umjesto dr.sc. Filipa Potrebice, red.prof., predlaže se  dr.sc. Miru Kolar, red.prof. u miru.

Novi sastav povjerenstva

1.dr.sc. Borislav Grgin, docent

2.dr.sc. Mira Kolar, red.prof. u m.

3.dr.sc. Lelja Dobronić, znan.savjetnica u m.

 

121. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc. Nives Rumenjak pod naslovom  Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća

1.dr.sc. Petar Korunić, red.prof.

2.dr.sc. Nikša Stančić,red.prof.

3.dr.sc. Mirjana Gross, red.prof. u m.

 

122. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc. Mateje Birtić pod naslovom Argumentna struktura imenskih riječi (Tvorba riječi u generativnoj morfologiji)

1. dr.sc. Zrinka Jelaska, docent

2. dr.sc. Milan Mihaljević, viši znan. suradnik (Staroslavenski institut, Zagreb)

3. dr.sc. Vesna Muhvić-Dimanovski, znanstveni suradnik.

 

d) Imenovanje stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskog i specijalističkog rada

 

             123. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Tvrtka Ujevića  pod naslovom   Elektronički modeli znanstvenog komuniciranja

1. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

2. dr. sc.  Vjekoslav Afrić, red. prof.

3. dr. sc. Aleksandar Stipčević, red. prof. u mirovini.

 

              124. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Maria Šlosera Brnelića pod naslovom Bibliometrijska analiza doktorskih disertacija obranjenih na Tehničkom fakultetu u Rijeci 1974-2002. izrađene pod vodstvom mentora dr. sc. Jelke Petrak

1. dr. sc. Daniela Živković, doc.

2. dr. sc. Jelka Petrak, doc. (Medicinski fakultet u Zagrebu - Središnja med. knjižnica)

3. dr. sc. Aleksandra Horvat, red. prof.

 

125. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Milane Međimorec, rođ. Šukunda pod naslovom Suvremeni američki dramatičari na riječkoj sceni nakon Drugog svjetskog rata do 2000. godine

1.      dr. sc. Boris Senker, red.prof.

2.      dr.sc. Ivan Matković, doc.

3.      dr.sc. Sanja Nikčević, doc. (Pedagoški fakultet u Osijeku).

 

126.  Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada  Eldi Grubišić Pulišelić pod naslovom Život i književni rad Murada Efendija

1.      dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.

2.      dr.sc. Ivan Pederin, red. prof.  (Filozofski fakultet u Zadru)

3.      dr.sc. Ivo Mardešić, red.prof. (Filozofski fakultet u Zadru).

 

127. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Jelene Rudež pod naslovom Biblioterapija

1.  dr. sc. Vlado Pandžić red. prof.

2.  dr. sc. Vladimir Biti, red. prof.

3.  dr. sc. Zvonimir Knezović, izv. prof.

 

128. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Adise Imamović pod naslovom Sintaksička sredstva funkcionalnog raslojavanja pravnog i  administrativnog stila u engleskom i bosanskom jeziku

1. dr.sc. Josip Silić, red.prof.

2. dr.sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus.

3. dr.sc. Boris Pričard, red.prof. (Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci).

 

129.  Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Marije Nedveš pod naslovom Govor Vrsara – prilog Lingvističkom atlasu Istre

1.dr.sc. Smiljka Malinar, red. prof.

2.dr.sc.Maslina Ljubičić, izv. prof.

3.dr.sc.Goran Filipi, izv. prof. (Filozofski fakultet u Puli).

 

I. PRIJEDLOZI ZA RASPIS NATJEČAJA I IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTAVA

 

130. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje lektora ili višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za engleski jezik u Odsjeku za anglistiku.

1. dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red.prof.

2. dr. sc. Goranka Antunović, docent

3. dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. ( u miru )

 

131. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističke znanosti, polje jezikoslovlje na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku

1. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

3. dr. sc. Marija Znika, znanst. suradnica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

 

132.  Promjena stručnog povjerenstva za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za engleski, u Odsjeku za anglistiku (dva izvršitelja - natječaj objavljen u Vjesniku 25. 10. 2003.)

1. mr.sc. Nataša Pavlović, viši lektor

2. dr. sc Milena Žic Fuchs, izv. prof.

3. dr. sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus

Imenovanjem novog stručnog povjerenstva prestaje važiti Odluka Fakultetskog vijeća, Klasa: 640-03/03-08/8 pod točkom 2.  od 16. listopada 2003.

           

J. NASTAVNI I OSTALI PREDMETI

 

133. Molba Odsjeka za anglistiku da se razmotre osnovni parametri koje bi trebalo poštivati pri izgradnji i organizaciji rada buduće knjižnice.                                             str. 335

 

134. Mišljenje Katedre za indologiju o prijedlogu za osnivanje Katedre za novoindijsku filologiju (nastavak rasprave o točki 83 sa Vijeća održanog 10. studenog 2003.).                                                                                                                  str. 336

 

135. Mišljenje Katedre za hungarologiju o prijedlogu za osnivanje Katedre za novoindijsku filologiju.                                                                                         str. 341

 

136. Mišljenje Katedre za turkologiju o prijedlogu za osnivanje Katedre za novoindijsku filologiju.                                                                                             str. 342

 

137.  Prijedlog za donošenje odluke o namjeri osnivanja znanstvenog tehnologijskog parka - trgovačkog društva (članak 30. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju).                                                                                                               

 

138.  Financijski izvještaj Centra za strane jezike Fakulteta za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2002. i za razdoblje od 1. siječnja do 16. listopada 2003. god.

                                                                                                                                    str. 343

 

            139. Prijedlog Odsjeka za anglistiku za izbor članova stručnog povjerenstva za odobravanje školskih udžbenika na temelju raspisanog natječaja Ministarstva prosvjete i športa

- mr. sc. Vesna Beli, viši lektor, dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, izv.prof., dr. sc. Tatjana Jukić, Gregurić, docent, dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red.prof., mr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor, mr. sc. Lovorka Zergollern Miletić, viši lektor, dr. sc. Milena Žic Fuchs, izv.prof.

 

Pročelnici odsjeka i zamjenici

 

140. Prijedlog Odsjeka za anglistiku da se dr. sc. Višnja Josipović Smojver imenuje za zamjenicu pročelnice Odsjeka u akademskoj godini 2003/2004. umjesto dr. sc. Dore Maček.

 

Gostovanja

 

141. Prijedlog Odsjeka za lingvistiku za odobrenje gostovanja prof. Zimmera Stefana sa Sveučilišta u  Bonnu, koji bi održao dva predavanja studentima lingvistike, u prvom tjednu mjeseca svibnja 2004.

 

Demonstratori

 

142. Molimo da se odobri da umjesto studentice Ane Perić u knjižnici Odsjeka za anglistiku kao demonstrator u ak. god. 2003./2004. radi studentica Mia Šavrljuga. Studentica Ana Perić dobila je honorarni posao i ne može raditi kao demonstrator.

 

143. Prijedlog Odsjeka za pedagogiju da se Katarina Horvatović, Ana Bikić, Juraj Marković i Ana Blažević izaberu za demonstratore za rad u nastavi na Odsjeku za pedagogiju.

 

144. Prijedlog Odsjeka za slavenske jezike i književnosti za izbor demonstratora u akad. god. 2003./2004.:

  1. Ivo Paliska (poljski jezik)
  2. Silvija Ivanković (češki jezik)
  3. Anna Galickaja (ukrajinski jezik)
  4. Izabela Marić (ruski jezik)
  5. Ivana Čagalj (slovački jezik)    

 

145. Prijedlog Odsjeka za talijanistiku za izbor demonstratora u akad. god. 2003/2004: Katarina Gerometta, Lucija Radak, Jelena Jurišić, Marijana Šutić, Vida Papić, Petra Blajić, Tea Prodanić

 

 

 

Mentori

 

146.  Prijedlog Odsjeka za fonetiku da se imenuju sljedeći nastavnici za mentore iz predmeta Patologija govora (i metodika logopedskog tretmana), Patologija sluha i metodika slušne rehabilitacije, Teorija i metodika VT sistema i Govor masovnih medija u akad.god. 2003/2004.                                                                                                                     str. 345

 

147. Prijedlog Odsjeka za talijanistiku  za imenovanje mentora studentima za školsku praksu za predmet Metodika talijanskog jezika u akad. godini 2003/2004.:

1. Dubravka Novak                               OŠ Antuna Gustava Matoša, A.A. Augustinčića 12

2. Blaženka Jugec                                 OŠ Augusta Šenoe, Selska cesta 95c

3. Mirjana Marković Marinković OŠ Vladimira Nazora, Jordanovačke livade bb

4. Marina Mikac                                    Klasična gimnazija, Križanićeva 4a

5. Gordana Lukačić                               Hotelijersko-turistička, Frankopanska 8

6. Nina Karković                                   «SOVA», Varšavska 14

7. Dubravka Dubravec Labaš

8. Helija Stiegler                                    Centar za strane jezike, Vodnikova 12

9. Dubravka Brunović

10. Sandra Kostanarović

11. Gordana Remussini

12. Snježana Sikirić

13. Sanja Jurlin Kalafatić                       Miltonia, Svetonedjeljska 2, Samobor

14. Branka Biffel                                   Lingua Forum, Teslina 9/I

15. Snježana Buić

16. Deborah Ciglenečki

17. Marija Uzun

18. Jagoda Jurišić Radaković

19. Željka Dermit                                  «Benevenuti», A.A. Augustinčića 14

 

Vanjski suradnici

 

148. Molba Odsjeka za anglistiku za angažiranje prof. dr. sc. Stipu Grgasa  kao vanjskog suradnika sa Filozofskog fakulteta u Zadru za Britansko i irsko pjesništvo 20. st. (l sat predavanja i 1 sat seminara) u akad.god. 2003/2004.

 

149. Molba Odsjeka za orijentalne studije i hungarologiju, Katedre za hungarologiju, za angažiranje dr. Dorrotye Andrasi kao vanjskog suradnika u akademskoj godini 2003/2004, za Povijest mađarske kulture i Mađarsku književnost, 6 sati predavanja tjedno.

 

150.  Odluka Odsjeka za slavenske jezike i književnosti za promjenu sati vanjskih suradnika na Katedri za ukrajinski jezik i književnost za akad. god. 2003./2004.; za Tetyanu Fuderer, prof. (umjesto 6 norma sati vježbi – 8 norma sati vježbi) i Volodimira Kubinskog, prof. (umjesto 11 norma sati vježbi – 9 norma sati vježbi).

           

150.1. Molba Odsjeka za talijanistiku za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika dr. sc. Nives Sironić-Bonefačić, izv.prof. za održavanje nastave, 2 sata predavanja iz kolegija Metodika talijanskog jezika.

 

 

Održavanje nastave na visokim učilištima

 

151. Molba Tehničkog veleučilišta u Zagrebu za odobrenje održavanja  nastave u akad. god. 2003/2004.

- dr. sc. Damiru Borasu, izv.prof. iz kolegija Obrada teksta, 3 sem. - 28 sati predavanja i Tablični kalkulatori, 4. sem. - 14 sati predavanja

- dr. sc. Vladimiru Mateljanu, izv.prof. iz kolegija Baze podataka I, 3. sem. - 28 sati predavanja i 120 sati vježbi i Baze podataka II, 4. sem. - 28 sati predavanja i 120 sati vježbi.

 

152. Molba Sveučilišta u Zadru - Odjel za pedagogiju za odobrenje održavanja nastave prof. dr. sc. Marku Palekčiću iz predmeta Didaktika, 60 sati (godišnji fond), u akad. god. 2003/2004.

 

153. Molba prof. dr. sc. Ranka Matasovića za odobrenje održavanja nastave na Poslijediplomskom studiju lingvistike, Sveučilišta u Zadru, u akademskoj godini 2003/2004, (12 sati predavanja).

 

K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE

 

154.  Molba Edite Hercigonja-Mikšik za plaćeni dopust od 19.  siječnja do  27. veljače 2004. za studijsko putovanje u Sjedinjene Američke Države na University of  North Carolina.                                                                                                                    str. 348

 

155. Molba prof. dr.  sc. Zdravke Matišić, red. prof. za odobrenje plaćenog dopusta od 10. prosinca 2003. do 1.1.2004. zbog putovanja u Indiju da bi održala predavanja na sveučilištima u Bombayu ( Mumbai), Delhiju i Hyderabadu i izvršila dio terenskog istraživanja za projekt "Language Attitudes in India".

 

156. Obavijesti dekana i prodekana.

 

157. Razno i postavljanje pitanja Upravi Fakulteta.

 

 

 

                                                                                                                    Dekan

 

 

                                                                                                Prof. dr. sc. Neven Budak, v.r.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOZI

 

 

 

 


Predmet:

Izvješće stručnog povjerenstva za davanje ocjene rezultata natječaja za izbor u znanstveno – nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija, na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prijedlog stručnog povjerenstva je da se dr. Krešimir Filipec izabere u znanstveno nastavno zvanje docenta.

 

Zagreb, 08. rujna 2003.

Vaš broj 3804-200-03-2 od 18. kolovoza 2003.

 

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA

SVEUČILIŠTA U  ZAGREBU

 

Na sjednici od 14. srpnja 2003. imenovali ste nas u Stručno povjerenstvo za izbor u znanstveno – nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju na Odsjeku za arheologiju. O tome ste nas obavijestili dopisom br. 3804-200.03-2 od 18. kolovoza 2003.

 

Stručno povjerenstvo podnosi sljedeće izviješće:

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku od 10. srpnja 2003. za izbor u znanstveno – nastavno zvanje docenta na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju na Odsjeku za arheologiju prijavila su se dva kandidata: dr. sc. Boško Marijan i dr. sc. Krešimir Filipec. Uvidom u priloženu dokumentaciju ustanovljeno je da kandidat dr. sc. Boško Marijan ne zadovoljava uvjete natječaja propisane Zakonom o visokim učilištima i Odlukom o utvrđivanju minimalnih uvjeta  objavljenih u NN 94/1996.

Stručno povjerenstvo stoga o kandidatu dr. sc. Bošku Marijanu daje podatke po Pravilniku o ustroju i načinu rada matičnih komisija, stavak 2. a o kandidatu dr. sc. Krešimiru Filipecu podnosi izvješće.

Boško Marijan rodio se 15.03.1956.g. u Livnu. Hrvatski je državljanin. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Livnu. Studij arheologije diplomirao je 1979. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1986.g. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 1997.g. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio je disertaciju s naslovom Željezno doba na području istočne Hercegovine. Do 1992. godine je bio zaposlen u Zemaljskom muzeju u Sarajevu gdje je stekao zvanje višeg kustosa. Od 1996. godine je zaposlen u Zavičajnom muzeju Stjepan Gruber u Županji gdje je stekao zvanje muzejskog savjetnika. Član je arheološkog društva Hrvatske i Muzejske udruge Istočne Hrvatske.

Dr. Boško Marijan je udovac i roditelj.

 

Kandidat Filipec rođen je u Zagrebu 1969. godine gdje je završio srednju i osnovnu školu. 1988. godine je upisao studij arheologije. Sudionik je domovinskog rata 1991/1992. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1995. godine diplomirao jednopredmetnu arheologiju. Od veljače 1996. godine je zaposlen kao znanstveni novak na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta.  Tijekom 1997. godine usavršavao se na Sveučilištu u Beču nakon čega je 1998. godine i magistrirao. Tema njegovog magisterija bila je Srednjovjekovno groblje u Đakovu. Tijekom 2002. godine se usavršavao na Sveučilištu u Budimpešti. Doktorirao je 2003. godine a tema njegove disertacije bila je Naseljenost srednjovjekovne Slavonije prema arheološkim izvorima. Od samog početka rada na Odsjeku za arheologiju 1996. godine Krešimir Filipec je bio  aktivan u nastavi na Katedri za Opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, vođenju arheoloških istraživanja te objavljivanja svojih radova.

Govori engleski i njemački jezik.

 

U ovom izviješću predstaviti ćemo znanstveni, stručni i nastavni rad kandidata Filipeca.

 

ZNANSTVENI RAD

 

Dr. sc. Krešimir Filipec je osim magistarske radnje i doktorske disertacije napisao 10 znanstvenih članaka i  5 stručnih radova, sudjelovao  s priopćenjima na četiri međunarodna i jednom domaćem znanstvenom skupu te je na dva domaća znanstvena skupa predstavio poster:

 

Znanstveni radovi

 

 

 U magistarskom radu: Srednjovjekovno groblje u Đakovu obradio je dosad najveće srednjovjekovno groblje na području sjeverne Hrvatske. Đakovo je jedino mjesto i arheološki lokalitet u sjevernoj Hrvatskoj u kojem su uz groblje istraženi stambeni i drugi naseobinski objekti i jedna građevina koja bi mogla služiti kao crkva. Na prostoru iza negdašnje župne crkve u Đakovu od 1995. do 1997. godine ukupno je istraženo oko 500 grobova. Istražena je sjeverna, sjeveroistočna i zapadna periferija groblja, te jedan dio središta groblja. Od početka tu se pokopava isključivo kristijanizirano stanovništvo. Poganskih elemenata nema ili su oni samo izuzetna pojava. Tako se u nekoliko grobova najranije faze nalaze ulomci keramičkih posuda, koji se mogu dovesti u vezu s nekim poganskim ritualima. Groblje datira od XI. do XVI. stoljeća. Na groblju je prema vertikalnoj i horizontalnoj stratigrafiji bilo moguće izdvojiti tri glavne faze pokopavanja. Unutar tih glavnih faza mogu se izdvojiti i pojedine grupe grobova u kojima se nalaze slični predmeti. Prema predmetima u grobovima i načinu pokopavanja u prvoj fazi radi se o tipičnom bjelobrdskom groblju. Na groblju se prestaje nakratko s pokopavanjima, zbog mongolske provale. Nakon njihova povlačenja život u mjestu se nastavlja. Vertikalna i horizontalan stratigrafija omogućila je precizno datiranje pojedinih predmeta. Groblje se od početka nalazi u blizini naselja, ono je doslovno okruženo kućama.

 

U doktorskoj disertaciji Naseljenost srednjovjekovne Slavonije prema arheološkim izvorima Krešimir Filipec je obradio područje Slavonije (južne Panonije) u vremenu od 10. do 13. stoljeća. Uspoređujući povijesne izvore s arheološkim nalazima uspio je pokazati u kojoj mjeri su pojedini dijelovi toga područja naseljeni. U žarištu njegova interesa bili su svi oni podaci koje arheologija može pružiti: slučajni nalazi, groblja, naselja, crkve, utvrde i drugo. On je izdvojio pojedine mikro cjeline i lokalitete na kojima se može bolje pratiti razvoj pojedinih krajeva i naselja. Potrebno je istaknuti da se u svome radu koristio i vlastitim terenskim, arheološkim istraživanjima. To se odnosi na vrlo kompleksnim istraživanjima u Đakovu i Loboru što znači da je rad  izrađen i na izvornoj arheološkoj građi. U disertaciji je uspio odgovoriti na neka do sada nerazjašnjena pitanja. Popravio je i dopunio kronološku shemu srednjovjekovnih grobalja. Koristio je domaći materijal, univerzalne kronologije, prije svega one bjelobrdske kulture, te ga primijenio na svoje područje istraživanja. Pri tome je groblja podijelio na dvije faze prema načinu pokopavanja i prema materijalu u njima. On je pokazao na primjeru Lobora da postoje krajevi koji su bolje kristijanizirani i mjesta gdje se odvijaju neki procesi, koji će u drugim dijelovima zemlje započeti puno kasnije. Posredno je time pokazao da je i prije osnutka biskupije zagrebačke, postojala određena crkvena organizacija na tome prostoru. Naposljetku na primjeru naselja u Đakovu pokazao je kako izgleda jedno mjesto toga doba i kako se ono razvija od ranog do kasnog srednjeg vijeka. Tim postupcima i tako dobivenim rezultatima  promijenjena su dosadašnja mišljenja o stanovništu na području južne Panonije u ranom i razvijem srednjem vijeku.

 

1.

U radovima Istraživanje srednjovjekovnog groblja u Đakovu 1995. i 1996. godine, Opvscvla archaeologica 20, Zagreb 1996, 189-197. i Đakovo – Župna crkva, treća godina zaštitnih arheoloških iskopavanja, Opusc.archaeol. 21, Zagreb 1997, 239-242. prikazao je rezultate istraživanja na lokalitetu iza župne crkve u Đakovu. U samome središtu grada istraženo je srednjovjekovno groblje te dijelovi srednjovjekovnog naselja. Ustanovljene su dvije faze pokopavanja. Unutar prve faze ustanovljene su dvije grupe koje se razlikuju prema arheološkim predmetima. Groblje nastaje početkom 11. stoljeća kao groblje na redove. Prema predmetima u grobovima i načinu pokopavanjima radi se o groblju tipičnom za bjelobrdsku kulturu. Sredinom 12. stoljeća uz novu grupu koju obilježava drugačiji nakit, prije svega tu se radi o filigranskom nakitu: trojagodnim naušnicama, naroskanim naušnicama i naušnicama s tri koljenca kakav se samo izuzetno nalazi u sjevernoj Hrvatskoj, a uobičajen je na središnjem području hrvatske države, na groblju se osjećaju neke promjene. Prije svega tu se radi o sužavanju groblja i zgušćivanje grobova oko nekog novog središta, crkve. Nakon kratkotrajnog prekida pokopavanja, koji se tumači mongolskom provalom u 13. st., traje sve do prvih desetljeća 16. st. kad mjesto pada u turske ruke.

 

2.

U radu, koji je napisao zajedno s M. Šlausom, Bioarchaeology of the medieval Đakovo cemetery; Archaeological and anthropological evidence for ethnic affiliation and migration, Opvsc. archaeol. 22, Zagreb 1998, 129-139» prikazani su rezultati multidisciplinarnih, arheoloških i antropoloških istraživanja srednjovjekovnog groblja u Đakovu. Arheološka istraživanja pokazala se da se u Đakovu mogu izdvojiti dvije različite faze pokopavanja. U okviru ranije faze mogu se izdvojiti dvije različite grupe koje nose različiti nakit. Jedna grupa nosi tipičnu «panonsku nošnju», a druga grupa nosi nakit koji je uobičajene na području južne Hrvatske. Cilj istraživanja bio je odrediti kojoj skupini populacija pripadaju lubanje iz prve faze pokopavanja. Isto tako željelo se vidjeti je li u drugoj fazi, koja nastupa nakon mongolske provale 1242. u mjestu prisutna ista populacija. Prema svome izgledu populacija iz prve faze nalikuje hrvatskoj populaciji na području današnje Dalmacije. Polučeni rezultati pokazali su da je u drugoj fazi u Đakovu naseljeno novo stanovništvo. Ova istraživanja pokazala su da je samo arheološka metoda bez antropoloških istraživanja ponekad nepouzdana u određivanju etničke pripadnosti pojedine populaciji. To se pokazalo i na primjeru Đakova, gdje se unatoč tome što dvije grupe nose različiti nakit u prvoj fazi prema antropološkoj analizi radi o istoj populaciji.

 

3.

U radu Neznani srednjovjekovni grad na gori Ivanščici, Opvsc. archaeol. 23-24, Zagreb 1999-2000, 353-361.: objelodanio je istraživanja koje je proveo 1998. na do tada nepoznatoj utvrdi koja se nalazi na jednom od južnih obronaka Ivanščice. Stari grad – burg smješten je na vrlo dobroj poziciji s koje se nadzire jedan od prijelaza preko gore Ivanščice, kao i polja u dolini potoka Selnice. Stari grad koji mještani nazivaju «Židovina» nije spomenut ni u jednom povijesnom izvoru. Nije mu poznat niti vlasnik. On je podignut iznad visoke strme stijene. Na takva se mjesta podižu utvrde nakon mongolske provale 1242. Podignut na strateški važnom mjestu uklopljen je u limes kojim se nastojalo utvrditi Zagorje, ali i cijelo hrvatsko kraljevstvo nakon mongolske provale. Utvrda pokazuje tip jednostavnih utvrda, koju čini samo jedna kula i možda drvene pomoćne i gospodarske zgrade. Radi se o građevini koja nije doživjela razvoj poput drugih srednjovjekovnih gradova na području Zagorja i u sebi je zadržala oblik jedne ranosrednjovjekovne utvrde. Uz samu arhitekturu na samome lokalitetu nađene je i kasnosrednjovjekovna keramika i pećnjaci koji precizno datiraju život na burgu od sredine 13. pa najkasnije do početka 15. st.

 

4.

U radu Novija saznanja o kaštelu Konjščina Opvsc. archaeol. 25, Zagreb 2001, 151-182., koji je napisao zajedno s Z. Horvatom objelodanio je istraživanja na kaštelu Konjščina. Na tome lokalitetu proveo je arheološka istraživanja 1998. i 1999. Kaštel Konjščina podignut je u močvarnoj ravnici nedaleko od rijeke Krapine, jedinstvena je tlocrta i organizacije prostora. Pažljivo odabrana pozicija kaštela u močvarnom predjelu na raskrižju putova govori o promišljenom planiranom djelovanju svojih vlasnika knezova Konjskih, oko 1500., kad su izvedeni glavni radovi na njemu. Vrijeme podizanja kaštela dokumentirano je nalascima ulomaka kasnogotičkih pećnjaka u zemljanom naboju koji okružuje središnju zgradu. Otkrićem mosta, njegovih zidanih i drvenih dijelova rekonstruiran je prilaz gradu. U svome radu pokazao je da Konjščina nije mala utvrda lokalnog značenja već da se radi o utvrdi koja je nastala u skladu s vrhunskim dostignućima svoga vremena. Utvrdu nije samo sačinjavao kaštel već su je opasivali šanci i zemljane utvrde kakve nalazimo na većim i poznatijim utvrdama renesansnog vremena. To je bilo vrijeme kad su nove navalne taktike i oružje tražili nova rješenja, izvedena na novi renesansni način. U to doba to je bio građevni poduhvat koji je mogao trajati i cijelo desetljeće. Tek se kasnije, od sredine 16. st. pojavljuju ovakvi kompaktni tlocrti renesansnih utvrda. Možda se radi o najstarijoj takvoj utvrdi svoga vremena.

 

5.

 U članku Prilog poznavanju trojagodnih sljepoočničarki u sjevernoj Hrvatskoj, Opvsc. archaeol. 27, Zagreb 2003. (u tisku), donosi rezultate dobivene analizom pojedinih pojava u ranom i razvijenom srednjeg vijeku. Prije svega u središtu njegove analize jest arheološka kultura 12. i početka 13. st. To je vrijeme kada malo pomalo iz grobova nestaju tipični bjelobrdski predmeti zbog promjene mode. U tome prelaznom razdoblju, u drugoj polovici 12. i kroz cijelo 13. st., pojavljuju se i novi tipovi nakita do tada neuobičajeni na ovome području. Tu se obrađuju trojagodne sljepoočničarke, koje su danas sve uobičajeni nalaz u sjevernoj Hrvatskoj. Na groblju Đakovo – Župna crkva one su nađene unutar prve dvije faze pokopavanja u tri različita konteksta. One se na tome groblju pojavljuju kroz cijelo 12. i na početku 13. st. U Loboru – Majka Božja Gorska te sljepoočničarke se nalaze uz temelje gotičke crkve. To je još jedna čvrsta potvrda da se one pojavljuju i relativno kasnom vremenu.

 

6.

U radu Stanovništvo srednjovjekovnog Đakova na temelju novijih arheoloških istraživanja, Drugi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II, Zagreb 2001, 563-567: prikazao je izgled stanovnika na temelju arheoloških izvora. Grobovi najstarije faze sadrže nalaze (većinom nakit) koji imaju svoje analogije na obližnjim grobljima bjelobrdske kulture s obje strane rijeke Drave. Druga faza pokopavanja dala je nalaze slične onima sa središnjeg područja hrvatske države, što pokazuje da su postojale jake veze između Slavonije i Primorja. Vjerojatno se ne radi samo o trgovini već treba računati i sa seljenjem ljudi. Preseljavanje ljudi iz južnih krajeva prema slabo naseljenim područjima Slavonije traje sve do turske okupacije mjesta u 16. stoljeću. Nakon mongolske provale arheološki materijal nam jasno pokazuje da se na području mjesta nalaze ljudi koji su stigli s različitih strana.

 

7.

Članak «Srednjovjekovna keramika iz groblja u Đakovu», Zgodnji Slovani, Zgodnjosrednjoveška lončenina na obrobju vzhodnih Alp, Ljubljana 2002, 142-145., bavi se problemom precizne datacije srednjovjekovne keramike. Kako datirati srednjovjekovnu keramiku jest problem kojim se bave generacije arheologa širom srednje Europe. Na našem području, unatoč pokušajima u posljednje vrijeme, još uvijek nije napravljena zadovoljavajuća kronologija keramičkih posuda. Ulomci keramičkih posuda su općenito najčešći nalazi, koji se pojavljuju prigodom arheoloških istraživanja. Unatoč tome zbog opće slabe istraženosti velikog područja ta problematika još uopće nije riješena. U članku su donesene one grobne cjeline u kojim su ulomci keramičkih posuda preciznije datirane, najčešće nakitom. To je veliki prinos poznavanju cijele problematike.

 

8.

U članku Nekoliko novih ranosrednjovjekovnih nalaza iz Siska i kratak osvrt na druge istovremene nalaze, Godišnjak GMS II, Sisak 2001, 89-107., na jednom mjestu donio je sve srednjovjekovne nalaze koji datiraju od 7. do 13. stoljeća. Poticaj pisanju toga članka bili su novi slučajno nađeni predmeti s područja grada: kasnoavarski ukrasni okov, naušnica sa zvjezdolikim privjeskom, grozdolika naušnica i dvodijelni bjelobrdski privjesak. Iako povijesni izvori govore o vrlo važnoj ulozi toga grada u ranom srednjem vijeku i unatoč tome što zgodimice na svijetlo dana izlaze nalazi koji to potvrđuju u gradu nikada nisu vršena istraživanja na jednom srednjovjekovnom lokalitetu. Arheološke predmete nađene na području grada podijelio je u nekoliko grupa: 1. od doseljenja Slavena do franačke prevlasti; od kraja 6. (ili početka 7.) do kraja 8. st.; 2. od kraja 8. do sredine 10. st. (karolinški nalazi – starohrvatski nalazi); 3. od sredine 10. do kraja 12. st. (bjelobrdske kultura); 4. Kasnosrednjovjekovno doba. Grad Sisak (Siscia) i nakon prestanka rimske vlasti i nakon odlaska Langobarda u Italiju i dalje igra važnu, iako ograničenu, ulogu u ovom dijelu Panonije. Geostrateški položaj grada, prije svega dobra komunikacijska povezanost s bližom i daljnjom okolicu udahnjivao mu je život i onda kad nije više postojala organizirana mreža putova.

 

9.

U članku Kasnoavarski ukrasni okov (falera) u obliku veprove glave iz Siska, Godišnjak GMS II, Sisak 2002. obrađuje slučajno nađeni kasnoavarski ukrasni okov (falera) u obliku veprove glave, koji potječe iz Siska – iz rijeke Kupe. Ukrasni okov, falera, u obliku veprove glave iz Siska otvara više pitanja. Ukrasni okov u obliku veprove glave prema svemu datira se u kraj 8. i početak 9. stoljeća. On se može uvrstiti u krug istodobnih grobalja u kojima su uz falere nađeni i drugi karakteristični kasnoavarski predmeti. U Sisku je nađen i okov s prikazom ležećeg grifona, koji pripada 8. stoljeću. Ta dva nalaza popunjavaju prazninu u Panoniji Saviji i otvaraju pitanje je li Sisak u 8. stoljeću pripadao avarskoj državi. U ovome času zbog loše istraženosti šireg područja na to ne možemo odgovoriti. Kako većina nalazišta s tog područja datira oko 800. godine moramo ih povezati s istodobnim povijesnim izvorima. Prema njima Panonija Savija uključen je u franačku interesnu sferu i uspostavljena je vazalna kneževina u kojoj Slaveni vode glavnu riječ. Vrlo vjerojatno da su se tim Slavenima koji su opremljeni franačkim oružjem priključeni i pojedini odredi koji posjeduju oružje avarskog porijekla. Vrlo vjerojatno da tu ima i Avara koji su prešli u franačku službu poslije 796. godine. Zbog slabe istraženosti ne možemo odgovoriti na pitanje spadaju li najstariji slojevi groblja na području Panonije Savije još u vrijeme kasnoavarskoj državi. No, upada u oči da ta groblja, na kojima se javljaju kasnoavarski pokopi ratnika s konjem i tipični kasnoavarski nalazi, ocrtavaju vazalnu kneževinu, koju će franački izvori spomenuti u vrijeme Ljudevitova ustanka. Ta groblja većinom pripadaju generaciji koja prethodi onoj, koja podiže ustanak protiv vrhovne franačke vlasti.

 

10.

Članak Je li Đakovo bilo nastanjeno u antici?, Đakovački vezovi 34, Đakovo 2000, 28-29. bavi se problemom antičkog supstrata. Naime općenito je poznato da se srednjovjekovna naselja podižu na mjestima koja su bila naseljena i u ranijem vremenu Na području središta današnjeg grada Đakova nalazila se rimska vila, a možda i cijeli jedan vicus, koji je prethodilo današnjem mjestu. Taj položaj zbog svojih strateških karakteristika prepoznat je kao najbolje mjesto za život kad Slaveni naseljavaju ovo područje. Prethodnica Đakova nije rimsko naselje Certissia, koja se najvjerojatnije nalazi na području današnjih Štrbinaca. To mjesto i danas se nalazi podalje od grada. Isto tako postavlja se pitanje zašto se svi antički predmeti kojima se ne zna mjesto nalaza općenito pripisuju Štrbincima, kad mogu potjecati i s drugih pozicija, kojih u grad u njegovoj okolici ima podosta.

 

Stručni radovi

 

1.

Članak Zaštitno arheološko iskapanje kod svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, Obavijesti HAD-a, XXXI/1, Zagreb 1999, 88-93., donosi rezultate istraživanja na kasnoantičkoj utvrdi i srednjovjekovnom gradištu u Loboru. Istraženo srednjovjekovno groblje veliki je prinos poznavanju srednjovjekovnog razdoblja u tom dijelu Hrvatske.

 

2.

U članku u katalogu izložbe Lobor, Majka Božja Gorska, Gornja Stubica 2002. donosi cjeloviti prikaz lokaliteta. Prikazana je povijest toga marijanskog svetišta, kao i povijest istraživanja. U radu se u potpunosti objelodanjena arheološka istraživanja iz 1998. Naglasak je na slojevitosti nalazišta na kojem se kontinuirano živi gotovo 3000. godina. Istraženo srednjovjekovno groblje pokazuje karakteristike groblja uz crkvu.

 

 

3.

U članku Zaštitno arheološko iskopavanje oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru 2002., Obavijesti HAD-a, XXXIV/3, Zagreb 2002, 119-129. objelodanjuje rezultate istraživanja na tom, jednom od ključnih, srednjovjekovnih lokaliteta u sjevernoj Hrvatskoj. Prigodom zaštitnih arheoloških istraživanja oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru 2002. otkriveni su temelji dviju građevina. Obje te građevine prethode današnjoj gotičkoj crkvi. Prva, starija građevina (objekt A) sagrađena je u kasnoj antici, a možda je u predromaničko doba preuređena u crkvu. Druga građevina (objekt B), koji sa sjeverne strane ima četiri, a na pročelju još jedan kontrafor, sagrađena je predromaničko doba, nakon što je starija porušena. Nesumnjivo je da je tu crkvu, prilično veliku i prostranu, mogao sagraditi samo imućni investitor, neki crkveni velikodostojnik, župan ili knez. Crkva na ovome mjestu sagrađena je u vrijeme prvih franačkih misija među ovdje naseljenim Slavenima i Hrvatima. Prigodom istraživanja nađeno je više kamenih ulomaka, koji su ukrašeni pleternom ornamentikom. Ostaci predromaničke oltarne pregrade ukrašene pleternom ornamentikom, inače vrlo česti u Dalmaciji, nađeni su u sjevernoj Hrvatskoj, uz Liku, samo u Sisku i Loboru. Istraženo je oko 160 grobova, koji datiraju u 5. ili 6. i od 10. do 19. stoljeća.

 

4.

U članku Kumrovec – sv. Rok, rezultati arheoloških istraživanja, Muzejski vjesnik 21/22, Bjelovar… 1998/1999, 21-23., objelodanjuje rezultate arheoloških iskopavanja i istraživanja koje je proveo na toj baroknoj kapeli. 17. i 18. st. nije vrijeme kojim bi se bavila arheologija. Unatoč tome u članku je pokazao da se pojedine teme mogu samo uz pomoć arheološke metodologije uspješno razriješiti.

 

5.

Članak Tisućljetno Đakovo, Rezultati istraživanja iza župne crkve Svih Svetih u Đakovu, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 5, 2000, 339-345. donosi rezultate dobivene analizom srednjovjekovnog groblja. Istraženo srednjovjekovno groblje jest izvor koji nam pruža puno informacija o životu jednog slavonskog mjesta. Groblja nam govori nam o veličini mjesta, bogatstvu ili siromaštvu njegovih stanovnika, o njihovim običajima. U pomanjkanju drugih izvora to nam je jedini način da rekonstruiramo povijest jednog mjesta prije prvih pisanih spomenika.

 

Znanstveni skupovi

 

Kandidat Filipec je s priopćenjima sudjelovao i na pet znanstvenih skupova: četiri međunarodna i jednom domaćem. Osim toga je  na dva  domaća skupa predstavio postere.

 

1.

Međunarodni znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva u Vukovaru 1999 s priopćenjem Grob 146 iz srednjovjekovnog groblja u Đakovu

 

2.

Međunarodno arheološko savjetovanje u Puli 1999 s priopćenjem Loborski bedem

 

3.

Međunarodno arheološko savjetovanje u Puli 2000 s priopćenjem Smještaj srednjovjekovnog groblja u odnosu na naselje u Đakovu

 

 

4.

Međunarodni znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva u Puli Arheološka istraživanja oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru

 

5.

Drugi hrvatski slavistički kongres u Osijeku 1999 Stanovništvo srednjovjekovnog Đakova na temelju novijih arheoloških istraživanja

 

Posteri

 

1.

Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva u Makarskoj 1998: Kaštel Konjščina

 

2.

Znanastveni skup Hrvatskog arheološkog društva u Rijeci 2000: Arheološka istraživanja na Cetini i Podcetini (Zajedno s A. Vekićem)

 

 

STRUČNA DJELATNOST

 

Krešimir Filipec vršio je, u suradnji s Upravom za zaštitu spomenika kulturne baštine,  arheološka istraživanja na više arheoloških lokaliteta:

 

1.

Zaštitna arheološka iskopavanja na srednjovjekovnom lokalitetu iza Župne crkve u Đakovu: 1995., 1996. i 1997.

 

2.

Zaštitna arheološka iskopavanja na starom gradu Konjšćini: 1997. i 1998.

 

3.

Zaštitna arheološka istraživanja Majke Božje Gorske u Loboru: 1998., 2002. i 2003.

 

4.

Zaštitna arheološka istraživanja oko predromaničke crkve sv. Marije u Blizni kod Trogira

 

 

NASTAVNA DJELATNOST

 

Krešimir Filipec uključen je od samog početka svog rada na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju u nastavnu djelatnost. Najprije kao voditelj terenske nastave a od zimskog semestra 1998/99 je uključen u redovnu nastavu vodeći seminare iz nacionalne i opće srednjovjekovne arheologije. Od akademske godine 2002/2003 predaje i ispituje različite kolegije iz  Opće srednjovjekovne arheologije.

Iste se akademske godine uključio u nastavu poslijediplomskog studija s kolegijem Crkvena organizacija i crkve u južnoj Panoniji od 9. do 12. stoljeća.

 

Po njegovim je mentorstvom izrađeno više diplomskih radova

 

Iz svega što smo prikazali vidi se kontinuirani znanstveni i stručni  razvitak dr. sc. Krešimira Filipeca. Krešimir Filipec je i vrlo dobar nastavnik ne samo u predavaonici nego i na arheološkim istraživanjima na terenu. On ostvaruje izvanrednu suradnju sa studentima koji se već godinama rado odazivaju na arheološka iskopavanja koje on vodi. Njegov je dosadašnji rad jamstvo daljnjeg uspješnog  razvitka na dobrobit ne samo hrvatskoj arheološkoj znanosti.

 

Zbog svega što smo gore iznijeli povjerenstvo smatra da dr.sc. Krešimir Filipec ispunjava uvjete za izbor u znansteno – nastavno zvanje docenta. Ti su uvjeti u skladu s odredbama Zakona o visokim učilištima i Odlukom o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstvena – nastavna zvanja objavljena u Narodnim novinama broj 94/1996.

 

Stoga nam je zadovoljstvo, uz zahvalu Naslovu na povjerenju, predložiti Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da dr. sc. Krešimira Filipeca izabere u znanstveno – nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija na katedri za Opću srednjevjekovnu i nacionalnu arheologiju.

 

S poštovanjem

 

 

                                                  

 

                                          dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

 

 

                                           dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru

 

 

                                          dr. sc. Tihomila Težak – Gregl, red. prof.

 

 


Dr. sc. Krešimir Filipec

 

 

Popis objavljenih radova

 

 

A. Izvorni znanstveni članci

 

1. Istraživanje srednjovjekovnog groblja u Đakovu 1995. i 1996. godine, Opuscula archaeologica 20, Zagreb 1996, 189-197.

Đakovo – Župna crkva, treća godina zaštitnih arheoloških iskopavanja, Ouscula archaeologica 21, Zagreb 1997, 230-242.

 

2. Bioarcheology of the medieval Đakovo cementery; Archaeological and anthropological evidence for ethnic affilation and migration, zajedno s M. Šlausom, Opuscula archaeologica 22, Zagreb 1998, 129-139.

 

3. Neznani srednjovjekovni grad na gori Ivanščici, Opuscula archaeologica 23-24, Zagreb 1999-2000, 353-361.

 

4. Novija saznanja o kaštelu Konjščina, zajedno s Z. Horvatom, Opuscula archaeologica 25, Zagreb 2001, 151-182.

 

5. Prilog poznavanju trojagodnih sljepoočničarki u sjevernoj Hrvatskoj, Opuscula archaeologica 27, Zagreb 2003. (u tisku).

 

6. Stanovništvo srednjovjekovnog Đakova na temalju novijih arheoloških istraživanja, Drugi slavistički kongres, Zbornik radova II, zagreb 2001, 563-567.

 

7. Srednjovjekovna keramika iz groblja u Đakovu, Zgodnji Slovani, godnjosrednjoveška lončenina na obrobju vzhodnih Alp, Ljubljana 2002, 142-145.

 

8. Nekoliko novih ranosrednjovjekovnih nalaza iz Siska i kratak osvrt na druge istovremene nalaze, Godišnjak GMS II Sisak 2001, 89-107.

 

9. Kasnoavarski ukrasni okov (falera) u obliku veprove glave iz Siska, Godišnjak GMS II, Sisak 2002.

 

10. Je li Đakovo bilo nastanjeno u antici?, Đakovački vezovi 34, Đakovo 2000, 28-29.

 

 

B. Stručni članci

 

1. Zaštitno arheološko iskapanje kod svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, Obavijesti HAD-a, XXXI/1, Zagreb 1999, 88-93.

 

2. Lobor, Majka Božja Gorska, Gornja Stubica 2002.

 

3. Zaštitno arheološko iskopavanje oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, Obavijesti HAD-a, XXXIV/3, Zagreb 2002, 119-129.

 

4. Kumrovec – sv. Rok, rezutati arheoloških istraživanja, Muzejski vjesnik 21/22, Bjelovar... 1998/1999, 21-23.

 

5. Tisućljetno Đakovo, rezultati istraživanja iza župne crkve Svih svetih u Đakovu, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 5, 2000, 339-345.

 

 

 

 

 


Boško Marijan

 

 

Popis objavljenih radova

 

A. Izvorni znanstveni članci

 

1. Zajednička grobnica željeznog doba iz Vašarovina kod Livna, Glasnik Zemaljskog muzeja (dalje: GZM), 40/41, sarajevo 1986., 23-38.

 

2. Grobni prilozi iz Graca kod Neuma, GZM 42/43 (1987/1988), Sarajevo 1989., 35-59.

 

3. Protohistorijski nalazi s Gradine u Prenju kod Stoca, GZM 42/43 (1987/1988), Sarajevo 1989., 61-71.

 

4. Nalaz dijela obredne posude na Gradini u Prenju kod Stoca, Opuscula Archaeologica (dalje OA), 16, Zagreb 1992., 49-55.

 

5. Ostava ratničke opreme na Grepcima u Livanjskom polju, OA 19, Zagreb 1995., 51-67.

 

6. Sjeveroistočna vrata u megalistkom zidu na Gradini u Ošanićima kod Stoca, Diadora 18-19, zadar 1997., 19-46.

 

7. Ploče rimskih urna na Grepcima kod Livna, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, Zagreb 2000., 165-186.

 

8. Željezno doba na južnojadranskom području (istočna Hercegovina, južna Dalmacija), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 93, Split 2001., 7-221.

 

9. Jedan nalaz vučedolske kulture iz županjske Posavine, Osječki zbornik 26, Osijek 2002., 9-26.

 

B. Stručni članci

 

1. Staklene posudice iz Grčke u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, GZM 42/43 (1987/1988), Sarajevo 1989., 73-82.

 

2. Trbušanci – nalaz kamene sjekire, Godišnjak Matice Hrvatske 11 (1993.), Vinkovci 1994., 71-76.

 

3. Nalazi s Repovca kod Štitara – jedna donacija, Glasnik slavonskih muzeja 2 (57), Županja 1998., 61-65.

 

C. Ostali članci

 

1. Novija arheološka istraživanja na Gradini u Ošanićima, Slovo Gorčina, Stolac 1990.

 

2. Jedan zanimljiv skup arheoloških nalazišta na Livanjsom polju, Livanjski kraj u povijesti, Split-Livno 1994., 31-41.

 

3. Naseobinski obrambeni sustavi helenističkog doba u stolačkom kraju, Humski zbornik IV, Zagreb-Stolac 1999., 73-91.

 

4. Gradina u Ošanićima (naseobinski okviri i problemi istraživanja), Hercegovina 6-7 (14-15), Mostar 200./2001., 7-29.

 

5. Zaštitna istraživanja arheoloških lokaliteta uz južni trak autoceste Zagreb-Lipovac, dionica V. Kopanica-Županja, poddionica B. Greda-Županja, Obavijesti HAD-a 2, Zagreb 2001., 35-45.

 

6. Razvoj simbolike vodenih ptica na primjeru prsnoga nakita kasnoga brončanog i ranoga željeznog doba u Bosni i Hercegovini, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja (Spomenica – akademik A. Benac) 32/30, Sarajevo 2002., 217-234.

 

D. Pripremljeno za tisak

 

1. Arheološka istraživanja u županjskoj Posavini (referat na skupu Hrvatskoga arheološkog društva u Vukovaru 1999.), za: Izdanja HAD (2000.)

 

2. Pretpovijesno nalazište Dubovo-Košno kod Županje, za: Županjski zbornik 11, Županja (lipanj 2002.).

 

3. Crtež na fragmentima keramike iz Repovca kod Štitara (Županja), za: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Zadar (listopad 2002.).

 

4. Nalazi keramike s litzenskim ukrasima u županjskom kraju, za: Opuscula Archaeologica 27, Filozofski fakultet, Zagreb (travanja 2003.).

 

 

 

 

 

 

 

 


REPUBLIKA HRVATSKA

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

FILOZOFSKI  FAKULTET

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

 

 

         Imenovani od Falkultetskog vijeća Filozofskog fakulteta na sjednici od 13. listopada 2003. godine u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističke znanosti, polje filozofija, na Katedri za povijest filozofija u Odsjeku za filozofiju, slobodni smo podnijeti sljedeće

 

IZVJEŠĆE

 

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku 25.listopada 2003. godine prijavio se dr.sc. Pavel Gregorić, asistent na Katedri za povijest filozofije Odsjeka za filozofiju.

 

Dr.sc. Pavel Gregorić rođen je 3. travnja 1972. godine u Zagrebu, Hrvatski je državljanin. Od 1991. do 1996. studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Od listopada 2000. asistent je na Katedri za povijest filozofije. 1998. godine magistrirao je na Merton College University of Oxford radom o Aristotelovoj teoriji percepcije. 2. kolovoza 2003. doktorirao je na istome sveučilištu disertacijom pod naslovom Aristotle on the common sense. Odlukom Fakultetskog vijeća (13.listopada 2003.) diploma mu je priznata kao “poptuno istovrijedna sveučilišnoj diplomi Doktora znanosti iz znastvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofija u Republici Hrvatskoj”.

Od rujna 2002. godine član je trogodišnjeg znanstvenog projekta pri Ministarstvu znanosti i tehnologije  pod naslovom “Filozofija i znanost u helenizmu”. U suradnji s prof.dr. B. Despotom držao je seminare o Aristotelu, Platonu i Porfiriju.  Valja istaknuti njegovu temeljitu pripremu za ove seminare, nadahnuto izvođenje te intenzivni rad sa studentima. O Aristotelu je izlagao i na međunarodnoj konferenciji u organizaciji Odsjeka za filozofiju Matice hrvatske, na Odsjeku za filozofiju King’s College sveučilišta u Londonu i na Odsjeku za filozofiju u Rijeci.  Supriređivač je Zbirke rasprava o Aristotelovoj “metafizici”, preveo je Lukijanove Svetonazore na dražbi, piše recenzije. Objavio je i veću raspravu “Aristotelova teorija sanjanja” u zborniku Aristotel i aristotelizam (MH, Zagreb 2003). Član je uredništva časopisa  “Rhizai”. Utemeljitelj je i organizator (zajedno s dr. K. Ierodiakonou) Jugoistočno-europskog udruženja za antičku filozofiju (SEAAP).

 

Na osnovu uvida u dokumentaciju povjerenstvo konstatira da dr.sc.Pavel Gregorić svojim radovima i djelovanjem u potpunosti zadovoljava odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne novine”, br.123/03) te predlaže Vijeću da ga izabere u suradničko zvanje  višeg asistenta.

 

 

                                                Dr.sc. Branko Despot, red.profesor

                                                Dr.sc. Hotimir Burger, red.profesor

                                               Dr.sc. Damir Barbarić, savjetnik u Institutu za filozofiju

 

 

U Zagrebu, 20.studenog 2003.

 

 

 

                                                                                                                                   

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Vijeća odsjeka za filozofiju  dana 20. studenog 2003.

 

 

Pavel Gregorić

– popis objavljenih radova –

 

Znanstveni i stručni

 

Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava, (uredili P. Gregorić i F. Grgić), Zagreb, KruZak, 2003.

 

“G. Reale: Sokrat: K otkriću ljudske mudrosti”, Filozofska istraživanja 89/2 (2003), str. 512-514.

 

“Aristotelova teorija sanjanja” u Aristotel i aristotelizam, (uredio D. Barbarić), Zagreb, MH, 2003, str. 55-67.

 

Lukijan iz Samosate: Svjetonazori na dražbi, (uvod, grčki tekst, prijevod i bilješke P. Gregorić), Zagreb, KruZak, 2002.

 

“The Heraclitus Anecdote (De Partibus Animalium i 5.645a16-24)”, Ancient Philosophy 21 (2001), str. 73-85.

 

“Humanizam filozofskih psina: D. Marić, Kinici i metafizika”, Zarez 70-71 (2001), str. 51.

 

“F. Grgić, Platon: Menon”, Filozofska istraživanja 74/3 (1999), str. 640-644.

 

“Platon za početnike: Platon: Ion, Lahet, Meneksen”, Zarez 8 (1999), str. 38.

 

“Stoljeće lisice: Isaiah Berlin (1905-1997)”, Vijenac 102 (1997), str. 18.

 

“Znanje i moć obmane” (osvrt na knjigu “Platon: Hipija Manji”), Čemu 10 (1997), str. 150-154.

 

“Nikola Vitov Gučetić: Dva platonička dijaloga” (osvrt), Čemu 5 (1995), str. 81-83.

Ostalo

 

“Što dokida autonomiju hrvatskog sveučilišta”, (osvrt, Novi list, 23. lipnja, 1999.)

“Jedan dan oxfordskog poslijediplomca” (esej, Cicero 6, lipanj, 1999.)

“Miss Hrvatske za Mess u Hrvatskoj” (osvrt, Vijenac 124, 22. listopada, 1998.)

“HRT - Megafon političke elite” (osvrt, Novi list, 14. siječnja, 1998.)

 

“Kineska priča o besmrtnosti” (ogled, Vijenac 77-78, 26. prosinca, 1996.)

 

“Kantova filozofija povijesti” (ogled), Čemu 6 (1995), str. 13-18.

 

“Aristotelova Himna Hermiji” (prijevod s interpretativnim ogledom, Čemu 5, 1995)

 

“Platon: Odredbe” (prijevod s bilješkama, Čemu 4, 1994)

 

“Šankara: Mohamudgara - Malj za obmanutost” (prijevod poeme s bilješkama i

interpretativnim ogledom, Čemu 3, 1994).

 


Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

 

 

 

Predmet: Ocjena rezultata natječaja i prijedlog da se na mjesto docenta na Katedri za Opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu izabere dr. Željka Matijašević, asistent na istoj katedri

 

 

 

Stručno povjerenstvo u sastavu prof. dr. Zoran Kravar, dr. Dean Duda, član, i dr. Lada Čale Feldman, izabrano od Znanstvno-nastavnoga vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na sjednici od 12 svibnja 2003, podnosi, u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i Zakona o visokim učilištima (čl. 99), sljedeće

 

 

 

SKUPNO IZVJEŠĆE

 

 

Na natječaj za mjesto docenta na Katedri za Opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost objavljen u Vjesniku od 30. svibnja prijavila se jedna kandidatkinja, i to dr. Željka Matijašević, asistentica na istoj katedri.

 

 

BIOGRAFIJA

 

            Dr. Željka Matijašević rođena je 7. srpnja 1968. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Završila je studij komparativne književnosti i franskuskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

            Poslijediplomski studij pohađala je na Sveučilištu Cambridge (Sidney Sussex College). Faculty of Modern and Medieval Languages, gdje je stekla naslov magistra znanosti.

            Od 1997. do 2000. pohađala je doktorski studij na sveučilištu Cambridge (Trinity College), Faculty of Modern and Medieval Languages, gdje je stekla naziv doktora znanosti.

            U tijeku dodiplomskoga, poslijediplomskoga i doktorskoga studija dobila je nekoliko stipendija i nagrada (zagrebačkoga Sveučilišta, Francuske vlade, udruge Otvoreno društvo i sveučilišta u Cambridgeu). Na posljednjoj godini doktorskoga studija dobila je i jednogodišnju stipendiju Senior Rouse Ball Scholarship, koju Trinity College dodjeljuje iznimno uspješnim studentima.

            Još od studentskih dana suradnica je Trećega programa Hrvatskoga radija i izdavaćke kuće Naprijed, a od 1993. do 1994. radila je kao viši asistent u Odjelu za promidžbu Međunarodnoga komiteta Crvenog križa u Zagrebu. G. 1994-95. radila je kao prevodilac-asistent pri UNPROFOR-u u Zagrebu.

            Osim francuskim jezikom, koji je studirala, vlada engleskim, talijanskim i španjolskim.

            Od rujna 2000. zaposlena je na Odsjeku za komparativnu književnost (Katedra za opću povijest književnosti) Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, najprije kao mlađa asistentica, a od svibnja 2001. kao viša asistentica. Tu je držala kolegije iz opće povijesti književnosti i teorije književnosti.

 

 

OCJENA ZNANSTVENOGA I STRUČNOGA RADA

 

 

            Nakon izbora u zvanje višega asistenta Željka Matijašević objavila je sljedeće radove:

 

 

1. »U posljednoj fazi – ali zašto posljednja faza mora biti tako konačna?«, Hrvatski filmski ljetopis, 30, 2002.

 

2. »Civilizacija ženskog predznaka, a nije matrijarhat«, Hrvatski filmski ljetopis, 31-32, 2002.

 

3. »Isus u mrežastim čarapama«, Hrvatski filmski ljetopis, 33, 2003.

 

4. »Žižek sam protiv svih«, Hrvatski filmski ljetopis, 34, 2003.

 

5. »Podrijetlo lakanovske psihoanalize u filozofijskom subjektu«, Filozofska istraživanja, 84, XXII (1), 2002.

 

6. »Metafizički nesporazumi Jacquesa Lacana«, Filozofska istraživanja, 85-86, XXII (2-3), 2002.

 

7. »Želja zvana Lacan: Post-filozofijski svijet«, Filozofska istraživanja, 87, XXII (4), 2002.

 

8. »Žižekovo forsiranje Zbiljskog kao supstancije koja izmiče hegelovskom subjektu«, Filozofska istraživanja, 88, XXIII (1), 2003.

 

9. »Lacan's Philosophical Subject: the Localization of the Freudian Unconscious«, Synthesis philosophica, 34, vol. 17 (2), 2002.

 

 

            U radu »U posljednoj fazi – ali zašto posljednja faza mora biti tako konačna?« autorica se bavi filmom U posljednoj fazi Phila Joanoua. Prema njezinu mišljenju taj se film razlikuje od filmova i televizijskih serija koje rabe lik psihijatra-psihoterapeuta u smislu da je njegova tema pacijentov pokušaj da teoretskim znanjem nadmudri i prevari psihijatra. Njezin esej propituje uvjerljivost dvoboja između nadri-teoretičara i praktičara te analizira portret psihijatra zagušenog patologijom. Esej također postavlja pitanje je li analiza u svom »idealnom« obliku – kao krajnje razotkrivanje nesvjesnog – jednaka smrti, ili ovaj film promovira zamisao »idealne« i silovite analize kao načina da se razotkrije mračna tajna kao ono što bi navodno uvijek trebalo biti nataloženo u nesvjesnom.

            Članak »Civilizacija ženskog predznaka, a nije matrijarhat«, analizira središnju temu filma Peti element Luca Bessona: spas civilizacije okrivanjem petog, zakrivenog elementa. Ta se tema povezuje sa skrivenom, apokrifnom poviješću Zapada, uključujući gnostička evanđelja i alkemiju, te se predlaže tumačenje prema kojem psihoanalitičko otkriće nasljeđuje alkemijska stremljenja, ideju transformacije materijalnog (nagonskog) posredstvom duha (duše). U članku se također analiziraju neka tumačenja simbolike petog elementa, posebice uključujući feminstička tumačenja četiriju elemenata prisutnih u maskulinih filozofa, gdje se peti element može tumačiti kao povijesno potisnuto žensko načelo.

            Članak »Isus u mrežastim čarapama« osvrće se na film Larsa von Triera «Lomeći valove», raščlanujući lik glavne junakinje Bess u smislu tumačenja njezinih činova kao mazohizma, njezina dijaloga s Bogom kao deluzije, a njezina stradanja kao tipično jobovske sudbine – ona se evidentno ne uklapa u zajednicu, a za svog muža podnosi žrtvu. Uz teološka, psihoanalitička i feministička zapažanja, autoricu zanima i dramaturška organizacija djela, pa se u zagonetnom završetku filma (sa zvonima) vidi suprotstavljanje prethodnom tumačenju. U takvom se kraju, naime, naslućuje postojanje Bessina saveza s Bogom te se postavlja pitanje je li takav redateljski manevar dostatno utemeljen u priči filma, kojim bi Bessino stradanje trebalo postati smisleno.

            U radu »Žižek sam protiv svih« autorica se osvrće na djelo međunarodno utjecajnog slovenskog filozofa Slavoja Žižeka Sublimni objekt ideologije u povodu njegova hrvatskog prijevoda. Razmatra pritom temeljne odrednice Žižekova cjelokupnog opusa, tek započete tom ključnom i često komentiranom knjigom. Riječ je o pothvatu populariziranja ne samo Lacana, nego i Hegela i Marxa te o usmjerenosti Žižekova projekta prema razotkrivanju Lacanovih prethodnika u post-kartezijanskoj filozofiji. Također je razmotreno pitanje Žižekova osvrtanja na Hegela i njegova tumačenja Hegela kao lakanovca avant la lettre te kao prvog post-marksista, što je tumačenje koje se sukobljava s gotovo svim postojećim tumačenjima Hegela.

            U članku »Podrijetlo lakanovske psihoanalize u filozofijskom subjektu« razmatra se odnos između psihoanalitičke teorije Jacquesa Lacana i transcendentalne filozofije, uz koncentraciju na pitanje podrijetla psihoanalitičkog subjekta. Pokazuje se da je Lacan skovao svoj pojam psihoanalitičkog subjekta kako bi povezao psihoanalizu i njezino podrijetlo s filozofijom, a ne s disciplinom uz koju se obično vezuju počeci psihoanalize, psihologijom. Tako se Lacanovo otkriće psihoanalitičkog subjekta čije podrijetlo smješta u kartezijanski subjekt tumači kao locus transcendentalne filozofije u koji se upisuju psihoanalitički atributi.

            Članak »Metafizički nesporazumi Jacquesa Lacana« razmatra lakanovsku psihoanalizu sa stajališta njezine podijeljenosti na dva razdoblja, strukturalističko razdoblje artikulacije dvaju poredaka, imaginarnog i simboličkog, i post-strukturalističko razdoblje uvođenja trećeg poretka, zbiljskog. Druga podjela lakanovske teorije izvršena je oko hegelovske osovine: razdoblje Lacanova »dobrohotnog« hegelijanstva u kojem preuzima hegelovsku »želju za priznanjem«, za kojim slijedi anti-hegelovska faza usmjerena protiv pojma samosvijesti. Članak tumači Lacanov problematičan pomak od dijadičke trijadičkoj misli kao pomak koji potkopava najizvorniji aspekt Lacanove teorije: ideju nesvjesnog kao učinka označitelja.

            Članak »Želja zvana Lacan: Post-filozofijski svijet« bavi se željom koja je nadahnula cijeli lakanovski projekt koji je započet geslom »povratak Freudu«, slijedeći način na koji je J.-F. Lyotard razmatrao želju koja je nadahnula Marxov «Kapital». Pokazuje Lacanovu sklonost ekstremima, nemogućnost da usvoji umjerenu perspektivu, što započinje njegovim ulaskom u psihoanalizu iz perspektive psihoza. Njegov se projekt također tumači na način sličan Derridaovoj analizi Freuda, razmatrajući nesvjestan, potisnut dio same teorije koji potkopava cijeli pothvat. Pitanje je mogu li se Lacanovi spisi tumačiti u smislu izmjenjivosti znanosti i psihoze te koje je točno mjesto ludila u odnosu na njegov diskurs. Lacan se s jedne strane poziva na filozofijske kategorije kako bi vratio psihoanalizi njezino dostojanstvo da bi naposlijetku proglasio psihoanalizu superiornom filozofiji. 

            U radu »Žižekovo forsiranje Zbiljskog kao supstancije koja izmiče hegelovskom subjektu« rad Slavoja Žižeka tumači se sa stajališta njegova pozivanja na filozofijske kategorije u razjašnjavanju ključnih pojmova lakanovske psihoanalize što je tendencija koju Žižek nasljeđuje od Lacana. Poseban naglasak stavljen je na Žižekovo tumačenje Hegela i na njegovu ideju da se lakanovski pojmovi nalaze u središtu transcendentalne filozofije.

            U članku »Lacan's Philosophical Subject: the Localization of the Freudian Unconscious« razmatra se Freudovo misaono nasljeđe i objašnjava Lacanovo pribjegavanje filozofiji kao potaknuto željom da se legitimira Freudova kasna, »spekulativna« faza u kojoj je Freud formulirao dvojnost nagona, erosa i thanatosa. Lacanovo otkriće psihoanalitičkog subjekta koji je izjednačen s kartezijanskim subjektom predstavlja pokušaj da se opravda najproblematičniji Freudov pojam, nagon prema smrti, koji je uglavnom izbačen iz djela Freudovih nastavljača.

 

 

            Razmotrivši doprinos dr. Željke Matijašević na područjima njezina znanstvenoga i stručnoga interesa i rada u razdoblju nakon njezina izbora u asistentsko zvanje Stručno povjerenstvo  ocijenilo da je kandidatkinja u spomenutom razdoblju postigla značajne rezultate u znanstvenom radu i u pedagoškoj djelatnosti.

            U skladu s tim, predlažemo da se dr. Željka Matijašević izabere u zvanje docenta na Katedri za opću povijesti književnosti Odsjeka za komparativnu književnost.

 

 

 

                                                                                                Dr. Zoran Kravar

                                                                                                red. prof.

 

                                                                                                Dr. Dean Duda

                                                                                                docent

 

                                                                                                Dr. Lada Čale Feldman

                                                                                                viši znanstveni suradnik


Fakultetskom vijeću

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

I. Lučića 3

 

 

            Na svojoj sjednici od 13. listopada 2003. Vijeće nas je imenovalo u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana komparativna povijest hrvatske književnosti, na Katedri za komparativnu povijest hrvatske književnosti Odsjeka za komparativnu književnost. Proučivši pristiglu dokumentaciju, podnosimo Vijeću ovaj

 

                                                I  Z  V  J  E  Š  T  A  J

           

Na natječaj se prijavila dr. sc. Cvijeta Pavlović, asistentica na Odsjeku za komparativnu književnost, kao jedini kandidat. O njezinim kvalifikacijma možemo izvijestiti sljedeće.

 

Biografija, naobrazba, kretanje u službi

Cvijeta Pavlović rođena je u Zagrebu 1970. godine. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu, a onda se 1989. upisala na studij komparativne književnosti i francuskog jezika s književnošću (znanstveni smjer) na ovom Fakultetu. Diplomirala je početkom 1994., a iste je godine završila i studij bibliotekarstva. Te je godine počela raditi u Knjižnici Augusta Cesarca i upisala se na poslijediplomski studij književnosti.

U zvanje mlađeg asistenta primljena je 1. ožujka 1995., i to na katedri na kojoj se i sada natječe. Magistarski rad pod naslovom Šenoini prijevodi s francuskog jezika obranila je u veljači 1999., te je u lipnju iste godine izabrana u zvanje asistenta. Ove godine – 15. srpnja – obranila je doktorski rad pod naslovom Pripovjedni postupci u Šenoinoj epskoj poeziji, te tako stekla akademski stupanj doktora znanosti.

 

Znanstveni rad

Prijavi na natječaj pristupnica je priložila i svoju bibliografiju, koja broji devetnaest izvornih znanstvenih radova, koji su svi objavljeni u uglednim stručnim publikacijama, kao što su "Umjetnost riječi" i "Colloquia Maruliana", odnosno zbornicima, poput "Dana hvarskog kazališta". Posvećeni su ti radovi bez izuzetka poredbenoj povijesti hrvatske književnosti, a uži im je interes u jednu ruku odnos hrvatske književnosti prema romanskima, osobito u razdoblju prosvjetiteljstva, predromantizma i romantizma, a u drugu specifične pripovjedne strategije u hrvatskih pisaca proze i narativne poezije. Najstariji od tih radova seže u 1996. godinu i bavi se kompleksom francuske romantične literarizacije raznih motiva iz Fortisova putopisa; najnoviji rad posvećen je pripovjednim postupcima Slamnigova Neprijatelja i publiciran je 2003. godine. Između tih točaka nižu se studije o Šenoi i Scottu, pa o Vojnoviću i Flaubertu, o Nazorovim prijevodima Baudelairea, o Tresiću Pavičiću u svjetlu dekadencije, te o nizu drugih, redovito vrlo dobro pogođenih tema.

Radove karakterizira siguran uvid u problematiku struke, pregledna i primjerena metodologija, te relevantni zaključci. Pristupnica dobro razabire koja su pitanja u poredbenoj povijesti hrvatske književnosti još nerazriješena, pa ih se laća i onda kad mora sama obaviti predradnje. Metodologiju pak – a ona je redovito utemeljena na novoj stručnoj literaturi – ona stavlja na uvid svome čitatelju, omogućujući mu da ocijeni koliko je ta metodologija ispravno primijenjena. Zaključke pak izriče oprezno ali i odlučno, nastojeći ih uvijek kontekstualizirati u odnosu na ono što je u znanosti već rečeno o istoj temi. Tim radovima, dakle, ni u izboru teme, ni u metodologiji ni u zaključcima ne može biti ozbiljnijega prigovora.

Nakon popisa znanstvenih radova (od kojih ni jedan nije kraći od deset stranica, a ima i takvih koji obasižu dvadesetak i više), slijedi popis stručnih radova (dvadeset njih). Riječ je pretežno o recenzijama znanstvenih djela objavljenima u publikacijama struke. Pristupnica prikazuje autorske knjige posvećene starijoj hrvatskoj književnosti, zbornike o pojedinačnih književnopovijesnim temama, prijevode iz romanske lirike, kao i strane knjige u kojima je riječ o kakovoj hrvatskoj temi (recimo, o morlakizmu). I u tim tekstovima vidljiva je jasnoća izlaganja i preciznost suda, a ako se uzme u obzir da su neki od njih i većega opsega, može se kazati da oni prikazuju kandidatkinju u dodatnome povoljnom svjetlu.

 

Nastavna djelatnost

Cvijeta Pavlović zarana se uključila u nastavu na Odsjeku za komparativnu književnost, te je samostalno vodila kolegije iz poredbene povijesti hrvatske književnosti, kao i iz opće povijesti književnosti. Predavala je tako o razdoblju romantizma i hrvatskom romantizmu u europskom kontekstu, o francuskoj književnosti XVII. stoljeća, o književnim pravcima XVIII. stoljeća i hrvatskoj književnosti XVIII. stoljeća u međunardnom obzoru, o humanizmu i Marku Maruliću, pa o španjolskom baroku u europskom kontekstu i o drugim temama. Ove nastavne godine vodi dva kolegija, od kojih je jedan posvećen modernizmu, a drugi hrvatskoj književnosti XX. stoljeća u kontekstu svjetske književnosti.

Budući da je nastava na Odsjeku za komparativnu književnost izborna, visoki interes studenata za kolegije dr. Cvijete Pavlović može se uzeti kao dokaz o kvaliteti njezina rada. To je važno pogotovo zbog toga što je u planiranju i izvođenju nastave pristupnica imala potpunu samostalnost. Da je uspjela slušače zainteresirati za problematiku o kojoj predaje, vidi se i po velikom broju seminarskih i diplomskih radova povezanih s temama iz njezinih kolegija.

 

Zaključak i prijedlog

Po svemu izloženom dobro se vidi da dr. Cvijeta Pavlović ispunjava sve uvjete za mjesto za koje se natječe. Postigla je doktorat znanosti, ima dovoljno radnoga iskustva, dok se svojim znanstvenim i stručnim radovima potvrdila kao vrijedan znanstveni radnik s lijepom perspektivom za dalji razvoj. Zbog toga predlažemo Vijeću da dr. Cvijetu Pavlović izabere u suradničko zvanje višega asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana komparativna povijest hrvatske književnosti, a na Katedri za komparativnu povijest hrvatske književnosti Odsjeka za komparativnu književnost.

 

 

                                                            dr. sc. Pavao Pavličić, red. prof. 

                                                            dr. sc. Milivoj Solar, red. prof.

                                                            dr. sc. Dean Duda, docent


Matičnomu povjerenstvu za područje

                                                                    humanističkih znanosti – Polje

                                                                    jezikoslovlja i znanosti o književnosti

                                               

                                                                    Fakultetskomu vijeću

                                                                    Filozofskoga fakulteta

                                                                    Sveučilišta u Zagrebu

 

Predmet: Izvještaj o natječaju za izbor lektorice/lektora pri Katedri za hrvatski

               standardni jezik

 

 

Poštovane gospođe i gospodo!

 

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici održanoj 12. svibnja 2003. imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za izbor u nastavno zvanje lektorice/lektora ili više lektorice/višega lektora za predmet Jezične vježbe pri Katedri za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta, o čemu podnosimo sljedeći

 

 

I Z V J E Š T A J

 

Na natjčaj objavljen u «Vjesniku» 30. svibnja 2003. prijavila se jedna pristupnica – mr. Helena Delaš, koja je prijavi na natječaj priložila sve potrebne dokumente.

Rođena 24. lipnja 1973. u Vinkovcima pristupnica je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila dodiplomski studij «kroatistike kao jednopredmetne grupe znanosti, u trajanju od osam semestara» i stekla stručni naziv «profesor hrvatskoga jezika i književnosti» (diploma broj 19094/99). U jesen 1999. upisala je poslijediplomski studij kroatistike na kojemu je ispite položila s prosječnom ocjenom 5,0. Magistrirala je 4. ožujka 2003. napisavši i obranivši magistarski rad Silazni naglasci na nepočetnim slogovima riječi.

Od jeseni 1999. tri je godine radila kao lektorica hrvatskoga za strance u Pripremnoj godini studija u Odsjeku za kroatistiku. U travnju 2002. izabrana je u zvanje mlađe asistentice pri Katedri za hrvatski jezik i književnost Učiteljske akademije Sveučilišta u Zagrebu i na toj se dužnosti i danas nalazi. Ondje je vodila seminare iz kolegija Hrvatski standardni jezik i vježbe iz kolegija Jezično izražavanje. Ukupno ima četiri godine staža u sveučilišnoj nastavi.

Dosada je objavila pet stručnih članaka u tjedniku «Školske novine», a dva su joj članka prihvaćena za objavljivanje u časopisima, jedan u Metodici, a drugi u Raspravama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

 

Na osnovi dokumentacije priložene prijavi na natječaj te praćenja pristupničina dosadašnjega rada (sudjelovanje u nastavi, praćenje stručne literature) povjerenstvo je uvjereno:

da pristupnica mr. Helena Delaš ispunjava minimalne uvjete za izbor u nastavno znanje lektorice i da bi mr. Helena Delaš mogla kvalitetno izvršavati obveze koje zahtijeva mjesto lektorice za kolegij Jezične vježbe pri Katedri za hrvatski standardni jezik pa predlažemo da se izabere na to radno mjesto.

 

 

S poštovanjem  

 

 

U Zagrebu, 20. rujna 2003.                         Stručno povjerenstvo:

                                                         

_________________________________

                                                         (Prof. dr. Marko Samardžija, predsjednik)

                                                           _________________________                 

                                                          (Prof. dr. Ivo Pranjković, član)

 

                                                         _______________________

                                                           (Doc. dr. Vlasta Rišner, član)

 

Objavljeni radovi

 

Kako govore novinari i spikeri HT-a? (Školske novine, br. 13, Zgb., 2003.)

O genetskim razlozima hrvatskih govornih varijeteta (Školske novine, br. 14, Zgb., 2003.)

O naglašavanju imena (Školske novine, br. 15, Zgb., 2003.)

Naglasni problemi u hrvatskoj ekonomiji (Školske novine, br. 16, Zgb.,2003.)

Naglasak prezimena i etnika u standardnom jeziku (Školske novine, br. 17, Zgb., 2003.)


Stručno povjerenstvo:

1. Dr. sc. Petar Korunić, red. prof.

2. Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

3. Dr. sc. Jakov Gelo, red. prof.

 

ODSJEK ZA POVIJEST

FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

 

Predmet:  Izvješće o ocjeni rezultata natječaja

i prijedlog da se dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, izv. prof.

izabere u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice

 

 

 

FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

 

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na svojoj sjednici od 20. listopada 2003. godine, imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, na Katedri za povijest srednje i jugoistočne Europe, na predmetu Povijest srednje i jugoistočne Europe u 20. stoljeću u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Fakultetskom vijeću podnosimo ovo

 

I Z V J E Š Ć E

 

Na natječaj, objavljen u Vjesniku 25. listopada 2003. godine, prijavila se samo dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, izvanredna profesorica u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za obavljanje poslova i radnih zadataka redovitog profesora na nastavnom predmetu Povijest srednje i jugoistočne Europe u 20. stoljeću na Katedri za povijest srednje i jugoistočne Europe u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.

 

I. Životopis

 

Dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan rođena je u Makarskoj 1945. godine, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Jednopredmetni studij povijesti diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969. godine. Iste godine upisala je poslijediplomski Studij bibliotekarstva, arhivistike i dokumentacije na Sveučilištu u Zagrebu. Magistarski rad pod naslovom Novinstvo gradišćanskih Hrvata kao informativno i dokumentaciono sredstvo upoznavanja njihova života i djelovanja 1910.-1940. godine obranila je 1973. godine. Doktorski rad pod naslovom Socijalno-ekonomski odnosi stanovništva u gradovima i većim naseljima sjeverne Hrvatske potkraj 19. i početkom 20. stoljeća - do prvog svjetskog rata obranila je 1988. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Nakon što je diplomirala radila je od 1970. do 1974. godine u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu na mjestu asistenta za narodne manjine. U Institutu (Zavodu) za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu radila je od 1974. do 1992. godine najprije kao znanstveni asistent, a zatim kao znanstveni suradnik. Godine 1992. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice na Odsjeku razredne nastave na Pedagogijskim znanostima u Zagrebu za nastavni predmet Povijest. Zatim je 1996. godine ponovno izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docentice na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za povijest srednje i jugoistočne Europe i predmetu Povijest srednje i jugoistočne Europe u 20. stoljeću. Godine 1998. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice za znanstveno područje humanističkih znanosti (povijesne znanosti) za predmet Povijest srednje i jugoistočne Europe u 20. stoljeću. Od tada do danas obavlja sve poslove i radne zadatke izvanredne profesorice na studiju povijesti u tom Odsjeku, gdje predaje i drži ispite i konzultacije iz nastavnog predmeta Povijest srednje i jugoistočne Europe u 20. stoljeću i izbornog kolegija Povijesna demografija. Na Odsjeku za povijest sudjeluje i u izvođenju nastave na poslijediplomskom studiju povijesti.

Obnašala je dužnost tajnika i voditelja znanstvenog projekta Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata u Institutu (Zavodu) za hrvatsku povijest. Bila je član Komisije Hrvatskog državnog arhiva za restituciju povijesne građe s Republikom Austrijom. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu, Povijesnog društva Otium, Matice hrvatske i Panonskog instituta. Bila je predstavnik R. Hrvatske u organizacijskom odboru Međunarodnog kulturno-povijesnog simpozija Mogersdorf, član redakcije časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest i časopisa Scrinia slavonica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest.

Školske godine 1999./2000. i 2000./2001. bila je pročelnica Odsjeka za povijest i predstojnica Zavoda za hrvatsku povijest. Od 1999. godine predsjednica je Upravnoga vijeća Hrvatskog instituta za povijest. Na istraživačkom radu boravila je u Parizu, Beču, Eisenstadtu i Bloomingtonu (SAD). Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je voditeljica znanstveno-istraživačkih projekata iz hrvatske nacionalne povijesti u Zavodu za hrvatsku povijest na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu.

 

II. Znanstvena djelatnost

 

Znanstvena djelatnost dr. sc. Božene Vranješ-Šoljan, prije i poslije izbora za docenticu (1992. i 1996. godine) i za izvanrednu profesoricu 1998. godine, od prvih objavljenih radova sredinom 70-ih godina 20. stoljeća do danas, zahvaća različita područja hrvatske i srednjoeuropske povijesti u 19. i 20. stoljeću. Među njezinim priloženim znanstvenim radovima možemo uočiti ove tematske cjeline: 1) skupinu radova u kojima istražuje probleme iz povijesti gradišćanskih Hrvata u 20. stoljeću; 2) rasprave u kojima proučava povijesnu demografiju i socijalno-ekonomski sustav stanovništva Hrvatske od sredine 19. stoljeća do 1991. godine; 3) radovi o gradovima i institucijama u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću; 4) radovi o međusobnim odnosima naroda i kultura na području srednje i jugoistočne Europe; 5) radovi o razvoju i metodološkim problemima hrvatske historiografije.

 

Do izbora u zvanje docentice objavila je jednu knjigu, pet (5) znanstvenih i pet (5) stručnih radova. Nakon prvog izbora za docenticu (1992. god.) objavila je tri (3) znanstvena rada, a nakon drugog izbora za docenticu (1996. god.) objavila je sedam (7) znanstvenih i pet (5) stručnih radova i više recenzija.

Nakon izbora za izvanrednu profesoricu 1998. godine objavila je jednu (1) knjigu i jedanaest (11) znanstvenih radova i više stručnih radova.

U svemu je dakle objavila dvije (2) knjige, 26 znanstvenih i preko trideset (30) stručnih radova, više recenzija i enciklopedijskih članaka, te udžbenika za osnovnu školu (kao suautor). Od tih znanstvenih radova deset (10) ih je objavila u časopisima s međunarodnom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama. Uz to je tri knjige priredila kao urednik.

 

Ocjenjujući znanstvene radove dr. sc. Božene Vranješ-Šoljan odlučili smo da ih analiziramo unutar spomenutih tematskih cjelina.

 

1) Prvoj skupini (o nekim problemima iz povijesti gradišćanskih Hrvata u 20. stoljeću) pripadaju slijedeći radovi:

Prva objavljena opsežna rasprava iz ove tematske cjeline je prerađena magistarska radnja: Novinstvo gradišćanskih Hrvata do drugog svjetskog rata (Radovi 8, Zagreb 1976. godine, 365-415). U tom radu autorica temeljito analizira novinstvo gradišćanskih Hrvata u razdoblju između dva svjetska rata. Novinstvo promatra kao izvor u osvjetljavanju njihove povijesti. Ona nadalje novinstvo analizira kao komunikacijski i informacijski sustav koji je imao snažan utjecaj na društveni, politički i gospodarski razvoj gradišćanskih Hrvata. Toj tematskoj cjelini, do izbora za izvanrednu profesoricu, pripadaju još tri znanstvena rada i tri stručna rada.

U radu Gradišćanski Hrvati - problemi masovnih medija (u Zborniku: Gradišćanski Hrvati 1533.-1983. god., Zagreb 1984., 223-233) autorica je proučavala novinstvo gradišćanskih Hrvata od 1910. do 1983. godine. U njemu promatra masovne medije (novinstvo, radio i TV) kao "dio ukupne kulture društva" koji manjim etničkim zajednicama (ovdje Gradišćanskim Hrvatima) unutar većih kulturnih i političkih zajednica omogućavaju održanje i razvoj vlastite kulture i etničke individualnosti. U radu 75 ljet novinstva Gradišćanskih Hrvatov (u Zborniku: Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov, Eisenstadt 1985., 9-21) autorica nastavlja s istraživanjem gradišćanskih Hrvata. I u ovom radu promatra kulturni, politički i gospodarski razvoj Hrvata u Austriji. Dok u radu Prisutnost gradišćanskih Hrvata u hrvatskom novinstvu od 1918. do 1938. godine (Radovi 31, Zagreb 1998.) analizira povezanost gradišćanskih Hrvata s maticom zemljom. Toj tematskoj cjelini propadaju i tri stručna rada: Osvrt na školstvo gradišćanskih Hrvata (Pedagoški rad 9-10, Zagreb 1974.), Prilozi povijesti gradišćanskih Hrvata (Historijski zbornik, Zagreb 1975./76.) i Novinstvo i izdavačka djelatnost gradišćanskih Hrvata (Naš glas 1-2, Zagreb 1980.).

Nakon izbora za izvanrednu profesoricu 1998. god. najopsežniji rad iz ove tematske cjeline je knjiga: Gradišćanski Hrvati između tradicije i suvremenosti: Povijest gradišćanskih Hrvata (Zagreb 2003., Educa, rukopis, 250. stranica, recenziran je i prihvaćen za objavljivanje). U toj knjizi autorica je nastavila s istraživanjem povijesti, društva i kulture gradišćanskih Hrvata. U njoj promatra povijest gradišćanskih Hrvata i očuvanje njihove individualnosti kao jedne manje ili sub-etničke zajednice (etnije) unutar šire zajednice (Austrije) i šireg austrijskog civilizacijskog, kulturnog, privrednog, političkog i društvenog prostora i njihovu povezanost s Hrvatskom. To je vrijedan prinos poznavanju povijesti gradišćanskih Hrvata i povijesti jedne hrvatske etničke zajednice u drugoj zemlji i kulturi.

Toj tematskoj cjelini pripadaju i ovi radovi: Ignac Horvat - portret gradišćanskog intelektualca (u Zborniku: Hereditas rerum croaticum, ad honorem M. Valentić, Zagreb 2003.); Gradišćanski Hrvati i Hrvati: kako smo se upoznali (u: Zborniku Filipa Potrebice, FF-Press, Odsjek za povijest, Zagreb, u tisku); Formen der kulturellen Beziehungen zwischen den Burgenländischen Kroaten und Kroatien von der Mitte des 19. Jhs. bis den 30er-jahren des 20. Jhs. (Burgenländische Forschungen. Herausgegeben vom burgenländischen Landesarchiv Sonderband XXII, Eisenstadt, 1999., 510-526).

 

2) Drugoj skupini (o povijesnoj demografiji i socijalno-ekonomskom sustavu stanovništva Hrvatske od sredine 19. stoljeća do 1991. godine) pripadaju slijedeći znanstveni radovi:

Najopsežnija rasprava iz ove izuzetno značajne tematske cjeline je knjiga pod naslovom Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeća: socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890.-1914. godine (Zagreb 1991., 300 str.). U toj knjizi, podijeljenoj u tri dijela i dvadeset poglavlja, autorica vrlo temeljito analizira strukturu i promjene socijalno-ekonomskog sastava stanovništva u gradovima i većim naseljima sjeverne Hrvatske i Slavonije potkraj 19. i na početku 20. stoljeća, do prvog svjetskog rata 1914. godine.

U prvom dijelu knjige promatra pravni, upravni, politički i teritorijalni organizacijski sastav naselja, te njihovo stanovništvo. U drugom dijelu komparativno analizira ekonomsko stanje stanovništva u urbanim sredinama na prijelazu stoljeća. Dok u trećem dijelu proučava socijalna i ekonomska obilježja vodećih slojeva stanovništva u "gradovima i većim naseljima" prema sastavu članstva u tadašnjim upravnim, političkim i teritorijalnim jedinicama i institucijama u Hrvatskoj i Slavoniji. U toj knjizi B. Vranješ-Šoljan donosi kvantitativne i kvalitativne analize podataka koje je skupljala statistika kraljevine Hrvatske i Slavonije. Ona je međutim sve te povijesne izvore i važne dokumente prvi put temeljito analizirala kao historičar/ka. Usmjeravajući se putovima suvremene historiografije, primijenila je nove metodološke obrasce u analizi strukture i dinamike promjena socijalno-ekonomskog sastava stanovništva od 1890. do 1914. godine.

Istoj tematskoj cjelini pripadaju radovi: Demografsko-socijalne prilike u Dalmaciji i sjevernoj Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća (u Zborniku: M. Pavlinović u politici i književnosti, Zagreb 1990., 401-441); Demografske značajke grada Siska na prijelazu stoljeća (Radovi 27, Zagreb 1994., 245-254); Ekonomska misao Frana Vrbanića (u Zborniku: Prilozi povijesti ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15. do 20. stoljeća, Zagreb 1984., 271-276); Socijalno-gospodarski odnosi u poljodjelstvu Hrvatske i Slavonije od 1848. do 1914. godine (Spomenica Ljube Bobana, Zagreb 1996., 159-174).

Toj tematskoj cjelini pripadaju slijedeća dva znanstvena rada iz šireg razdoblja: prvi, Hrvati 1918.-1941. godine i, drugi, Hrvati 1941.-1991. godine (Sinteza hrvatske povijesti, knjiga 3, Školska knjiga). To su radovi koje je autorica napisala za treći svezak Povijesti hrvatskog naroda koju izdaje Školska knjiga u Zagrebu. U njima autorica raspravlja o demografskom razvoju Hrvatske u posljednjih 70. godina, od raspada Habsburške monarhije 1918. do raspada Jugoslavije 1991. godine. Toj skupini pripadaju i radovi: Obilježja demografskog razvoja Hrvatske i Slavonije 1860-1918. godine (Radovi 31, Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb 1998., 41-53) i Naseljavanje Mađara u slavonskim županijama 1880.-1910. godine (Zbornik Mire Kolar, FF-Press, Odsjek za povijest, Zagreb 2003.). U tim je znanstvenim radovima svoju demografsku i socijalno-ekonomsku analizu, iz ovog razdoblja burne povijesti hrvatskog naroda, potkrijepila kvantitativnim i kvalitativnim podacima i vrijednim prilozima. U njima pokazuje važne promjene i procese koji u tom razdoblju nastaju u urbanim i ruralnim područjima Hrvatske.

 

Kako vidimo, u tim je radovima dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan nastavila ona istraživanja koja je započela u svojoj disertaciji. U njima dolazi do izražaja nov metodički pristup u istraživanju ovih složenih povijesnih i društvenih procesa iz područja demografije, socijalno-ekonomskih promjena i procesa, urbanizacije, formiranja institucija, izgradnje i razvoja građanskog društva, oblikovanja društvenih grupa i migracija. Ti se njezini radovi odlikuju jasnoćom misli i izražaja. Oni su svakako vrijedan doprinos našoj historiografiji.

 

3) Trećoj skupini (o gradovima i institucijama u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću) pripadaju slijedeći znanstveni radovi:

Toj tematskoj cjelini pripadaju ovih sedam znanstvenih radova: Zagrebs Aufstieg zur kroatischen Hauptstadt (u knjizi: Hauptstädte in Südosteuropa, Wien 1994., 195-209; Slavonski Brod potkraj 19. i na početku 20. stoljeća (u Zborniku: Slavonski Brod 1244.-1994. godine, Slavonski Brod 2000.); Županijsko uređenje u Hrvatskoj u posljednjoj fazi postojanja 1881.-1918. godine (u knjizi grupe autora: Županije u Hrvatskoj kroz stoljeća, Zagreb 1996., 99-112); Udio građanstva u županijskim skupštinama u Hrvatskoj pred prvi svjetski rat (Radovi 26, Zagreb 1993., 113-121); Die Frage des sogenannten slawischen Korridors aus kroatisch-südslawischer Sicht (u: Burgenland 1921 Anfänge, Übergänge, Aufbau, Eisenstadt 1996., 39-50); Politička, znanstvena i visokoškolska djelatnost Frana Vrbanića (Radovi 29, Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb 1996., 173-185); Institucije između državotvornog tradicionalizma i građanskog liberalizma: županije u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (Zbornik M. Gross, Zagreb 1999.).

U tim znanstvenim radovima autorica istražuje strukturu i organizaciju urbanih sredina, a napose razvoj županija kao institucija i njihovu ulogu u povijesti Hrvatske i Slavonije. U njima je također primijenila nove metodološke obrasce i razmatra razvoj i modernizaciju gradskog života na jednom dijelu Hrvatske u novom vijeku. I ti su radovi vrijedan doprinos hrvatskoj historiografiji.

 

4) Četvrtoj skupini (o međusobnom odnosu naroda i kultura na području srednje Europe) pripadaju ovi znanstveni radovi: Odjeci zbivanja u Poljskoj 1980.-1981. godine u listu Vjesnik (u knjizi: Hrvati i Poljaci narodi daleki i bliski, FF-press, Zagreb 2003., 138-145); Hrvatsko-mađarski odnosi 1868.-1918. godine (Hvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918. godine, u tisku); Balkan u 20. stoljeću (Feljton u sedam nastavaka, Novi list od 18. do 24. XI. 2000. godine).

 

5) Petoj skupini (o razvoju i metodološkim problemima historiografije) pripadaju ovi radovi: Kvantitativne metode u povijesnim istraživanjima. Osvrt na nove primjere kvantitativnih metoda u ekonomskoj i socijalnoj povijesti (Radovi 15, Zagreb 1982., 235-241) i Mjesto demografije u povijesnoj znanosti (Radovi 22, Zagreb 1989., 303-309).

 

Kandidatkinja je kako vidimo u svojim znanstvenim radovima proučavala: prvo, probleme iz povijesti gradišćanskih Hrvata u 20. stoljeću; drugo, povijest hrvatskog naroda od sredine 19. stoljeća do 1991. godine i, treće, međusobne odnose naroda i kultura na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Najvažniji doprinos povijesnoj znanosti dala je na području povijesti hrvatskog naroda. Njezina istraživanja povijesnih promjena i procesa vezanih uz demografiju i socijalno-ekonomske odnose u stanovništvu hrvatske u 19. i 20. stoljeću značajna su dostignuća u hrvatskoj historiografiji. U svojim je radovima iskazala nov metodički pristup i pokušala dati sintezu o tim složenim povijesnim procesima. To su izvorni znanstveni radovi koji se odlikuju dobrim poznavanjem literature i primjenom suvremenih metoda istraživanja. Autorica ih temelji na vlastitom istraživanju, na novim izvorima i na sintetskom povezivanju starijih i novijih istraživanja.

Uz to kandidatkinja je razvila veoma plodnu institucionalnu i organizacijsku znanstvenu djelatnost. Ona se iskazala u vođenju znanstvenih projekata, članstvu u uredništvima zbornika i knjiga, uređenju knjiga, članstvu u uredništvima znanstvenih časopisa, studijskim boravcima u inozemstvu, sudjelovanju na mnogim znanstvenim skupovima i kongresima i u organizaciji znanstvenih skupova.

Dr. sc. B. Vranješ-Šoljan bila je voditelj znanstvenog projekta Hrvati u susjednim zemljama - povijest, kultura i perspektive, te Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata. Sada je voditelj znanstvenoistraživačkog projekta Utjecaj ideologije H(PR)SS na hrvatski narod 1904.-1941. godine (br. 130769) s ukupno tri suradnika. Aktivno je sudjelovala u realizaciji ovih projekata: Hrvati u vrijeme modernizacije (Filozofski fakultet) i Povijest hrvatskog naroda (Školska knjiga).

Na istraživačkom radu boravila je u Parizu (1975. godine) i u SAD (1988. godine). Godine 1993. dobila je stipendiju Zemaljskog arhiva u Eisenstadtu, a 1995. godine Austrijskog instituta za Istočnu i Jugoistočnu Europu "Konstantin Jireček". Obje je stipendije iskoristila za rad u bečkim arhivima i knjižnicama.

Sudjelovala je na ovim znanstvenim skupovima: Povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15. do 20. stoljeća (Zagreb 1983.); M. Pavlinović u politici i književnosti (Podgora 1987.); Prvi kongres demografa Jugoslavije (Zagreb 1989.); Znanstveni skup o Sisku (Sisak 1989.); Međunarodni kulturno-povijesni simpozij Mogersdorf (Rogaška Slatina 1992.); Znanstveni skup o Petrinji (Sisak 1992.); Znanstveni skup o Slavonskom Brodu (Slavonski Brod 1992.); Dr. M. Despot (Zagreb 1993.); Međunarodni kulturno-povijesni simpozij Mogersdorf (Ptuj 1998.); Međunarodni skup s temom Hrvati i Poljaci (Dubrovnik 2001.); Međunarodni skup o hrvatsko-mađarskim odnosima 1868.-1918. god. (Zagreb-Zadar 2002.); Prvi kongres hrvatskih povjesničara (Zagreb 1999. i 2000.).

Uz to kandidatkinja je organizirala Okrugli stol o županijama u Hrvatskoj (Zagreb 1992.) i kao član organizacijskog odbora pripremila Međunarodni kulturno-povijesni simpozij Mogersdorf 1997. godine u Trakošćanu.

Iz svega što je rečeno možemo zaključiti da je djelatnost dr. sc. Božene Vranješ-Šoljan u cjelini, i prije i nakon izbora za izvanrednu profesoricu 1998. godine, bila veoma razvijena na mnogim područjima, od objavljivanja monografija i znanstvenih radova, preko organizacijskog rada u povijesnoj znanosti do sudjelovanja na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Svojim znanstvenim radovima nakon izbora za izvanrednu profesoricu u potpunosti zadovoljava uvjete objavljene u "Minimalnim uvjetima za izbor u znanstvena zvanja" (Narodne novine, br. 38, 11. travnja 1997., str. 1506).

 

III. Nastavna i stručna djelatnost

 

Dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan je pokazala veliki interes za nastavni rad. Ona je, kako smo naveli, 1992. godine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docentice na Odsjeku razredne nastave na Pedagogijskim znanostima Sveučilišta u Zagrebu. Nastavu je održavala na Odsjeku razredne nastave u Zagrebu, Čakovcu i Petrinji. Tijekom četiri godine obavljala je daleko veću nastavnu obavezu od propisane. Osim mentorstva pri izradbi diplomskih radova, više puta je i na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta sudjelovala kao član povjerenstva prilikom obrane diplomskih radova, magistarskih radova i doktorata. Godine 1996. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice i zatim 1998. godine u zvanje izvanredne profesorice na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje održava redovitu nastavu.

Prije toga, još kao suradnik u Institutu za hrvatsku povijest, ona se na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta uključila u nastavni rad. U šk. godini 1988./89. i 1991./92. vodila je seminar iz hrvatske nacionalne povijesti na predmetu Hrvatska povijest od 1790. do 1918. godine kod prof. dr. N. Stančića.

Bila je član stručnog povjerenstva za ocjenu više magistarskih radnji i doktorata. Od 1996. godine drži redovitu nastavu i ispunjava sve nastavne obaveze (predavanja, seminare, konzultacije, ispite, mentorstvo) najprije kao docentica i zatim, od 1998. godine, kao izvanredna profesorica iz nastavnog predmeta Povijest srednje i jugoistočne Europe u 20. stoljeću i izbornog predmeta Povijesna demografija. Od početka 1997. godine također je uključena u poslijediplomsku nastavu na Odsjeku za povijest. Održala je prigodna predavanja na zagrebačkim gimnazijama, te u Beču, Eisenstadtu i Szombathelyu.

Mogli bismo dakle zaključiti da je njezina nastavna djelatnost, prije i poslije izbora za izvanrednu profesoricu, veoma plodna i opsežna. Stekla je veliko iskustvo kao predavač i mentor. Osobito se iskazala kao predavač i mentor na studiju povijesti u Odsjeku za povijest. Ona studente vodi u arhiv, upoznaje ih sa izvorima i na njih prenosi svoje znanje, iskustvo i nove metodološke obzore. Bila je mentor mnogim diplomskim radovima, magistarskim radnjama i disertacijama.

Stručna djelatnost dr. sc. Božene Vranješ-Šoljan ogleda se u objavljivanju stručnih radova, sudjelovanju u izradi nastavnih pomagala za osnovne i srednje škole i popularizaciji povijesne znanosti. Prije i nakon izbora za izvanrednu profesoricu objavila je preko trideset stručnih radova, mnoge recenzije i više enciklopedijskih članaka, te priredila više priloga za radio i TV emisije. Napisala je predgovor u knjizi više autora Županije u Hrvatskoj kroz stoljeća (Zagreb 1996.), uvod u knjizi Gradišćanski Hrvati u Austriji (Zagreb 1997.), predgovor u knjizi Hrvati u Srednjoj Europi od 16. do 18. stoljeća (Zagreb 1998.), kazalo poznatih osoba koje se pojavljuju u saborskim govorima Ante Starčevića u knjizi Ante Starčević, Govori u Saboru (Zagreb 1996.), kazalo osoba, naroda i zemljopisnih pojmova u knjizi Filip Lukas, Hrvatska narodna samobitnost (Zagreb 1997.).

Stručna djelatnost dr. sc. Božene Vranješ-Šoljan bila je dakle, prije i poslije izbora za izvanrednu profesoricu, dosta plodna i raznovrsna. Ona se iskazala od nastavnih programa i sudjelovanja pri izradbi školskih pomagala, udžbenika i priručnika do radio i TV emisija i različitih stručnih članaka.

 

 

IV. Zaključak: mišljenje i prijedlog

 

Na temelju izloženog ovo Stručno povjerenstvo smatra da je dr. sc. Božena Vraješ-Šoljan u potpunosti udovoljila zakonskim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prvo, ima stupanja doktora povijesnih znanosti i objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova koji utječu na razvoj povijesne znanosti. Objavila je dvije (2) knjige, dvadeset i šest (26) znanstvenih radova i preko trideset (30) stručnih radova, od kojih je jednu (1) knjigu i jedanaest (11) znanstvenih radova objavila poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice, te više stručnih radova, recenzija i ocjena. Njezini su znanstveni radovi objavljeni u uglednim časopisima s međunarodnom recenzijom, u domaćim časopisima koji su s njima po vrsnoći izjednačeni, te u domaćim i stranim zbornicima najviše znanstvene razine.

Znanstvenom djelatnošću u potpunosti je udovoljila uvjetima za izbor u zvanje redovite profesorice i to na osnovi članka 43, stavka 2 Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti (Narodne novine br. 94/96.). Udovoljila je u potpunosti i uvjetima što ih određuju "Minimalni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja" koje su utvrdila znanstvena područna vijeća (Narodne novine br. 38/97.).

Drugo, dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan je svojom nastavnom i pedagoškom djelatnošću i uključenošću u nastavani proces u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu udovoljila uvjetima za izbor u zvanje redovite profesorice i na osnovi čl. 74, stavka 2. Zakona o visokim učilištima (Narodne novine br. 94/96.).

U skladu s tim ovo Stručno povjerenstvo

 

p r e d l a ž e

 

Fakultetskom vijeću da dr. sc. Boženu Vranješ-Šoljan izabere u zvanje redovite profesorice za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, na Katedri za povijest srednje i jugoistočne Europe, iz predmeta Povijest srednje i jugoistočne Europe u 20. stoljeću u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jer posjeduje znanstvene, stručne, pedagoške i zakonske uvjete za to zvanje.

 

U Zagrebu, 10. studenog 2003.

 

Stručno povjerenstvo:

 

_________________________

Dr. sc. Petar Korunić, red. prof.

 

_________________________

Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

 

_________________________

Dr.  sc.  Jakov  Gelo,  red. prof.


Dr. sc.Božena Vranješ-Šoljan

 

 

BIBLIOGRAFIJA

 

 

I.RADOVI DO ZADNJEG IZBORA 1998. GODINE

 

I. 1. Kvalifikacijski radovi

 

1. Novinstvo gradišćanskih Hrvata kao informativno i dokumentaciono sredstvo upoznavanja njihova života i djelovanja, magistarska radnja, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1973.

 

2. Socijalno-ekonomski odnosi stanovništva u gradovima i većim naseljima sjeverne Hrvatske potkraj 19. i na početku 20. stoljeća (do prvog svjetskog rata), doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 1988.

 

I. 2. Knjiga

 

1. Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeća (socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890-1914). Zagreb, 1991, 300 stranica.

 

I. 3. Poglavlje u knjizi

 

1. 75 ljet novinstva Gradišćanskih Hrvatov. U: Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov. Knjiga XXXVIII Hrvatskoga štamparskoga društva, Željezno (Eisenstadt), 1985, str. 9-21.

 

2. Zagrebs Aufstieg zur kroatischen Hauptstadt. U: Hauptstädte in Südosteuropa. Böhlau Verlag Wien, 1994, str.195-209.

 

3. Županijsko uređenje u Hrvatskoj u posljednjoj fazi postojanja 1881.-1918. U: Županije u Hrvatskoj kroz stoljeća . „Školska knjiga“, Zagreb, 1996,  str. 99-112.

 

4. Die Frage des sogenannten slawischen Korridors aus  kroatisch/südslawischer Sicht. Burgenland 1921 Anfänge, Übergänge, Aufbau. Eisenstadt, 1996, 39-50.

 

5. Socijalno-gospodarski odnosi u poljodjelstvu Hrvatske i Slavonije od 1848. do 1914. godine. Spomenica Ljube Bobana. Zagreb 1996, 159-174.

 

6. Fran Vrbanić. U: Pravni fakultet u Zagrebu III. Pravni fakultet, Zagreb, 1996, str. 603-616.

 

1. 4. Znanstveni rad objavljen u časopisu s međunarodnom recenzijom

 

1. Prilozi povijesti gradišćanskih Hrvata. Historijski zbornik 1974/75., 1976, str. 387-394.

 

2. Novinstvo gradišćanskih Hrvata do drugog svjetskog rata. Radovi Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu 8, 1976, str. 365-415.

 

3. Pitanje takozvanog gradišćanskog koridora – hrvatsko gledište. Radovi Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Zagreb 25, 1992, str. 73-84.

 

4. Udio građanstva u županijskim skupštinama u Hrvatskoj pred prvi svjetski rat. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 26, 1993, str. 113-121.

 

5. Demografske značajke grada Siska na prijelazu stoljeća. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 27, 1994, str. 245-254.

 

6. Politička, znanstvena i visokoškolska djelatnost Frana Vrbanića. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29, 1996, str. 173-185.

 

I. 5. Znanstveni rad objavljen u zborniku s međunarodnog skupa

 

1. Gradišćanski Hrvati – problemi masovnih medija. Gradišćanski Hrvati 1533-1983. Međunarodni znanstveni skup u povodu 450. obljetnice doseljavanja Hrvata u Gradišće na područje današnje Austrije. Zagreb, 1984, str. 223-233.

 

2. Ekonomska misao Frana Vrbanića. Međunarodni znanstveni simpozij Ekonomske ideje i njihovi nosioci na tlu Jugoslavije od 15. do 20. stoljeća. Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15-20. stoljeća. Informator  - Zagreb, 1984, str. 271-277.

 

3. Udio građanstva u županijskim skupštinama u sjevernoj Hrvatskoj pred prvi svjetski rat. Mednarodni kulturnozgodovinski simpozij Modinci – Mogersdorf 1992. Rogaša Slatina 1992, Internationales kulturhistorisches Symposion Mogersdorf 1992. Maribor, 1993, str. 71-83.

 

4. Der Anteil des Bürgertums bei  den Komitatsversammlungen in Nordkroatien vor dem Ersten Weltkrieg. Internationales Kulturhistorisches Sympozion Mogersdorf 1992. Rogaška Slatina  1992. Maribor, 1993, 85-101.

 

5. Die Frage des sogennanten slawischen Korridors aus kroatisch/südschlawischer Sicht. Burgenland 1921 Anfänge, Übergänge, Aufbau. Eisenstadt, 1996, str. 39-50.

 

Znanstveni rad objavljen u zborniku sa znanstvenog skupa u Hrvatskoj

 

1. Demografsko-socijalne prilike u Dalmaciji i sjevernoj Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Znanstveni skup u povodu stogodišnjice smrti  M. Pavlinovića.Mihovil Pavlinović u politici i književnosti. Globus, Zagreb, 1990, str. 401-415.

 

I. 6. Pregledni rad

1. Osvrt na školstvo gradišćanskih Hrvata. Pedagoški rad  9-10, 1974, str. 479-483.

 

2. Kvantitativne metode u povijesnim istraživanjima. Osvrt na nove primjene kvantitativnih metoda u ekonomskoj i socijalnoj povijesti. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 15, 1982, str. 235-241.

 

3. Mjesto demografije u povijesnoj znanosti. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 22, 1989, str. 303-309.

 

I. 7. Urednik knjige

 

1. Županije u Hrvatskoj. (Ur. B. Vranješ-Šoljan i D. Pavličević), “Školska knjiga”, Zagreb, 1996.

 

I. 8. Autor predgovora/pogovora u knjizi

 

1. Županije u Hrvatskoj. “Školska knjiga”, Zagreb, 1996, str. 5-7.

 

2. Gradišćanski Hrvati u Austriji (autor Tomislav Jelić) “Dr. Feletar”, Zagreb, 1997, str. 9-14.

 

3. Hrvati u Srednjoj Europi (autor Kvetoslava Kučerová). “Matica hrvatska” i “Matica slovačka”, Zagreb, 1998

 

I. 9. Stručni rad

 

1. O stotoj obljetnici smrti Ljudevita Gaja. Matica Kalendar, 1972, str. 90-95.

 

2. Počeci i razvoj novinstva u Gradišćanskih Hrvata. Matica Kalendar, 1973, str. 142-146.

 

3. Školstvo Gradišćanskih Hrvata. Matica Kalendar, 1974, str. 122-125.

 

4. Etničke skupine Hrvata. Matica Kalendar, 1974, str. 170-173.

 

5. Pregled povijesti gradišćanskih Hrvata. Časopis za suvremenu povijest III, 1977, str. 148-149.

 

6. Registar izvornog materijala cehovskih obrta u Mađarskoj, svezak I-II, Budimpešta 1975-76. Informatica museologica 3, 1978, str. 37-40.

 

7. Novinstvo i izdavačka djelatnost gradišćanskih Hrvata. Naš glas 1-2, 1980, str. 10-13.

 

8. Tri godine djelovanja Instituta za za hrvatsku povijest. Jugoslavenski istorijski časopis 1-2, 1973, str. 224-227.

 

I. 10. Članci u enciklopediji i leksikonu

 

1. Bibliographia historico-oeconomica Iugoslaviae (ur. I. Erceg), Zagreb, 1978.

 

2. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (ur. I. Karaman), Zagreb, 1980.

 

I. 11. Ocjene i prikazi u časopisima s međunarodnom recenzijom

 

1. Ivan Čizmić, Jugoslavenski iseljenički pokret u SAD i stvaranje jugoslavenske države 1918. Časopis za suvremenu povijest III, 1974, str. 156-159.

 

2. Sympozion Croaticon, Gradišćanski Hrvati - Die burgenländischen Kroaten. Beč-Wien 1974. Časopis za suvremenu povijest III, 1975, str. 132-136.

 

3. Međunarodni kulturnopovijesni simpozij "Mogersdorf". Radovi Instituta za hrvatsku povijest 15, 1982, str.  245-249.

 

4. Mirko Korenčić, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 17, 1984, str. 212-218.

 

5. Zbornik "Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15. do 20. stoljeća". Radovi Instituta za hrvatsku povijest 17, 1984, str. 269-274.

 

6. Zbornik "Gradišćanski Hrvati 1533-1983". Radovi Instituta za hrvatsku povijest 18, 1985, str. 342-346.

 

7. Alica Wertheimer-Baletić, Demografija - stanovništvo i ekonomski razvitak. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 19, 1986, str. 290-294.

 

8. Jakov Gelo, Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 21, 1988, str.  255-259.

 

9. Immanuel Wallerstein, Suvremeni svjetski sistem. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 22, 1989, str.  373-376.

 

10. Štefanija Popović, Seljaštvo na vlastelinstvima u Hrvatskoj 1848. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 28, 1995, str. 352-353.

 

11. Mithad Kozličić, Kartografski spomenici hrvatskoga Jadrana. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 28, 1995, str. 344-345.

 

12. Dragutin Pavličević, Moravski Hrvati. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 28, 1995, str.  356-358.

 

I. 12. Ocjene i prikazi u drugim časopisima

 

1. Znanstveni skup "Sisak - više od 2000 godina postojanja. Riječi - kultura - umjetnost - društvena pitanja 1, 1990, str. 111-114.

 

2. Eric Hobsbwm, Doba kapitala. Nastava  povijesti 3-4, 1991, str. 150-155.

 

1.13. Recenzije knjiga

 

1. D. Pavličević, Moravski Hrvati. “Hrvatska sveučilišna naklada”, Zagreb, 1994.

2. T. Jelić, Gradišćanski Hrvati u Austriji. „Dr. Feletar“, Zagreb, 1997.

 

1. 14. Recenzije udžbenika

 

1. Čutura – Kuntić-Makvić – težak-Gregl, Udžbenik povijesti, Radna bilježnica i Povijesna čitanka za peti razred osnovne škole. „Alfa“, Zagreb, 1996.

2. D. Agičić, Udžbenik povijesti, Radna bilježnica i Povijesna čitanka za sedmi razred osnovne škole. „Profil International“, Zagreb, 1996.

3. N. Budak – V. Posavec, Rađanje suvremene hrvatske I Europe. Udžbenik za šesti razred osnovne škole. “Profil International”, Zagreb, 1998.

 

I. 15. Ostalo

 

1. In memoriam  prof. dr. Igoru Karamanu. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 28, 1995, str. 7-9.

2. Kazalo poznatijih osoba koje se pojavljuju u saborskim govorima Ante Starčevića, u knjizi: Ante Starčević - Govori u Hrvatskom saboru.“Dom i svijet“ Zagreb, 1996, str. 405-412.

3. Kazalo osoba, naroda i zemljopisnih pojmova u knjizi: Filip Lukas, Hrvatska narodna samobitnost. „Dom i svijet“ Zagreb, 1997, str. 401-419.

 

I. 16. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima

 

Do 1998. sudjelovala sam na ukupno 8 znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu:

 

1. Gradišćanski Hrvati 1533.-1983. (referat “Gradišćanski Hrvati – problemi masovnih medija“) Zagreb, 1983.

 

2. Ekonomske ideje i njihovi nosioci na tlu Jugoslavije od 15. do 20. stoljeća (referat „Ekonomske ideje Frana Vrbanića“) Zagreb, 1984.

3. Mihovil Pavlinović u književnosti i politici (referat „Demografsko-socijalne prilike u Dalmaciji I sjevernoj Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća“). Podgora, 1987.

 

4. Sisak – više od 2000 godina postojanja (referat “Demografske značajke grada Siska na prijelazu stoljeća”) Sisak, 1988.

 

5. Kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf 1992.na temu “Građanstvo u panonskom prostoru 1790.-1918.” (referat “Udio građanstva u županijskim skupštinama u sjevernoj hrvatskoj pred prvi svjetski rat”) Rogaška Slatina, 1992.

 

6. 750. godina Virovitice (referat “Virovitica u drugoj polovini 19. stoljeća”) Virovitica, 1992.

 

7. Znanstveni skup “Petrinja 1592-1992” (referat “Osnovne značajke vjerske i nacionalne strukture stanovništva Petrinje Petrinje 1850-1880”) Sisak, 1992.

 

8. Znanstveni skup o Slavonskom Brodu u povodu 750. godišnjice prvog pisanog spomena (referat “Brod potkraj 19. i na početku 20. stoljeća”) Slavonski Brod, 1994.

 

 

II. RADOVI OD 1998. GODINE

 

II. 1. Knjiga

 

Gradišćanski Hrvati između tradicije i suvremenosti: Povijest gradišćanskih Hrvata.  (Zagreb, Educa, rukopis, 250 str., recenziran i prihvaćen za objavljivanje).

 

II. 2. Poglavlje u knjizi

 

1. Institucije između državotvornog tradicionalizma i građanskog liberalizma: županije u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Zbornik Mirjane Gross, Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1999. str. 255-267.

 

2. Brod potkraj 19. i na početku 20. stoljeća. Slavonski Brod - 1244.-1994. Slavonski Brod, 2000, str. 251-263.

 

3. Ignac Horvat – portret gradišćanskog intelektualca. Hereditas rerum croaticarum (ad honorem Mirko Valentić) Zagreb, 2003, str. 361-370.

 

4. Naseljavanje Mađara u slavonskim županijama 1880.-1910. Zbornik Mire Kolar,  FF-Press, Odsjek za povijest, Zagreb, 2003, str. 243-256.

5. Gradišćanski Hrvati i Hrvati: kako smo se upoznali. Zbornik Filipa Potrebice, FF-Press, Odsjek za povijest (u tisku)

 

II. 3. Znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom

 

1. Obilježja demografskog razvoja Hrvatske i Slavonije 1860.-1918. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 31, 1998, str. 41-53.

 

2. Formen der kulturellen Beziehungen zwischen den Burgenländischen Kroaten und Kroatien von der Mitte des 19. Jhs. bis den 30er-jahren des 20. Jhs. Burgenländische Forschungen. Herausgegeben vom burgenländischen Landesarchiv Sonderband XXII, Eisenstadt, 1999, str.  510-526.

 

3. Historiografija o 19. stoljeću. Historijski zbornik, LII, Zagreb,  1999, str.  179-185.

 

II. 4. Znanstveni rad objavljen u zborniku s međunarodnog skupa

 

1. Odjeci zbivanja u Poljskoj 1980.-1981. godine u listu Vjesnik”. Hrvati i Poljaci narodi daleki i bliski. FF press HNOPZ, Zagreb, 2003, str. 138-145.

 

2. Hrvatsko-mađarski odnosi 1868.-1918. Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.  (u tisku)

 

II. 5 Urednik

 

1.(zajedno s N. Budakom) Zbornika Internationales kulturhistorisches Symposion Mogersdorf 1997 - Verfestigungen und Änderungen der etnishen Strukturen im pannonischen Raum von 1526-1790. Zagreb, 2000.

 

II. 6. Znanstveni i popularizacijski članci

 

1. Kakvi su nam  udžbenici?, Vijenac od 5. 11. 1998. " str. 25.

 

2. Balkan u 20. stoljeću - Feljton u sedam nastavaka. Novi list  od 18. do 24. 11. 2000.

 

II. 7. Ocjene i prikazi u časopisu s međunarodnom recenzijom

 

1. Le vittime di nazionalitŕ italiana a Fiume e dintorni (1939-1947). Časopis za suvremenu povijest 1, Zagreb, 2003, str. 341-342.

 

II. 8. Recenzije knjiga

 

1. K. Kučerová, Hrvati u Srednjoj Europi, „Matica hrvatska“, „Matica slovačka“, Zagreb, 1998.

2. I. Karaman, Privredni život Banske Hrvatske od 1700. do 1850. “Sveučilišna naklada Liber”, Zagreb, 1989.

3. D. Agičić, Hrvatsko-češke veze i odnosi potkraj 19. i na početku 20. st.“Srednja Europa“, Zagreb, 2000.

4. I. Karaman, Hrvatska na pragu modernizacije 1715.-1918.“Naprijed“ Zagreb, 2000.

5. A. Paczkowski, Pola stoljeća povijesti Poljske 1939.-1989.“Profil“- „Srednja Europa“, Zagreb, 2001.

6. Hrvatski državni sabor 1848, svezak 1.Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2001.

7. Jerzy Holzer, Komunizam u Europi. Povijest pokreta i sustava vlasti. “Srednja Europa”, Zagreb, 2002.

8. Hrvatski državni sabor 1848, svezak 1.Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2001.

9. T. Markus, Predstavke županija i gradova Banske Hrvatske 1861.-1867. – izabrani dokumenti. „Dom i svijet“, Zagreb, 2002.

10. M. Mazower, Balkan.“Srednja Europa“, Zagreb, 2003.

 

II. 9. Članci u enciklopediji/leksikonu

 

1. Hrvatska enciklopedija (Dalmatinski sabor - 120 redaka), Hrvatski narodni preporod (200 redaka)

2. HBL (Anton Herić, Igor Karaman)

3. Židovski leksikon (Bertold Eisner, Aleksandar Goldštajn, Stanko Frank, Lav Henigsberg)

4. Natuknice u Hrvatskom Leksikonu, I. svezak (ur. A. Vujić), Zagreb, 1996.

 

II. 10. Udžbenik  osnovnoškolske nastave

 

1. Moja domovina Hrvatska (suautori I. De Zan, T. Jelić i I. Klarić). Udžbenik prirode i društva za 4. razred osnovne škole. “Školska knjiga”, Zagreb, 1998.

2. Moja domovina Hrvatska (suautori I. De Zan, T. Jelić i I. Klarić). Vježbenica prirode i društva za 4. razred osnovne škole. “Školska knjiga”, Zagreb, 1998.

3. Atlas prirode i društva (suautori D. Bertić, I. Bertić, T. Jelić, I. De Zan). “Školska knjiga”, Zagreb, 2000.

4. Naš svijet. Udžbenik prirode i društva za četvrti razred osnovne škole (suautori I. De Zan, I. Nejašmić). “Školska knjiga”, Zagreb, 2003.

5. Naš svijet. Vježbenica prirode i društva za četvrti razred osnovne škole (suautori I. De Zan, I. Nejašmić). “Školska knjiga”, Zagreb, 2003.

 

II. 11. Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima

 

1. Kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf  na temu “Učvršćivanje i promjene etničkih struktura u panonskom prostoru 1790.-1918.”(referat “Obilježje demografskog razvoja Hrvatske i Slavonije 1860.-1918.”) Ptuj, 1998.

 

2. 2001. Dubrovnik, Međunarodni okrugli stol s temom “Hrvati i Poljaci – narodi blizi i daleki”.

 

3. 2002. Zagreb-Zadar, Međunarodni znanstveni skup“Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.” s temom “Hrvatsko-mađarski odnosi 1868.-1918.”

 

II. 12. Sudjelovanje na znanstvenom skupu u Hrvatskoj

 

1. 1999. Zagreb, I. Kongres hrvatskih povjesničara: referati “Historiografija o 19. stoljeću” i  “Demografski razvoj i procesi modernizacije u Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljeća”.

 

II. 13. Radio i TV emisije

 

1. Radio emisija: Treći program hrvatskoga radija. Emisija  Pitoma misao  (Jacques Le Rider, "Mitteleuropa") 24. 4. u 13 sati  - 30 min.

2. TV emisija "Znanstveni album", II. program HTV 18. 10. 1999. (emisija posvećena Versajskom   mirovnom ugovoru i stvaranju monarhističke Jugoslavije). Sugovornici dr. Ljubo Antić i Željko Krušelj. Trajanje emisije: 1 sat.

3. TV emisija obrazovnog programa, I. program HTV 9. 11. 1999. (emisija posvećena 10.  obljetnici pada Berlinskog zida). Samostalan nastup. Trajanje 10 min.

4. Televizijska emisija "Povijesni slikokaz", trajanje 75 min. (ur. Lj. Antić), emitirana 19. 4. 2000.

5. Brojna sudjelovanja u radio emisiji „Hrvati u susjednim zemljama“ na Prvom programu hrvatskoga radija.

 

 

 

   

 

 

 


Dr. sc. Mira Kolar, red. prof.

Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

Dr. sc. Petar Strčić, akademik.

 

Predmet: Dr. sc. Marijan Maticka,

            Izbor za redovnog profesora

            na Filozofskom fakultetu

            u Zagrebu u Odsjeku za povijest.

 

            Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta

            u Zagrebu

 

            Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici od 13 listopada 2003. godine pod toč. 112 izabralo nas je u povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovnog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet Hrvatska povijest u 20. stoljeću na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

                                                               I Z V J E Š Ć E

 

            Na natječaj objavljen u "Vjesniku" 25. listopada 2003. godine prijavio se kao jedini kandidat dr. sc. Marijan Maticka, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest.

 

            1. Životopis.

            Dr.sc. Marijan Maticka rođen je 9. travnja 1942. u Zagrebu gdje je završio osmogodišnju školu i gimnaziju. Studij povijesti i komparativne književnosti diplomirao je 1966. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu završio je 1972. poslijediplomski studij, obranivši magistarski rad "Odraz privredne krize (1929.-1935.) na položaj seljaštva u Hrvatskoj", i 1987. disertaciju pod naslovom "Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945. - 1948 godine".

            Od 1970. do 1973. bio je zaposlen u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu kao asistent. Kao stipendist francuske vlade boravio je školske godine 1971/72. u Parizu na Ecole Pratique des Hautes Etudes, VI-e section - Sciences Economiques et Sociales.

            Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za povijest zaposlen je od 1973., te je djelovao do 1988. kao asistent, zatim u dva izbora (1988 i 1993) kao docent, a za izvanrednog profesora za predmet Hrvatska povijest u 20. stoljeću na Katedri Hrvatska povijest izabran je 1999. godine. Predavao je na Katedri za povijest naroda SFRJ predmet Povijest Jugoslavije (šk. god. 1974./75--1992/93.) i Metodologiju historijske znanosti (1982./83-1990./91.), te Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 20. stoljeću (šk. god. 1994./95. - 1995./96.) a Hrvatsku povijest u 20. stoljeću (od šk. godine 1993./94. do danas).

            Od 1986./87. redovito sudjeluje u izvo|enju nastave na poslijediplomskom studiju u Odsjeku za povijest u Zagrebu. Akademske godine 1993./94 i 1994./95. bio je predavač na poslijediplomskom studiju "Kultura istočne jadranske obale" u organizaciji Sveučilišnog centra za poslijediplomske studije u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu gdje je predavao kolegij "Promjene strukture stanovništva jadranskih gradova od 1948. do 1981." Sudjelovao je na diplomskom i poslijediplomskom studiju povijesti Filozofoskog fakulteta u Zadru Sveučilišta u Splitu (šk. god. 1979./80. i 1980./81.) te na diplomskom studiju povijesti na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku (1979./80.-1986./87. te 1999./2000. - 2000./2001., a bio je uključen 1997./98. i u poslijediplomski studij povijesti na Pedagoškom fakultetu Univerze u Mariboru.

            Dr. sc. Maticka bio je pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta 1988./89. i 1989./90., član raznih povjerenstava, a u nekoliko mandata bio je i član Znanstveno-nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta (1988./89.-1989./90. i 1992./93. - 1995./96). Bio je i član Muzejskog savjeta Hrvatske (1988.1993), te Savjeta Arhiva Hrvatske (1988.-1989.)

            Djelovao je kao član uredničkog odbora "Radova" Zavoda za Hrvatsku povijest od 1982. do 1993., te član uredništva časopisa "Naše teme" 1983-1984., a bio je i član uredničkog odbora "Časopisa za suvremenu povijest" od 1984. do 1990. i ponovno od 1999. godine.

            Sudjelovao je u svim projektima povijesnih sinteza ("Hrvatska povijest" voditelja dr. sc. Lj. Bobana 199, "Povijest naroda i narodnosti Jugoslavije" dr. sc. M. Valentića 1986, "Povijesti Saveza komunista Hrvatske" dr. sc. Z. Stipetić 1987).

            Sudjelovao je i u izradbi nastavnih planova i programa za predmet povijest za osmogodišnje škole i gimnazije te srednje škole u razdoblju 1990-1993.

            Član je Saveza povijesnih društava Hrvatske, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, član osnivač Povijesnog društva "Otium" od 1993., te član Odjela za povijest Matice hrvatske u Zagrebu.

 

            2. Znanstvena djelatnost

            Iz bibliografije priložene ovom Izvješću može se utvrditi da je dr. sc. M. Maticka napisao jednu knjigu i 113 znanstvenih i stručnih članaka te veći broj enciklopedijskih jedinica. U razdoblju za koje se piše ovaj izvještaj, tj. od prethodnog izbora u zvanje izvanrednog profesora dr. sc. Marijan Maticka je objavio 8 radova, od kojih tri još nisu izašli iz tiska, te dva stručna rada.

            Uključen je 1991. u znanstveni projekt "Međuodnos politike i gospodarstva u hrvatskom društvu 20. stoljeća" (br. 130452 - prije 130752 voditeljice dr. Mire Kolar). Važniji radovi nastali od zadnjeg izbora u zvanje izvanrednog profesora 1999. godine jesu:

 

1. "Povijesne okolnosti evolucije seljačkog posjeda u Hrvatskoj u XX. stoljeću." Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo. (ur. Maja Štambuk, I. Rogić i A. Mišetić). Zbornik Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb, 2002., 177-195. U ovom radu koji se može svrstati u područje glavne preokupacije kandidata i ima na izvjestan način karakter sinteze i spada u kategoriju najveće vrsnoće, prikazane su česte promjene u socijalnom i ekonomskom statusu hrvatskog seljaštva kroz čitavo dvadeseto stoljeću, a ukazano je i na važnost raznih državnih mjera koje su utjecale na ove promjene: agrarnu reformu, kolonizaciju, seljačke radne zadruge i državno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. Rad je rezultat dugogodišnjih spoznaja, dobro je dokumentiran i treba ga uvrstiti u vrhunske radove ovog tipa.

 

2. Obskrba stanovništva u Hrvatskoj od 1945. do 1953. Zbornik Mirjane Gross, Zagreb, 1999., 387-401. U radu je prikazano teško vrijeme kada je postojao veliki problem opskrbe stanovništva hranom uslijed čestih društvenih promjena i osobito promjena koje su zahvatile hrvatsko selo. Racionirana opskrba u uvjetima planske privrede nije bila zadovoljavajuća i stalno je zahtijevala dopunske intervencije države u organizaciji obskrbe, izazivajući često otpore i nezadovoljstvo jednog dijela stanovništva. Rad je rađen na temelju arhivskih izvora, objavljenih propisa i novinskih članaka te je pokazano kako su se osnovni prehrambeni artikli, odjevni predmeti i obuća mogli kupovati samo na temelju potrošačkih iskaznica i karata, a objašnjeno je i zašto je opskrba došla u krizu.

 

3. Promjene vlasničkih odnosa u Brodskom posavlju (1945.-1948.) Zbornik radova "Slavonski Brod", Slavonski Brod, 2000., 297-308. Provo|enje agrarne reforme i s njom povezane kolonizacije postalo je jedno od bitnih programskih opredjeljenja državne vlasti koja je proizašla iz Narodnooslobodilačke borbe. Nova raspodjela zemljišta bila je vrlo radikalna i provodila se veoma intenzivno, a završena je do 1948. godine, izmijenivši posve sliku sela.

 

4. Kontinuitet i diskuntinuitet hrvatske političke povijesti u 20. stoljeću. Historijski zbornik, 52, 1999., 159-164. U ovom radu ukazuje se na neprekinuti kontinuitet teritorijalnog integriteta i državnog ustroja hrvatskog nacionalnog bića, i diskuntinuiteta koji je nastajao djelovanjem političkih osoba i grupacija. Na vrlo jednostavan i pristupačan način kandidat je na nekoliko stranica ponudio izvrstan pregled inače vrlo kompliciranih političkih zbivanja i društvenih kretanja.

 

5. Sidrišta hrvatske političke povijesti u 20. stoljeću. - The Points of Reference of Croatian Policial History in the 20-th Century. Katalog "Stoljeće promjena" Hrvatskog povijesnog muzeja, Zagreb 2000., 19-34. U ovom radu autor je dao pregled političke povijesti kroz čitavo dvadeseto stoljeće, ukazujući na najvažnije doga|aje, procese i ljude. Rad je rađen na temelju priznatih spoznaja i kvalitetne dokumentacije i omogućava lagano snalaženje u izloženoj problematici teme za koju je pisan.

 

6. Utjecaj kolonizacije (1946.-1948.) na promjene nacionalnog sastava stanovništva Hrvtske. Zbornik Mire Kolar. Zagreb, 2003. (u tisku). Na desetak stranica dr. sc. M. Maticka je ovom prilikom nadopunio svoju doktorsku disertaciju na temelju spoznaja i istraživanja do kojih je došao u zadnjem desetljeću. Rad je rađen dokumentirano i predstavlja zanimljiv prilog u hrvatskoj historiografiji.

 

7. Napisi o Austriji i Ma|arskoj na stranica "Vjesnika" - primjer oblikovanja javnog mnijenja. Spomenica Filipa Potrebice. Zagreb, 2003. (u tisku). Dr. sc. Marijan Maticka je prvi prišao proučavanju poslijeratnog tiska gdje se uvijek treba isčitavati između redaka kako bi se dobila objektivna spoznaja o javnom mnijenju. Kombinirajući svoje povijesne spoznaje s onime što je davao tisak dr. Maticka nam je dao jednu zanimljivu sliku o Austriji i Mađarskoj koja se stvarala u gra|anstvu Hrvatske pod utjecajem tiska. Oblikovanje javnog mnijenja u složenom djelovanju mehanizama komunističkog sustava vlasti prilog je koji je rađen kako bi ukazao na nove mogućnosti oblikovanja sinteze hrvatske povijesti u 20. stoljeću.

 

8. Hrvatska prosinačka događanja 1971. i svjetska javnost - primjer pariškog "Le Mondea". Zbornik Hrvatsko proljeće. Izd. Školske knjige, Zagreb, (u tisku). Već je odulje vremena u tisku ovaj rad koji analizira prikaz relevantnih doga|anja iz 1971. u francuskom tisku, pokazujući da je mnogo toga došlo do svijeta u vrlo nepotpunom i čak krivom prikazu. Rezolucije Informbioa i Hrvatska 1971. izazovna su tema hrvatske povjesnice, a dr. sc. M. Maticka je odličan poznavalac spomenute problematike.

            I da zaključimo. Znanstvene teme kojima se bavi dr. sc. Marijan Maticka vrlo su važne i s obzirom na nedostatnu vremensku distancu i ima malo znanstvenika koji se tako savjesno kao on bave ovim istraživanjima, a osobito istraživanjima masovnih fenomena. Dr. sc. M. Matica se bavi proučavanjem gospodarsko-socijalnog položaja seljaštva uz naglašavanje promjena vlasničkih odnosa kao dijela društvenih promjena. Isto tako prati oblikovanje javnog mnijenja putem domaćeg i stranog tiska, te na taj način dobivamo nešto drugačiju sliku ondašnje stvarnosti nego što je pisano u historiografiji, a uz to postoji kod izbornika jaka doza selektivnosti, opsjećaja odgovornosti i kritičnosti u načinu rada. Nažalost zaključni dio istraživanja kandidata još nije ušao u završnu fazu, a to se osobio odnosi na oblikovanje sinteze hrvatske povijesti, kada će znanstvena slika o dr. sc. Maticki biti znano kompletnija, a njegov udio u historiografiji prepoznatljiv.

 

            3. Nastavna djelatnost

            G. 1999. dr. sc. Marijan Maticka je izabran za izvanrednog profesora za predmet Hrvatska povijest u 20. stoljeću te taj predmet predaje i danas. Sticajem okolnosti dr. sc. Marijan Maticka je dugo vremena bio jedini stalni nastavnik ovog predmeta, pa je težina čitavog predmeta, a i brojne diplomske radnje iz hrvatske povijesti 20. stoljeća morale su biti izrađene pod njegovim mentorstvom. Kao savjestan i svom poslu izvanredno predan nastavnik dr. sc. Marijan Maticka je svojim znanjem omogućio brojnim mladim povjesničarima da dođu do relevantnih spoznaja za važne teme iz novije i najnovije hrvatske povijesti. Predajući ovaj predmet dr. sc. Matijan Maticka je koristio najsuvremenije spoznaje na području svog predmeta, te je ta dostignuća prenosio studentima povijesti, objašnjavajući, docirajući i savjetujući prilikom rada u nastavi i na seminarima, a sam je bio mentor za 39 obranjenih diplomskih radova, 8 magistarskih radova i četiri disertacije u razdoblju koje zahvaća ovaj izvještaj. Predavajući pregledna predavanja o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća velikim grupama koje su brojile 120 do 150 studenata dr. sc. Maticka je nastojao veću pažnju posvetiti specijalnim kolegijima na seminarskoj i izbornoj nastavi birajući teme kao što su "Hrvatska u ratu 1941.-1945", "HRSS/HSS u Hrvatskom političkom životu 1918.-1953.", "Agrarne reforme u Hrvatskoj 1918.-1953.", "Svjedočanstvoa o prilikama u Hrvatskoj 1966.-1972."

            Kandidat je mnogo radio i na poslijediplomskim studijima. U okviru nastave povijesti poslijediplomskog studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Marijan Maticka izabran je u školskoj godini 1999./2000 za nositelja predmeta Hrvatsko društvo i kultura u 20. stoljeću, te je nastavu organizirao tako da su na njoj sudjelovali i neki znanstvenici iz Hrvatskog instituta za povijest, a sam je držao posebne kolegije kao što su "Pitanja hrvatske državnosti (1918.-1992.", "Položaj seljaštva u Hrvatskoj u komunističkoj zamisli razvoja sela i poljoprivrede", "Promjene vlasničkih odnosa i koncepti gospodarskog razvoja Hrvatske 1945.-1965." "Metodski problemi istraživanja novije hrvatske povijesti".

            U školskoj godini 1999./2000. i 2000./2001. dr. sc. Maticka sudjelovao je ponovno u nastavi diplomskog studija povijesti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

            Dr. Marijan Maticka je bio u ovom razdoblju član u 22 komisije za ocjenu magistarskih radova i u 18 komisija za ocjenu doktorskih disertacija. Velikom broju studenata bio je mentor ili predsjedavajući povjerenstva za obranu. U zaključku nastavne djelatnosti dr. M. Maticke možemo ustvrditi da on vrlo savjesno i kvalitetno obavljao sve svoje nastavne obaveze i doprinjeo unapređenju povijesne nastave u Hrvatskoj.

           

            4. Stručna djelatnost

            Dr. sc. Marijan Maticka je bio urednik struke hrvatska povijest u 20. stoljeću u svescima 1-4 Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda. Priredio je za Hrvatsku enciklopediju ove tekstove: AVNOJ, Banovina Hrvatska, Država SHS, Hrvatska povijest od 1918. do 1990., te biografije povjesničara dr. Ive Banca, dr. Ljube Bobana i dr. Vase Bogdanova, te biografije petnaestak drugih osoba iz političkog ili povijesnog života Hrvatske.

            Napisao je i dva stručna članka od kojih jedan nosi naslov "Protiv Londonskog ugovora" (Kolo, 1998., 254-255), a drugi "Kontinuiteti i diskontinuiteti hrvatske političke povijesti u 20. stoljeću" za knjigu sažetaka za Prvi kongres hrvatskih povjesničara. Na organiziranju tog Kongresa dr. sc. Maticka se je mnogo angažirao oko određivanja njegove osnovne koncepcije, a i sam je imao jedno zanimljivo plenumsko izlaganje.

            S dr. sc. Mirom Kolar i dr. sc. Ivom Goldsteinom uredio je "Spomenicu Ljube Bobana". Bio je član uredništva "Zbornika Mirjane Gross". Sada je član uredništva "Spomenice Filipa Potrebice".  

            Dr. sc. Marijan Maticka je bio član uredničkog kolegija "Radova" br. 32-33 Zavoda za Hrvatsku povijest, a od 1999. je član uredničkog odbora "Časopisa za suvremenu povijest". Svi ovi radovi u uredništvima uključivali su recenziranje brojnih radova i davanje mišljenja o spornim tekstovima uz određene sugestije za ispravak. Dr. sc. Maticka je recenzirao i brojne radove drugih znanstvenika od kojih su mnogi danas relevantne knjige za hrvatsku povijest.

            Član je projektnog tima Povijest hrvatskog novog vijeka u izdavačkoj kući "Barbat" čiji je voditelj dr. sc. N. Stančić.

            U 2000. radio je kao član Povjerenstva Ministarstva prosvjete i sporta za prosudbu udžbenika povijesti.

            Aktivan je i u povijesnom društvima. Pristupnikova uspješnost na stručnom polju je velika i ima različite oblike, uz osobito nastojanje razvijanja kritičkog povijesnog mišljenja.

 

            Zaključno mišljenje

            Na osnovi gore navedenog, kao i iz priložene bibliografije, možemo zaključiti da je dr. m. Maticka istaknuti hrvatski povjesničar, no najviše je poznat po unapređivanju sveučilišne nastave povijesti i kod pomaganja izgradnje mladog znanstvenog povijesnog kadra.

            Dr. sc. M. Maticka ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora na osnovi čl. 74. stav 3. Zakona o visokim učilištima i čl. 43. stava 3  Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Ima doktorat znanosti, radi pet godina u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora, uspješno djeluje kao nastavnik i kao znanstveni djelatnik, te je prisutan na povijesnoj sceni kod znanstvenih skupova, te u organizaciji povijesnog rada. On ispunjava uvjete Rektorskog zbora o tzv. minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja jer je bio mentor za 39 diplomskih radova, 8 magistarskih i četiri doktorske radnje.

            Do izbora u znansteno-nastavno zvanje izvanrednog profesora objavio je jednu knjigu, 34 izvornih znanstvenih radova, jedno poglavlje u knjizi, 12 stručnih radova, 37 enciklopedijskih tekstvoa i 48 prikaza. Nakon izbora u zvanje izvanrednog profesora (1999) objavio je 8 izvornih znanstvenih radova (od čega su tri u tisku), dva stručna rada i 22 značajnih enciklopedijskih tekstova. Ukupno je dakle objavio jednu knjigu,  42 izvorna znanstvena rada, 14 stručna rada, jedno poglavlje u knjizi, 59 enciklopedijskih tekstova i 48 prikaza. Bio je član uredništva više značajnih monografija i časpisa.

            Svi su radovi kandidata objavljeni u časopisima i publikacijama s međunarodno priznatom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časpisima i publikacijama, pa je time dr. sc. Marijan Maticka udovoljio minimalne uvjete koje je propisalo Znanstveno područno vijeće za humanističkih znanosti.

            Na osnovi svega iznesenog povjerenstvo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

                                                                  p r e d l a ž e

 

da dr. sc. Marijana Maticku izabere u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest na Katedri za hrvatsku povijest za predmet Hrvatska povijest u 20. stoljeću na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Zagreb,22. studenog 2003.

                                                                        Stručno povjerenstvo:

 

                                                dr. sc. Mira Kolar, red. prof., Zagreb

 

                                                dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof., Zagreb

 

                                                dr. sc. Petar Strčić, akademik, Zagreb 

 


Dr. sc. Tomislav Raukar, red. prof.

Dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

Dr. sc. Nenad Vekarić, znanstveni savjetnik

 

 

 

 

            FAKULTETSKO VIJEĆE FILOZOFSKOG FAKULTETA

            SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

            Z a g r e b

 

 

 

Predmet: Izvješće Stručnog povjerenstva s prijedlogom da se,

                 dr. sc. Zdenka Janeković-Römer, docent, izabere u

                 znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora

 

 

 

            Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 14. srpnja 2003. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest, na Katedri za hrvatsku povijest, za predmet Hrvatska povijest u srednjem vijeku II, u Odsjeku za povijest. Nakon uvida u natječajnu dokumentaciju Vijeću podnosimo ovo

 

 

                                                            I Z V J E Š Ć E

 

 

            Na natječaj, objavljen u «Vjesniku» 21. srpnja 2003., prijavila se dr. sc. Zdenka Janeković Römer, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

 

 

I. Životopis

 

            Dr. sc. Zdenka Janeković Römer rođena je u Zagrebu 20. kolovoza 1961. godine, gdje je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1985. povijest i komparativnu književnost. Na istom je fakultetu, na Odsjeku za povijest, upisala poslijediplomski studij Hrvatska povijest srednjega vijeka i 1991. magistrirala radnjom Dubrovačka obitelj u 14. i 15. stoljeću, na kojemu je 1997. i doktorirala radnjom Dubrovačko plemstvo u 15. stoljeću.

            Nakon magistriranja 1991. izabrana je za asistenta na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1998. u zvanje višeg asistenta, a 1999. u zvanje docenta, na Katedri za hrvatsku povijest, za predmet Hrvatska povijest u srednjem vijeku. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu predavala je, uz predmet Hrvatska povijest u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, i predmete Povijest Dubrovnika, Pomoćne povijesne znanosti, Uvod u povijesnu znanost, te izborne kolegije iz hrvatske i europske povijesti srednjega vijeka. Zajedno s dr. Nellom Lonza vodila je od 1993. do 1998. Dubrovačku medievističku radionicu, pri Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. U sklopu tog programa održavala je vježbe iz latinske paleografije, niz predavanja i mentorstva. Od 2001. godine voditeljica je Poslijediplomskog studija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

            Član je Društva za hrvatsku povjesnicu, Društva za povijest svakodnevice «Otium», Society for urban history i Association for gender history «Klio». Od 1991. član je redakcije Časopisa «Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti» u Dubrovniku.

            Godine 2000. nagrađena je godišnjom nagradom Matice hrvatske za najbolje znanstveno djelo za knjigu Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma (Dubrovnik, 1999).

 

 

 

II. Znanstvena djelatnost

 

            Glavna područja znanstvenog istraživanja dr. sc. Zdenke Janeković Römer su plemstvo, obitelj, društvena praksa i kultura u srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku. Proučavala je političke i društvene institucije Dubrovačke republike i njezine odnose s Mletačkom Republikom i ugarskom krunom. Povijesti dubrovačke države i vladajućeg staleža pristupala je iz šire perspektive, spajajući elemente društvene, političke i kulturne povijesti, te povijesti vlasteoskih rodova i povijesne demografije. Bavila se i pitanjima historiografije, odnosno teoretskim dimenzijama povijesne discipline. Definirajući mentalitet i način djelovanja ljudi, kao i institucionalni razvoj, nastojala je objasniti i međuovisnost diskursa i praktičnog iskustva, dakle, naraciju kao medij izvora i povijesne discipline. U posljednje vrijeme u središtu su njezine znanstvene pozornosti kulturne, vjerske i društvene promjene, te jačanje državne represije u Dubrovniku potkraj XV. i u XVI. stoljeću.

            Do izbora u zvanje docenta (1999.) dr. sc. Zdenka Janeković Römer objavila je jednu knjigu, 15 izvornih znanstvenih radova, 2 pregledna rada, 2 stručna rada, jedno prethodno priopćenje i 7 prikaza. Nakon izbora u zvanje docenta (1999.) objavila je dvije knjige, jedno poglavlje u knjizi, 7 izvornih znanstvenih radova, uz jedan izvorni znanstveni rad u tisku, 2 pregledna rada, 2 stručna rada i 2 prikaza. Ukupno je, dakle, objavila 3 knjige, jedno poglavlje u knjizi, 22 izvorna znanstvena rada, s jednim u tisku, 4 pregledna rada, 4 stručna rada, jedno prethodno priopćenje i 9 prikaza. Nakon posljednjeg izbora bila je urednica knjige Filip de Diversis, Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta (Dubrovnik-Zagreb, 2000).

            Premda je područje znanstvenih istraživanja dr. sc. Zdenke Janeković Römer  tematski široko, smješteno između teorijskih razlaganja o povijesnoj znanosti i neposredne istraživačke prakse, ipak je ona prije svega povjesničar srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog Dubrovnika. Istraživanju dubrovačke povijesti posvetila je glavninu svojih znanstvenih radova, kako prije, tako i poslije izbora za docenta (1999.).

            Obje knjige, koje je  dr. sc. Zdenka Janeković Römer objavila nakon izbora za docenta (1999.), razmatraju važna područja povijesti Dubrovnika u srednjem i ranom novom vijeku.

            Knjiga Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma (Zagreb-Dubrovnik, 1999) široki je pogled na dubrovačku vlastelu, počevši od njihovih stvarnih i izmišljenih korijena do zaokruženih staleških, političkih, ideoloških, gospodarskih i duhovnih koordinata, kakve se uspostavljaju u XV. i XVI. stoljeću. Autorica ističe da su počeci vlasteoskog staleža i Dubrovačke Republike bili isti: nasljeđe komune i njezinih institucija koje je kasnije odmijenila aristokratska republika, te stvarno i izmišljeno antičko nasljeđe, ugrađeno u vlasteosku ideologiju. Do XV. stoljeća Dubrovnik se oblikovao kao aristokratska republika u kojoj vlast pripada patricijatu, rigorozno zatvorenom i nasljednom, pri čemu se pojam dubrovačkog vlastelinstva u potpunosti izjednačio s pojmom vlasti. Određujući mjesto  vlastele u dubrovačkom društvu, autorica ulazi i u složeni svijet društvenih odnosa i osjećajnosti dubrovačkog XV. stoljeća. Ona postavlja pitanja o odnosima i vezama unutar patricijata, te o složenim načinima komunikacije s pripadnicima drugih društvenih slojeva. U knjizi se stoga pojavljuju vlasteoske skupine, isključene iz vlasti, to jest iz potpunog vlasteoskog statusa, tj. malodobna vlastela, žene i pripadnici svećenstva i crkvenih redova. Autorica razmatra brojna pitanja, koja historiografija uglavnom nije istraživala, primjerice, shvaćanje mladosti u srednjem vijeku ili o čistoći vlasteoskog podrijetla. Stoga se knjiga Okvir slobode metodološki može odrediti polazištima povijesne antropologije i to prije svega središnjim mjestom koje nastoji dati čovjeku. U osnovicu analize o dubrovačkom društvu u razdoblju srednjega vijeka i humanizma, oslonjenoj na pomnu kritiku obimne građe iz Državnog arhiva u Dubrovniku, autorica je postavila niz pitanja o slobodi, čovjeku, individualnosti i duhovnosti.

            U knjizi Višegradski ugovor: temelj Dubrovačke Republike (Zagreb, 2003) dr. sc. Zdenka Janeković Römer istražuje jedan od najvažnijih dokumenata dubrovačke povijesti – privilegij kralja Ludovika Anžuvinca Dubrovniku, izdan u Višegradu 27. svibnja 1358., kojim je određen odnos između Dubrovnika i ugarskog kraljevstva. Postajući dijelom ugarskog kraljevstva, Dubrovnik je prvi put ušao u političku zajednicu s hrvatskim zemljama. Kralj Ludovik je Dubrovniku dao zaštitu i povlašteni položaj među dalmatinskim gradovima i time gradu omogućio samostalan razvoj. Odnosi, utvrđeni Višegradskim ugovorom, bili su velik korak naprijed prema potpunoj samostalnosti Dubrovnika. Od 1358. godine Dubrovnik je u stvari postao posve autonoman, pod nominalnim vrhovništvom ugarskih kraljeva. Autorica je u knjizi donijela novu transkripciju i prijevod obaju originala Višegradskog ugovora, oslanjajući ih na temeljitu paleografsku i diplomatičku analizu. Dodajući Višegradskom ugovoru druge važne isprave i izvatke iz dubrovačkih kronika, dr. sc. Zdenka Janeković Römer je oblikovala cjelovitu predodžbu o odnosima Dubrovnika prema Ugarskoj, Veneciji i dalmatinskim gradovima u XIII. i XIV. stoljeću.

            Istraživačkom području dubrovačke povijesti u srednjem vijeku pripada i knjiga Filip de Diversis, Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta (Dubrovnik-Zagreb, 2000), kojoj je dr. sc. Zdenka Janeković Römer bila urednica. Knjiga je nastala u sklopu rada Dubrovačke medievističke radionice i projekta kojemu je bila voditeljicom, a urednica je priredila transkripcije i prijevode govorâ Filipa de Diversis za tisak, te napisala uvodnu studiju: Dubrovački govori Filipa de Diversis: kratka pouka o humanizmu (9-49). Smrt kralja Sigismunda Luksemburškog (1437), te krunidba i smrt kralja Alberta Habsburškog bili su prilike za svečana okupljanja dubrovačke vlastele i puka u katedrali svete Marije. Govore u čast dvojice kraljeva održao je Filip de Diversis, humanist iz Luke i učitelj u Dubrovniku. On je isticao pothvate dvojice kraljeva, navlastito one koji su utjecali na sudbinu Dubrovnika, ugarskog kraljevstva i kršćanstva, ali su u središtu govornikova zanimanja bili grad Dubrovnik, njegova vlastela i stanovnici, političko uređenje, društveni običaji i vrijednosti. Njegovi govori nisu sasvim pouzdan izvor o političkom djelovanju Sigismunda i Alberta, ali zato svjedoče o stilu, ukusu vremena, književnom stvaralaštvu i običajima.

            Istom istraživačkom području pripada i šest izvornih znanstvenih radova dr. sc. Zdenke Janeković Römer.

            U radu O poslaničkoj službi i diplomatskom protokolu Dubrovačke Republike u 15. stoljeću (Zbornik Diplomatske akademije 4, 1999, 193-203) autorica istražuje značajke i ciljeve dubrovačke diplomacije u višestruko prijelomnom XV. stoljeću, koje je obilježila politička samostalnost Republike i turska opasnost. Vanjska politika Dubrovnika i njegova diplomacija u prvoj polovici XV. stoljeća bili su određeni odnosom prema ugarskom kralju, ali su u sredini stoljeća Dubrovčani bili primorani na vazalski odnos prema turskom sultanu.

            Članak Staleška uvjetovanost vlasti u Dubrovačkoj Republici (Acta Histriae VII, 1999, 215-232) razmatra oblikovanje vlasti u srednjovjekovnom Dubrovniku i njezine staleške značajke. Autorica prati razvoj vlasti u Dubrovniku i smatra da se prvi znakovi budućeg plemićkog monopola na vlast primjećuju već u  XI. i XII. stoljeću kad istaknuti pripadnici gradskog društva počinju preuzimati položaje sudaca i konzula. Zatvaranjem vijeća 1332. godine uspostavljen je plemićki monopol na vlast, a nakon priznavanja vrhovne vlasti ugarskih kraljeva institucije vlasti toliko su staleški definirane da je Republika izjednačena s vlastelom.

            U prilogu Public Rituals in the Political Discourse of Humanist Dubrovnik (Dubrovnik Annals 6, 2002, 7-44) dr. sc. Zdenka Janeković Römer analizira značajke i ulogu rituala u razvoju srednjovjekovnog Dubrovnika. Državni protokol, oblikovan u XV. stoljeću, liturgijske svečanosti, pa i one pučke, ističe autorica imaju i političku svrhu jer učvršćuju ustaljeni poredak. Ciklus vjerskih svečanosti koje se povezuju sa svjetovnim, političkim vrijednostima, čini okosnicu ceremonijala koji učvršćuje zajednicu i društveni red. Na istoj su razini političkih shvaćanja bile i druge prilike, izbor kneza, primanje stranih velikodostojnika, zadušnice za ugarske kraljeve ili pogrebi vlastele.

            U dva znanstvena priloga: La legge come sopruso: Le autoritŕ municipali e la vita privata nella Repubblica di Dubrovnik a cavallo tra Medievo ed Etŕ moderna (Acta Histriae, 10, 2002, 265-283) i Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni život u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku (Anali Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku, 41, 2003, 9-43), s jednakim naslovima, ali od kojih je posljednji bitno proširena verzija prvoga članka,  dr. sc. Zdenka Janeković Römer istražuje djelovanje vlasti i zakonskih odredaba na privatni život dubrovačkih građana. Vlast je zadirala u različite segmente privatnosti od sklapanja braka i ugovora o mirazu, preko obiteljskog života i seksualnosti, do naoko perifernih pojava kao što su igre i odijevanje ili zabave mladeži. Pritisak zakona na privatni život građana autorica smatra oblikom nasilja jer je ograničavao prava pojedinaca, ali ističe i to da se u tim ograničenjima zrcali oblikovanje dubrovačke državnosti u kasnom srednjem vijeku i potpuna prevlast svjetovnih vlasti nad Crkvom.

            Na istoj je istraživačkoj razini i prilog Marija Gondola Gozze: La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku (u: Žene u povijesti – Historija bez žena, Zagreb: Ženska infoteka, u tisku). U središtu je istraživačkog zanimanja posveta koju je 1582. godine dubrovačka plemkinja Marija de Gondola napisala kao uvod u djelo svojega muža Nikole de Gozze, u kojemu je raspravljao o Aristotelovoj meteorologiji. Kako se ona nije zaustavila na uobičajenim okvirima žanra, nego je uputila i oštre kritike dubrovačkoj sredini, prvo je izdanje Nikoline knjige odmah zabranjeno. Zabrana je potekla iz samog vrha dubrovačke vlasti, pa je to, zaključuje autorica, samo jedan primjer miješanja dubrovačkih vlasti u sferu privatnosti.

            Dva rada dr. sc. Zdenke Janeković Römer odnose se na metodologiju povijesne znanosti.

U prilogu O pisanju povijesti i znanju o prošlosti (Zbornik Mirjane Gross, Zagreb 1999, 445-458) autorica razmatra pitanje povijesne naracije i smatra da literarnost ne treba progoniti iz teorije povijesti, a naraciju svesti na golu funkciju povijesnog istraživanja. Ona ističe da povijest kao disciplinu podjednako konstituiraju  i istraživački postupci i literarni iskaz, te da je oni zajedno čine prepoznatljivom disciplinom koja ima svoj predmet, metode i spoznajnu vrijednost.

U članku Povijesna spoznaja i metodologija povijesti u post-moderni (Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 31, 2000, 203-220) autorica razlaže o pojmu povijesti i ističe da se već od XIX. stoljeća raspravlja o tome što je povijest, je li ona znanost ili umjetnost i može li uopće spoznati prošlu zbilju. Nakon izlaganja o suprotstavljenim gledištima i teorijama postmoderne, autorica zaključuje da se historiografija ne može svesti ni na naraciju ni na tradicionalnu kritiku izvora, nego da mora spajati i jedno i drugo.

Znanstvena djelatnost dr. sc. Zdenke Janeković Römer ističe se istraživačkim širenjem prema nedovoljno proučenim ili posve nepoznatim područjima srednjovjekovne i ranonovovjekovne prošlosti, prije svega one dubrovačke. Njezino je razlaganje pomno utemeljeno na uvažavanju spoznaja historiografije i, u prvom redu, na arhivskim vrelima, pa je to primjetna značajka njezinih knjiga i znanstvenih priloga.

No znanstvena djelatnost dr. sc. Zdenke Janeković Römer iskazivala se i u sudjelovanju na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, u  uredništvima znanstvenih časopisa, te studijskim boravcima u inozemstvu.

Sudjelovala je na 9 znanstvenih skupova u Hrvatskoj i to:

  1. Zvonimir, kralj hrvatski, Zagreb-Split, prosinac 1989; referat: «Obiteljski odnosi u hrvatskom društvu 11. stoljeća.»
  2. Povijest svakodnevice. Iz tradicije hrvatske historiografije – Josip Matasović, Zagreb 11. 11. 1992; referat: «Narodna starina. Historiografski vrhunci i borba za opstanak.»; referat: «Sve opsade Dubrovnika: Obitelj kao faktor društvene sigurnosti.»
  3. Dubrovčanin Benedikt Kotruljević, Hrvatski i svjetski ekonomist XV. stoljeća. Dubrovnik, 17-19. X. 1996; referat: «Obitelj u Dubrovniku u kasnomu srednjem vijeku i njezin odraz u djelu Benedikta Kotruljevića.»
  4. Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Cavtat, 25-27. studeni, 1996; referat: «Stjecanje Konavala: Antička tradicija i mit u službi diplomacije.»
  5. Tisuću godina dubrovačke (nad)biskupije: (998. - 1998.) Dubrovnik, 13. -15. travnja 1998; referat: «Moć riječi: Propovjednici u srednjovjekovnom Dubrovniku.»
  6. Hrvatska srednjovjekovna diplomacija. Zadar, 9-11- rujna 1998; referat: «O poslaničkoj službi i diplomatskom protokolu Dubrovačke Republike u XV. stoljeću.»
  7. Vjekoslav Klaić: život i djelo, Slavonski Brod, Garčin, 6-7. 11. 1998; referat: «Vjekoslav Klaić na Zagrebačkom sveučilištu.»
  8. Women in History – History Without Women. Dubrovnik, IUC, 10-12. svibnja 2001; referat: «Marija Gondola Gozze: La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku.»
  9. Nikola Nalješković u kontekstu povijesti, književnosti, kazališta i kulture. Dubrovnik, 6-8. studenog 2003; referat: «Pučka krv i plemstvo duha: život renesansnog Dubrovnika u djelu Nikole Nalješkovića.»

te na 8 znanstvenih skupova u inozemstvu:

1.   Where does Europe end? An international conference on household structures, demographic patterns and cultural identities in Central and Eastern Europe.Budapest, 6-9 April 1994. Supported by the Cambridge Commission of the European Communities under the Cooperation in Science and Technology with Central and Eastern European Countries programme (PECO); referat: «Mediterranean family pattern and it's differences in comparison to other forms of family organization in Croatia.»

  1. Second International Medieval Congress in Leeds, UK, July, 1995; referat: «Women without power: Ragusan noble women in 15th century»
  2. Gender and History Workshop, Budapest, May 1995; referat: «Gender and politics in 15th century Dalmatia.»
  3. Sistemi oblasti in oblast institucij, Koper, listopad 1997; referat: "Staleška uvjetovanost vlasti u Dubrovačkoj Republici"
  4. Govorica nasilja, Mednarodna znanstvena konferenca, Koper, 11. –13. oktober 2001; referat: «La legge come sopruso: le autoritŕ municipali e la vita privata nella Repubblica di Dubrovnik a cavallo tra Medioevo ed Etŕ moderna.»
  5. Segregation, integration and assmilation in medieval towns. Central European University, Budapest, 20-22. February 2003; referat: "Diversified differences: ethnic and religious minorities in medieval Dubrovnik"
  6. «Der Beitrag der byzantinischen Gelehrten zur abendländischen Renaissance des 14. und 15. Jahrhunderts», Nürnberg, 30. 5. – 2. 6. 2003; referat: «The Impact of Byzantine culture in Renaissance Dubrovnik and Dalmatia
  7. Dalmatien als Raum europäischen Kultursynthese, Bonn, Slavistiches Seminar Universität Bonn, 6-10. 10. 2003; referat: «Medieval and Renaissance Dubrovnik: meeting-place of Slavonic and Latin Europe»

Suradnik je u domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima, primjerice, s Central European University u Budimpešti, Sveučilištem u Beču i Institut  für Wirtschafts- und Sozialgeschichte, te Max Planck Institut für Geschichte iz Göttingena. Surađuje sa Znanstvenoraziskovalnim centrom SAZU u Ljubljani, a osobito intenzivno sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Bila je stipendist Ősterreichisches Ost- und Südosteuropa Institut u Beču (1994), Central European University u Budimpešti (1994, 1995, 1998, 2000) i Max Planck Institut für Geschichte u Göttingenu (1999).

 

 

 

III. Nastavna djelatnost

 

            Nastavna djelatnost dr. Zdenke Janeković Römer iznimno je opsežna, kako na matičnom Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tako i u drugim institucijama.

            U sklopu Katedre za hrvatsku povijest održavala je predavanja, seminare i ispite iz predmeta Hrvatska povijest u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, a uz to je predavala i predmete: Pomoćne povijesne znanosti, Uvod u povijesnu znanost, Povijest Dubrovnika i niz izbornih kolegija iz hrvatske i europske povijesti u srednjem vijeku.

            Od 1993. do 1998. održavala je u Dubrovniku, u sklopu programa Dubrovačke medievističke radionice, predavanja i vježbe iz latinske paleografije.

Od 1994. do 1998. predavala je Pomoćne povijesne znanosti i Hrvatsku povijest srednjega vijeka na studiju povijesti Pedagoškog fakulteta u Puli. U ljetnom semestru 2001. godine održala je niz predavanja iz srednjovjekovne hrvatske povijesti na Otto-Friedrich-Universität u Bambergu. U ljetnom semestru 2003. godine održala je seminar o svojim arhivskim istraživanjima u Državnom arhivu u Dubrovniku u Znanstvenoraziskovalnom centru SAZU u Ljubljani.

            Ukupno je 27 puta bila mentor pri izradi diplomskih radova (Mladen Domazet, Manuela Kujundžić, Franko Dota, Frane Šarić, Zrinka Pešorda, Domagoj Sironić, Tinka Morović, Zvonka Grgurina, Ana Mataša, Minela Fulurija, Željko Čmelješević, Mirela Soldo, Vanja Skeledžija, Danijela Stojanović, Lucija Čutura, Gabrijela Vodanović, Maja Vujević, Lucija Maslać, Anica Jagić, Tihana Stančec, Dubravka Vuleša, Andreja Klen, Marina Magdić,Mirjana Kamber, Dražen Nemet, Zrinka Ivković i Danijela Horvat), a često je bila i član povjerenstava prilikom obrane diplomskih radnji, izrađenih pod mentorstvom drugih nastavnika.

            Mentorski je vodila četiri magistranda (Zrinka Pešorda, Marija Mogorović, Valerija Turk, Tinka Morović) i jednog magistranda kao vanjski ocjenjivač na CEU u Budimpešti (Lovro Kunčević). Bila je mentorom dvoje doktoranada (Gordan Ravančić i Zrinka Pešorda)

            Voditeljica je Poslijediplomskog studija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojemu održava predavanja iz hrvatske povijesti u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.

            Tako razvijena nastavna djelatnost dr. sc. Zdenke Janeković Römer oslanjala se na njezin istraživački rad, pa je na studente na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, te u mentorskom radu pri izradi magistarskih i doktorskih radnji, prenosila svoje znanstvene spoznaje, utemeljene na novim metodološkim postupcima i shvaćanjima povijesnoga.

 

 

 

IV. Stručna djelatnost

 

            Do izbora u zvanje docenta dr. sc. Zdenka Janeković Römer je objavila 2 pregledna rada, 2 stručna rada, jedno prethodno priopćenje i 7 prikaza; nakon izbora u to zvanje 2 pregledna rada, 2 stručna rada i 2 prikaza. Ukupno je objavila 4 pregledna rada, 4 stručna rada jedno prethodno priopćenje i 9 prikaza.

            Skupina stručnih radova dopunjuje znanstveni profil i širinu znanstvenih interesa dr. Zdenke Janeković Römer.

            U stručnom članku Ne cvatu svakome klekovi ružama (Dubrovački horizonti 37, 1997, 29-33) autorica analizira zbivanja u Dubrovniku 1436. godine nakon otmice jedne redovnice samostana sv. Klare koju je počinio franjevac iz samostana Male braće. Suprotno pravnim normama, suđenje je u tom slučaju dubrovačka vlada oduzela dubrovačkom nadbiskupu, ne obazirući se na prosvjede Crkve. Razlogom je bila činjenica da je oteta redovnica bila iz vlastelinske obitelji, dok je franjevac bio seljački sin. U članku se taj slučaj analizira kao primjer staleških prioriteta dubrovačke vlastele, potiskivanja crkvene hijerarhije i kršenja crkvenog prava.

            Stručni rad Mirjana Gross: traganje za novim putovima povijesnog mišljenja (Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 32-33, 1999-2000, 481-484) upozorava na iznimnu važnost djelatnosti prof. dr. Mirjane Gross u promišljanju o novim metodološkim smjernicama i shvaćanjima povijesne znanosti u svjetskoj historiografiji u drugoj polovici XX. stoljeća.

            U preglednom članku Vjekoslav Klaić na Zagrebačkom sveučilištu (u: «Vjekoslav Klaić. Život i djelo», Zagreb-Slavonski Brod 2000, 363-374) dr. sc. Zdenka Janeković Römer prikazuje sveučilišni rad Vjekoslava Klaića između 1879. i 1922. godine, i razmatra njegova metodološka gledišta. Autorica zaključuje da je Vjekoslav Klaić pripadao onoj skupini povjesničara koji su u nastavu počeli uvoditi i razmišljanja o teoriji povijesti.

 

 

 

V. Zaključak: mišljenje i prijedlog

 

            Ocjenjujući znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost pristupnice, Stručno povjerenstvo smatra da je dr. sc. Zdenka Janeković Römer, docent Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknuta hrvatska povjesničarka - koja je svojim istraživačkim rezultatima, utemeljenima na promišljanjima o novim metodološkim shvaćanjima povijesne znanosti i kritičkim odnosom prema podacima vrela, unaprijedila poznavanje hrvatske srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti, u prvom redu  povijesti Dubrovnika i njegova društva, a po tome i spoznajne obzore hrvatske historiografije - u svemu udovoljila zakonskim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

            Znanstvenim i nastavnim radom, objavljenim znanstvenim i stručnim člancima i monografijama, te plodnom nastavnom i pedagoškom djelatnošću, kako na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tako i na drugim hrvatskim i inozemnim visokim učilištima i institucijama, dr. sc. Zdenka Janeković Römer je udovoljila uvjetima iz čl. 42, stavka 2, «Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti» i čl. 74, stavka 2 «Zakona o visokim učilištima». Isto tako, pristupnica je svojom cjelokupnom djelatnošću, kako do izbora u zvanje docenta, tako i nakon izbora u to zvanje u svemu udovoljila uvjetima Rektorskog zbora, odnosno «Odluke o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja» (Narodne novine br. 94, 1996, str. 4097-4098) - pristupnica je sadržajno i metodički unaprijedila nastavni proces; mentorski je vodila pet magistranata i dva doktoranda, te 27 diplomskih radnji na dodiplomskom studiju; od 2001. godine voditeljica je poslijediplomskog studija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1993. do 1998. bila je voditeljica  Dubrovačke medievističke radionice, pri Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku i, napokon, njezine su knjige («Rod i grad. Dubrovačka obitelj od 13. do 15. stoljeća» i «Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma») obvezatni tekstovi u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

            Dr. sc. Zdenka Janeković Römer je do izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta objavila  jednu knjigu, 15 izvornih znanstvenih radova, 2 pregledna rada, 2 stručna rada, jedno prethodno priopćenje i 7 prikaza. Nakon izbora u zvanje docenta (1999.) objavila je dvije knjige, jedno poglavlje u knjizi, 7 izvornih znanstvenih radova, uz jedan izvorni znanstveni rad u tisku, 2 pregledna rada, 2 stručna rada i 2 prikaza. Ukupno je, dakle, objavila 3 knjige, jedno poglavlje u knjizi, 22 izvorna znanstvena rada, s jednim u tisku, 4 pregledna rada, 4 stručna rada, jedno prethodno priopćenje i 9 prikaza. Nakon posljednjeg izbora bila je urednica knjige Filip de Diversis, Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta, (Dubrovnik-Zagreb, 2000.). Od znanstvenih radova nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta (jedno poglavlje u knjizi, 7 izvornih znanstvenih radova i jedan izvorni znanstveni rad u tisku) 6 je radova objavljeno u časopisima i publikacijama s međunarodno priznatom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama, pa je time dr. sc. Zdenka Janeković Römer u potpunosti udovoljila «Minimalnim uvjetima za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja» što su ih utvrdila znanstvena područna vijeća (Narodne novine br. 38, 1997, str. 1506).

            U skladu s time Stručno povjerenstvo

 

                                                                p r e d l a ž e

 

da se dr. sc. ZDENKA JANEKOVIĆ RŐMER izabere u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest, za predmet Hrvatska povijest u srednjem vijeku II, na Katedri za hrvatsku povijest u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

                                                                           Stručno povjerenstvo:

 

 

                                                            __________________________________

                                                            Dr. sc. Tomislav Raukar, redoviti profesor

 

                                                            __________________________________

                                                            Dr. sc. Ivo Goldstein, redoviti profesor

                                                           

                                                            __________________________________

                                                            Dr. sc. Nenad Vekarić, znanstveni savjetnik

 

 

 

 

Zagreb, 9. studenoga 2003.     

                       

 

 

 


Zdenka Janeković Römer

 

POPIS RADOVA PRIJE POSLJEDNJEG IZBORA

 

Knjige:

 

1.             Rod i grad. Dubrovačka obitelj od 13. do 15. stoljeća. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zavod za hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu, 1994.

 

Izvorni znanstveni rad objavljen u zborniku/knjizi:

1.       «Obiteljski odnosi u hrvatskom društvu XI. stoljeća.» Zbornik "Zvonimir, kralj hrvatski". Zagreb 1995: 115-122.

2.       «Obitelj u Dubrovniku u kasnomu srednjem vijeku i njezin teoretski odraz u djelu Benedikta Kotruljevića.» Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa "Dubrovčanin Benedikt Kotruljević, Hrvatski i svjetski ekonomist XV. stoljeća, Zagreb 1996: 123-134.

3.       «Sabori kraljevina Hrvatske i Slavonije od kraja 13. stoljeća do 1526.» u: Slava Saboru., Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, ur. Ankica Pandžić, 1997: 14-18.

4.       «Noble Women in Fifteenth-Century Ragusa.» u: Women and Power in East Central Europe - Medieval and Modern. ed. Marianne Sághy. East Central Europe, Special Issue, 20-23, 1 (1996): 141-170.

5.      «Stjecanje Konavala: Antička tradicija i mit u službi diplomacije.» u: Konavle u prošlosti sadašnjosti i budućnosti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Cavtatu od 25. do 27. studenog 1996. godine, sv. I, 1998: 31-45.

6.       «Priznanje krune svetog Stjepana - izazov dubrovačke diplomacije.» Zbornik Diplomatske akademije 3 (1998): 293-303.

 

Izvorni znanstveni radovi objavljeni u časopisima:

 

1.       «Rodbinski odnosi u dalmatinskom društvu XIII. i XIV. stoljeća.» Historijski zbornik XLV 1992: 179-194.

2.       «Stranac u srednjovjekovnom Dubrovniku: između prihvaćenosti i odbačenosti.» Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 26 (1993): 27-37.

3.       «Sve opsade Dubrovnika: Obitelj kao faktor društvene sigurnosti.» Dubrovnik IV, 2, 1993: 235-240.

4.       «"Post tertiam campanam" - Noćni život Dubrovnika u srednjem vijeku.» Otium 1 (1), 1993: 6-13. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 32 (1994): 7-14. (proširena verzija)

5.       «Das Nachtleben Dubrovniks im Mittelater.» Historische Anthropologie 1 (1995): 100-111.

6.       «Na razmeđi ovog i onog svijeta. Prožimanje pojavnog i transcendentnog u dubrovačkim oporukama kasnoga srednjeg vijeka.» Otium 2/3-4 (1994): 3-16.

7.       «"Pro anima mea et predecessorum meorum". The Death and the Family in 15th Century Dubrovnik.» Otium 3/1-2 (1995) (Medium aevum quotidianum, 35, 1996): 25-34.

8.       «Javni rituali u političkom diskursu humanističkog Dubrovnika.» Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29, 1996: 68-86.

9.       «Povijesno iskustvo i pisanje povijesti u Petrićevu sustavu spoznaje svijeta.» u: Frane Petrić - O 400. obljetnici smrti hrvatskoga renesansnoga filozofa. Dubrovnik VIII, 1-3 (1997): 44-59.

 

Građa: Prethodno priopćenje:

 

1.                   Zdenka Janeković Römer, Nella Lonza. “Dubrovački Liber de maleficiis iz 1312-1313. godine.” Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 25 (1991): 173-228.

 

Pregledni radovi:

 

1.                   «Pristup problemu obitelji i roda u stranoj i domaćoj medievistici.» Historijski zbornik XLII (1989): 171-182.

2.                   «Narodna starina - Historiografski vrhunci i borba za opstanak.» Časopis za suvremenu povijest 1 (1993): 155-162.

 

Stručni radovi:

 

1.       Zdenka Janeković Römer, Neven Budak, Ivo Goldstein, Bibliografija prof. dr. Nade Klaić, HZ XLII, 1989, 255-264.

2.       Hrvatska povijest 1208 - 1526, u: Hrvatska - Europa - Svijet, Kronologija, ur. I. Goldstein, Novi Liber, Zagreb 1996.

 

 

Recenzije:

 

1. Georges Duby. Vitez, žena i svećenik: ženidba u feudalnoj Francuskoj. Split: Logos, 1987. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 20 (1987): 275-278.

2. Henri Mendras. Seljačka društva: elementi za jednu teoriju seljaštva. Zagreb: Globus, 1986. Historijski zbornik XL (1987): 432-434.

3. “Metodološki problemi savremene istorije.” Saopštenja sa Okruglog stola održanog 17. i 18. XII. 1985. u Beogradu. Historijski zbornik XL (1987): 403-405.

4. Strutture familiari, epidemie, migrazioni nell' Italia medievale, Napoli: Edizioni Scientifiche Italiane, 1984. Historijski zbornik XLI (1988): 345-357.

5. Knjiga zakona i reformacija grada Šibenika. Šibenik: Muzej grada Šibenika, ed. S. Grubišić, 1982; Statut grada Splita. Split: Splitski književni krug, ed. A. Cvitanić, 1985; Korčulanski statut, Zagreb-Korčula: JAZU, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ur. A. Cvitanić, 1987. Historijski zbornik XLI (1988): 338-342.

6. Izvještaj o međunarodnom znanstvenom skupu u povodu 700. obljetnice Vinodolskog zakona i 600. obljetnice Senjskog i Krčkog statuta, održanog 19.-22. rujna 1988. u Zagrebu, Senju, Novom Vinodolskom i Vrbniku. Historijski zbornik 41 (1988): 317-318.

7. Marko Štuhec. Rdeča postelj, ščurki in solze vdove Prešeren. Plemiški zapuščinski inventarji 17. stoletja kot zgodovinski vir. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete, Studia humanitatis, Apes, 1: 1995. Otium 4, 1-2 (1996): 166-169

 


Zdenka Janeković Römer

POPIS RADOVA POSLIJE POSLJEDNJEG IZBORA:

 

Knjige:

 

1.                   Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999.

2.                   Filip de Diversis. Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, ur. Zdenka Janeković Römer, 2000.

3.                   Višegradski ugovor: temelj Dubrovačke Republike. Zagreb: Golden marketing, 2003. ISBN 953-212-065-3

 

 

Poglavlje u knjizi:

 

1.      «Dubrovački govori Filipa de Diversis: kratka pouka o humanizmu.» u: Filip de Diversis. Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, ur. Z. Janeković Römer, 2000: 9-49.

 

 

Izvorni znanstveni radovi objavljeni u zborniku:

 

1.      «O poslaničkoj službi i diplomatskom protokolu Dubrovačke Republike u 15. stoljeću.», Zbornik Diplomatske akademije 4 (1999): 193-203.

2.       «O pisanju povijesti i znanju o prošlosti.» Zbornik Mirjane Gross. Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1999: 445-458.

 

 

Izvorni znanstveni radovi objavljeni u časopisima:

 

  1. «Staleška uvjetovanost vlasti u Dubrovačkoj Republici.» Acta Histriae VII (1999): 215-232.

2.       «Povijesna spoznaja i metodologija povijesti u post-moderni.» Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 31 (2000): 203-220.

3.       «Public Rituals in the Political Discourse of Humanist Dubrovnik.» Dubrovnik Annals 6 (2002): 7-44. UDC 949.75-2

4.       «Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni život u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku.» Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003): 9-43.

5.        “La legge come sopruso: Le autoritŕ municipali e la vita privata nella Repubblica di Dubrovnik a cavallo tra Medioevo ed Etŕ moderna.» Acta Histriae 10 (2002): 265-283.

6.       «Marija Gondola Gozze: La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku» u: Žene u povijesti – Historija bez žena. Zagreb: Ženska infoteka, u tisku.

 

 

Stručni radovi:

 

1. «Ne cvatu svakome klekovi ružama.» Dubrovački horizonti 37 (1997): 29-33.

 

2. «Mirjana Gross: traganje za novim putevima povijesnog mišljenja.» Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 32-33 (1999-2000): 481-484.

 

3. Nenad Vekarić, Irena Benyovsky, Tatjana Buklijaš, Maurizio Levak, Nikša Lučić, Marija Mogorović, Jakša Primorac, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. i 19. stoljeća), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb- Dubrovnik 2000, predgovor Z. Janeković Römer.

 

Pregledni radovi:

 

1.      Raukar, Tomislav, Janeković Römer, Zdenka. «Odsjek za povijest.» u: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ur. S. Damjanović, FF u Zagrebu, Zagreb 1998: 81-87.

2.       «Vjekoslav Klaić na Zagrebačkom sveučilištu.» u: Vjekoslav Klaić, Život i djelo. Zbornik radova sa znanstvenog skupa o životu i djelu Vjekoslava Klaića u povodu 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti 1849. -1928. – 1998. – 1999, održanog 6. i 7. studenog 1998. u Slavonskom Brodu i Garčinu, Zagreb – Slavonski Brod 2000: 363-374.

 

Recenzije:

 

1.       Nikola Gučetić. Upravljanje obitelji. Zagreb: Biblioteka Scopus, ed. Marinko Šišak, prev. Maja Zaninović, 1998. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 38 (2000): 396-399. (engleski prijevod u:

2.       David Rheubottom. Age, Marriage and Politics in Fifteenth-Century Ragusa. Oxford-New York: Oxford University Press, 2000. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 39 (2001): 507-513.

           

 


Odsjek za povijest  Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja:

  1. Dr. sc.  Mira Kolar, redoviti profesor
  2. Dr. sc.  Ivo Goldstein, redoviti profesor
  3. Dr. sc.  Petar Strčić, Akademik

 

 

Predmet:  Izvješće o ocjeni rezultata natječaja i prijedlog da

            se dr.  Tvrtko Jakovina, viši asistent, izabere u

            znanstveno-nastavno zvanje docenta

 

 

VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

 

 

 

            Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici od  16. srpnja 2003. imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta ,  izvanrednog  ili  redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet  Svjetska  povijest u  XX. stoljeću  na Katedri  za svjetsku povijest u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon razmatranja pristigle prijave podnosim Vijeću sljedeće

 

 

                                                            I Z V J E Š Ć E

 

            Na  natječaj, koji  je objavljen u  Vjesniku  15.  srpnja 2003. godine  od Sveučilišta u Zagrebu za mjesto docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora za polje povijest prijavio se samo jedan kandidat – dr. sc.  Tvrtko Jakovina , viši asistent u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

I. ŽIVOTOPIS

 

            Dr.  sc.  Tvrtko  Jakovina  rođen je u Požegi, Republika Hrvatska,  2. ožujka 1972 godine. U rodnom mjestu završio je osnovnu i srednju školu (kulturno umjetnički smjer s jezicima engleski i njemački). U lipnju 1990. upisao je jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 28. svibnja 1996.  Naslov diplomskog rada bio mu je  „Američki građanski rat (1861.-1865) u suvremenom hrvatskom tisku.“

            Ljetni semestar 1992./1993. pohađa kao exchange student na Sveučilištu u Kansasu. Od lipnja do kolovoza 1996. polazi seminar „Law in American History“ koji je organizirala United States Information Agency i Boston College. Na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji 1996.¨1997. završava poslijediplomski program Američkih studija kao jedini strani student koji je bio upisan u taj program. Stalno povjerenstvo za priznavanje diploma Senata  Sveučilišta u Zagrebu  priznalo je 3. ožujka 1998. potpunu istovrijednost diplome stečene u Belgiji s domaćom diplomom o završenom poslijediplomskom znanstvenom radu iz područja humanističkih znanosti (amerikanistika i povijest) i akademski stupanj magistra znanosti.

            Od ožujka do rujna 1999. radio je u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Nakon toga prelazi na mjesto asistenta, pa višeg asistenta na Katedri za svjetsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog  fakulteta u Zagrebu.  Akademsku godinu 2000./2001. proveo je kao Fulbrightov Vising Scholar na Georgetown University u Washingtonu. Istraživao je u National Arhives of the United States, National Security Arhives, Library of Congress, Truman Library, Eisenhower Library, George C. Marshal Libarry u Lesingtonu prikupljajući  materijale za svoju doktorsku disertaciju.

            Doktorirao je 16. prosinca 2002. godine na Filozofskom fakultetu s temom „Utjecaj SAD-a na društveni i politički život u Hrvatskoj 1945.-1955.” (članovi komisije: dr. Marijan Maticka, dr. Mira Kolar i dr. Dušan Nećak iz Ljubljane).

 

 

II. ZNANSTVENA DJELATNOST

 

            Znanstvena djelatnost dr. Tvrtka Jakovine od prvih objavljenih  1996. pa do danas odnosi se na više područja ali  glavni radovi su mu ipak vezani uz povijest  Sjedinjenih američkih država  i  međuodnose  SAD-a  prema Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji.

 

            Uključen je od 2002. u dva znanstvena projekta: Hrvati i Slavenske integracijske ideologije u 19. i 20. stoljeću  (voditelj projekta dr. Damir Agičić) i  Međuodnos politike i gospodarstva u hrvatskom društvu u 20. stoljeću (voditeljica dr. Mira Kolar). No interes kandidata je  usmjeren uglavnom na svjetsku povijest, premda je ostvario vrlo velikih uspjeha  i na  drugim temama.

            Dr. Tvrtko Jakovina do danas je objavio  jednu knjigu. Suautor je udžbenika europske i svjetske povijesti  za četvrti i treći razred gimnazije. Objavio je pet znanstvenih članaka,  devet stručnih,  tri enciklopedijska članka u Hrvatskoj enciklopediji , a ima i dosta objavljenih prikaza knjiga te izvještaja sa stručnih skupova na kojima je učestvovao. U tisku mu se nalazi doktorska disertacija, pod naslovom „Američki komunistički saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavije i Sjedinjene Amerike Države 1945.-1955. (izdanje Profila i Srednje Europe).  Isto tako u uredništvima znanstvenih i ostalih časopisa nalazi mu se desetak radova raznih vrsta. Objavio je 144 novinskih članaka s povijesnom tematikom.  

            Izdvajamo glavne skupine radova  kojima se dr. Jakovina bavi.

 

A.                  Radovi vezani uz odnose SAD-a i Jugoslavije, odnosno Hrvatske.

 

1.  Utjecaj SAD_a na društveni i politički život Hrvatske (1849.-1955.. Doktorska disertacija., str. 1-457.  U ovoj doktorskoj disertaciji dr. Jakovina prihvatio se jedne našoj historiografiji posve nepoznate ali relevantne teme. Korištenjem građe u američkim arhivima  on je prikazao odnos SAD-a i Hrvatske  kroz  13 poglavlja  kronološko-problemskim pristupom kao proces koji prolazi kroz uspone i padove ali u kojem je Hrvatska imala svoje  određeno mjesto. U radu je prikazana normalizacija odnosa SSSR-a i Jugoslavije nakon smrti Staljina. Bio je to proces koji je bio izvanredno polagan jer su se na njega odrazili i odnosi unutar jugoslavenske komunističke partije. Tito se je pri tome zalagao samo za gospodarske a ne i međupartijske odnose tražeći nemiješanje Rusije u poslove drugih zemalja i tražeći miroljubivu koegzistenciju.  Vrlo je  intrigantan i pogled stranih diplomata na život u Jugoslaviji i to posebice na rad Konzulata SAD-a u Zagrebu. Ovdje se je aktivnost ispoljavala uglavnom kroz kulturno djelovanje, ali su se ipak sve napetosti Istoka i Zapada odrazile i na rad ovog konzulata kao što je to na pr. U borbi za američki paviljon na Zagrebačkom velesajmu itd.  Prikazano je gledanje domaćeg stanovništva prema amerikanizmu, javljanju Glasa Amerike i promjenama koje su se svakodnevno osjećale u Zagrebu.  Radnja završava prikazom Titovog odabira “trećeg puta”, tj. Stvaranju bloka nesvrstanih zemalja. Izvršeno je analiziranje Titovih putovanja u Aziju, dolazak Hrušćova 1955 u Beograd, razgovor Tita s državnim tajnikom SAD-a Robertom Murphyijem te državnim tajnikom Johnom Fosterom Dullesom na Brijunima 1955., te konačno za prihvaćanje FNRJ za nestalnu članicu Vieća sigurnosti UN.a. . Dr. T. Jakovina je ukazao na veliku diplomatsku sposobnost J. Broza Tita koji je uvažavao realnosti iskorištavajući to vrlo dobro za odnose i s Istokom i sa Zapadom.  Cijeli je rad zasnovan na brojnim dokumentima, intervjuima i povijesnoj literature.

 

2. Američki komunistički saveznik? Vanjsko politički odnosi SAD-a i Jugoslavije od 1955.-1963., Radovi Zavoda za Hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, 31, Zagreb, 1998., str. 81-108.  U ovom radu  autor problematizira vanjskopolitičke odnose Sjedinjenih Država i Titove Jugoslavije. To je skraćeni magistarski rad a rađen je na objavljenoj građi State Departmenta i literature Tijekom tog razdoblja odnosi između Jugoslavije i Sjedinjenih Država bili su  dva puta u krizi. Prvi puta 1957. kada je prekinuta vojna pomoć a drugi kada je Jugoslavija 1962. izgubila status najprivilegiranije nacije.  Zanimljivo je prikazivanje kako Sjedinjene Države podržavaju prvu socijalističku zemlju koja je razbila mit o nepogrešivosti Moskve.

 

3. Socijalizam  na  američkoj pšenici., Matica  Hrvatska , Zagreb, 2002., str. 1-199.  Ova knjiga  ima nekih poglavlja koja se poklapaju s prethodnim radom. No ona ima i potpuno nove dijelove, kao što je tekst o američkoj politici na Bliskom istoku 1958., iskrcavanje u Libanonu i jugoslavenskom odnosu prema zbivanjima u tome području tijekom te godine. Autor je odlučio istražiti bliski istok i zbog važnosti koji su Amerikanci pridavali prijateljskim odnosima Tita i  Nasera, rekonstruirajući te odnose na temelju pisanja “Vjesnika”. No težište knjige je stavljeno na američko pomaganje  Jugoslavije uz razrješenje zašto su Sjedinjene Države pomagale Jugoslaviju i nakon potpisivanja Beogradske deklaracije te koji su bili motivi Eisenhowera i Kennedyja da  pomaže Jugoslaviju i u tom vremenu. Na osnovu tri sveska građe “Foreign Relations of the United States“  prati se američka pomoć Jugoslaviji te izvješća američkog veleposlanika u Beogradu o bilateralnim odnosima. Određene praznine autor nadopunjava iz drugih izvora, te time objašnjava vrlo komplicirane odnose koji još uvijek nisu potpuno razjašnjeni zbog nepristupačnosti nekih dokumenata. Knjiga je svakako vrijedan prinos najnovijoj povijest koja pokazuje kako je i Hrvatska bila značajna u svjetskim zbivanjima, jer se upravo na njenom prostoru događalo više važnih susreta. Autor apelira na timski rad, jer će velika količina sekundarne građe morati kompenzirati nedostatak primarnih izvora  koji su ili telefonski ili elektronski i kao takovi djelomično zauvijek izgubljeni.    

 

B. Radovi iz starije američke povijesti:

1. Američki građanski rat (1861.-1865.) i građanska Hrvatska. Historijski zbornik, 50, Zagreb 1997., str. 67-89.   U ovom zanimljivom radu kandidat je upotrijebio zagrebačke dnevnike „Narodne novine“ i „Pozor“ za analizu  što se i kako piše u Hrvatskoj o ovom važnom segmentu američke povijesti. Iako je broj informacija malen i kvalitativno vrlo neujednačen simpatije hrvatskog tiska su na strani sjevera, dakako više kod „Pozora“ nego kod drugog lista.  Građani Hrvatske su na temelju napisa u ovim novinama mogli steći pozitivno mišljenje o Sjedinjenim Državama.

 

C. Radovi iz novije hrvatske povijesti:

1.      Je li Nixon doista podupirao Hrvatsko proljeće? Pro Historia  Croatica, 1, Zbornik uz 70. godišnjicu života Dragutina Pavličevića, Zagreb, 2002, 381-399. Ovaj rad sadrži rezultate istraživanja koji su izloženi na znanstvenom skupu „Hrvatsko proljeće“ koji je održan u školskoj knjizi 18. i 19. prosinca 2001. Na temelju novih i do sada nepoznatih dokumenata i historiografskih radova autor je upotpunio razloge dolaska američkog predsjednika Richarda Nixona Beogradu i Zagrebu 1970. godine kao i reakciju djela jugoslavenskih emigrantskih političara na taj dolazak.

2.      Što je značio Nixonov usklik „Živjela Hrvatska“? Društvena istraživanja, 40-41, god. 8, Zagreb, 1999., br. 2-3, 347-371. U ovom radu  kandidat obrađuje prilike u Hrvatskoj i Jugoslaviji uoči Hrvatskog proljeća, ukazavši na kompleksnost odnosa Zagreba i Beograda  a na temelju dokumentacije iz stranih arhiva i literature te domaćih izvora.  Rad je svakako označavao novi pristup istraživanju amerikanskih tema.

3.      Život u limenci s crvima. Kako su živjeli i doživljavali Titovu Jugoslaviju? Razgovori američkih diplomata skupljenih u Foreign Affairs Oral History Program Udruge za diplomatske studije i Sveučlišta Georgetown u Washingtonu. Istorijski zbornik, 542, Zagreb, 2001., 159-186.  Ovaj rad sadrži zanimljive izjave američkih diplomata  koji su dolazili u doticaje s Jugoslavijom i Hrvatskom. Upravo osvrt na ovo posljednje uvrštava ovaj rad u vrlo vrijedne izvorne radove.

 

D. Radovi iz  povijesne periodizacija

1.                              Od Tita do Badingera. Periodizacija povijesti DFJ¨FNRJ¨SFRJ 1945.-1991.,  Hrvati i Poljaci, narodi daleki i bliski. Zbornik radova sa znanstvenog skupa hrvatskih i poljskih povjesničara, HNPZ i FF Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003., 123-137. Ovaj rad svakako pripada malobrojnoj skupini o periodizaciji najnovije povijesti  Jugoslavije do 1991 godine. Periodizacija je rađena na osnovu dobrog poznavanja suvremene povijesti Jugoslavije i Hrvatske, uz uvažavanje svih potrebnih čimbenika koji su tu povijest činili.

 

 Znanstvena djelatnost dr. Tvrtka Jakovine  svratila je pažnju znanstvene javnosti. On je teme kojima se bavi znao prikazati na živ i osebujan način znanstvenoj a i ostaloj javnosti, prisutan svojim pisanjem i u svakodnevnom tisku. On unosi u naše suvremenu povijesnu historiografiju moderan  pristup koji se danas traži, a svojom kvalitetom i kvantitetom radova pokazuje perspektivnog  nastavnika i povijesnog istraživača.

 

 

III.  NASTAVNA DJELATNOST

 

Od dolaska na Odjek za povijest Filozofskog fakulteta dr. sc. Tvrtko Jakovina radi u nastavi. Otvorio je prvi kolegij koji se bavi zbivanjima u svjetskoj povijesti posije 1945. Tako je u akademskoj godini 1998.¨1999. predavao kolegij „Sjedinjene Američke Države i svijet u Hladnom ratu“, akademske godine 2001.¨¨1002. kolegij „Svijet u Hladnom ratu“, „Jugoslavija u Hladnom ratu“ i seminar „Američki izvori o povijesti Hrvatske¨Titove Jugoslavije.“ U 2002.¨2003. godini predavao je „Svijet u Hladnom ratu“, „Povijest Sjedinjenih Američkih Država“ i seminar „Američki izvori o Hladnom ratu“   Od 2001.¨2002. sudjeluje u radu poslijediplomskog studija American Studies, koji orgnaizira Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta. Predavao je kolegij „Usa and the Cold War“ i kasnije „US History I“ i „US History II.“

U rujnu 1999. držao je proseminar hrvatske povijest za polaznike 28. Zagrebačke slavističke škole koja se je održala u Dubrovniku.

            Bio je i mentor u izradi više diplomskih radnja iz svjetske povijesti  XX stoljeća.

            Vrlo dobru  nastavnu sposobnost kao profesor povijest  pokazao je i kroz pisanje udžbenika za povijest za treći i četvrti razred srednjih škola. gdje je sudjelovao kao glavni autor za teme iz svjetske povijesti te su  tako nastali vrlo kvalitetni udžbenici.

            O ovim udžbenicima i problemima povijest održao je predavanje nastavnicima povijesti Primorsko-goranske i Istarske županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, Šibensko-kninske, te nastavnicima povijesti grada Zagreba i grada Rijeke.

            Isto tako je zapažen kao voditelj televizijskih emisija Povijest četvrtkom koji vodi od 25. siječnja 1996. pa do danas gdje kroz problemska pitanja pokušava  školsku i studentsku omladinu uključiti u jedno novo viđenje povijesti.

 

            Postavio je i neka zanimljiva pitanja koja mora razriješiti historiografija zalažući se za pluralistički i tolerantniji pristup nastave povijesti, uz korištenje različitih izvora i njihovu slobodniju interpretaciju.  Za to se je zalagao i na simpoziju vijeća Europe u Bruxellesu 12. prosinca 1998. (Kolo, časopis  Matice Hrvatske, 1, 1999., 468-479).

 

IV. STRUČNA DJELATNOST

 

Stručna djelatnost dr. Tvrtka Jakovine  vrlo je raznolika ali uvijek vezana uz povijest.

Gotovo da se ne može odijeliti stručna djelatnost od znanstvene i nastavne kod ovog kandidata, jer on vrlo didaktički isprepliće svoje spoznaje u svojim znanstvenim radovima, kroz nastavu i seminare na Fakultetu te kroz audiovizualne medije.

            Od kolovoza 1996. do srpnja 1997. bio je akademski koordinator Međunarodne udruge studenata povijest (ISHA), čije je središte u Leuvenu. Osnovao je hrvatski ogranak ISHA-e  te je Udrugu predstavlja u Beču na World Youth Forum of the UN System  i savjetovanju  UNESCO-a Higher Education: The Conseaucneses of change for Graduate Employment. Kao organizator tog ogranka sudjelovao je u nizu studentskih konferencvije ISH-e u Utrechtu, Mainzu, Leuvenu, Bruxellesu, Wroclavu, Puli, Helsinkiju, Heidelbergu i Zagrebu.

            Član je  predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu od 2002 godine.

            Član je uredništva časopisa “Povijest u nastavi” od 2003.

            Vanjski je urednik Leksikografskog zavoda, te uredništva Hrvatske enciklopedije za tekstove iz hrvatske povijesti 20. stoljeća.

            Sudjelovao je u organiziranju više znanstvenih okupljanja. Tako je jedan od organizatora znanstvenog kolokvija o 40. obljetnici sporazuma između Francuske i Njemačke.

            Zapaženi su njegovi nastupi na školskoj televiziji na RTV-u. Teme su mu uvijek birane tako da potiču povijesni dijalog šireg kruga.

           

V. ZAKLJUČAK:  mišljenje i prijedlog

 

            Na temelju gore navedenoga Stručno povjerenstvo smatra da je dr. sc. Tvrtko Jakovina u potpunosti udovoljio zakonskim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta  u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

            Dr. T. Jakovina ima stupanj doktora humanističkih znanosti, polje povijest. Objavio je znanstvene radove koji su značajni za suvremen razvoj povijesni znanosti i misli u Hrvatskoj. Objavio je jednu znanstvenu knjigu, doktorsku disertaciju,  šest izvorna znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom, devet stručnih članaka te oko 150 tekstova u novinama s osvrtima i prikazima na povijest i povijesne radove.

            Koautor je srednjoškolskih povijesnih udžbenika a stalno je prisutan na javnoj povijesnoj sceni svojim velikim angažmanom.

            Smatramo da je svojom znanstvenom djelatnošću dr. sc. Tvrtko Jakovina u potpunosti udovoljio uvjetima čl. 43. stavka 2. Zakona o znanstveno- istraživačkoj djelatnosti. Udovoljio je u potpunosti i uvjetima što ih određuju „Minimalni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja“ (Narodne novine, br. 38¨11.IV.1997).

            Svojom nastavnom i pedagoškom djelatnošću na Filozofskom fakultetu u Zagrebu udovoljio je i uvjetima čl. 74. stavka 2. Zakona o visokim učilištima.

            U skladu s time Stručno povjerenstvo

 

P r e d l a ž e

 

 

            Da se  dr. sc. Tvrtko Jakovina  izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, na Katedri za svjetsku povijest u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za predmet Svjetska povijest u XX. stoljeću.

 

                                                                        Stručno povjerenstvo:

 

                                                            ________________________________________

                                                                        dr.sc.Mira Kolar, red. prof.

 

 

                                                            ________________________________________                                                                dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

 

                                                            ________________________________________                                                                dr. Petar Strčić, Akademik

 

U Zagrebu, 24. kolovoza 2003.           

 


Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

 

 

IZVJEŠTAJ

 

 

            Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 14. srpnja 2003. u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest, na Katedri za metodiku nastave povijesti, za predmet Metodika nastave povijesti u Odsjeku za povijest.

 

            Na natječaj objavljen u Vjesniku 21. srpnja 2003. prijavili su se:

 

            1. Snježana Koren

2. Dunja Modrić-Blivajs

            3. mr. sc. Dinko Mirić

 

Nakon uvida u podnešene natječajne materijale, podnosimo sljedeći izvještaj:

 

            1. Snježana Koren rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. Godine 2000. upisala je poslijediplomski studij povijesti na istom fakultetu.

            Nakon završenog studija boravila je šest mjeseci u Velikoj Britaniji na usavršavanju jezika. Tečno govori engleski, a služi se i njemačkim.

            Od šk. god. 1990/91. radi kao nastavnica povijesti u osnovnoj školi (sadašnje radno mjesto u O. š. Eugena Kumičića). Godine 1992. položila je s odličnim uspjehom stručni ispit za zvanje učitelja povijesti. Osim nastave, povremeno je radila i kao mentor učiteljima pripravnicima. U siječnju 2002. imenovana je voditeljicom županijskog stručnog vijeća za povijest, a u siječnju 2003. promaknuta je u zvanje učitelja mentora.

            Njezin izvanškolski rad dosad uključuje rad na udžbenicima i metodičkim priručnicima za nastavnike, uređivanje knjiga i časopisa iz područja metodike nastave povijesti i sudjelovanje u stručnom usavršavanju nastavnika. Objavila je nekoliko znanstvenih i stručnih članaka te sudjelovala na raznim stručnim skupovima, seminarima i radionicama u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivna je u novoosnovanoj Hrvatskoj udruzi nastavnika povijesti. Tijekom posljednje dvije godine sudjeluje i u stručnom usavršavanju nastavnika, kao predavač na seminarima.

Upisana je na poslijediplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Stručni rad

Tijekom trinaestogodišnjeg rada u osnovnom školstvu obavljala je sve poslove vezane uz organizaciju i izvođenje nastave, poput planiranja i programiranja nastavnog rada, izvođenja obvezne i izborne nastave i izvannastavnih aktivnosti, razredništva, administrativnih poslova itd.                                                                       Također, u posljednje dvije godine uključena je i u stručno usavršavanje nastavnika povijesti. Kao predavač sudjelovala je na nizu seminara za nastavnike u organizaciji Ministarstva prosvjete i sporta, odnosno Zavoda za unapređivanje školstva, s temama poput : Pisani izvori u nastavi povijesti, Ciljevi nastave povijesti i planiranje rada, Muzeji u nastavi povijesti, Interkulturalno obrazovanje, nacionalne manjine i nastava povijesti. U siječnju 2002. godine imenovana je voditeljicom Županijskog stručnog vijeća za povijest za grad Zagreb i Zagrebačku županiju (jug), tijela nadležnog za organiziranje permanentnoga stručnog usavršavanja nastavnika povijesti na tom području.                                                                                          Tijekom posljednjih pet godina intenzivno se bavila metodikom nastave povijesti. Interes joj je prije svega bio usmjeren na razvoj i primjenu suvremenih nastavnih metoda u nastavi povijesti i udžbenicima te na proučavanje nastavnih planova i programa. Autorica je i suautorica udžbenika za sedmi i osmi razred osnovne škole te metodičkog priručnika za nastavnike, u kojima je nastojala primijeniti didaktičke inovacije na području nastave povijesti. Također, objavila je i nekoliko stručnih i znanstvenih članaka.                                                                         Izrađujući spomenute nastavne materijale, upoznala se s udžbenicima povijesti i nastavnim planovima i programima iz različitih europskih zemalja i njihovim iskustvima u prenošenju povijesnih znanja i vještina učenicima različite dobi. U tome joj je u velikoj mjeri pomoglo sudjelovanje na nizu znanstvenih i stručnih skupova, seminara i radionica u Hrvatskoj i inozemstvu koje su organizirali Ministarstvo prosvjete i sporta, Zavod za unapređivanje školstva, Vijeće Europe, Euroclio te razne ustanove i organizacije poput Centra za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi iz Soluna, Austrijskog kulturnog centra, British Councila, itd. Na nekima je sudjelovala i kao predavač. Ovdje navodimo neke od njih: Međunarodna konferencija The initial and in-service training of history teachers in South East Europe (Atena, 28. – 30. rujna 2000. godine), u organizaciji Vijeća Europe i grčkog Ministarstva obrazovanja i vjerskih poslova; Simpozij nastavnika povijesti Otvoreni problemi nastave povijesti (Zagreb, 12. i 13. travnja 2001. godine), u organizaciji Zavoda za unapređivanje školstva; Šesti međunarodni simpozij “Dijalog povjesničara/istoričara” (Zagreb, 5. – 7. listopada 2001.); Stručni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća (Trogir, 4. i 5. siječnja 2002. godine), u organizaciji Ministarstva prosvjete i sporta i Zavoda za unapređivanje školstva; Međunarodni seminar New Directions in History Teaching (York, 26. veljače – 3. ožuka 2002. godine, seminar su u okviru programa Vijeća Europe za stručno usavršavanja nastavnika organizirali Vijeće Europe i British Council/Education and Training Group); Stručni skup (radionica) Nova metodička polazišta za voditelje županijskih stručnih vijeća (Zagreb, 13. i 14. prosinca 2002. godine), u organizaciji Austrijskog kulturnog centra i Zavoda za unapređivanje školstva; EUROCLIO Annual Conference: School History on the Move. Changes in the Learning and Teaching of History in the Decade of Educational Reforms, Bologna/Castel San Pietro, 25.-30. ožujak 2003; Međunarodni seminar Nastava povijesti u Hrvatskoj (Zagreb 4. i 5. travnja 2003. godine), u organizaciji Vijeća Europe i Ministarstva prosvjete i sporta; Stručni skup What Expectations Do We Have For Learning And Teaching Of History In Croatia In The XXI Century, (Zagreb, 8.-10. svibnja 2003. godine) u organizaciji Euroclia i Hrvatske udruge nastavnika povijesti; Skup za pripadnike hrvatske nacionalne manjine (Novi Vinodolski, 30. lipnja 2003.) u organizaciji Ministarstva prosvjete i sporta.                                                         U srpnju 2001. godine, u okviru jednomjesečne stipendije, boravila je u Institutu Georg Eckert za međunarodna udžbenička istraživanja u Braunschweigu, radeći na istraživanju udžbenika. Tema istraživanja bila je Suvremeni europski povijesni udžbenik – ciljevi, metode i sadržaj (Contemporary European history textbook – goals, methods and content).                                                                    Tijekom posljednje četiri godine uključena je i u dva međunarodna projekta: Joint History Project i South-East Europe Textbook Network. Od 1999. godine sudjeluje u međunarodnom projektu Joint History Project – Teaching sensitive and controversial issuses in the history of South-East Europe, u organizaciji Centra za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi (Center for Democracy and Reconciliation in South-East Europe – CDRSEE) iz Soluna. Od rujna 2000. godine članica je i njegova Odbora za nastavu povijesti (History Education Committee). Projekt se bavi udžbeničkim istraživanjem i organizacijom radionica za nastavnike na području Jugoistočne Europe. U razdoblju od 1999. do 2002. sudjelovala je s referatima u nekoliko radionica koje su se bavile istraživanjem udžbenika: The Hungarian Legacy in Southeast Europe (Budimpešta, 17.-18. prosinca 1999.);The Balkan Empires: common heritage, different heirs (Istanbul, 20-23 rujna 2000., referat Byzantine and Ottoman Empire in history textbooks in Croatia); Yugoslavia: a look in the broken mirror – Who is the “Other”?” (Ljubljana 2.-5. studeni 2000., referat: The image of peoples of former Yugoslavia in Croatian history textbooks); Religious Education and the View of the “Others” in Southeast Europe (Solun, 11.-12. ožujka 2001., referat: Place of religion in Croatian history textbooks).                    Kao članica organizacijskog odbora sudjelovala je u radu dviju radionica koje je CDRSEE organizirao u okviru projekta “Southeast European History Teachers’ Educiation Project”, namijenjenog stručnom usavršavanju nastavnika povijesti: First World War and the Creation of Yugoslavia (Solun, 26.-29. siječnja 2001.) i Second World War – Collaboration and Resistance (Solun, 8.-10. ožujka 2001.).                            U razdoblju od veljače 2001. do srpnja 2002. bila je koordinatorica projekta South-East Europe Textbook Network (SEETN) pod vodstvom prof. dr. sc. Nevena Budaka. SEETN je u veljači 2001. pokrenuo Georg Eckert Institut für internationale Schulbuchforschung, u okviru projekta za koordinaciju istraživanja, razvoja i usporedbe udžbenika u Jugoistočnoj Europi. U suradnji s Filozofskim fakultetom u tom je razdoblju utemeljen u Zagrebu virtualni centar za udžbenike koji je prikupljao informacije o udžbenicima i ostalim nastavnim materijalima na području povijesti, zemljopisa i građanskog odgoja, objavljujući ih na svojoj web stranici.                         Članica je Hrvatske udruge nastavnika povijesti, u kojoj je koordinatorica za međunarodne poslove. Također, članica je uredništva metodičkog časopisa Povijest u nastavi, te jedna od urednica hrvatskog izdanja knjige Roberta Stradlinga Nastava europske povijesti 20. stoljeća, koja treba biti objavljena ovih dana.                                              Molbi je priložena dokumentacija koja potvrđuje navode pristupnice.

 

Radovi:

Udžbenici i metodički priručnici

1.      Povijest 8, udžbenik za osmi razred osnovne škole, Profil, Zagreb 2000.

2.      Povijest 8, slijepe karte i zadaci uz Povijesne zemljovide 8, Profil, Zagreb 2000.

3.      Povijest 7, udžbenik za sedmi razred osnovne škole (u suradnji s Damirom Agičićem i Magdalenom Najbar-Agičić), Profil, Zagreb 2001.

4.      Priručnik za nastavnike povijesti u osmom razredu osnovnih škola (u suradnji sa Sandrom Vidas), Profil, Zagreb 2002.

Članci

1.      ‘Poučavanje osjetljivih i kontroverznih pitanja iz povijesti jugoistočne Europe’, u: Otium, časopis za povijest svakodnevice 7/8 (1999./2000.).

2.      'Boring History, Bored Pupils: The Role of History Teachers', u: Teaching the History of Southeastern Europe, uredila Christina Kouluri, Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki 2001.

3.      ‘Minorities in Croatian history and geography textbooks’, u: Internationale Schulbuchforschung 2/2001, Zeitschrift des Georg-Eckert-Institus für internationale Schulbuchforschung, uredili Heike Karge i Andreas Helmedach, Hannover, 2001.

4.      ‘Hungarians and Hungarian History in Croatian History Textbooks’, u: Clio in the Balkans: The Politics of History Education, uredila Christina Kouluri, Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki, 2002.

5.      'Yugoslavia: a Look in the Broken Mirror. Who is the 'Other'?, u: Clio in the Balkans: The Politics of History Education, uredila Christina Kouluri, Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki, 2002.

6.      'Slika naroda s prostora prijašnje Jugoslavije u hrvatskim udžbenicima povijesti' (u suradnji s Magdalenom Najbar-Agičić), u: Dijalog povjesničara-istoričara 6, priredili Hans-Gerog Fleck i Igor Graovac, Zaklada Friedrich Naumann, Zagreb, 2002.

7.      'Manjine u hrvatskim udžbenicima povijesti i zemljopisa', u Povijest u nastavi 1/2003., Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb, 2003.

 

2. Dunja Modrić-Blivajs rođena je 1954. u Karlobagu. Godine 1979.

diplomirala je povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1979. do 1983. radi na određeno vrijeme kao profesor povijesti u osnovnim i srednjim školama. Od 1983. zaposlena je u XV. gimnaziji (tada MIOC) kao profesor povijesti.

            Od 1986. surađuje kao mentorica u izvođenju nastave za predmet Metodika nastave povijesti. Od 2001. ima zvanje profesora mentora, a u tijeku je postupak za unapređenje u zvanje profesor savjetnik.

            U više je navrata vodila povijesni aktiv XV. gimnazije, te se posebno angažirala na pripremi učenika za gradska i državna natjecanja iz povijesti, o čemu svjedoče i razna priznanja što ih je za to primila.

            Čsto je bila uključena u aktivnosti na unapređenju nastave povijesti, kako kroz razna povjerenstva za izradu planova i programa nastave povijesti, tako i na rasterećenju programa u stručnim aktivnostima Zavoda za unapređenje školstva. Kao stručni recenzent angažiran od Ministarstva prosvjete i športa recenzirala je pet školskih udžbenika povijesti.

            U časopisu Nastava povijesti objavila je dva stručna rada (u popisu radova naveden je samo jedan rad u dva dijela).

            Upisala je poslijediplomski studij na Odsjeku za povijest Filoofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem se nalazi pred polaganjem posljednjih ispita i izradom sinopsisa za magistarski rad.

            Molbi je priložena dokumentacija koja potvrđuje navode pristupnice.

 

 

Radovi:

 

            1. Usporedba njemačkog i hrvatskog srednjoškolskog sustava i programa nastave povijesti, 1. i 2. dio, Nastava povijesti 1, 1991 i 2, 1991.

 

 

 

            3. Mr. sc. Dinko Mirić rođen je 1962. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Dvopredmetni studij geografije i povijesti diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. Godine 1994. magistrirao je na poslijediplomskom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s radom Demografski razvoj i modernizacija velikogoričkog kotara od 1890. do 1910. godine. Godine 2002. odobrena mu je tema disertacije Demografski razvoj i modernizacija Zagrebačke županije od 1848. do 1880. godine.

            Od 1988. povremeno je zaposlen je kao profesor geografije i povijesti u Zagrebu, a od 1990. stalno na O. š. «Bratstvo-jedinstvo» (današnji naziv nije naveden). Od 1993. mentor je za nastavu povijesti i geografije (nije priložena potvrda o imenovanju).

            Redovito priprema učenike za natjecanja iz povijesti, pri čemu je ostvario zapažene rezultate na državnim natjecanjima (nije priložena potvrda). redovito pohađa seminare i stručne aktive posvećene metodici nastave povijesti.

            Aktivno vlada engleskim, a pasivno njemačkim jezikom. Poznaje rad na računalu.

            Bio je član Vijeća za izvandomovinsku Hrvatsku pri Ministarstvu razvitka i obnove.

            Autor je ukupno 18 stručnih radova  koji se pretežno bave geografskom, demografskom i geopolitičkom problematikom, te triju školskih udžbenika iz geografije i 13 članaka u Atlasu Europe Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža».

 

Radovi relevantni za izbor:

 

1. Zemljopis Europe, za VII. razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb 1995.

 

2. Zemljopis 1, za I. razred ekonomske škole, Školska knjiga, Zagreb 1996.

 

3. Geografija 1, za I. razred ekonosmke škole, Hrvatski zemljopis, Samobor 2001.

 

 

 

            Iz prijava kandidata i priloženih materijala vidljivo je da svi kandidati zadovoljavaju formalne uvjete za izbor u zvanje predavača (čl. 80, st. 1. Zakona o visokim učilištima i uvjet Rektorskog zbora, objavljen u Narodnim novinama 59/96 – potrebno trogodišnje iskustvo u struci).

            Povjerenstvo je mišljenja da Snježana Koren ima najbolje kvalifikacije za radno mjesto predavača za predmet Metodika nastave povijesti, jer osim dugogodišnjeg nastavničkog iskustva ima čitav niz stručnih radova iz područja metodike nastave povijesti, autorica je (ili koautorica) školskih udžbenika iz povijesti, ima istraživačko iskustvo, dokazane organizacijske sposobnosti i izražen interes za struku, te iskustvo s međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova i rada na međunarodnim projektima. Osim što je učitelj mentor, imenovana je i koordinatoricom Županijskog stručnog vijeća za povijest, pa i to dokazuje njezin angažman u radu na unapređenju nastave povijesti.

            Dunja Modrić-Blivajs iskusna je i vrlo kvalitetna nastavnica i mentorica, s iskustvom suradnje s Filozofskim fakultetom, ali bez dokazanih sklonosti za istraživački rad, bez objavljenih udžbenika i iskustva rada na projektima, te bez iskustava s međunarodnih skupova.

            Mr. sc. Dinko Mirić iskusan je nastavnik, a ima i znanstveni stupanj, ali je bez dokazanog iskustva s međunarodnih skupova ili rada na međunarodnim projektima, a njegovi su udžbenici iz područja zemljopisa, a ne povijesti. Njegov stručni rad posvećen je temama koje nisu u vezi s nastavom povijesti, a nije priložio niti dokumentaciju koja bi potvrdila njegov položaj nastavnika mentora.

 

            Zbog gore navedenih razloga, povjerenstvo predlaže Snježanu Koren za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest, na Katedri za metodiku nastave povijesti, za predmet Metodika nastave povijesti u Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pristupnica mora održati i nastupno predavanje prije sklapanja ugovora o radu.

 

 

 

 

U Zagrebu, 8. rujna 2003.                                prof. dr. sc. Filip Potrebica

 

 

 

                                                                        prof. dr. sc. Neven Budak

 

 

                                                                       

prof. dr. sc. Božo Repe, Filozofski

fakultet, Ljubljana


Snježana Koren

Trg Stjepana Radića 6

10410 Velika Gorica

tel. (01) 62 21 900

e-mail: snjezana.koren@zg.htnet.hr

Popis objavljenih radova

Udžbenici i metodički priručnici

1.        Povijest 8, udžbenik za osmi razred osnovne škole, Profil, Zagreb 2000.

2.        Povijest 8, slijepe karte i zadaci uz Povijesne zemljovide 8, Profil, Zagreb 2000.

3.        Povijest 7, udžbenik za sedmi razred osnovne škole (u suradnji sa Damirom Agičićem i Magdalenom Najbar-Agičić), Profil, Zagreb 2001.

4.        Priručnik za nastavnike povijesti u osmom razredu osnovnih škola (u suradnji sa Sandrom Vidas), Profil, Zagreb 2002.

 

Članci

1.        ‘Poučavanje osjetljivih i kontroverznih pitanja iz povijesti jugoistočne Europe’, u Otium: časopis za povijest svakodnevice 7/8 (1999./2000.), uredio Neven Budak; Povijesno društvo Otium i Profil International, Zagreb, 2000.

2.        'Boring History, Bored Pupils: The Role of History Teacher', u Teaching the History of Southeastern Europe, uredila Christina Kouluri, Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki 2001.

3.        ‘Minorities in Croatian history and geography textbooks’, u Internationale Schulbuchforschung 2/2001, Zeitschrift des Georg-Eckert.institus für internationale Schulbuchforschung, uredili Heike Karge i Andreas Helmedach, Hannover, 2001.

4.        ‘Hungarians and Hungarian History in Croatian History Textbooks’, u Clio in the Balkans: The Politics of Histry Education, uredila Christina Kouluri, Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki, 2002.

5.        'Yugoslavia: a Look in the Broken Mirror. Who is the 'Other'?, u Clio in the Balkans: The Politics of Histry Education, uredila Christina Kouluri, Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki, 2002.

6.        'Slika naroda s prostora prijašnje Jugoslavije u hrvatskim udžbenicima povijesti' (u suradnji s Magdalenom Najbar-Agičić), u Dijalog povjesničara-istoričara 6, priredili Hans-Gerog Fleck i Igor Graovac, Zaklada Friedrich Naumann, Zagreb, 2002.

7.        'Manjine u hrvatskim udžbenicima povijesti i zemljopisa', u Povijest u nastavi 1/2003., Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb, 2003.

 

Urednički rad

Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb 2003.

 

 


dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, docent

dr. sc. Mira Kolar, red. prof. u mirovini

 

 

Predmet: ocjena rezultata natječaja za izbor predavača za Metodiku nastave povijesti

           

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 13. listopada 2003. imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet Metodika nastave povijesti u Odsjeku za povijest.

 

            Na natječaj objavljen u Vjesniku 25. listopada 2003. prijavile su se:

           

            1. Dunja Modrić-Blivajs

            2. mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić

            3. Karolina Ujaković

 

Nakon uvida u podnešene natječajne materijale, podnosimo sljedeći izvještaj:

 

1. Dunja Modrić-Blivajs rođena je 1954. u Karlobagu. Godine 1979. diplomirala je povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1979. predaje povijest na raznim osnovnim i srednjim školama, a od 1983. do danas na XV. gimnaziji u Zagrebu. Studira na postdiplomskom studiju povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je ispunila sve obveze te joj preostaje dogotovljavanje magistarske radnje. Od 1986. do danas mentor je na predmetu Metodika nastave povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U tom svojstvu održava vježbe iz praktične nastave sa studentima IV. godine povijesti i usko surađuje sa nastavnicima na Katedri za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest. Od 2001. godine unaprijeđena je u zvanje profesora mentora, a postupak unapređenja u zvanje profesor savjetnik je u tijeku. Od 2003. godine imenovana je za člana Povjerenstva za polaganje stručnih ispita. Za vrijeme boravka u Münchenu (Njemačka) od 1990. do 1992. godine proučavala je nastavu povijesti u školskom sustavu Bavarske o čemu je objavila i odgovarajuće stručne radove. Aktivno i pasivno se služi engleskim i njemačkim jezikom. U svojem pedagoškom radu razvila je niz raznovrsnih aktivnosti (povijesni aktiv gimnazije koji surađuje s Hrvatskim državnim arhivom, Muzejom grada Zagreba i drugima). Bila je član povjerenstva za izradu planova i programa nastave povijesti pri Ministarstvu prosvjete i sporta, surađuje sa Zavodom za unapređivanje školstva (u programima rasterećivanja učenika). Bila je član Povjerenstva za udžbenike povijesti pri Ministarstvu prosvjete i sporta 2002. godine. Objavila je i dva stručna rada u časopisu Nastava povijesti. Od 2002. godine na XV. gimnaziji održava nastavu iz nacionalne povijesti po programu International Baccalaureate Diploma Programme (internacionalni program mature) koji se koordinira s International Baccalaureate Organization sa sjedištem u Genevi (Švicarska).

 

2. Magdalena Najbar-Agičić rođena je 1970. u Krosnu (Poljska). Godine 1993. diplomirala je povijest na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu (Poljska). U međuvremenu je pohađala jednogodišnji postdiplomski studij povijesti na Central European University u Budimpešti. Godine 1995. obranila je magistarski rad o tursko-poljskim odnosima u 15. stoljeću koji je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine priznat kao potpuno istovrijedan magistarskoj diplomi iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje povijesnih znanosti. U međuvremenu je, kao uvjet za dobivanje istovrijednosti magistarske diplome, položila i pet ispita iz hrvatske povijesti, od ranoga srednjega vijeka do 20. stoljeća. Magdalena Najbar-Agičić upisana je u Popis znanstvenika i istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Od 1995. godine živi u Hrvatskoj, a od 1998. je državljanin Republike Hrvatske. Od 1998. radi u izdavačkoj kući Profil International kao urednica izdanja iz povijesti. Od toga vremena sustavno se bavi teorijom nastave povijesti. Godine 2001/2002. bila je koordinator projekta South East Europe Textbook Network koji je vodio Institut Georg Eckert iz Braunschweiga (Njemačka). Aktivno i pasivno služi se poljskim, engleskim i ruskim jezikom. Objavila je šest stručnih ili znanstvenih radova (iz prispjelih materijala nije moguće ustanoviti kako su radovi klasificirani), od kojih jedan u suautorstvu. Napisala je i šesnaest prikaza i ocjena. U suautorstvu s dvoje ili više suautora objavila je tri udžbenika za povijest te dvije knjige povijesnih zemljovida. Uredila je više od dvadeset knjiga, udžbenika i priručnika za nastavu povijesti te drugih knjiga s povijesnom tematikom. Autor je i urednik pojedinih priloga Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža». Bavi se i prevođenjem s poljskog na hrvatski i obratno, te s engleskog na hrvatski.

 

3. Karolina Ujaković rođena je 1965. u Garešnici. Godine 1989. diplomirala je jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Otada radi kao profesor povijesti na osnovnim i srednjim školama, a od 1991. do danas na V. gimnaziji u Zagrebu. U pedagoškom radu uključena je u razne izvannastavne aktivnosti s učenicima (povijesna grupa, sudjelovanje učenika na natjecanjima). Bila je mentor trojici nastavnika, kandidatima za polaganje stručnoga ispita. Sudjelovala je na nekoliko znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, posebice onih s temom iz nastave povijesti te o udžbenicima. Objavila je i jedan znanstveni članak (u koautorstvu sa N. Budakom i S. Vorel) te jedan u zborniku «Nijemci u Hrvatskoj jučer i danas» (iz prispjelih materijala nije moguće ustanoviti naslov članka i kako je klasificiran). U suradnji s Križevanom objavila je udžbenik Povijest  za 5. razred osnovne škole (iz prispjelih materijala nije moguće ime suautora i godinu izdanja – pretpostavljamo 2001. godine), a 2002. godine samostalno je napisala metodički priručnik za nastavnike za spomenuti udžbenik.

 

Povjerenstvo je pred sobom imalo prijave tri izvrsne kandidatkinje, od kojih se svaka ističe u nekim od aspekata djelovanja.

Karolina Ujaković ima dugodišnje iskustvo nastavnika na gimnaziji, a u posljednje vrijeme bavi se i stručnim radom te je napisala i udžbenik za nastavu povijesti te priručnik za njega.

Magdalena Najbar-Agičić jedina je kandidatkinja sa stupnjem magistra znanosti. Vlada izvrsno hrvatskim jezikom, poput izvornog govornika i pisca. U posljednjim je godinama razvila vrlo intenzivnu i značajnu uredničku i autorsku aktivnost. Pri tome se posebno angažirala u upoznavanju hrvatske javnosti s poviješću i kulturom srednje Evrope, osobito Poljske. Usprkos velikom interesu za teorijska istraživanja o nastavi te uspješnoj realizaciji pojedinih uredničkih i autorskih projekata, Magdaleni Najbar-Agičić nedostaje nastavnička praksa koja je u poslu predavača metodike nastave povijesti ključna. Ona, naime, nema nastavničko iskustvo ni u osnovnoj ni u srednjoj školi. Osim toga, nijedan stupanj obrazovanja nije završila u Hrvatskoj (ili u drugim republikama bivše Jugoslavije).

Dunju Modrić-Blivajs valja pretpostaviti drugim kandidatkinjama, jer posjeduje daleko najveće iskustvo pedagoga i nastavnika. Ima 24 godine radnoga staža kao profesor povijesti te 17 godina mentorskog iskustva na predmetu Metodika nastave povijesti. Iz svega navedenoga nedvojbeno jest da je kandidatkinja Modrić-Blivajs postigla najviše zvanje u nastavničkoj praksi. Ona također održava kontakte s raznim znanstvenim i stručnim institucijama, što koristi i u svome nastavničkom radu. Budući da u okviru svoga rada održava nastavu i po programima International Baccalauret Diploma Programme, to potvrđuje ne samo da je upoznata sa suvremenim planovima i programima nastave povijesti u svijetu, nego da ih primjenjuje i u praksi. Surađuje i s Ministarstvom prosvjete, recenzira udžbenike, sudjeluje u radu stručnih povjerenstava. 

Stoga povjerenstvo na temelju izloženog predlaže Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dunju Modrić-Blivajs za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet Metodika nastave povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pristupnica treba održati i nastupno predavanje prije sklapanja ugovora o radu.

 

 

 

U Zagrebu, 12. studenoga 2003.

 

 

 

                                                                   dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

predsjednik povjerenstva

 

dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, docent

član povjerenstva

 

dr. sc. Mira Kolar, red. prof. u mirovini

član povjerenstva

 

 


Dunja Modrić Blivajs

 

 

 

                                   IZVJEŠĆE O STRUČNOJ AKTIVNOSTI

 

 

Stručni rad:

 

  1. Od 1986. godine pa do danas mentor sam na predmetu Metodika nastave povijesti na Katedri za metodiku nastave povijesti, na Odsjeku za povijest, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U tom svojstvu svake godine održavam vježbe iz praktične nastave sa studentima IV. godine povijesti i usko surađujem s Katedrom. Studente upoznajem s oblicima i metodama rada u nastavi povijesti i primjenom različitih nastavnih sredstava u nastavnom procesu. Učim ih pripremi i izvođenju nastavnog sata i upoznajem s hipermedijskim izvorima znanja. Sa svakim studentom sudjelujem u pripremi samostalnog oglednog predavanja koje na kraju ocjenjujem

 

  1. Od 2001. godine odlukom Ministarstva prosvjete i športa unaprijeđena sam u zvanje profesor mentor, a postupak unapređenja u zvanje profesor savjetnik je u tijeku.

 

  1. Od 2003. godine odlukom Ministarstva prosvjete i športa imenovana sam za  predsjednicu povjerenstva za polaganje stručnih ispita.

 

  1. Za vrijeme boravka u Munchenu od 1990-1992. godine intenzivno sam proučavala nastavu povijesti u bavarskom školskom sustavu o čemu sam objavila i odgovarajuće stručne radove:

 

-         Usporedba njemačkog i hrvatskog srednjoškolskog sustava i programa nastave povijesti, 1. i 2. dio; Nastava povijesti 1/91. i 2/91.

 

  1. U više navrata vodila sam povijesni aktiv XV. gimnazije, a posebno sam se angažirala na pripremi učenika za gradska i državna natjecanja iz povijesti, o čemu svjedoče i razna priznanja koja sam za to primila. Pri tom sam 1993. godine u suradnji s Muzejom grada Zagreba pripremila i postavila školsku izložbu «Zagreb-mojih 900 godina».

 

  1. U suradnji s Državnim arhivom RH 1993. godine održavam stručne surete u cilju upoznavanja učenika s izvornom građom i njenom primjenom u nastavi povijesti.

 

  1. Uključena sam u aktivnosti na unapređenju nastave povijesti, kako kroz razna povjerenstva za izradu planova i programa nastave povijesti pri Ministarstvu prosvjete i športa (Povjerenstva za izradu novih nastavnih planova i programa za gimnaziju 1997. godine), a tako i u stručnim aktivnostima Zavoda za unapređivanje školstva na odterećivanju učenika.

 

  1. Sudjelovala sam u procesu izrade novih udžbenika nastave povijesti za srednje škole kao član Povjerenstva za udžbenike povijesti pri Ministarstvu prosvjete i športa 2002. g. ,a kao stručni recenzent Ministarstva prosvjete i športa recenzirala sam pet različitih udžbenika:

 

-         Udžbenik povijesti za prvi razred strukovne škole autora V.Đurić i I.Peklića

-         Udžbenik povijesti za drugi razred strukovne škole autora dr.A.Mijatovića, dr F.Šanjeka, dr F.Miroševica, dr T.Macana

-         Udžbenik povijesti za četvrti razgred gimnazije autora D.Bubanj-Valentić

-         Udžbenik povijesti za četvrti razred gimnazije autora dr F. Miroševića i H.Matkovića

-         Udžbenik povijesti za drugi razred gimnazije autora T.Medića i V.Posavca

 

9.Objavila sam i dva stručna rada u stručnom časopisu «Nastava povijesti»

 

10.Od 2002. godine unutar XV. gimnazije održavam nastavu po programu International Baccalaureate Diploma programu (internacionalni program povijesti)

 


ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

FILOZOFSKOG  FAKULTETA

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

 

Broj:01-03-27/2

Zagreb, 15.09.2003.

 

 

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

 

Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanoj  14. srpnja 2003, imenovani smo u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstvenonastavno zvanje docenta, izvanrednoga ili redovitoga profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije u Odsjeku za povijest umjetnosti. U skladu s odredbama zakona o visokim učilištima podnosimo slijedeće

 

SKUPNO IZVJEŠĆE

 

Na natječaj objavljen u "Vjesniku"  15. 07. 2003. godine prijavio se dr. sc. Frano Dulibić, viši asistent na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije u Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Podaci iz životopisa

 

Frano Dulibić rođen je 10. ožujka 1961. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i etnologiju 1991. godine, magistarski rad pod naslovom "Slikarstvo Vladimira Varlaja" obranio je 17. lipnja 1997. godine a doktorsku disertaciju pod naslovom "Karikatura u Hrvatskoj do 1940. godine" 26. studenog 2002. godine. U registar istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske upisan je  1991. godine pod matičnim brojem 187671.

            Od rujna 1991. do ožujka 1993. godine Frano Dulibić bio je zaposlen u Institutu za etnologiju i folkloristiku kao mladi istraživač. Na radno mjesto mlađeg asistenta na Filozofski fakultet primljen je 17. ožujka 1993. Od dolaska na Filozofski fakultet redovito je održavao seminare iz predmeta Uvod u povijest umjetnosti, a od 1997. godine od kada je u zvanju asistenta održava i predavanja i ispite iz istog predmeta. Osim toga, od 1993. do danas predaje i na Likovnoj akademiji u Zagrebu za studente nastavničkog odsjeka i studente odsjeka za restauriranje-konzerviranje umjetnina. U zvanje višeg asistenta izabran je 10. veljače 2003. godine.

Od 1999. godine dr. sc. Frano Dulibić sudjelovao je u radu na znanstveno istraživačkom projektu dr. sc. Ivanke Reberski "Slikarstvo i kiparstvo XVI-XX. stoljeća", a od iste godine piše enciklopedijske članke za njemački "Allgemeines Kuenstlerlexikon", (K.G. Saur Verlag). Znanstvene radove objavio je u časopisima Radovi Instituta za povijest umjetnosti i Peristil, a povremeno objavljuje i prikaze izložbi te stručne literature u različitim publikacijama. Od 2002. godine suradnik je na projektu “Hrvatska umjetnost XIX. i XX. stoljeća u europskom kontekstu” docenta dr. Zvonka Makovića.

Stipendiju za stručno usavršavanje nastavne i znanstvene djelatnosti pod nazivom "History and Theory of Art After the Cultural Turn" koristio je od 23. lipnja do 10. kolovoza 2001. godine u Budimpešti na Central European University. Posljednjih nekoliko godina dr. sc. Frano Dulibić intenzivno istražuje povijest karikature u Hrvatskoj te odnose slikarstva i karikature, stripa, fotografije i drugih medija.

Član je upravnog vijeća Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i potpredsjednik Hrvatskog vijeća INSEA (International Society for Education through Art).

 

 

Znanstvena djelatnost

 

Dr. sc. Frano Dulibić obranio je magistarski rad i doktorsku disertaciju te objavio četiri izvorna znanstvena rada u časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom (prema pravilniku objavljenom u NN 59/96), te petnaestak stručnih radova. Dva znanstvena rada ("Komponenete formiranja slikarskog izraza Vladimira Varlaja" i "Planina Klek u slikarstvu Vladimira Varlaja") nastali su nakon novih istraživanja provedenih poslije obrane magistarskog rada, te u odnosu prema magistarskom radu predstavljaju zrelije, novim podacima nadopunjene te interpretacijom zaokružene cjeline. To se posebice odnosi na rad pod naslovom "Planina Klek u slikarstvu Vladimira Varlaja", značajnog primjera slikarstva krajolika dvadesetih godina u Hrvatskoj. Frano Dulibić je argumentirano obrazložio središnje mjesto motiva planine Klek u Varlajevu stvaralaštvu, dokumnetirao i analizirao djela nastala od 1913. do 1929. godine te među ostalim publicirao podatke o tri do tada nepoznate i šest izgubljenih slika. Iscrpno su analizirana i interpretirana likovna svojstva i mogućnosti simboličkih značenja motiva planine. Osim toga, u istraživanju je uspješno primijenio metodološki model istraživača Cézanneovog motiva planine St. Victoire, Johna Rewalda.

Godine 1999. Frano Dulibić objavio je rad pod naslovom "Grupa nezavisnih umjetnika (1921. –1927.)" koji predstavlja prvi i jedini cjeloviti prikaz te grupe umjetnika, čije značenje i djelovanje nije bilo dovoljno poznato, a u dotadašnjoj literaturi i enciklopedijama često je navođeno uz pogrešne podatke. Analizirano je djelovanje ove grupe likovnih stvaralaca čiji članovi su iznimno značajni za hrvatsku povijest umjetnosti u odnosu prema "Proljetnom salonu" i grupi "Zemlja", grupu koja je razvijajući individualne rukopise prvenstveno likovnom kvalitetom nastojala doprinositi stvaranju nacionalnog likovnog izraza. Dr. sc. Frano Dulibić ovom je iscrpnom studijom pokazao vrlo dobro snalaženje u istraživanju arhivske građe, njene interpretacije i analize povijesnog, socijalnog i kulturnog konteksta. Osim prvog cjelovitog popisa izložbi te sakupljene bibliografije o spomenutoj grupi umjetnika, ovaj rad ujedno je i doprinos poznavanju do sada nepoznatih pojedinosti o radu svakog pojedinog člana grupe u tom razdoblju (Ljubo Babić, Vladimir Becić, Joza Kljaković, Frano Kršinić, Ivan Meštrović, Jerolim Miše, Marin Studin, Zlatko Šulentić, Vladimir Varlaj). U znanstvenom radu pod nazivom "Erotski crteži i grafike Milivoja Uzelca (1917.-1920), objavljenom 2001. godine, istražio je tri skupine Uzelčevih erotskih i opscenih crteža, okolnosti njihova nastanka, likovna svojstva i srodonosti s europskim majstorima erotskih motiva. Atribucija novopronađenog ciklusa crteža i grafika u Pragu (Cirkus Eros) koji je dr. sc. Frano Dulibić likovnom analizom atribuirao Uzelcu, potvrđena je ove godine kada je na izložbi u Grazu pod nazivom "Phantom der Lust" izložena mapa s Uzelčevim grafikama spomenutog ciklusa iz frankfurtske kolekcije. U istom radu istaknut je i obrazložen značaj Uzelčeve suradnje s Miroslavom Krležom i Milanom Begovićem koji je imao utjecaja na daljnji tijek Uzelčeve karijere.

            Osim petnaestak stručnih članaka, prikaza izložbi i knjiga koje je dr. sc. Frano Dulibić objavio, treba spomenuti i nekoliko manjih izložbi. Više nego stručni članci koji su doprinos popularizaciji struke, tekstovi za izložbe dječjeg crteža, skulpture hendikepiranih osoba ili međunarodne izložbe karikatura pokazuju širinu interesa i sklonost zapostavljenim ili magrinaliziranim oblicima likovnog djelovanja. Tekst za izložbu "Fotografije Ivana Kožarića" predstavlja doprinos poznavanju jednog od naših najznačajnijih kipara iz perspektive koja dotad nije bila razmatrana.

            Dr. sc. Frano Dulibić sudjelovao je na nekoliko znanstvenih skupova. Njegovo izlaganje Bečke i zagrebačke kavane u prošlosti i sadašnjosti tiskano je u dvojezičnom zborniku "Hrvatsko-austrijske usporednice" 1993. godine, a sudjelovanje na "I. kongresu hrvatskih povijesničara umjetnosti" održanom 2001. godine biti će objavljeno kao znanstveni rad u zborniku kongresa koji je upravo u tisku. Zapaženo izlaganje koje je održao na "VI. Dani Cvita Fiskovića" s temom "Splitski krug karikaturista" u proširenom obliku kao izvorni znanstveni rad predano je u tisak za časopis "Peristil". Osim spomenutih radova, napomenimo da je dr. sc. Frano Dulibić suradnik njemačkog "Allgemeines Kuenstlerlexikona" (K.G.Saur Verlag), najopsežnijeg svjetskog leksikona umjetnika, u kojem je objavio desetak natuknica.

 

Nastavna djelatnost

 

            Dr. sc. Frano Dulibić, kao asistent prof. Vere Horvat Pintarić, od školske godine 1992/93. do 1996/97. redovito je održavao seminare iz predmeta Osnove likovnih umjetnosti. Od školske godine 1997/98. u potpunosti preuzima spomenuti predmet te uz seminare održava i predavanja te ispite. Načinivši određene izmjene u nastavnom programu predmeta od 1998/99 predmet je na njegovu inicijativu dobio novi naziv Uvod u povijest umjetnosti. Osim toga, dr. sc. Frano Dulibić od 1993. godine predaje i na Likovnoj akademiji u Zagrebu za studente nastavničkog odsjeka te od 1997/98. i za studente odsjeka za restauriranje-konzerviranje umjetnina. Od 2002. godine održava predavanja u sklopu poslijediplomskog studija. U okviru nastavne djelatnosti na fakultetu višekratno je sudjelovao u organizaciji i vođenju terenske nastave, te vodio izradu nižih i viših seminarskih radova te izradu diplomskih radova, a u mnogobrojnim primjerima bio član komisija za obranu diplomskih radnji.

 

MIŠLJENJE

 

            Dr. sc. Frano Dulibić, viši asistent Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ispunjava sve uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docent koje propisuje članak 42. stavka 1. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i članka 74. stavka 1. Zakona o visokim učilištima te sva četiri propisana (dva potrebna) uvjeta po odluci Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja i nastavana zvanja:

 

-ima četiri znanstvena rada koji ga kvalificiraju u predloženo zvanje prema uvjetima Znanstvenog područnog vijeća za humanističke znanosti (NN 38/97) i Pravilnika o mjerilima vrednovanja časopisa i publikacija s međunarodno priznatom recenzijom, kao i s njima po vrsnoći izjednačenih časopisa i publikacija (NN 2/97).

-sudjeluje u izvođenju nastave na dodiplomskom studiju jedanaest godina (uvjet jedna), te jednu godinu na poslijediplomskom studiju, a bio je suradnikom jednog, te trenutno radi kao suradnik na drugom znanstveno istraživačkom projektu.

-održao je tri priopćenja na znanstvenim skupovima, od kojih jedno na međunarodnom skupu.

-znanstveno se usavršavao u inozemstvu nakon dovršenja doktorske disertacije.

 

Smatramo da objavljena znanstvena bibliografija, kao i dosadašnja nastavna i stručna djelatnost kvalificira višeg asistenta dr. sc. Franu Dulibića za izbor u zvanje docenta.

            Na temelju izloženoga predlažemo da Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta višeg asistenta dr. sc. Franu Dulibića izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije u Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

Stručno povjerenstvo:

 

 

dr. sc. Zvonko Maković,

docent

 

 

dr. sc. Jasna Galjer,

docent

 

 

dr. sc. Ivan Šimat,

docent

 


dr. sc. Frano Dulibić                                        

Krešimirov trg 6

10000 Zagreb

 

 

1.      Znanstveni radovi

 

1. Planina Klek u slikarstvu Vladimira Varlaja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 22, Zagreb 1998, str. 174-185.

 

2. Komponente formiranja slikarskog izraza Vladimira Varlaja, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 41, Zagreb 1998, str. 91-106.

 

3. Grupa nezavisnih umjetnika (1921. - 1927.), Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 23, Zagreb 1999, str. 199-208.

 

4. Erotski crteži i grafike Milivoja Uzelca (1917.-1920.), Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 44, Zagreb 2001, str. 117-130.

 

 

2.      Stručni radovi

 

Izložbe i tekstovi za kataloge izložbi:

 

1.      Junge Kunst des Alpen-Adria Raumes (Silvia Brunasti (Friuli), Heidrun Holzfeind (Koruška), Martin Honsel (Koruška), Dušan Filipčić (Slovenija), Zlotan Novak (Hrvatska); 23. 4. 1993. – 7. 5. 1993. Hauptgebäude des Raiffeisenverbandes Kärnten, Klagenfurt 1993.

 

2.      Tri velika događaja u dječjem crtežu, Izložba dječjih crteža, Kabinet grafike HAZU (21.12. 1994.- 15. 1. 1995.),  Zagreb, 1994. (član žirija i tekst za katalog)

 

 

3.      Lica i maske, (izbor radova, postav i tekst za katalog gluhoslijepe braće Ivana i Milana Vručina), Pučko otvoreno sveučilište Vrbovec, Vrbovec 2000.

 

 

4.      Umjetničko stvaralaštvo gluhoslijepih, (izbor radova i tekst za katalog kandidata za Helen Keller natjecanje), Muzej grada Zagreba, Zagreb 2000.

 

 

5.      Fotografije Ivana Kožarića (tekst u katalogu Galerija Križić Roban ’00.01’), Galerija Križić Roban, Zagreb 2001.

 

 

6.      Čovjek i grad, 6. međunarodna izložba karikature, izložbeni prostor Gradskog poglavarstva grada Zagreba (1.6.2001 –15.6.2001.), Hrvatsko društvo karikaturista & Federacija udruženja karikaturista Europe, Zagreb 2001. (član žirija i tekst za katalog; tekst iz kataloga pretiskan je i u Večernji list, Vijenac, itd.)

 

Prikazi izložbi, knjiga i eseji:

 

1. "Umjetnost treba nanjušiti" (interview sa kiparom Ivanom Kožarićem), Studentski list, Zagreb, br. 21., 1. 7. 1987, str. 28-29.

2. "Ulica sa dvije strane", (mural u Branimirovoj ulici), Studentski list, Zagreb, br. 23., 15. 7. 1987, 12-13.

3. "Imaginarni muzej (moderne) Dalmacije", (Kruno Prijatelj: "Splitski izlog", Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1991), Kolo, Zagreb, br. 1-2., srpanj/kolovoz 1991, str. 206-207.

4.  "Tijelo i zemlja", (izložba Zorana Mušića u MGC Gradec 17.XII.1990 -20.I.1991), Kolo, Zagreb, br. 1-2., srpanj/kolovoz 1991, str. 213-215.

5. "Za obranu i obnovu Hrvatske" (izložba plakata u Umjetničkom paviljonu, studeni 1991.), Kolo, Zagreb, br. 5-6., 1991. str. 193-196.

6. "Počelo je s kavom za ratne zasluge" (bečke kavane, povijest i sadašnjost), Vjesnik, prilog Panorama, Zagreb, 10. 5. 1991, str. 10, 15.

7. "Pejzaži Johna Constablea" (prikaz cjelovite retrospektivne izložbe održane u londonskoj Tate galeriji), Vjesnik, prilog Panorama, Zagreb,  21. 6. 1991, str. 11.

8. "Kipar iz kripte" (tekst o Ivanu Klapežu, nepoznatom hrvatskom kiparu iz Londona povodom izbora njegove skulpture za nagradu fondacije Margaret Tacher), Vjesnik, prilog Panorama, Zagreb, 28. 6. 1991, str. 7.

9. "Šarm Guercinova pera" (prikaz izložbe Guercinovih crteža u British Museumu, London), Vjesnik, prilog Panorama, 26. 7. 1991, str. 20.

10. "Mozart u kompjutoru" (Salzburg u vrijeme festivala), Vjesnik, prilog Panorama, 6. 9. 1991., str. 20-21.

11. "Kokoschkini nasljednici u tvrđavi", (prikaz rada i povijest Internacionalne ljetne akademije za likovnu umjetnost u Salzburgu), Vjesnik, prilog Panorama, 13. 9. 1991., str. 20-21.

12. “O nestajanju i smrti” (izložba Christiana Boltanskog u Parizu), Vijenac, br. 124., Zagreb 1998, str. 42.

13. “Otkrivena je najranije datirana slika Vladimira Varlaja Suton na rijeci, 1911.”, Kontura, Zagreb 2000, br. 64-65, str. 78-79.

14. “Opscene karikature”, Karika, Zagreb 2001, br. 48, str. 6-7.

15. “Duhovitost kao lijek našem mentalitetu”, Vjesnik 2002, br. 19459, str. 17.

 

 

U Zagrebu, 17. srpnja 2003.

 

 

 

 

                                                                                                     dr. sc. Frano Dulibić

 


ODSJEK  ZA  POVIJEST  UMJETNOSTI

FILOZOFSKOG  FAKULTETA

SVEUČILIŠTA  U  ZAGREBU

 

Broj:01-03-28/2.

Zagreb, 12. rujna 2003.

 

 

FAKULTETSKOM  VIJEĆU

FILOZOFSKOGA  FAKULTETA  U  ZAGREBU

 

 

Na sjednici Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanoj 14. srpnja 2003. godine imenovani smo u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata Natječaja za izbor u znanstveno nastavno zvanje docenta, izvanrednoga ili redovitoga profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijesti umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, na Katedri za umjetnost romanike i gotike u Odsjeku za povijest umjetnosti. U skladu sa zakonskim odredbama podnosimo slijedeće

 

                                    S K U P N O    I Z V J E Š Ć E

 

Na natječaj objavljen u “Vjesniku” od 15. srpnja 2003. jedini je pristupnik bio dr.sc. Predrag Marković, viši asistent na Katedri za umjetnost romanike i gotike u Odsjeku za povijest umjetnosti

 

Podatci  iz  životopisa

 

Predrag Marković rodio se 1961. god. u Puli, a do 1980. god. u Zagrebu je završio osnovno i srednje školovanje. Potom je u istome gradu do1988. studirao i diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, gdje je od 1989. god. zaposlen u svojstvu mlađeg asistenta na Katedri za povijest umjetnosti srednjeg vijeka u Odsjeku za povijest umjetnosti. Završivši poslijediplomske studije povijesti umjetnosti, uz prekid i promjenu teme istraživanja zbog ratnih prilika u Hrvatskoj, obranio je 1995. god. magistarski rad “Kasnosrednjovjekovni kapiteli u Istri 13. - 16. st., Problemi gotičke arhitektonske plastike” i stekao naslov magistra društveno-humanističkih znanosti iz područja povijesnih znanosti. Prijavivši potom doktorat znanosti, uspješno je u srpnju 2002. god. obranio rad pod naslovom “Šibenska katedrala na razmeđu srednjeg i novog vijeka” stekavši akademski stupanj doktora znanosti. Temeljem toga u prosincu iste godine izabran je u suradničko zvanje višeg asistenta na Katedri za umjetnost romanike i gotike u Odsjeku za povijest umjetnosti našeg fakulteta kao ustanove stalnog i jedinog svojeg zaposlenja.

Isprva je vodio seminare iz predmeta “Opća i nacionalna umjetnost kasnog srednjeg vijeka”, potom uz odobrenje Znanstveno-nastavnog Vijeća i samostalne izborne kolegije “Arhitektura od 11.-13. st. u Europi”, “Sakralna arhitektura u jadranskoj Hrvatskoj od 1250-1450”, “Monumentalna sakralna arhitektura druge polovice 15. st. na istočnoj obali Jadrana”;  ujedno održavajući pismene dijelove ispita i sudjelujući u komisijama za diplomske ispite znatnog broja studenata. Redovito je vodio studijska putovanja i terenski rad studenata u zemlji i inozemstvu.

U okviru međufakultetske suradnje s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ujedno je preuzeo nastavu tih predmeta na Odjelu nastavničkog smjera. U sklopu rada na Filozofskom Fakultetu od akademske godine 1998./1999. samostalno je vodio i izborne kolegije.  Posljednjih je godina također vodio nastavu iz kolegija “Povijest umjetnosti” u sklopu programa “Uređenje krajobraza” Odjela za Uređenje krajobraza pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Uključen u poslijediplomsku nastavu od 2001. godine, gdje je predavao izabrane teme studentima svih semestara.

Predrag Marković je od 1990. godine upisan u registar istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod brojem 168172. Posredstvom istraživačkih programa Instituta za povijest umjetnosti a potom onih pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta kao suradnik sudjelovao je na projektima “Umjetnička baština Istre od 4. do 14. stoljeća - arhitektura i skulptura”, od 1990. do 1995. godine,  zatim “Umjetnička baština jadranske Hrvatske od 11. do 16. stoljeća” od 1998 do 2001., te “Umjetnički spomenici jadranske Hrvatske od 12. do 16. stoljeća”, stalno pod vodstvom prof.dr. Igora Fiskovića. Na osnovu međunarodne razmjene matičnog Sveučilišta i Fakulteta ostvario je nekoliko kraćih studijskih boravaka u Italiji - u Rimu, Padovi i Veneciji, radeći u knjižnicama ili izučavajući izravno stariju likovnu kulturu i umjetničke veze jadranskih obala. U okviru znanstvene djelatnosti sudjelovao je s izlaganjima na više znanstvenih skupova, od kojih su neki i međunarodnog značaja. Njegovi izvorni znanstveni radovi su objavljeni u međunarodno priznatim časopisima i zborničkim izdanjima.

Od 1997. godine sudjeluje pri izradi priloga za “Allgemeines Kuenstlerlexikon”, iz Muenchena, istodobno kao suurednik “Hrvatske Enciklopedije” pri Hrvatskom Leksikografskom Zavodu “Miroslav Krleža” u Zagrebu, što zajedno s kritičkim osvrtima ili prikazima o izložbama i knjigama kao javni nastup ispunja segment njegove stručne djelatnosti. Od ove godine kao autor aktivno je uključen u stvaranje edicija “Povijest umjetnosti u Hrvatskoj” pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Predrag Marković je član Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Hrvatskog bizantološkog društva i Matice Hrvatske. Prema radu na Odsjeku stalni je član Odbora već tradicionalne godišnje manifestacije “Dani Cvita Fiskovića”, sada u ulozi tajnika, posebno pak voditelj Odsječkog povjerenstva za izradu novog programa studija prema načelima “Bolonjske deklaracije”. Ujedno, od 2002. godine član je Vijeća Poslijediplomskog studija.

Predrag Marković je po nacionalnosti Hrvat, oženjen, otac dvoje djece. Služi se engleskim i talijanskim jezikom.

 

Znanstvena  djelatnost  prije  izbora  u  zvanje  višeg  asistenta

 

Predrag Marković dovršio je magistarski rad i doktorsku disertaciju te objavio ukupno 5 izvornih znanstvenih radova, uglavnom iz problematike kamenarske djelatnosti u baštini srednjovjekovne Istre. Odreda su to temeljiti, istraživački zahtjevni prinosi analizi i interpretaciji djela graditeljstva i kiparstva, značajni kako po širini pristupa tako i uvjerljivosti novih spoznaja. U tom smislu potvrđuju i prate nemala nastavnička iskustva koja su se posebno ogledala u njegovoj suradnji na Enciklopedijama s nizom objavljenih leksikografskih jedinica. Od pozornosti vrijednijih tekstova prvi je u časopisu “Peristil” 1994. g. tiskani “Ranogotička propovjedaonica iz Dvigrada - prijedlog za dataciju” u kojem ispravlja prijašnja mišljenja te uz potpunu obradu ikonografije određuje stil i vrijeme nastanka jednog značajnog, dotad donekle i zanemarenog spomenika kiparstva 14. stoljeća. Tematski mu je srodna studija “Rano gotički reljef anđela Navještenja iz Bala u Istri” iz slijedećeg broja istog časopisa. Osim što ta skulptura predstavlja svojevrsno otkriće, ispravnim je tumačenjem njenih vrsnoća proširio broj mletačkih radova nutar istarskog poluotoka i dopunio sliku o prijemu izvrsnijih likovnih djela u ruralnome okružju. Usredotočen valorizaciji kamene plastike u Istri između domaćih i stranih proizvoda, P.Marković je još jednom otklonio prijašnje jače zablude oko njezinih tvorbenih skupina kad je pod naslovom “Kapiteli 18. st. u ranoromaničkoj crkvi Sv.Martina u Sv. Lovreču” odredio unos novih elemenata i stilsku preobrazbu starije građevine. Najsloženiji je prilog istoj tematici dao u studiji “Donji dio pročelja katedrale u Kopru i koparska klesarska radionica” razotkrivši selidbu figuralnih i dekorativnih čimbenika iz unutrašnjeg prostora na reprezentativno pročelje oblikovano u kasnom 15. stoljeću. Tim povodom postavio je temelje poznavanju mjesne klesarske radionice i sadržaja potpune inovacije u izgledu monumentalne arhitekture obalnoga grada u razdoblju zrele gotike o čemu se dotad pisalo u bitno dugačijem svjetlu. Istoznačne je problemske naravi još i obimni tekst na talijanskome jeziku “Provinzia e tradizione ' Il Castello Soardo-Bembo di Bale”, u kojem se potanko raščlanjuje tipologija svjetovne arhitekture Trecenta te raskrivaju teorijske pretpostavke stvaralaštva domaćih kamenorezaca upošljavanih od vanjskih naručilaca spomenika. Tu valja istaknuti kako su novija konzervatorska istraživanja na kaštelu Soardo-Bembo potvrdila njegovu osnovnu tezu o jedinstvenom nastanku spomenika početkom 16. st.  Nažalost Markovićevo svojedobno dobro primljeno izlaganje sa znanstvenog skupa “Gotički portali” održanog 1997. g. u Zagrebu nije ugledalo svjetlo dana, jer nije okončano prikupljanje radova svih ostalih sudionika, ali je iz onda prinesenog sažetka bjelodana točna analiza i procjena portala crkve sv. Frane u Puli, s kojima se dalje u znanosti barata po njegovim naputama.

 

Znanstvena  djelatnost  nakon  izbora  u  zvanje  višeg  asistenta

 

Osnovu za izbor činila je doktorska disertacija pod naslovom “Šibenska katedrala na razmeđu srednjeg vijeka i renesanse” koja se u proširenome obliku priprema za tisak u izdanju Gradske čitaonice “Juraj Šižgorić” u Šibeniku. Uspješno obranjena ta je tema cjelovito razradila faze građenja velikog spomenika davši dosad najpotpuniji pregled njezine povijesti s potankom interpretacijom stilskih karakteristika i značajki morfologije uz ispravljenu kronologiju autorskih priloga njezinih tvoraca. Podrobni historiografski prikaz početnih tumačenja istog spomenika opširno je P. Marković s kritičkim osvrtom predočio na Prvom kongresu povjesničara umjetnosti u Zagrebu 2001. godine, Zbornik kojega se izlazak očekuje ove godine. Ujedno je u časopisu “Prilozi povijesti umjetnosti” s povoljnom recenzijom zaprimljena Markovićeva studija Bonino da Milano - primus magister ecclesiae nove Sancti Jacobi” sastavljena temeljem teze izlaganja na skupu “Dani Cvita Fiskovića VI.” u Splitu 2002. god., tako da su stručni krugovi s njome upoznati u pouzdano pozitivnome smislu jer uvjerljivo predočuje prvu fazu nastajanja jedne od najznačajnijih građevina jadranske Hrvatske. Zapravo se povezivanjem arhivskih podataka i većeg broja novouočenih likovnih činjenica proširuju znanja o stvaralaštvu Bonina iz Milana kao jednog od ključnih graditelja ranog Quattrocenta u Dalmaciji. U okviru izložbe, “La Renaissance en Croatie koja se uz potporu Ministarstva kulture RH u travnju slijedeće godine otvara u Francuskoj, Predrag Marković je napisao sintezni pregled pod naslovom “L’architecture Renaissance en Croatie”. Zaokruživši svoja višegodišnja istraživanja na tom području, te unijevši neke nove spoznaje o pojedinim spomenicima i doprinosima pojedinih majstora u njemu je iznio novi pogled na razvoj arhitekture i graditeljstva u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na pojavu i difuziju renesansnog stila u jadranskoj Hrvatskoj tijekom druge polovice 15. st.

Iz svega navedenoga proizlazi da Predrag Marković u svojem znanstvenome radu obuhvaća široka pitanja iz povijesti hrvatskog graditeljstva i kiparstva starijeg doba od atributivnih i ikonografskih određenja značajnih djela do kulturnog konteksta njihova nastajanja. Večina tih rezultata se zasniva na metodološki ispravnom korištenju bogatih teorijskih znanja iz domaće i strane literature kao i sve dubljem sticanju osobnih empirijskih iskustava. Osim ustrajnog istraživačkog rada na terenu u okviru znanstvenih projekata prijavljenih na Ministarstvu za znanost i informatiku RH, tome je pridonijelo višekratno njegovo usavršavanje u inozemstvu.

 

Nastavna  djelatnost

 

Dr. Predrag Marković djelovao je u dodiplomskim nastavnim programima Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta ukupno 14 godina, a nešto kraće surađivao još na dva međufakultetska unutar istog Sveučilišta u Zagrebu. Također je sudjelovao u Poslijediplomskom studiju povijesti umjetnosti i preuzimao odgovorne dužnosti u sklopu rada na matičnoj ustanovi.


 

M I Š L J E N J E

 

Predrag Marković ispunjava sve uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta koje propisuje članak 42., stavka 1. Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti RH, kao i članka 74. stavka 1. Zakona o visokim učilištima, te sva četiri propisana uvjeta iz odluka Rektorskog zbora visokih učilišta RH o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstvena i nastavna zvanja jer:

  1. sudjeluje u izvođenju nastave na dodiplomskome studiju više od jedne godine, čak više od 10, a jednako je radio u svojstvu istraživača na znanstveno-istraživačkome projektu.
  2. održao je više od dva priopćenja na znanstvenim skupovima, ukupno pet od kojih su dva bila međunarodnoga značaja
  3.  znanstveno se usavršavao u inozemstvu prije i nakon obrane disertacije.

 

 

Temeljem izloženoga smatramo da bibliografija objavljenih znanstvenih radova, kao i dosadašnja nastavna i stručna djelatnost kvalificiraju višeg asistenta dr.sc. Predraga Markovića za izbor u zvanje docenta. Stoga predlažemo Fakultetskome vijeću Filozofskog fakulteta da provede daljnji postupak izbora navedenog pristupnika Natječaju od 15. 07. 2003.  u zvanje docenta na Katedri za umjetnost romanike i gotike u Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Stručno povjerenstvo

 

dr.sc. Igor Fisković,

                                                                                    redoviti profesor

 

                                                                                    dr.sc. Miljenko Jurković

                                                                                    redoviti profesor

 

                                                                                    dr.sc. Milan Pelc, docent

                                                                                    Institut za povijest umjetnosi

dr.sc. Predrag Marković

 

1. Znanstveni radovi

 

1. Ranogotička propovjedaonica iz Dvigrada - prijedlog za dataciju, Peristil 37, 1994,             str. 15- 26.

2. Ranogotički reljef anđela “Naviještenja”- Bale u Istri, Peristil 38, 1995, str. 31 -36.

3. Provinzia e tradizione - Il Castello “Soardo-Bembo” di Bale, Hortus Artium             Medievalium   2, 1996, str. 77-90.

4.  Kapiteli 18. st. u ranoromaničkoj crkvi Sv Martina u Sv. Lovreču (Pazentatičkom), Radovi Instituta za povijest umjetnosti 19, 1995, str. 53-62.

5. Donji dio pročelja katedrale u Kopru i koparska klesarska radionica, Annales (Anali za istrske in mediteranske študije, series historia et sociologia), letnik 10, Kopar, 2000, številka 1(20), str.  83-102. 

6. Bonino da Milano – primus magister eclesie nove sancti Jacobi, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 39, Split, 2002, (u tisku)

7. Šibenska katedrala u djelima austrijskih pisaca – korijeni jednog "slučaja", Zbornik radova Prvog kongresa historičara umjetnosti, Zagreb, izd. Institut za povijest umjetnosti  (u tisku).

8. "L’architecture Renaissance en Croatie", tekst kataloga za izložbu  "La Renaissance en Croatie" u Francuskoj (Rennčs, travanj –lipanj 2004.), 42 kartice teksta

2.  Stručni radovi

1. Sjaj zadarskih riznica – Sakralna umjetnost na području zadarske nadbiskupije od IV. do XVIII. stoljeća (prikaz izložbe), Život umjetnosti 48-49, 1991, str. 97-101.

2.   Horoskop majstora Radovana (prikaz međunarodnog znanstvenog skupa), Oko, br. 21, 18. listopada 1990, str. 24.

3. Između istoka i zapada – od ikonoklazma do gotike (prikaz međunarodnnog znanstvenog skupa Motovun, 23.-25. svibnja 1997.), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 3, XXIX/1997, str. 35-36.

4. Allgemaines Künstler-Lexikon, SAUR Verlag, München-Leipzig, 1997-, sv. 21-30, 33. bibliografske jedinice o umjetnicima koji su djelovali u Hrvatskoj.

 


Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

 

Zagreb, 23.06.2003.

 

 

 

 

 

Predmet: Izvještaj Stručnog povjerenstva za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog  profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katedri za opću psihologiju u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

 

 

 

 

FAKULTETSKO VIJEĆE

FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

 

 

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici od  10.ožujka 2003.g. imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog  profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katedri za opću psihologiju u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na natječaj  objavljen u «Vjesniku» od 25. ožujka 2003. godine javio se samo jedan pristupnik – dr.sc. Zvonimir Knezović, dosadašnji izvanredni profesor na istoj katedri.

 

 

a)      Životopis

 

Zvonimir Knezović rođen je 1949. godine u Slavonskoj Požegi. Osnovnu i srednju školu  pohađao je u Novigradu, Pleternici i Zagrebu. Studij kemije na Prirodoslovno matematičkom fakultetu upisuje 1968.g. a studij  psihologije i sociologije upisuje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu  1969. g. Slijedeće godine prelazi na jednopredmetnu psihologijsku grupu na Odsjeku za psihologiju. Tijekom studija radio i kao demonstrator na Katedri za kliničku psihologiju. Na istom odsjeku diplomira  s odličnom ocjenom 1974. godine. Odmah se zapošljava  kao postdiplomand na Institutu za medicinska istraživanja JAZU       (sada  HAZU). U razdoblju od 1976 – 1979. godine radio je u praksi kao psiholog u Odjelu za medicinu i psihologiju rada  Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja.  Od 1. siječnja 1979. g.  stalno je zaposlen kao asistent na Katedri za opću psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.  Doktorsku disertaciju pod naslovom «Multivarijatna i klasično-eksperimentalna provjera hipoteze o jedinstvenosti Eysenckove dimenzije introverzije-ekstraverzije” obranio je 1985. g. na istom fakultetu.  U zvanje znanstvenog suradnika I  docenta  izabran je 1986. g. Redoviti postupak predlaganja u više zvanje započet je 1991. g. , a okončan  je 10.04. 1997. g. izborom u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora.

 

 

b)      Prikaz znanstveno-stručnog i nastavnog rada

 

Od 1979.g.  kao asistent  sudjeluje u nastavi  iz Sistematske psihologije. Od 1985. godine samostalno održava predavanja, seminare i ispite iz kolegija Sistematska psihologija III  (Psihologije ličnosti) na katedri za Opću psihologiju, a povremeno pomaže i u  održavanju kolegija iz Odabranih poglavlja iz Sistematske psihologije. Sudjelovao je  i u nastavi iz Povijesti psihologije.   Povremeno je  predavao i na  postdiplomskom studiju na Odsjeku za psihologiju. Više godina surađivao je u nastavi iz Opće psihologije na fakultetu za Pedagogijske znanosti kao i u sklopu kolegija Razvojna psihologija  psihologija ličnosti na Pravnom fakultetu - Studij za socijalni rad. Stalni je vanjski suradnik-predavač  na Pedagoškom fakultetu  Sveučilišta u Mostaru. U jesen  1991. g. dragovoljno odlazi u HV. Utemeljuje i organizira  prvi Odjel za vojnu psihologiju MORH-a. Za to je dobio čin  djelatnog pukovnika HV-a.  U jesen 1992. daje zahtjev za razvojačenje  i  ak. god, 1992/93 vraća se na fakultet. Uz sporazum s matičnim fakultetom, na izričitu zamolbu iz Vlade RH, u svibnju 1993.g.  utemeljuje Vladin ured za žrtve rata. U sklopu tog ureda pokreće, organizira i, skoro četiri godine, stručno i operativno vodi državni program za psihosocijalnu pomoć ratnim stradalnicima i obiteljima osoba koje se traže kao nestale i prisilno odvedene. U ljeto  1998.g.  daje ostavku na sve funkcije u institucijama vlade i vraća se na svoj matični Odsjek na Filozofski fakultet.  Zajedno s prof. Želimirom Pavlinom  1993.g. utemeljio je izborni kolegij Vojna psihologija koji i danas uspješno realizira u suradnji s kolegama iz MORH-a. Od 1999. g. samostalno  je pokrenuo i organizirao  nastavu iz kolegija  “Emocije I motivacija” na Odsjeku za psihologiju. Nastavu tog kolegija posebice je unaprijedio  poticanjem  aktivnog i kritičkog pristupa kod studenata u izradi  seminarskih radova. Uz to značajan je i njegov napor za pripremom, recenzijom i uređivanjem prijevoda  najnovijih svjetskih priručnika i udžbenika  iz područja psihologije emocija i motivacije.

 

Sudjelovao je u radu različitih stručnih i znanstvenih povjerenstava i tijela Filozofskog fakulteta. Bio je član  Znanstveno-nastavnog vijeća i zamjenik pročelnika Odsjeka za psihologiju.

 

Bio je član Izvršnog odbora i  predsjednik  Hrvatskog psihološkog društva odnosno HPD-a (1993-1995). Tijekom svog mandata učlanio je HPD u  međunarodnu udrugu za znanstvenu psihologiju (IUPsy). Stalni je delegat našeg  HPD-a u svjetskoj skupštini IUPsy-a.  Osnovao je 1996.g.  Hrvatski ogranak Svjetske udruge za psihosocijalnu rehabilitaciju (SUPR-HO ili WAPR). Trenutačno je predsjednik ove udruge i predstavnik Hrvatske u međunarodnoj skupštini WAPR-a.   Uz članstvo u HPD-u, član je Europskog udruženja za psihologiju ličnosti ( EAPP),  međunarodnog odjela Američke asocijacije  za psihologiju (APA)  i  Internacionalnog udruženja za traumatski stres (IATS). Član je uredničkog savjeta  «Review of Psychology». Predstavnik je Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u  Stručnom savjetu za psihosocijalnu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Bio je mentor i član povjerenstva u više desetaka diplomskih radnji na Odsjeku za psihologiju. Također je bio mentor u izradi dvije  doktorske disertacije kao i pri izradi  više od pet magisterija i specijalističkih-magistarskih radnji na postdiplomskom studiju na Odsjeku za psihologiju. Održao je i više javnih predavanja iz područja koji se odnosi na ulogu psihologije u razvoju i primjeni složenih sustava psihosocijalne pomoći.  

 

Kao recenzent ocijenio je veći broj radova upućenih za objavljivanje časopisima Penološke teme, Primijenjena psihologija,  Suvremena psihologija, Društvena istraživanja i dr.  Recenzirao je i više knjiga, priručnika i ostalih publikacija iz psihologije i srodnih područja. Napisao je i više uvodnih tekstova za različite stručne publikacije iz područja psihosocijalne skrbi ratnih stradalnika.

 

Surađivao je u realizaciji više znanstvenih i stručnih projekata (1.5.1. do 1.5.4. u popisu radova).  Među važnijim projektima bili su: Struktura i razvoj sposobnosti,  osobina ličnosti i socijalizacija u odgojno-obrazovnom procesu;  Konstrukcija i evaluacija baterije testova za procjenu ličnosti na osnovi interakcionističkog modela;  Socijalna reintegracija hrvatskih vojnika i njihovih obitelji;  Dimenzije ličnosti i leksička hipoteza.  Uz to što je bio voditelj  «Nacionalnog programa za psihosocijalnu pomoć ratnim stradalnicima» od 1994 -1998, od 1999 do 2000 g. bio je i voditelj projekta «Psihosocijalna pomoć osobama s ozljedom kralježničke moždine».

 

Za rad na pupularizaciji psihologije dobio je nagradu «Ramiro Bujas».   Aktivno je sudjelovao u radu više desetaka domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova (odlomak  1.8.  i  2.5. u popisu radova)  kongresa i savjetovanja. Na tim stručno-znanstvenim najčešće je sam prezentirao  izvješća o vlastitim i koautorskim istraživanjima i programima.  Objavio je veći broj znanstvenih, stručnih i drugih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama.

 

Do sada je samostalno i u koautorstvu izradio ukupno 91 rada. Od toga  40  rad ima status objavljenih radova  ( 28 znanstvenih radova,  2 znanstvene knjige-monografije i 2 stručno-znanstvene publikacije,  3  priloga u knjigama  i 5 stručnih radova).  Šest radova je interno objavljeno unutar odgovarajućih institucija (znanstveni elaborati, stručne studije i programi i psihološki mjerni instrument), dok  je 45 radova bilo javno prezentirano kao priopćenja na više domaćih i međunarodnih stručno-znanstvenih skupova. Od ukupnog broja radova 63 su izrađena prije, a 29 poslije izbora u izvanrednog profesora. Unutar tog broja radova, izrađenih poslije izbora u izvanrednog profesora, 11 radova zadovoljavaju kriterije  objavljenih radova ( 1 knjiga,  6 znanstvenih radova, 3 priloga u knjizi i 1 stručni rad)  a 18 ih je prezentirano kao priopćenja.  Unutar ukupnog broja radova 10 znanstvenih radova objavljeno je u časopisima i publikacijama s međunarodnom recenzijom ili  s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima.

 

Istraživanja i ostali  znanstveni i stručni radovi dr. Zvonimira Knezovića koji su objavljeni do izbora u izvanrednog profesora (radovi označeni u priloženom popisu radova s prvom brojkom 1)  već su iscrpno  prikazani i ocjenjeni  u dosadašnja dva pozitivna  izvještaja za izbor u docenta (1986.g.) i izvanrednog profesora (1997.g). Stoga će u ovom izvještaju biti dan sažeti prikaz radova objavljenih do izbora u zvanje izvanrednog profesora  i detaljniji osvrt na  radove (označeni u popisu radova s prvom brojkom 2) objavljene nakon izbora za izvanrednog profesora.

Ukupna znanstveno-istraživačka produkcija dr. Knezovića  do izbora u zvanje izvanrednog profesora može se  kategorizirati u 6 skupina radova: 1. psihologija ličnosti; 2. eksperimentalna istraživanja prijenosa informacija; 3. metodološki aspekti konstrukcije upitnika i testova; 4. psihologija  kriminalnog ponašanja i penološka psihologija; 5. psihologija ratne traume i psihosocijalni programi; 6. ostala istraživanja .

Područje psihologije ličnosti  ima najveći značaj u fundamentalno-znanstvenom  području istraživačkog  rada  dr. Z. Knezovića do 1997. godine. Zanimali su ga primarno dva globalna područja: (1) deskriptivno-taksonomski odgovori na pitanje o minimalnom broju dimenzija nužnih za opis ličnosti (npr. radovi označeni u popisu  1.2.4.; 1.2.9.; 1.2.18; 1.3.1. ; 1.5.1 do 1.5.4.;  1.8.19.; 2.2.1; itd.), kao i istraživanja koja se odnose na pokušaj traženja kauzalnih odgovora o mogućoj fiziološkoj osnovici matematičko-statistički definiranih osobina ličnosti (1.3.1.; 1.8.12.). Teorijsku podlogu za takova istraživanja autor ponajčešće nalazi u Eysenckovoj teoriji ličnosti kao i u Goldbergovom modelu o «velikih pet» dimenzija ličnosti.

U nizu eksperimenata (1.2.2.; 1.2.6.; 1.2.11.; 1.2.12.) koji se odnose na eksperimentalna istraživanja prijenosa informacija rezultati su pokazali da je količina prenesene  informacije izračunate prema  tzv. «načelu većine» znatno veća od količine određene na osnovi medijana individualnih transmisija.

U tematskom području istraživanja metodoloških aspekata konstrukcije upitnika i testova pozornost je bila usredotočena na neke osobitosti kognitivnog i konativnog funkcioniranja  u selekcijskoj situaciji ( 1.2.7; 1.4.1.) kao i na metodološke probleme mjerenja nekognitivnih korelata kognitivnog funkcioniranja (1.2.5.; 1.2.8.). Čini se da se, na određen način, taj  «neintelektivni»  pristup istraživanju inteligencije iz ranih 80-tih godina (pod vodstvom prof. dr. A. Fulgosija) može  čak dovesti u vezu  i s modernim konceptom  emocionalne inteligencije. Uz to ovo područje zahvaća i istraživanje metoloških pitanja različitih tipova ljestvica za mjerenje osobina ličnosti  (1.2.10.; 1.2.16.). Pokazalo se da je moguće mjeriti bazične dimenzije ličnosti s pomoću puno izravnijih metoda  tj. pomoću modificiranih Osgoodovih tehnika skaliranja.

Više radova posvećeno je psihologiji kriminalnog ponašanja i penološkoj psihologiji (npr. 1.2.17.; 1.2.20.; 1.2.21.; itd.). Primarni interes bio je usmjeren ka istraživanju psihodijagnostičkih karakteristika različitih subpopulacija osoba u penalnim ustanovama tj.  osoba s evidentiranim kriminalnim ponašanjem. Ovu skupinu radova ponajbolje ilustrira izvješće o jednoj od prvih studija ovakovog tipa u svijetu koja se odnosi na opsežni psihodijagnostički  projekt koje je izradio istraživački tim  od 5 koautora ( 1.1.1.).  U ovom su istraživanju, uz ostalo, po prvi put ispitivane relacije između kriminaliteta i motivacijsko-vrijednosnih varijabli.

Četvrti  se blok radova odnosi na teorijske i praktičke probleme povezane s posljedicama rata na doživljavanje i ponašanje ljudi.  U teorijsko-metodološkom i organizacijskom smislu niz radova razrađuje  različite faze u konstrukciji  modela tzv. «hrvatskog psihosocijalnog heksagona» (1.1.3.; 1.8.21.; 1.8.24.; 1.8.25.; itd.). Takav program zasnovan je na  transdisciplinarnoj strategiji psihosocijalne rehabilitacije utemeljene u zajednici  koja koordinira sve bitne aktere sustava i koja je primarno usredotočena na pomoć stradalniku i to unutar njegove obitelji.

Posljednja skupina  «ostalih» istraživanja uključuje uglavnom  područja psiholingvistike (1.2.18.; 1.8.3.), međukulturalnu psihologiju ( 1.2.13.; 1.2.15.), vojnu psihologiju (1.5.1. do 1.5.4.) i psihološke aspekte praštanja ( 1.8.23.).

 

Nakon izbora u izvanrednog profesora  dr. Z. Knezović pretežito usredotočuje svoj istraživački interes na tri  područja. To su:  1. razvoj i primjena psihosocijalnih modela; 2. istraživanja «velikih pet» dimenzija ličnosti; 3. ostala područja.

Od ukupno 29 napravljenih radova na  psihosocijalno  područje otpadaju čak 22 rada. U tom skupu radova dominira stručno-znanstvena monografija «Hrvatski psihosocijalni program» (2.1.1.). Na skoro 500 stranica  u toj je knjizi detaljnije opisan teorijsko-metodološki i organizacijsko-primijenjeni aspekt petogodišnjeg razvoja državnog programa za psihosocijalnu pomoć (PSP)  sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Program je razvijen na temelju modela konstruiranog iz kombinacije vlastitih iskustava, modifikacije  Bertalanffyjeve generalne sistem teorije, proširene Maslowijanske piramidalne koncepcije o bio-psiho-socijalnim ali i duhovnim potrebama, kao i na  strategiji psihosocijalne rehabilitacije utemeljenoj na  zajednici. Takav, novi, model nazvan je «hrvatski psihosocijalni heksagon» . Tijekom 5 godišnjeg razdoblja takav  je opći model adaptiran  u skladu sa  specifičnostima lokalnih sredina. U tekstu se izlažu iskustva iz   implementacije u svim hrvatskim županijama. Model ima tri razine:1. najnižu  s 20  PSP-centara koji imaju  mobilne i stacionarne interdisciplinarne timove; 2. srednju  sa 4 regionalna psihotrauma centra i 3. najvišu s 1 vrhunskim nacionalnim psihotrauma centrom u Zagrebu. U knjizi su izneseni i podaci o dvije evaluacije programa u kojima je sudjelovalo  1345  korisnika PSP-programa. Rezultati evaluacije  u dvije vremenske točke (1997.g. i 2000.g.) pokazuju da je više od  60 % ispitanih pozitivno procijenilo učinkovitost ovog programa.  Ova monografija rječito ilustrira način na koji akademski principi «visoke znanosti» mogu zaživjeti u realnosti i dati blagotvorne efekte  u situacijama teških individualnih i kolektivnih ratnih trauma. To je potvrdila i činjenica da je PSP-program obuhvatio  skoro 60 000 korisnika ratnih stradalnika. Većina ostalih radova iz ovog područja ( radovi iz rubrika 2.4. i 2.5) samo detaljnije razrađuje pojedine aspekte primjene PSP-programa  kao i konceptualne i aplikacijske poteškoće i dileme do kojih je dolazilo u raznim  fazama razvoja ovog cjelovitog  programa.

Tako na primjer jedan rad  (2.2.2.) u prvi plan postavlja teorijsko-metodološke probleme modifikacije i adaptacije moderne strategije rehabilitacije utemeljene u zajednici u području organizacije psihosocijalne pomoći za djecu. U ovom radu navodi se način na koji je, uz pomoć stručnjaka iz WHO i UNICEF-a, uspješno kreirana i praktički primijenjena hrvatska modifikacija piramidalnog modela (Agger,1995).

U drugom radu (2.2.6.) proučava se utjecaj ekspozicije ratnom stresu na promjene u tendenciji k agresivnom ponašanju.  U skladu s  nekim modifikacijama Berkowitzeve neoasocijacionističke  frustracijske teorije agresivnosti, Žužulovog  integralnog modela agresivnosti, i Anderson-Bushmanovog  općeg modela agresivnosti na uzorku od 414 ratnih veterana nađeno je da visoka izloženost ratnom stresu dovodi do porasta opće agresivnosti. No, te promjene u tendenciji k agresivnom ponašanja još uvijek se nalaze u okvirima «normalnih varijacija» i  pretežito se izražavaju na subdimenzijama  verbalne i fizički-latentne agresivnosti.

Jedan  rad (2.2.4.) zahvaća područje  psihologije boli tj. istraživanja percepcije boli kod osoba s paraplegijom i tetraplegijom.  Cilj je bio analizirati lokalizaciju i intenzitet boli i usporediti te podatke s: ASIA kriterijima visine ozljede,  FIM-funkcionalnim statusom, vremenom proteklim od ozljeđivanja, životnom dobi , spolom i stupnjem naobrazbe.  Rezultati su pokazali da se, za razliku od drugih nalaza (Rintala i sur. 1998; Stormer i sur., 1997), u tom istraživanju,  što se tiče  navedenih nezavisnih varijabli, ne mogu registrirati statistički značajne razlike u percepciji boli. Dobiveni rezultati kritički se raspravljaju s metodološke pozicije (mali broj ispitanika, mogući utjecaj depresivnosti, itd.).

Tri rada se odnose na  istraživanja u svezi Goldbergovog modela o postojanju «velikih pet» dimenzija ličnosti.  U prvom radu (2.2.1.) opisuju se razultati dvaju faktorskih analiza i to za: 1. bipolarne markere za mjerenje strukture ličnosti prema Goldbergovom modelu, i 2) pitanja iz Eysenckovog EPQ-SR upitnika ličnosti. Uz to ispituje se i relacija tih dvaju instrumenata.  Rezultati su uglavnom potvrdili petofaktorsku strukturu u skladu s Goldbergovim modelom, kod EPQ-SR-a se pokazalo da faktorski najslabiji status ima ljestvica psihoticizma, dok su relacijske analize između ovih dvaju modela pokazale da se teorijska očekivanja mogu i empirijski  potvrditi za sve dimenzije osim za psihoticizam i dimenziju intelekta.

Drugo istraživanje iz ovog područja (2.2.3.) odnosi se na provjeru  relacije velikih pet dimenzija ličnosti , s jedne strane, te  MMPI-201, EPQ upitnika, i  M-serija testa inteligencije, s druge strane. U sklopu šireg projekta kojemu je cilj razviti hrvatsku taksonomiju deskriptora ličnosti,  prikupljeni su podaci na 198 studenata.  Rezultati faktorske analize uglavnom su potvrdili američku tj. Goldbergovu pet-faktorsku strukturu i u našim  sociokulturalnim uvjetima. Odnosi između velikih pet dimenzija i Eysenckovih osobina ličnosti bili su u skladu s očekivanjima iz teorije, dok  su psihopatološke dimenzije MMPI-201 bile vrlo dobro reprezentirane posredstvom Goldbergovih dimenzija emocionalne stabilnosti i ekstraverzije. Ukupni rezultat u M-seriji bio je u značajnoj negativnoj korelaciji s Goldbergovom  ljestvicom ugodnosti. Goldbergov faktor intelekta bio je u značajnoj negativnoj korelaciji  samo sa  M-subtestom analogija.

U trećem istraživanju (2.2.5.)  koje se odnosi na Goldbergov model  pozornost je bila usmjerena na neka bitna metodološka pitanja mogućeg utjecaja  rasporeda čestica na faktorsku strukturu i skalne rezultate. Podaci prikupljeni na 448 srednjoškolaca pokazali su superiornost transparentnog rasporeda čestica u odnosu na netransparentni raspored.  Navedeni rezultati sugeriraju budućim istraživačima, koji se koriste leksičkim pristupom u raznim kulturama i jezicima, da prigodom planiranja svojih istraživanja odaberu transparentni raspored čestica.

c)      Ocjena znanstvene djelatnosti

 

Znanstveno-istraživački  rad dr. Z. Knezović-a  karakterizira nekoliko obilježja. To su:  a) u tematskom pogledu - velika raznovrsnost područja interesa,  i  b) u metodološkom pogledu - nastojanje da korelacijsko-psihometrijski multivarijatni pristup učinkovito kombinira s kauzalnim klasično-eksperimentalnim pristupom. Uz to valja napomenuti da je u njegovom radu uočljivo nastojanje  da svoja istraživanja kritički situira unutar odgovarajućih teorijskih sustava i da   «akademski» intonirane  psihološke teorije i metode  na interdiciplinaran način  uspješno ugrađuje u složene «konkretno-praktične»  sustave pomoći osobama i obiteljima koji se nalaze u stanju povećane psihosocijalne  potrebe.

Najveći broj radova odnosi se na istraživanje najsuvremenijih  teorijskih i metodoloških probleme unutar  psihologiju ličnosti (Eysenckova teorija i Goldbergov model ličnosti)  i razvoja modela i programa psihosocijalne pomoći.  Na području informacijske psihofizike njegov rad, zajedno sa suradnicima, pridonio  je afirmaciji informacijske psihofizike.  O značaju te skupine radova govori i činjenica da su svi radovi u tom području, objavljeni u međunarodnim sekundarno i tercijarno referenciranim časopisima.  Njegova istraživanja na području međukulturalne psihologije pokazala su kako sekundarna socijalizacija djece može imati značajne negativne posljedice na njihov razvoj. Zapažen je i njegov rada u kriminološkoj i penološkoj psihologiji. U tom je području, zajedno sa suradnicima, postignut  veliki napredak u razvoju psihodijagnostičkih postupaka i metoda. Prema metodološkoj ozbiljnosti i širine  obuhvatnosti  zahvaćenog skupa varijabli i uzorka ispitanika, ova  psihološko-kriminološka istraživanja spadaju u sam vrh svjetske znanosti u ovom području.

Velik interes u zemlji ali i kod stručnjaka u  inozemstvu (Izraelu i USA) izazvali su i njegovi radovi koji se odnose na razvoj kompleksnih nacionalnih sustava za psihosocijalnu pomoć žrtvama ratnih trauma. 

Sve ovo govori u prilog općoj ocjeni da je dr. Z. Knezović  kompetentan, kreativan i produktivan  istraživač u najsloženijim područjima suvremene psihologije.

 

d)      Ocjena stručne djelatnosti

 

Uz rad na više različitih pretežito stručnih projekata koji se tiču primjene znanstvenih metoda i teorija u  psihosocijalnim programa za pomoć  osobama s paraplegijom i tertraplegijom  kao i osobama i obiteljima koji su bili izloženi ratnim stresovima i traumama, dr. Z. Knezović je sudjelovao u više projekata koji se tiču metodologije izrade mjernih instrumenata u procesu profesionalne selekcije. U tom smislu posebno su zanimljivi njegovi pokušaji da unaprijedi metodologiju primjene upitnika ličnosti u specifičnim uvjetima selekcijskog situacionog konteksta u kojem se provodi prikupljanje podataka.

Tijekom rata  vrlo je zapažen bio njegov angažman na koncipiranju i implementaciji državnog projekta integralne psihosocijalne pomoći ratnim stradalnicima. U tim poslovima plodno je surađivao i  s UNICEF-ovim  međunarodnim ekspertima u nizu projekata pomoći  traumatiziranoj djeci i njihovim obiteljima.

Bio je predsjednik Hrvatskog psihološkog društva. Sada je hrvatski delegat  u skupštini najviše međunarodne znanstveno-psihologijske asocijacije (IUPsy). Predsjednik je hrvatskog ogranka Svjetske udruge za psihosocijalnu rehabilitaciju ( SUPR-HO) i član je više uglednih međunarodnih psihologijskih udruga.  Član je uredničkog savjeta «Review of Psychology». Tijekom 1994.g. bio je gost i na uglednom Pepperdine University u  Los Angelesu.  

U cjelini može se zaključiti da je dr. Z. Knezović vrlo aktivan na različitim područjima koji su bitni za afirmaciju psihologije u zemlji i inozemstvu.

 

e)      Ocjena nastavnog rada

 

Do izbora u docenta dr. Z. Knezović  znatno je  unaprijedio seminarski oblik nastave na  tadašnjem kolegiju iz Sistematske psihologije.  Od izbora u docenta samostalno organizira i vodi  kolegij  Sistematska psihologija III ( ličnost, emocije i motivacija).  U sklopu tog kolegija zajedno sa studentima priredio je neautorizirane skripte-bilješke s predavanja koji znatno pripomažu u pripremi ispita.  Zajedno s kolegom Ž. Pavlinom utemeljio je 1993. godine novi izborni kolegij iz Vojne psihologije.  Od 1999. godine  znatno je unaprijedio nastavu (predavanja, recenzije novih udžbenika i priručnika iz emocija i motivacije, organizacija seminara)  u novom kolegiju iz Emocija i motivacije.

Predavao je Opću psihologiju,  Psihologiju ličnosti i Razvojnu psihologiju na više različitih fakulteta (Pravni fakultet u Zagrebu, Pedagoški fakultet u Zagrebu i Mostaru). 

Sudjelovao je u nastavi na poslijediplomskom studiju. Bio je i mentor u više od 20  diplomskih, i u više magistarskih i doktorskih radnji.  Kao predsjednik i član stručnog povjerenstva sudjelovao je i u postupku ocjene i obrane više magistarskih i doktorskih radnji.

 

f)       Završna ocjena i prijedlog

 

Na temelju  ovog prikaza nastavnog, znanstvenog i stručnog rada dr. Z. Knezovića, možemo zaključiti da  je riječ o samostalnom,  teorijski i metodološki kompetentnom,  kreativnom  i uspješnom nastavniku i znanstveniku. U svom radu on istražuje vrlo raznovrsna i široka područja. Uspješno i inventivno  usklađujući zahtjeve  akademske i primijenjene psihologije.  Njegov rad, uz ostalo,   ima značajnu vrijednost i u  konstruktivnoj kritici i unapređenju suvremenih spoznaja i metoda u psihologiji ličnosti kao i u području razvoja i  primjene novih modela psihosocijalne pomoći.

 

Dr. Zvonimir Knezović ispunjava sve  uvjete za izbor u zvanje redovitog profesora koje propisuje ZVU ( čl. 74, stav 3) i ZZID ( čl. 43, stavak 3),  minimalne uvjete koje je propisalo Znanstveno područno vijeće za društvene znanosti kao i uvjete rektorskog zbora jer je:

 

  1. u razdoblju od posljednjeg izbora objavio  ukupno 11 radova  odnosno  1 knjigu,  3 poglavlja u knjigama,  6  znanstvenih ( od toga barem 4  rada objavljeni su u časopisima s međunarodnom recenzijom)  i  1 stručni  rad  ( potrebno 5  znanstvenih radova);
  2. ukupno je do sada  objavio 40 radova odnosno 4 knjige-monografije, 28 znanstvenih radova,  3 priloga u knjizi, 5 stručnih radova ( potrebno  23 znanstvena rada) ;
  3. od ukupnog broja  do sada objavljenih radova 10 radova objavljeno je u časopisima s međunarodnom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima ( potrebno 8);
  4. njegovi radovi nesumnjivo utječu na razvoj  teorija i metoda u psihologiji ličnosti, informacijske psihofizike, psihologije kriminalnog ponašanja i posebno na spoznaje u području razvoja i primjene složenih psihosocijalnih modela;
  5. održao je 45  priopćenja na više desetaka domaćih i međunarodnih znanstveno-stručnih skupova (potrebno 3 priopćenja na međunarodnim i 5 na domaćim skupovima);
  6. u sadržajnom i metodološkom pogledu značajno je unaprijedio nastavni proces ;
  7. pod njegovim mentorstvom izrađeno je više desetaka diplomskih i magistarskih radnji (potrebno mentorstvo za 8 diplomskih radnji);
  8. bio je voditelj i član tima u istraživačkom projektu, a  do sada je znatno unaprijedio više područja stručnog i istraživačkog rada ;
  9. sudjelovao je i u izvođenju  poslijediplomske nastave a bio je i voditelj znanstvenih i znanstveno-stručnih skupova

 

Predlažemo stoga da se dr.sc. Zvonimir Knezović, izvanredni profesor u Odsjeku za psihologiju, izabere u zvanje redovitog profesora, odnosno znanstvenog savjetnika u području društvenih znanosti, polje psihologija, pri Katedri za opću psihologiju.

 

Stručno povjerenstvo:

 

Dr.sc. Predrag Zarevski, red. prof.

predsjednik

 

Dr.sc. Vlasta Vizek-Vidović, red. prof.

član

 

Dr. sc. Ante Fulgosi, red. prof.

( u mirovini) član

 


dr. Zvonimir Knezović: POPIS RADOVA                                       8.04.2003

 

( Prilog prijavi na natječaj za docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti , polje psihologija, na Katedri za opću psihologiju u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu , objavljenom  25. ožujka 2003. u Vjesniku )

 

 

1. RADOVI DO IZBORA U ZVANJE IZVANREDNOG PROFESORA

 

 

1. 1. KNJIGE

 

 

1.1.1. Knezović, Z., Kulenović, A., Šakić,V., Zarevski, P., i  Žužul, M. (1989). Psihološke karakteristike osuđenih osoba: Evaluacija dijagnostičkih postupaka.Znanstvena edicija časopisa Penološke teme, Zagreb, 304 str.

 

1.1.2. Rogić, I.,  Esterajher, J.,  Knezović, Z.,  Lamza-Posavec, V.,  i Šakić,V. ( 1995). Progonstvo i povratak: psihosocijalne i razvojne odrednice progonstva i mogućnost povratka hrvatskih prognanika. Zagreb: SysPrint d.o.o, 326str.

 

1.1.3. Knezović, Z., Tomac, M., i Gogić,B.  (ur.) (1996). Iskustva Brodsko-posavske županije u psihosocijalnoj pomoći ratnim stradalnicima. Vlada RH - Ured za žrtve rata i Županija Brodsko-posavska, Zagreb i Slavonski Brod, 95 str.

 

 

1.2.ZNANSTVENI RADOVI

 

 

1.2.1.      Knezović, Z.(1975). Neke osobine novog upitnika za ispitivanje dimenzije ekstraverzije-introverzije. Zbornik 5. Kongresa  psihologa SFRJ, Skopje, 350-354.

 

1.2.2.      Fulgosi,A.,  Lugomer,G., Knezović, Z., i Zarevski, P. (1980). Količina prenesene informacije kod apsolutnih sudova određena prema načelu većine.  Zbornik «Dani Ramira Bujasa-1979» , DPH SRH, 365-372.

 

1.2.3.       Knezović,Z. (1981).  Hijerarhijska faktorska analiza i neke metrijske karakteristike Rotterove skale unutarnjeg naprama izvanjskom mjestu kontrole potkrepljenja. Revija za psihologiju, 11,1-2,1981, 35-45.

 

1.2.4.      Fulgosi, A., Knezović, Z., Zarevski, P. (1982).  Matematička analiza odnosa impulzivnosti,  potrebe za uzbuđenjem  i  uvjerenja o mjestu kontrole u prostoru Eysenckovih dimenzija ličnosti.  Revija za psihologiju, 12, 1-2,  15-25.

 

1.2.5.      Fulgosi, A.,  Knezović, Z., Zarevski, P. (1983).  Nekognitivni korelati školskih ocjena i uspjeh u Kalifornijskom testu mentalne zrelosti.  Primjenjana psihologija, 4,1-4, 19-27.

 

1.2.6.      Fulgosi, A., Knezović, Z., Zarevski, P. (1983). Amount of information transmitted in absolute judgments of pitch calculated according to the majority rule.  Bulletin of the Psychonomic Society, 21, 3, 193-194.

 

1.2.7.      Bosnar, K., Knezović, Z.,  Prot, F., Rijavec, M., Zarevski, P. (1983). Analiza relacija kognitivnog i konativnog funkcioniranja u selekcijskoj situaciji.  Revija za psihologiju, 13, 1-2, 15-23.

 

1.2.8.      Zarevski, P., Fulgosi, A., Knezović, Z. (1984). Novi podaci za konstrukciju nekognitivnog testa za procjenu intelektualne efikasnosti.  Zbornik «Dani Ramira Bujasa-1981», DPH SRH, Zagreb, 173-179.

 

1.2.9.      Knezović, Z., Jurković, P. (1984).  Faktorska struktura  Upitnika introverzije-ekstraverzije i korelacija s Eysenckovim inventarom ličnosti.  Zbornik «Dani Ramira Bujasa-1981», DPH SRH, Zagreb,  137-146.

 

1.2.10.  Kulenović, A., Miljević, R., Knezović, Z., Žužul, M. (1984).  Skale procjene Osgoodovog tipa kao mjere  dimenzija ličnosti: racionala, operacionalizacija i preliminarni rezultati.  Zbornik radova « Prvo SFRJ savjetovanje  o psihologijskim mjernim instrumentima», DPH SRH i Zavod za produktivnost dela SR Slovenije, Zagreb i Ljubljana

 

1.2.11.  Fulgosi, A., Knezović, Z., Zarevski, P. (1984).  Group decision  and  the amount of transmitted information in absolute identification of pitch.  Bulletin of the Psychonomic Society,  22, 3,  203-204.

 

1.2.12.  Fulgosi, A., Knezović, Z., Zarevski, P. (1984). Individual differences, type of identification response, and practice in absolute identification of pitch. Bulletin of the Psychonomic Society,  22, 3,  205-207.

 

1.2.13.  Fulgosi, A.,  Fulgosi, Lj., Masnjak, R., Metzing, A., Knezović, Z.,  Zarevski, P. (1985).  Istraživanje razvoja nekih kognitivnih funkcija i nekih karakteristika ličnosti djece naših radnika na privremenom radu u inozemstvu. Migracijske teme,  1,2, 5-13.

 

1.2.14.  Knezović, Z., Fulgosi, A., Zarevski, P., Masnjak-Fulgosi, R., (1986). Predikcija generalne mjere kognitivne efikasnosti na osnovi neintelektivnog testa inteligencije. Primjenjena psihologija, 7, 1-4, 306-310.

 

1.2.15.  Fulgosi, A.,  Fulgosi, Lj.,  Masnjak, R.,  Metzing, A., Knezović, Z., Zarevski,  P. (1986).   Kome po latentnoj strukturi ličnosti više sliče djeca naših radnika na privremenom radu u Njemačkoj: vršnjacima u SFRJ ili u SR Njemačkoj ? Migracijske teme,  2, 2, 1986, 5-14.

 

1.2.16.  Žužul, M., Miljević, R., Knezović, Z., Kulenović, A. (1987).  Composite of Osgood rating scale as a measure of basic personality dimensions.   Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis, 17, 59-68.

 

 

1.2.17.  Šakić,V.,  Knezović,Z.  Žužul,M. (1987).  Provjera Eysenckove EPQ-C skale sklonosti kriminalitetu na osobama osuđenim za krivična djela “napad na ljude”. Penološke teme, 2,3-4, 255-261.

 

1.2.18.  Fulgosi, A., Fulgosi-Masnjak,R., Knezović, Z. ( 1987). Stupanj dopadljivosti pojedinih osobina ličnosti procjenjen od naših i američkih studenata.  Psihologija, 20, 1-2, 55-63.

 

1.2.19.  Fulgosi, A., Fulgosi, Lj., Fulgosi-Masnjak, R., Metzing, A., Knezović, Z., Zarevski, P. (1987).  Children of workers living abroad and their peers in the native country : Cognitive and personality characteristics. Revija za psihologiju, 17, 1-2, 19-36.

 

1.2.20.  Žužul, M., Knezović, Z., Šakić, V. ( 1988).  Latentna i manifestna agresivnost kod različitih skupina kriminalaca.  Zbornik radova  «Dani psihologije-1987», Zadar, 4, 109-113.

 

1.2.21.  Žužul, M., Knezović, Z., Šakić, V. ( 1989). Da li je agresivnost patološka osobina ličnosti ?  Penološke teme,  4, 201-207.

 

1.2.22.  Žužul,  M.,  Knezović, Z.,  Vizek-Vidović, V.  (1990).   Faking on Personality Questionnaire : The Effects of Situation  and Instruction on EPQ Responses.  (pp. 169-179). In:  Van Heck, G., Hampson, S., Reykovski, J.,  Zarevsky, J. (Eds.) . Personality psychology in Europe: fundations, models, and inquiries (vol.3). Swets and Zeitlinger, Amsterdam

 

 

1.3.   KVALIFIKACIJSKI RADOVI

 

 

1.3.1.      Knezović, Z. (1985). Multivarijatna i klasično-eksperimentalna provjera hipoteze o jedinstvenosti Eysenckove dimenzije introverzije-ekstraverzije. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu- Filozofski fakultet- Odsjek za psihologiju, Zagreb ( str.325)

 

 

1.4.   STRUČNI RADOVI

 

 

1.4.1.      Knezović,Z.,  Munivrana, M. (1984).  Pokušaj empirijske validacije EPI-skale laganja. Druga knjiga priopćenja 8.Kongresa psihologa SFRJ, Zagreb, 41-48.

 

1.4.2.      Zarevski, P., Fulgosi, A., Knezović,  Z. (1986). Uspjeh u sukcesivnom rješavanju testova inteligencije. Primjenjena psihologija, 7, 1-4, 103-107.

 

1.4.3.      Knezović, Z.(1994) Velikani naše epohe : Hans Jurgen Eysenck. Zbornik III programa Hrvatskog radija, 186-192.

 

 

 

1.4.4.   Knezović,Z. (1996). Državni psihosocijalni program. (str. 5-8). U: Knezović,Z.,Tomac,M. i Gogić,B.(ur.). Iskustva Brodsko-posavske županije u psihosocijalnoj pomoći ratnim stradalnicima. Ured za žrtve rata Vlade Republike Hrvatske i Županija Brodsko-posavska, Slavonski Brod-Zagreb

 

 

1.5.   ZNANSTVENI ELEBORATI

 

 

1.5.1.      Bosnar,K., Dragičević,Č., Džamonja,Z., Gredelj,M., Horga,S., Ignjatović,I., Knezović,Z.,  Kulenović,A., Momirović,K.,  Prot, F., Wolf, B. (1985). Kognitivne i konativne karakteristike žena-vojnika. Beograd i Zagreb: Vojno medicinska akademija-Beograd, Fakultet za fizičku kulturu i Filozofski fakultet -Zagreb, (298 str.)

 

1.5.2.      Bosnar,K., Džamonja,Z., Gredelj, M., Hofman, E., Horga,S., Hošek, A., Ivković, I., Knezović,Z., Metikoš, D., Milanović, D., Mišigoj, M.,  Momirović,K., Peić, R., Prot, F., Wolf, B. (1985). Relacija antropoloških karakteristika žena-vojnika.  Vojno medicinska akademija – Beograd,  Fakultet za fizičku kulturu-Zagreb i Filozofski fakultet u Zagrebu, (347 str.)

 

1.5.3.      Bosnar,K., Džamonja, Z., Gredelj,M., Horga,S., Hošek,A., Ignjatović,I., Knezović,Z.,  Kulenović,A., Momirović,K.,  Prot,F., Wolf, B.  (1986). Konstrukcija i evaluacija testova za procjenu ličnosti na osnovu interakcionističkog modela. Beograd i Zagreb: Vojno medicinska akademija-Beograd, Fakultet za fizičku kulturu i Filozofski fakultet-Zagreb, (264 str.)

 

1.5.4.      Munivrana, M.,  Kaliterna, Lj., Šikić, N.,  Krizmanić, M., Sakoman, S., Mažar, N., Knezović,Z.,  Bunjevac,T., Gustović, A., Komar, Z., Igrić, Lj., Jilek, M., Bašić, J., Vučić, A., Janković, J., Mijatović, A., Rački, J., Rački, G. (1994).  Socijalna re/integracija hrvatskih vojnika i njihovih obitelji.  Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Institut za primjenjena društvena istraživanja (158 str.)

 

 

1.6. TESTOVI I UPITNICI

 

1.6.1.      Knezović,Z., Kulenović,A. i Žužul,M. (1988).  NEP-neuroticizam, ekstraverzija, psihoticizam: novi instrument za mjerenje bazičnih osobina ličnosti. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

 

1.7.   STRUČNE STUDIJE

 

1.7.1.      Knezović,Z. i Kocijan-Hercigonja,D. (1994).  Psihosocijalna pomoć stradalnicima iz Domovinskog rata – model ustroja, Vlada Republike Hrvatske-VOS, str. 1-20.

 

 

 

 

 

1.8.    PRIOPĆENJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA

 

 

1.8.1.   Knezović, Z., Munivrana, M. (1978). Neki problemi primjene upitnika ličnosti u selekciji vozača cestovnog prometa. 6. Kongres psihologa SFRJ, Sarajevo.

 

1.8.2.      Fulgosi, A., Zarevski, P., Knezović, Z. (1981). Konstrukcija skale parova sinonima imenica različitog stupnja sličnosti. 7. Kongres psihologa SFRJ, Zagreb 26-29. svibnja 1981 ( Knjiga sažetaka priopćenja , 2. dio, str.35)

 

1.8.3.      Knezović, Z., Fulgosi, A., Zarevski, P. (1981). Stupanj sinonimnosti imenica u funkciji spola.  7. Kongres psihologa SFRJ, Zagreb 26-29. svibnja 1981 ( Knjiga sažetaka priopćenja , 2. dio, str.37)

 

1.8.4.      Zarevski, P., Fulgosi, A., Rijavec, M., Knezović, Z. (1982). Construction and evaluation of noncognitive test intellectual efficiency estimation.  20th International Congress of Applied Psychology, Edinburgh

 

1.8.5.      Knezović, Z. (1984). Faktorska analiza Zuckermanove ljestvice za ispitivanje potrebe za uzbuđenjem.  8. Kongres psihologa SFRJ,  Heceg Novi

 

1.8.6.      Knezović, Z. (1985). Faktorski status EPQ-dimenzije psihoticizma. «V dani psihologije», Zadar

 

1.8.7.      Knezović, Z. (1986). Sociability, Impulsivity and Partly Automatised Corcorans Salivation Test. «Third European Conference on Personality», Gdansk-Poland

 

1.8.8.      Fulgosi, A., Zarevski, P., Knezović, Z. (1986).  Memorising the self-referenced and other referenced personality judgments. «Third European Conference on Personality», Gdansk-Poland

 

1.8.9. Prišlin, R., Knezović, Z., Kulenović, A., Žužul, M. (1986). Personality characteristics and perception of others personality dimensions. «Third European Conference on Personality», Gdansk-Poland

 

1.8.10.  Knezović, Z. (1987).  Ličnost i vrijeme reakcije.  «VI dani psihologije», Zadar

 

1.8.11.  Milas, G., Knezović, Z., Šlaus, A., Tišlarić, G. (1988). Korelacijska i eksperimentalna provjera valjanosti konstrukta makijavelizma. 9. Kongres psihologa SFRJ , Vrnjačka Banja

 

1.8.12.  Knezović, Z. (1988).  Some Multivariate and Classical-Experimental Tests of Unitarity  of Eysencks Extraversion. « The Fourth European Conference on personality», Stockholm

 

1.8.13.  Knezović, Z. (1988). Eysenckova teorija kriminaliteta i princip individualizacije kazne. Savjetovanje « Ostvarivanje principa individualizacije u izvršenju krivičnih sankcija» , Savez udruženja za penologiju SRH, Crikvenica

 

1.8.14.  Kljajić, S., Knezović, Z., Kulenović, A., Prišlin, R., Šakić, V., Žužul, M. (1988). Personality and Social Characteristics  of Imprisoned People . 10th European Congress on Criminology, Hamburg

 

1.8.15.  Žužul, M., Šakić, V., Knezović, Z. (1988).  Does Eysenck EPQ – C scale really measure criminal tendency. 10th  European Congress on Criminology, Hamburg

 

1.8.16.  Knezović, Z. (1988). Dobre i loše strane Eysenckovih upitnika ličnosti. « Prvi dani psihologije u Novom Sadu», Novi Sad

 

1.8.17.  Knezović, Z., Bauer, K. (1989). Extraversion and paired-associate recall.  1th European Congress of Psychology, Amsterdam

 

1.8.18.   Knezović, Z. (1990). MMPI-psychopathological status of different criminality groups. Fifth European Conference on Personality, Rome

 

1.8.19.  Mlačić, B., Knezović, Z. (1993). «Big-Five» struktura u funkciji pozicioniranosti čestica.  1.  Konferencija hrvatskih psihologa, Zagreb

 

1.8.20.  Knezović, Z., Bunjevac, T. (1993). Izloženost bojnom stresu i psihopatološki simptomi. 1. Konferencija hrvatskih psihologa, Zagreb

1.8.21.  Knezović, Z. (1994). Psiholozi i Domovinski rat: Prijedlog integralnog psihosocijalnog programa. 2. Konferencija hrvatskih psihologa, Zadar- Božava 26-28 svibnja 1994.

1.8.22.  Mlačić, B., Knezović, Z. (1994). Big-Five studies in Croatia: Transparent versus opaque formats. Seventh European Conference on Personality, July 12-16, Madrid

1.8.23.  Knezović, Z. (1994). Vukovar i psihologija praštanja. Znanstveni simpozij «Praštanje», 27-29. travnja, Split

1.8.24.  Knezović, Z. (1995). Uloga psihologa u uvođenju i funkcioniranju rehabilitacije u zajednici. Stučno-znanstveni skup « Uvođenje rehabilitacije u zajednici u Republici Hrvatskoj», Varaždinske toplice

 

1.8.25.  Knezović, Z., Kocijan-Hercigonja, D. (1996). Croatian psychosocial program for victims of war and their families . Fifth Congress of World Association for Psychosocial Rehabilitation – WAPR, Rotterdam, April 21-24.

 

1.8.26.  Knezović, Z., Kocijan-Hercigonja, D. (1996). War trauma and psychosocial program in Croatia. Second World Conference of the International Society for Traumatic Sterss Studies – ISTSS, Jerusalem, Juny 9-14.

 

1.8.27.  Mlačić, B., Knezović, Z. (1996). Big-Five markers in applied settings: Efects of polarity and selection situation . Eight European Conference on Personality , Ghent-Belgium, July 8-12.

 

2. RADOVI NAKON IZBORA U ZVANJE IZVANREDNOG PROFESORA

 

 

2.1.  KNJIGE

 

2.1.1.    Knezović,Z., Gogić,B., i Kocijan-Hercigonja,D. (ur.) (2001). Hrvatski psihosocijalni program: petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata-MHBDR, Zagreb ( 497 str. )

 

2.2. ZNANSTVENI RADOVI

 

2.2.1.      Mlačić,B. i Knezović,Z. (1997). Struktura i relacije “Big five” markera i Eysenckova upitnika ličnosti: empirijska usporedba dvaju strukturalnih modela ličnosti, Društvena istraživanja,6, 1(27), 1-21.

 

2.2.2.      Kocijan-Hercigonja,D., Knezović,Z, Grgurić,J., Stuvland,R. i Lagerkvist,B. (1997). Psychosocial support in war areas using community based rehabilitation strategy. Scand. J. Soc. Med., 25,(1), 14-16.

 

2.2.3.      Knezović,Z., Mlačić,B. i Bubaš,G. ( 1998).  Big-Five studies in Croatia: Big-Five relations with other personality instruments. U: Bermudez,J. i sur.(ur.). Personality Psychology in Europe, Tilburg, Tilburg University Press, vol.6 (pp. 51-62).

 

2.2.4.      Bobinac-Georgievski,A., Jakšić,M., Knezović,Z., Polovina, A. Knežević.M. (2000). Schmerzen als rehabilitationsproblem bei para- und tetraplegikern (Bol kao rehabilitacijski problem u bolesnika s para i tetraplegijom). U:  Pichler,H. (ur.). Schmerz und inkontinenz in der rehabilitation. (Bol i inkontinencija u rehabilitaciji). Wien: Allgemeine Unfallversicherungsanstalt, A-1200 Wien, 36-39

 

2.2.5.   Mlačić,B., i Knezović,Z. (2000). Utjecaj rasporeda čestica na faktorsku strukturu i skalne rezultate Goldbergovih markera: prilog međukulturalnoj validaciji velepetorog modela ličnosti. Društvena istraživanja, 9, 4-5, str. 633-661.

 

2.2.6.    Knezović, Z., i  Bunjevac,T. (2003). Ratni stres i agresivnost. Suvremena psihologija. 6 (1), 45-53.

 

 

2.3.            PRILOG U KNJIZI

 

2.3.1.      Pavlina, Ž., Komar,Z., Knezović,Z. i Filjak,T. ( 2000). Uvod u vojnu psihologiju. ( pogl.br.1 , str. 3-36). U: Vojna psihologija : priručnik za hrvatske  časnike. (Pavlina,Ž., i Komar,Z., urednici). Ministarstvo obrane Republike Hrvatske-MORH, Zagreb.

 

2.3.2.      Knezović,Z., Kocijan-Hercigonja,D.,i Gogić,B. (2001). Teorija, metoda, ciljevi i razvoj program (str.16-28).  U: Knezović,Z., Gogić,B., Kocijan-Hercigonja,D.(ur.) Hrvatski psihosocijalni program: petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata-MHBDR, Zagreb.

 

2.3.3.      Knezović,Z., Gogić, B., i Kocijan-Hercigonja,D. (2001). Ukupni rezultati i evaluacija. (str. 443-455). U: Knezović,Z., Gogić,B., Kocijan-Hercigonja,D.(ur.). Hrvatski psihosocijalni program: petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata-MHBDR, Zagreb.

 

 

2.4. STRUČNI RADOVI

 

2.4.1.      Knezović,Z. (1997). Psihosocijalni program (PSP) za ratne stradalnike –Hrvatski model., Zbornik radova “Popularna srijeda”. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, str. 129-132.

 

2.5. PRIOPĆENJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA

 

2.5.1.   Knezović,Z, Kocijan-Hercigonja,D. (1996). Croatian psycho-social program for victim of war. Annual Conference of the WAPR – Hungarian Branch,  September 19-22. 1996, Szentendre at Budapest, Hungary

 

2.5.2.      Knezović,Z.  (1996).  Croatian psychosocial programme for victims of war – theoretic and practical aspects ( Abstracts, p.45) , 4th Alps-Adria Psychology Symposium, October 3-5, 1996,  Department of Psychology – Faculty of Philosophy-University of Zagreb, Zagreb-Croatia.

 

2.5.3.      Knezović,Z.  (1996).  Psiholozi u programima psihosocijalne pomoći. (sažetak,str.10-11). 4. Godišnja konferencija Hrvatskog psihološkog društva, Opatija, 28.11.- 1.12. 1996.

 

2.5.4.      Knezović,Z. (1997). Rehabilitacija stradalnika Domovinskog rata u programima Sveučilišta u Zagrebu . Tribina Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Dana Sveučilišta, 5.11.1997.

 

2.5.5.      Knezović, Z. (1997). Rehabilitacija u zajednici i psihosocijalna pomoć te sadašnje promjene u sustavu skrbi za sudionike i stradalnike Domovinskog rata. Međunarodni seminar Svjetske zdravstvene organizacije – Hrvatsko-Kanadskog projekta i Opće bolnice “Sveti Duh”, Zagreb, 1997.

 

2.5.6.      Knezović, Z. (1997).  Integralna rehabilitacija u projekciji Državne uprave za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata. , Simpozij o integralnoj rehabilitaciji s posebnim osvrtom na ozlijeđene u Domovinskom ratu u Hrvatskoj, ( sažetci,str. 3) , WHO-Croatian Office  i  Hrvatsko-Kanadski projekt ”Razvoj rehabilitacije u zajednici u Hrvatskoj”, Zadar, Hrvatska,  18-19.09.1997.

 

2.5.7.      Knezović,Z. (1997). Vladin program psihosocijalne pomoći i rehabilitacija u zajednici: jučer,danas, sutra. Simpozij o integralnoj rehabilitaciji, WHO i bolnica “Sveti Duh”, 18-19.09.1997, Zadar, Hrvatska

2.5.8.      Knezović,Z. (1997). Timski rad – iskustva iz programa psihosocijalne pomoći. Seminar WHO, 29.02.1997., Osijek, Hrvatska

2.5.9.      Knezović,Z. (1998). Development of Croatian Psychosocial Programme for Victims of War – Phase 2.   6th  World Congress of World Association for Psychosocial Rehabilitation (WAPR), Hamburg-Germany, May 2-5, 1998.

 

2.5.10.  Knezović,Z. (1998). How to create a national psychosocial rehabilitation model in situation of crisis – Croatian experiences., International Conference “ Rehabilitation in mental health tgrough the so called - Social enterprise “ , Italian WAPR and Alpe-Adria Associatin for Mental health, Mart 23-28, 1998, Caorle-Venice, Italia

2.5.11.  Knezović,Z., i  Bunjevac,T. (1998). Vukovarski branitelji i ratni stres. Prvi stručno-znanstveni skup “Vukovar-sedam godina poslije”. Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”- Zagreb, Zbornik sažetaka (str.9), 17.11.1998.

2.5.12.  Mlačić,B. & Knezović,Z. (1998). Towards a taxonomy of Croatian personality-descriptive terms. 9th European Conference on Personality, July 7-11. Gulilford, Great Britain

 

2.5.13. Knezović, Z., i Gogić,B. (2000). Izmjene i dopune Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći stradalnicima iz Domovinskog rata. Priopćenje na Savjetovanju o psihosocijalnoj pomoći stradalnicima i Domovinskog rata “Dugotrajne posljedice psihotraume i terapijske mogućnosti”. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Opatija 15-17. 12. 2000.

 

2.5.14.  Knezović,Z. (2000). Psychosocial programme for persons with spinal cord injuries. 7th World Congress of  World Association for Pscychosocial Rehabilitation, Paris-France, May 7-10 2000. ( Programme Abstracts p.91)

 

2.5.15.  Knezović, Z (2000) . Psihologijski pristup odnosu suicida i PTSP-a. 1. Hrvatski kongres o suicidalnom ponašanju. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalni centar za psihotraumu, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju i  Centar za krizne situacije. Zagreb, 1-2.12.2000., Knjiga sažetaka, str. 79-80

 

2.5.16.  Bunjevac,T. i Knezović,Z. (2000).  Neki metodološki aspekti istraživanja PTSP-a. Priopćenje na 1. Seminaru “ Suvremeni dijagnostički i terapijski postupci u liječenju PTSP-a”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,Šibenik 17-20.09.2000., Zbornik radova str.78-83

 

2.5.17.  Knezović, Z. (2000).  Psihosocijalni pristup i PTSP . Priopćenje na 1. Seminaru “ Suvremeni dijagnostički i terapijski postupci u liječenju PTSP-a”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,Šibenik 17-20.09.2000., Zbornik radova str. 95-96

 

2.5.18. Knezović, Z. (2002).  Psihologijski aspekti rada s obiteljima nestalih u Domovinskom ratu.  Peti stručno-znanstveni skup “Vukovar-jedanaest godina poslije”. Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”- Zagreb-Vukovar, 17.11.2002.

 

 

 


Odsjek za psihologiju Filozofskog Fakulteta u Zagrebu

Zagreb, 20. rujna 2003.

 

 

PredmetIzvještaj stručnog povjerenstva o rezultatima natječaja za izbor nastavnika na

Katedri za industrijsku psihologiju i ergonomiju u Odsjeku za psihologiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

 

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici održanoj 9.06.2003. imenovalo nas je stručnim povjerenstvom za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje za znanstveno područje društvenih znanosti (psihologija) na Katedri za industrijsku psihologiju i ergonomiju u Odsjeku za psihologiju. Na natječaj objavljen u "Vjesniku" 30.06.2003 javio se dr. sc. Željko Jerneić, dosadašnji docent na istoj katedri. Podnosimo ovaj

 

 

IZVJEŠTAJ

 

 

Životopis

 

Željko Jerneić rođen je 26.11.1955. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Jednopredmetnu psihologijsku grupu diplomirao je 1980. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Već za vrijeme  studija  zaposlio se kao laborant na Odsjeku za psihologiju. 1982. godine izabran je za asistenta pri Katedri za industrijsku psihologiju i ergonomiju. Postdiplomski studij za znanstveno usavršavanje završio je 1988. obranom magistarskog rada pod naslovom “Ispitivanje individualnih razlika prilikom “simultanog” obavljanja dviju aktivnost” s odličnim uspjehom. Akademski stupanj doktora društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije stekao je  1997. godine obranom doktorske disertacije “Individualne razlike u simultanom djelovanju: struktura učinka u funkciji vježbe”. Kao stipendist ENOP-a (Europske mreže sveučilišnih profesora psihologije rada) završio je Prvu europsku ljetnu školu “New information technology and work psychology” u Berlinu 1989. godine.

 

U zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1989. godine, u zvanje višeg asistenta 1997. godine, a u zvanje docenta 1998. godine. Sudjelovao je u radu na nekoliko znanstvenih projekata. Glavna područja njegova znanstvenog rada su: ispitivanje sposobnosti i problemi odabira radnika, mentalno radno opterećenje i problemi oblikovanja signalno-komandnih uređaja, motivacija i stavovi prema radu. Za rezultate ostvarene na međunarodnom projektu “Vrijednost rada u životu pojedinca“, zajedno s grupom suradnika nagrađen je “Psihologijskom nagradom Ramiro Bujas” za znanstveni rad.

 

Aktivan i u strukovnim organizacijama: Od 1991. do 1993. bio je glavni tajnik Hrvatskog psihološkog društva, a od 1989. do 1993. i tajnik Hrvatskog ergonomijskog društva; 1993. godine bio je predsjednik organizacijskog odbora Prve konferencije hrvatskih psihologa, a 1997. i 1999. predsjednik programskog i organizacijskog odbora znanstvenog skupa “Dani Ramira Bujasa”; od 1997. do 1999. bio je predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrada «Ramiro Bujas» u Hrvatskom psihološkom društvu.

 

Tijekom dosadašnjeg rada na Filozofskom fakultetu bio je u više mandata član savjeta, znanstveno-nastavnog i fakultetskog vijeća, te član brojnih komisija. Od 1986. do 1987. bio je predsjednik Financijske komisije, a od 2000. godine je prodekan za organizaciju i financije Filozofskog fakulteta. Član je Vijeća za kapitalna ulaganja i financije Sveučilišta u Zagrebu.

 

Ž. Jerneić predaje kolegije “Ergonomijska psihologija” i “Psihologijski aspekti suvremenih tehnologija” na svom fakultetu te predmet "Psihologija rada" na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 

Znanstvena djelatnost

 

Znanstveni Ž. Jerneića većim je dijelom rezultat njegovog aktivnog sudjelovanja u realizaciji dvaju višegodišnjih programa istraživanja koji su ostvareni na Katedri za industrijsku psihologiju i ergonomiju. Jedan od tih programa odnosio se na istraživanje čovjekove uspješnosti u složenim zadacima, a poglavito je bio usmjeren na ispitivanje čovjekove sposobnosti za ‘simultano djelovanje’. U okviru tog programa izradio svoju je magistarsku i doktorsku radnju te objavio slijedeće znanstvene radove:

 

Šverko, B., Jerneić, Ž., & Kulenović, A. (1983). A contribution to the investigation of time-sharing ability. Ergonomics, 26, 151-160.

Kulenović, A., Jerneić, Ž. i Šverko, B. (1984). Individualne razlike u rezidualnom kapacitetu: struktura i relacije s nekim osobinama ličnosti. U Zbornik radova “IV dani psihologije” (str. 117-126). Zadar: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

Jerneić, Ž. (1988). O sposobnosti za simultano djelovanje: pregled istraživanja. Revija za psihologiju, 18, 1-2, 67-90.

Jerneić, Ž., & Šverko, B. (1994). Time-sharing factors and their relation to cognitive abilities and personality traits. Personality and Individual Differences, 16, 297-308.

Šverko, B., Maslić-Seršić, D., Jerneić, Ž, & Anja Gurdulić-Šverko (1994). Time-sharing performance of choice-response tasks: factor structure and age differences. Review of Psychology, 1, 5-10.

Jerneić, Ž. (2003). U potrazi za time-sharing sposobošću: osvrt na 25 godina ispitivanja individualnih razlika pri simultanom djelovanju. Suvremena psihologija, 7,

 

Ovi radovi proizašli su iz programa istraživanja kojemu je svrha bila provjeriti može li se tzv. paralelnim pristupom ispitivanju ljudskih sposobnosti unaprijediti metodologija odabira osoblja za složene poslove. Na znanstvenoj razini, cilj je bio ispitati da li se u pomoću simultano prezentiranih zadataka može izlučiti jedan zajednički faktor i tako potkrijepiti hipoteza o postojanju posebne sposobnosti za simultano djelovanje. Provedena istraživanja koristila su složeni metodološki pristup. U strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima ispitanici su obavljali niz raznovrsnih kognitivnih i psihomotoričkih zadataka. Zadatke su obavljali pojedinačno i u različitim kombinacijama od po dva zadatka istodobno. Potom su učinci registrirani u pojedinačnim i simultanim uvjetima podvrgnuti složenim postupcima faktorske analize, a analizirane su i njihove relacije s nekim drugim varijablama. Dobiveni rezultati nisu potvrdili postojanje jednog općeg faktora simultanog djelovanja, ali su višekratno pokazali da postoje grupni faktori simultanog djelovanja. Prema rezultatima provedenih istraživanja sasvim se izvjesno može zaključiti da učinak registriran u samostalnim i simultanim uvjetima pokazuje različite značajke: (a) u faktorskoj analizi saturiran je različitim faktorima, a (b) prema drugim varijabla, kao što su dob ili osobine ličnosti, pokazuju različit odnos. Ovi nalazi upućuju da se pri simultanoj prezentaciji zadataka mogu očitovati neki aspekti ljudskih svojstava koji nisu prisutni pri samostalnoj primjeni zadataka. To znači da je paralelnim pristupom ispitivanju sposobnosti moguće pospješiti selekcijske postupke, osobito pri odabiru informacijski opterećenih operatora kao što su piloti, kontrolori leta ili operatori koji upravljaju složenim proizvodnim procesima. Ova su istraživanja imala su značajan međunarodni odjek.

Drugo glavno područje rada Ž. Jerneića odnosi se na  istraživanja vrijednosti i značenja rada u životu pojedinca:

 

Kulenović, A., Jerneić, Ž., Šverko, B., & Vizek-Vidović, V. (1984). Faktorska struktura radnih vrijednosti učenika, studenata i zaposlenih. Primijenjena psihologija, 5, 158-165.

Vizek-Vidović, V., Jerneić, Ž., Kulenović, A., & Šverko, B. (1984). Hijerarhije radnih vrijednosti učenika, studenata i zaposlenih. Primijenjena psihologija, 5, 166-173.Šverko, B., Jerneić, Ž., Kulenović, A., & Vizek-Vidović, V.

Jerneić, Ž., Kulenović, A., Šverko, B. i Vizek-Vidović, V. (1985). Radne vrijednosti i profesionalno-obrazovna orijentacija mladih. Psihologija, 18, 3-4, 174-183.

Šverko, B. Jerneić, Ž., Kulenović, A. i Vizek-Vidović, V. (1987). Work-values of students preparing for different occupations: A contribution to validation of the WIS Values Scale. Revija za psihologiju, 17, 1-2, 59-66.

(1995). Life roles and values in Croatia: Some results of the Work Importance Study. In D.E. Super & B. Šverko (Eds.) Life roles, Values, and Career: International Findings of the Work Importance Study,  (str. 128-146). San Francisko: Jossey-Bass.

Jerneić, Ž., & Šverko, B. (2001). Life-role changes in times of socioeconomic transition. Review of Psychology, 8, 41-48.

Ovi su radovi rezultat višegodišnje suradnje u međunarodnom projektu “Work Importance Study” čiji je cilj bio dvojak: (a) razviti međunarodno upotrebljive upitnike za ispitivanje vrijednosti i ključnih životnih uloga, i (b) pridonijeti međukulturalnom ispitivanju vrijednosti i istaknutosti životnih uloga. Zajedno s ostalim članovima hrvatskog istraživačkog tima Ž. Jerneić je proveo opsežna istraživanja na preko 4000 hrvatskih ispitanika – učenika, studenata i zaposlenih. Uz hijerarhije vrijednosti i uloga u različitih grupa ispitanika, detaljno su analizirani i prikazani temeljni podaci koji se odnose na psihometrijsku evaluaciju razvijenih upitnika: pouzdanost, faktorska struktura i vanjska konstruktna valjanost. Dobiveni rezultati su pružili odgovore na mnoga pitanja o vrijednostima i dominantnim ulogama. Ustanovljene su razlike između pojedinih skupina ispitanika. Na primjer, vrijednosni profili studenata i učenika koji se osposobljavaju za različita zanimanja pokazuju da naglašene interprofesijske razlike u vrijednosnim sustavima postoje već u razdoblju pripreme za profesiju. Ustanovljene su, međutim, i mnoge sličnosti koje ukazuju na univerzalnost ljudskih vrijednosti: težnja za ispunjenjem vlastitih potencijala dominantna je vrijednosna orijentacija u skoro svim analiziranim uzorcima - uključivo i hrvatske, koji su po svom vrijednosnom sklopu ušli u europski vrijednosni klaster.

 

Uz ova dva dominantna područja istraživanja, Ž. Jerneić se bavio još racionalizacijom postupaka mjerenja okulomotorne koordinacije, ergonomijskom analizom sustava uzbunjivanja i ispitivanjem povezanosti između različitih tipova vodstva i osobina ličnosti:

 

Jerneić, Ž., Rohaček, A. i Rimac, I. (1982). Prilog postupku ispitivanja okulomotorne koordinacije. U Zbornik radova “Dani psihologije 80/81” (str. 163-167). Zadar: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

Šverko, B., Maslić, D., Jerneić, Ž. i Kacian, N. (1992). Sustav uzbunjivanja građana: ergonomska analiza i prijedlog za poboljšanje. Civilna zaštita, 1, 105-116.

Čulina Germošek, S., & Jerneić, Ž. (2003). Transformacijsko i transakcijsko vodstvo: povezanost s osobinama ličnosti. Suvremena psihologija, 6, 7-32.

 

U njegov znanstveni rad možemo ubrojiti i razvoj novih dijagnostičkih postupaka. Između ostalog, osmislio je i konstruirao je bateriju kompjuteriziranih testova za ispitivanje čovjekovih sposobnosti u zadacima slijeđenja, jedinu takve vrste u nas.

 

Stručna djelatnost

 

Ž. Jerneić napisao je nekoliko zapaženih stručnih članaka i održao niz saopćenja na stručnim skupovima. Njegovi se prilozi uglavnom odnose na metodološke probleme profesionalne selekcije ili na ergonomijske aspekte interakcije čovjeka i stroja. U tim prilozima sugerirao je, na primjer, poboljšane načine mjerenja okulomotorne koordinacije, predstavio je kompjuterizirane testove za mjerenje sposobnosti simultanog djelovanja ili predlagao načine poboljšanja uspješnosti operatora složenih sustava.

U njegovu stručnu djelatnost možemo ubrojiti i njegov uređivački rad. Sudjelovao je u uređenju i pripremi za tisak dvaju zbornika Ergonomijski aspekti novih tehnologija (Hrvatsko ergonomijsko društvo, 1991) i zbornika Prva godišnja konferencija hrvatskih psihologa - sažeci priopćenja (Hrvatsko psihološko društvo, 1993)

 

 

Nastavni rad

Na svom matičnom fakultetu, u dodiplomskoj nastavi,  Ž. Jerneić uspješno održava dva kolegija: "Ergonomijska psihologija" i “Psihologijski aspekti novih tehnologija”. Ovaj potonji kolegij je sam osmislio i uveo kao izborni kolegij za studente psihologije. Odabrane teme iz ovih kolegija predavat će i na poslijediplomskom studiju.  Sudjelovao je u nastavi i iz kolegija "Vojna psihologija", neko vrijeme je održavao vježbe i pomagao u predavanjima iz ergonomije na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, a sada predaje kolegij "Psihologija rada" na interfakultetskom Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sve svoje nastavne obveze obavlja predano i uspješno.

 

Zaključak i prijedlog

 

Željko Jerneić ima 15 objavljenih znanstvenih radova, ne računajući nove testove. Od toga je 7 radova objavljeno u časopisima ili knjigama s međunarodnom recenzijom. U sadržajnom pogledu, njegovi radovi pokazuju da je on izgrađen i ozbiljan znanstveni radnik koji izvanredno dobro poznaje dva psihologijska područja - područje eksperimentalnog ispitivanja i teorijskog modeliranja pažnje te područje diferencijalno-psihologijskog ispitivanja simultanog djelovanja. Osim toga Ž. Jerneić je izuzetno temeljit i uporan istraživač koji je u stanju organizirati i uspješno provesti vrlo zahtjevna i dugotrajna istraživanja. Na posljetku, on je vrlo savjestan pisac koji svoje tekstove oblikuje stilski i sadržajno primjerno.

S obzirom na broj radova i razinu časopisa u kojima su objavljeni, Ž. Jerneić ispunjava i premašuje propisane zahtjeve za izbor u zvanje višeg znanstvenog suradnika (izvanrednog profesora) u području društvenih znanosti koje je propisalo znanstveno područno vijeće za društvene znanosti (Minimalni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja NN 38/97). On također ispunjava i uvjete Rektorskog zbora za izbor u zvanje izvanrednog profesora. Stoga predlažemo da se dr. sc. Željko Jerneć promakne u zvanje izvanrednog profesora u području društvenih znanosti, polje psihologija.

 

 

Povjerenstvo:

 

Dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.

Dr.sc. Alija Kulenović, red. prof.

Dr.sc. Ilija Manenica, red. prof.

Filozofski fakultet u Zadru

 


IZVJEŠĆE O ZNANSTVENOJ, NASTAVNOJ I STRUČNOJ DJELATNOSTI

 

 

A. ZNANSTVENA DJELATNOST

 

1. ZNANSTVENI RADOVI

 

1. Citiranost prema SCI: 15 puta

1.1. Poglavlje u knjizi

 

1. Šverko, B., Jerneić, Ž., Kulenović, A., & Vizek-Vidović, V. (1995). Life roles and values in Croatia: Some results of the Work Importance Study. In D.E. Super & B. Šverko (Eds.) Life roles, Values, and Career: International Findings of the Work Importance Study,  (pp. 128-146). San Francisco: Jossey-Bass.

 

1.2. Znanstveni rad objavljen u časopisu citiranom u tercijarnim publikacijama

 

2. Šverko, B., Jerneić, Ž., & Kulenović, A. (1983). A contribution to the investigation of time-sharing ability. Ergonomics, 26, 151-160.

3. Jerneić, Ž., & Šverko, B. (1994). Time-sharing factors and their relation to cognitive abilities and personality traits. Personality and Individual Differences, 16, 297-308.

 

1.3. Znanstveni rad objavljenu u časopisu s međunarodnom recenzijom

 

4. Šverko, B., Maslić-Seršić, D., Jerneić, Ž, & Anja Gurdulić-Šverko (1994). Time-sharing performance of choice-response tasks: factor structure and age differences. Review of Psychology, 1, 5-10.

5. Jerneić, Ž., & Šverko, B. (2001). Life-role changes in times of socioeconomic transition. Review of Psychology, 8, 41-48.

6. Čulina Germošek, S., & Jerneić, Ž. (2003). Transformacijsko i transakcijsko vodstvo: povezanost s osobinama ličnosti. Suvremena psihologija, 6, 7-32.

7. Jerneić, Ž. (2003). U potrazi za time-sharing sposobošću: 25 godina ispitivanja individualnih razlika pri simultanom djelovanju. Suvremena psihologija, 7,

 

1.4. Znanstveni rad objavljen u časopisu citiranom u sekundarnim publikacijama

 

8. Kulenović, A., Jerneić, Ž., Šverko, B., & Vizek-Vidović, V. (1984). Faktorska struktura radnih vrijednosti učenika, studenata i zaposlenih. Primijenjena psihologija, 5, 158-165.

9. Vizek-Vidović, V., Jerneić, Ž., Kulenović, A., & Šverko, B. (1984). Hijerarhije radnih vrijednosti učenika, studenata i zaposlenih. Primijenjena psihologija, 5, 166-173.

10. Jerneić, Ž., Kulenović, A., Šverko, B. i Vizek-Vidović, V. (1985). Radne vrijednosti i profesionalno-obrazovna orijentacija mladih. Psihologija, 18, 3-4, 174-183.

11. Šverko, B. Jerneić, Ž., Kulenović, A. i Vizek-Vidović, V. (1987). Work-values of students preparing for different occupations: A contribution to validation of the WIS Values Scale. Revija za psihologiju, 17, 1-2, 59-66.

12. Jerneić, Ž. (1988). O sposobnosti za simultano djelovanje: pregled istraživanja. Revija za psihologiju, 18, 1-2, 67-90.


1.5. Znanstveni rad objavljen u časopisu s domaćom recenzijom

 

13. Šverko, B., Maslić, D., Jerneić, Ž. i Kacian, N. (1992). Sustav uzbunjivanja građana: ergonomska analiza i prijedlog za poboljšanje. Civilna zaštita, 1, 105-116.

 

1.6. Znanstveni rad, recenziran, objavljen u zborniku radova s domaćeg znanstvenog skupa

 

14. Jerneić, Ž., Rohaček, A. i Rimac, I. (1982). Prilog postupku ispitivanja okulomotorne koordinacije. U Zbornik radova “Dani psihologije 80/81” (str. 163-167). Zadar: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

15. Kulenović, A., Jerneić, Ž. i Šverko, B. (1984). Individualne razlike u rezidualnom kapacitetu: struktura i relacije s nekim osobinama ličnosti. U Zbornik radova “IV dani psihologije” (str. 117-126). Zadar: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

 

1.7. Urednik znanstvenog zbornika

 

16. Šverko, B. i Jerneić, Ž. (Ur.). (1991). Ergonomijski aspekti novih tehnologija. Zagreb: Hrvatsko ergonomijsko društvo, 124 str.

 

1.8. Testovi i upitnici

 

17. Jerneić, Ž. i Šverko, B. (1984). Kompjuterizirani testovi za ispitivanje čovjekovih sposobnosti “simultanog djelovanja”. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

18. Šverko, B., Vizek-Vidović, V., Kulenović, A. i Jerneić, Ž. (1984). S-upitnik. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

19. Šverko, B., Vizek-Vidović, V., Kulenović, A. i Jerneić, Ž. (1985). V-upitnik. Zagreb: RSIZ za zapošljavanje SRH.

20. Jerneić, Ž. (1992). Baterija kompjuteriziranih testova za ispitivanje čovjekovih sposobnosti u zadacima slijeđenja. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.

 

1.9. Kvalifikacijski radovi

 

21. Jerneić, Ž. (1988). Ispitivanje individualnih razlika prilikom “simultanog” obavljanja dviju aktivnosti. Magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb.

22. Jerneić, Ž. (1997). Individualne razlike pri simultanom djelovanju: struktura učinka u funkciji vježbe. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb.

 

2. PROJEKTI

 

2.1. Aktivno sudjelovanje u realizaciji znanstvenih projekata

 

a) Važnost rada u životu pojedinca - Work Importance Study (međunarodni projekt)

b) Psihologijska istraživanja psihičkih procesa i ljudskog ponašanja

c) Čovjekova uspješnost u složenim zadacima

d) Motivacijski aspekti organizacijskih promjena

e) Ljudski potencijali u promjenjivom svijetu rada


4. SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA

 

4.1. Sudjelovanje na međunarodnim skupovima

 

Jerneić, Ž. (1989). Is there a genaral time-sharing ability? Paper presented at the 1st European Summer School  “New information technology and work psychology”, Berlin.

Maslić, D., Gurdulić-Šverko, A., Jerneić, Ž., & Šverko, B. (1991). Age differences in single-task and dual-task performance: A support for the notion of time-sharing ability. Paper presented at the 2nd European Congress of Psychology, Budapest (Hungary).

Šverko, B., & Jerneić, Ž. (1993). Time-sharing factors and their relations to cognitive abilities and personality traits. Paper presented at the III. Alps-Adria Symposium of Psychology, Ljubljana (Slovenia).

Jerneić, Ž., Šverko, B., & Maslić, D. (1994). Factor structure of time-sharing performance at a higher level of practice. Paper presented at the 23rd International Congress of Applied Psychology, Madrid (Spain).

Maslić, D., Jerneić, Ž., & Šverko, B. (1994). Cognitive abilities and time-sharing performance. Paper presented at the 23rd International Congress of Applied Psychology, Madrid (Spain).

Šverko, B., & Jerneić, Ž. (1995). Development of a battery of computerized time-sharing tests. Paper presented at the 7th European Congress of Work and Organizational Psychology, Gyor (Hungary).

Jerneić, Ž. (1997). Faktorska struktura pojedinačno i simultano primijenjenih zadataka na različitim razinama vježbe. Izlaganje na skupu "XIII. dani Ramira Bujasa", Zagreb.

Jerneić, Ž., & Šverko, B. (1999). Value change in the period of transition: A snap shot from Croatia. Paper presented at the 9th European Congress of Work and Organizational Psychology, Espoo-Helsinki (Finland)

Šverko, B., & Jerneić, Ž. (1999). Vrijednosne promjene u razdoblju tranizicije. Izlaganje na skupu “XIV. Dani Ramira Bujasa”, Zagreb.

Šverko, B., & Jerneić, Ž. (2001). Life roles in transition. Paper presented at the 10th European Congress on Work and Organizational Psychology, Praha (Czech Republic)

 

4.2. Sudjelovanje na domaćim skupovima

 

Šverko, B., Jerneić, Ž. i Kulenović, A. (1980). Prilog istraživanju sposobnosti za simultano djelovanje. Izlaganje na skupu "Zagrebačka psihologijska škola", Zagreb.

Jerneić, Ž., Rohaček, A. i Rimac, I. (1980/81). Prilog postupku ispitivanja okulomotorne koordinacije. Izlaganje na skupu “Dani psihologije 80/81”, Zadar.

Kulenović, A., Jerneić, Ž. i Šverko, B. (1984). Individualne razlike u rezidualnom kapacitetu: struktura i relacije s nekim osobinama ličnosti. Izlaganje na skupu “IV dani psihologije”, Zadar.

Kulenović, A., Jerneić, Ž., Šverko, B., i Vizek-Vidović, V. (1984). Faktorska struktura radnih vrijednosti učenika, studenata i zaposlenih. Izlaganje na VIII kongresu psihologa SFRJ, Herceg Novi.

Vizek-Vidović, V., Jerneić, Ž., Kulenović, A. i Šverko, B. (1984). Hijerarhije radnih vrijednosti učenika, studenata i zaposlenih. Izlaganje na VIII kongresu psihologa SFRJ, Herceg Novi.

Jerneić, Ž., Kulenović, A., Šverko, B. i Vizek-Vidović, V. (1984). Radne vrijednosti i profesionalno-obrazovna orijentacija mladih. Izlaganje na skupu "Dani Ramira Bujasa", Zagreb.

Jerneić, Ž. i Šverko, B. (1988). Ispitivanje individualnih razlika pri “simultanom djelovanju”. Izlaganje na skupu “Dani Ramira Bujasa”, Zagreb.

Jerneić, Ž. i Kulenović, A. (1989). Učinak ispitanika pri “simultanom djelovanju” u ovisnosti o nekim kognitivnim sposobnostima. Izlaganje na skupu “Dani psihologije 1989”, Zadar.

Maslić-Seršić, D., Šverko, B. i Jerneić, Ž. (1994). Kognitivni prediktori učinka u zadacima simultanog djelovanja na različitim razinama uvježbanosti. Izlaganje na skupu “Druga godišnja konferencija hrvatskih psihologa”, “IX. dani psihologije u Zadru”, Zadar/Božava.

Jerneić, Ž. i Jukić, S. (1996). Faktorska struktura učinka u zadacima neposrednog i posrednog slijeđenja mete s različitom dinamikom upravljala. Izlaganje na skupu "X. dani psihologije", Zadar.

 

 

5. ČLAN ZNANSTVENOG ILI PROGRAMSKOG ODBORA ZNANSTVENOG SKUPA

 

a) Stanje i razvoj ergonomije u nas, Zagreb, 1989.

b) Ergonomijski aspekti novih tehnologija, Zagreb, 1990.

c) Prva godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Zagreb, 1993. (predsjednik org. odbora)

d) Dani Ramira Bujasa, Zagreb, 1997. (predsjednik)

e) Dani Ramira Bujasa, Zagreb, 1999. (predsjednik)

 

6. ZNANSTVENA NAGRADA/PRIZNANJE

 

 “Psihologijska nagrada Ramiro Bujas” Hrvatskog psihologijskog društva za znanstveni rad.

 

 

 

B. NASTAVNA DJELATNOST

 

1. Program i uvođenje novih predmeta

 

1. dodiplomska nastava:

a) predmet "Psihologija rada" koji je obvezan za studente četvrte godine na interfakultetskom Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

b) predmet "Psihologijski aspekti novih tehnologija" izborni kolegij za studente četvrte godine studija psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2. poslijediplomska nastava

a) predmet “Psihologijski aspekti novih tehnologija”

 

2. Mentorstvo i podizanje znanstvenog podmlatka

 

Mentorstvo u 25 diplomskih radova na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Mentorstvo jednog magistraskog rada

 

3. Poslijediplomska nastava

 

Predaje predmet “Psihologijski aspekti novih tehnologija” i “Ergonomijska psihologija”

 

4. Dodiplomska nastava

 

Predaje predmete “ Ergonomijska psihologija”i "Psihologijski aspekti novih tehnologija" na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te predmet "Psihologija rada" na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao u izvođenju nastave na  predmetima "Psihofiziologija rada" i "Vojna psihologija".

Sudjelovao u izvođenju kolegija "Ergonomija"  na Pedagoškom fakultetu u Rijeci i "Psihometrija" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

 

 

 

C. STRUČNA DJELATNOST

 

1. Knjiga

 

23. Jerneić, Ž. (Ur.). (1993) . Prva godišnja konferencija hrvatskih psihologa - sažeci priopćenja. Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo.

24. Jerneić. Ž. (1999). Odsjek i psihologijska praksa: usklađivanje razvojnih trendova. U D. Ajduković (ur), Psihologija - znanost za čovjeka 21. stoljeća:  1929.-1999. 70 godina Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (str. 51-53). Naklada Slap: Jastrebarsko

 

2. Stručni rad objavljen u domaćem časopisu

 

25. Rohaček, A., Jerneić, Ž., Rimac, I. i Vodanović, M. (1986). O ispitivanju okulomotorne koordinacije Bonnardelovom sinusoidom. Primijenjena psihologija, 7, 1-4, 49-54.

26. Jerneić, Ž. i Šverko, B. (1989). Prof. dr. Boris Petz - život i rad. Primijenjena psihologija, 10, 1, 3-12.

27. Jerneić. Ž. (1999). Znanstveni skup XIV. “Dani Ramira Bujasa”. Suvremena psihologija, 2, 239-240.

3. Stručni rad objavljen u zborniku s domaćeg stručnog skupa

 

28. Jerneić, Ž. (1991). Kako povećati uspješnost operatora u zadacima simultanog djelovanja. U B. Šverko i Ž. Jerneić (Ur.) “Ergonomijski aspekti novih tehnologija” (pp. 95-101). Zagreb: Hrvatsko ergonomijsko društvo.

 

4. Sudjelovanje na domaćem stručnom skupu

 

Rohaček, A., Jerneić, Ž., Rimac, I. i Vodanović, M. (1980). O ispitivanju okulomotorne koordinacije Bonnardelovom sinusoidom. Izlaganje na skupu "Zagrebačka psihologijska škola", Zagreb.

Jerneić, Ž. (1989). Osnovni pristupi u ispitivanju interakcije između čovjeka i kompjutora. Izlaganje na skupu “Stanje i razvoj ergonomije u nas”, Zagreb.

Jerneić, Željko. (1991). Kako povećati uspješnost operatora u zadacima simultanog djelovanja. Izlaganje na skupu “Ergonomijski aspekti novih tehnologija”, Zagreb.

Jerneić, Ž. (1994). Prikaz baterije testova za ispitivanje sposobnosti simultanog djelovanja. Izlaganje na skupu “Elektronska računala i psihologija”, Rijeka.

 

5. Stručna društva

 

Europian Association of Work and Organizational Psychology (EAWOP)

Hrvatsko psihološko društvo (glavni tajnik od 1991. do 1993.)

Hrvatsko ergonomijsko društvo (tajnik od 1989. do 1993.)

 

6. Ostale stručne djelatnosti

 

Koncipiranje i vođenje psihologijskog dijela razredbenog postupka na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Predsjednik razredbene komisije u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta (1998,1999, 2000).

Pozvana predavanja na stručnim seminarima vojnim psiholozima u Hrvatskoj vojsci.

Stručne ekspertize za potrebe Ministarstva obrane.

Recencizije u znanstvenim časopisima (Review of Psychology, Suvremena psihologija, Primijenjena psihologija);

Recenzija stručne redakcije hrvatskog izdanja knjige: K.H.E. Kroemer i E. Grandjean (1999). Prilagođavanje rada čovjeku: ergonomski priručnik autora. Jastrebarsko: Naklada Slap.

 

 


 

dr. sc. Nataša Desnica-Žerjavić, viši lektor

mr. sc. Darja Damić Bohač, viši lektor

mr. sc. Branka Fabečić-Horvatić, viši lektor u miru

 

FAKULTETSKOM VIJEĆU

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

 

Zagreb, 17. lipnja 2003.

 

Predmet: Natječaj za izbor u nastavno zvanje lektora

 

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta imenovalo nas je na sjednici od 14. travnja 2003. godine u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana romanistika, na Katedri za francuski jezik Odsjeka za romanistiku.

 

                                                           

                                                            IZVJEŠTAJ

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku 30. travnja 2003. godine prijavile su se:

1. prof. Jelena Puškarić

2. mr. Gracijela Verona Pejković.

 

  1. JELENA PUŠKARIĆ

 

Biografski podaci:

Jelena Puškarić rođena je 1978. godine u Zagrebu.

Hrvatske je narodnosti i državljanka Republike Hrvatske.

Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1993. godine. Završila je osnovnu glazbenu školu i dva razreda srednje glazbene škole «Vatroslav Lisinski» (klavir, teoretski odsjek).

 

Uspješno je sudjelovala na državnim natjecanjima u poznavanju stranih jezika i osvojila:

6.  mjesto na Državnom natjecanju iz latinskog jezika (1995.)

  1. mjesto na Državnom natjecanju u poznavanju francuskog jezika (1996.)

4.  mjesto na Državnom natjecanju iz engleskog jezika (1997.)

 

Diplomu profesora francuskog jezika i književnosti te latinskog jezika i rimske književnosti stekla je 2002. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s prosječnom ocjenom 4,89. Tema diplomskog rada pod vodstvom prof. dr. sc. Nenada Ivića bila je «Deux voyageurs, deux époques, un itinéraire: étude comparée du Journal de voyage de M. De Montaigne et du De reditu de Rutilius Namatianus»

 

Bračno stanje: neudata,  bez djece.

 

      Poznavanje stranih jezika: osim jezika iz kojih je stekla diplomu položila je Certificate in        

      Advanced English i učila talijanski 3 godine.

 

       Radno iskustvo:

 Školske godine 2001 / 2002. (kao apsolvent) predavala je latinski jezik

 u programu opće gimnazije u Srednjoj školi u Čazmi.

 U školskoj godini 2002/ 2003. predaje:

latinski 4 sata tjedno u Srednjoj školi u Čazmi;

latinski 14 sati tjedno na XVIII. Gimnaziji u Zagrebu;

 francuski 4 sata tjedno u Školi za strane jezike Sveučilišta u Zagrebu.

 

       Stručna djelatnost:

       Prijevodi tehničkih i pravnih dokumenata za sudskog tumača.    

 

2. GRACIJELA VERONA PEJKOVIĆ

 

Biografski podaci:

Gracijela Verona Pejković rođena je 1969. godine u Zagrebu.

Hrvatske je narodnosti i državljanka Republike Hrvatske.        

Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.

 

Osvojila je 2. mjesto u Hrvatskoj, 6. mjesto u Jugoslaviji na državnom natjecanju u poznavanju francuskog jezika 1987. godine.

 

Između 1988. i 1995. godine boravila je ukupno preko tri godine u Kanadi (frankofona pokrajina Québec), a 1990. godine bila je na studijskom jednomjesečnom usavršavanju

na Faculté des Lettres u Dijonu kao stipendist francuske vlade.

Dvije godine (1989-1991) pohađala je nastavu francuskog i talijanskog jezika na Istituto Universitario delle Lingue Moderne u Milanu

 

Diplomu profesora francuskog jezika i književnosti te talijanskog jezika i književnosti stekla je 1999. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,

uz prosjek ocjena 4,01. Tema diplomskog rada pod vodstvom docenta dr. sc. Željka Klaića bila je «Les emprunts italiens en français dans le domaine de la mode».

 

Bračno stanje: udata, majka dvoje djece.   

 

Poznavanje stranih jezika: osim jezika iz kojih je stekla diplomu učila je 9 godina engleski (u gimnaziji i u Centru za strane jezike Vodnikova, te 5 godina njemački privatno i u Centru za strane jezike Vodnikova).

 

Paralelno sa studijem francuskog i talijanskog jezika i književnosti upisala je i dodiplomski studij bibliotekarstva, na kojem joj nedostaju još dva ispita do diplome.

 

2002. godine završila je poslijediplomski jednogodišnji stručni studij iz Europskih studija (Sveučilište u Zagrebu / Université Panthéon-Assas, Paris II) i stekla naziv magistra iz područja Europskih studija. Voditelj poslijediplomskog studija i diplomskog ispita bio je Prof. dr. Marc Gjidara.                                                            

 

Radno iskustvo:

Školske godine 1994 / 95 predavala je francuski i talijanski jezik u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 8 sati tjedno.

Školske godine 1995 / 96 predavala je u Privatnoj klasičnoj gimnaziji.

Od 1998. godine u stalnom je radnom odnosu u Privatnoj klasičnoj gimnaziji.

 

Stručna djelatnost:

Kraći prijevodi tekstova s područja likovne kritike za vodiče kroz izložbe.

 

Iz svega navedenoga proizlazi da:

 

1. prof. JELENA PUŠKARIĆ, iako izvrstan student, ne ispunjava minimalne uvjete za izbor u nastavno zvanje lektora, jer nema dovoljno radno iskustvo u struci niti objavljene stručne radove ili magisterij.

 

2. mr. GRACIJELA VERONA PEJKOVIĆ ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje lektora, jer ima sedam godina radnog iskustva u struci i magisterij.

 

Zaključak i prijedlog:

Imajući na umu:

-         uvjete iz članka 81 Zakona o visokim učilištima («Narodne novine» - pročišćeni tekst 59/96)

-         Odluku o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske («Narodne novine», 94/96)

-         razvojne potrebe Odsjeka za romanistiku (perspektiva razvoja studija kanadistike, potaknutog inicijativom kanadskog veleposlanstva, kao i osnivanje poslijediplomskog stručnog prevodilačkog studija na Odsjeku za romanistiku)

-         posebna znanja Gracijele Verona Pejković (poznavanje kanadskog francuskog  s jedne strane, te poznavanje problematike i terminologije iz područja prava, ekonomije, političke znanosti, povijesti, stečeno u okviru magisterija Europskih studija s druge strane)

povjerenstvo predlaže da se za lektora francuskog jezika na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabere Gracijela Verona Pejković.

 

S poštovanjem

 

                                                      Stručno povjerenstvo:

 

                                          dr. sc. Nataša Desnica Žerjavić, viši lektor

 

                                          mr. sc. Darja Damić Bohač, viši lektor

 

                                          mr. sc. Branka Fabečić-Horvatić, viši lektor u miru

 

 

U Zagrebu, 17. lipnja 2003.

 

Filozofski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

 

 

Stručno povjerenstvo:

mr. sc. Iva Grgić, viši lektor

Renata Hace-Citra, lektor

Marija Andraka, viši predavač

 

 

MATIČNOM POVJERENSTVU ZA PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

I

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

 

 

Predmet: Izvještaj stručnog povjerenstva o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača, znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana romanistika

 

 

Na sjednici 9. prosinca 2002. godine, Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta imenovalo nas je Stručnim povjerenstvom za ocjenu rezultata natječaja za izbor u zvanje predavača talijanskog jezika u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta. Stoga podnosimo ovaj

 

IZVJEŠTAJ

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku 24. prosinca 2002. godine prijavila se jedna pristupnica, Arijela Fabrio. Uz prijavu je priložila životopis, dok se njezina diploma i domovnica već nalaze u arhivu Filozofskog fakulteta.

 

Životopis:

 

Arijela Fabrio rođena je 5. kolovoza 1963. godine u Rijeci. Osnovnu i srednju školu (tadašnji Pedagoški obrazovni centar) završila je u Zagrebu, gdje je 1988. godine i diplomirala anglistiku i talijanistiku na Filozofskom fakultetu (nastavni smjer), stekavši zvanje profesora engleskog i talijanskog jezika i književnosti. Po završetku studija upisala je Poslijediplomski studij književnosti i položila ispite prve godine studija.

Radno iskustvo počinje stjecati tijekom studija radeći kao prevoditeljica za talijanski jezik na Zagrebačkom velesajmu, a potom radi kao novinarka u redakciji kulture na HTV-u, kao organizatorica međunarodnih kazališnih festivala («Eurokaz» i «Tjedan suvremenog plesa») u Zagrebačkom kazalištvu mladih, te kao stručna suradnica za praćenje stranog tiska u tadašnjem Ministarstvu informiranja. 

Arijela Fabrio usporedo se bavi prevođenjem s talijanskog i na talijanski jezik na nekoliko razina, a ponajviše konsekutivnim prevođenjem pri raznim oblicima talijansko-hrvatske kulturne razmjene, te književnim prevođenjem, kao suradnica Trećeg programa hrvatskog radija.

Od 1993. godine predaje talijanski jezik (kao stručna suradnica) u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje vodi tečajnu i individualnu nastavu. Uz redovne tečajeve, od školske godine 2001/2002 predaje i talijanski kao jezik struke za studente Filozofskog fakulteta.

Pristupnica je u više navrata duže boravila u Italiji u stručne svrhe: tijekom studija pohađala je jednomjesečne tečajeve talijanskog jezika i kulture, a poslije je (kao stipendistica Talijanskog instituta za kulturu) provela šest mjeseci na «Istituto Europeo» u Firenci, pohađajući predavanja iz područja lingvistike, književnosti i umjetnosti za profesore talijanskog kao stranog jezika, te (kao stipendistica Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije) pet mjeseci u Rimu, pohađajući diplomatski tečaj i (nakon položenog ispita iz područja povijesti, prava i ekonomije), stekla diplomu «mladog diplomata» Republike Italije. 

 

Nastavna i stručna djelatnost:

 

Arijela Fabrio posjeduje desetgodišnje nastavno iskustvo na različitim razinama podučavanja talijanskog jezika (od početnog do naprednog i konverzacijskog), a u posljednje dvije godine stječe ga i u nastavi talijanskog kao jezika struke na Filozofskom fakultetu.

Svoj stručni prevodilački rad funkcionalno je tijekom godina komplementarno povezivala s radom u nastavi. 

Pohađanjem ozbiljnih višemjesečnih tečajeva u Italiji pokazala je da je voljna i kadra stalno se usavršavati u nastavnom radu i poznavanju jezika kojim se bavi. U radu u nastavi u Centru za strane jezike pokazala je pak, što držimo osobito važnim, da je spremna unaprijeđivati nastavu promicanjem suvremenog pristupa koji učenje jezika ne odvaja od usvajanja kulturnih karakteristika i civilizacijskih sadržaja sredine čiji se jezik uči. Kao što je i sama pohađala tečajeve iz talijanske umjetnosti, povijesti i prava, a ne samo one iz lingvistike i književnosti, tako sada, uz pomoć suradnje koju je sama ostvarila s «Istituto Europeo di Firenze», omogućuje svojim polaznicima da se koriste stipendijama ta institucije za studijske boravke u Italiji, a svake akademske godine prema vlastitoj koncepciji za polaznike organizira kraće studijsko putovanje tijekom kojega oni nadopunjuju multicisciplinarna znanja što ih stječu na tečajevima u Zagrebu.

 

Zaključak:

 

Arijela Fabrio posjeduje odgovarajuću visoku stručnu spremu, višegodišnje radno iskustvo u nastavi, te pokazuje izrazitu sklonost za nastavnu djelatnost, stručno usavršavanje i unapređivanje nastavne struke. 

Pristupnica, dakle, udovoljava odredbama članka 80. Zakona o visokim učilištima i preporukama Rektorskog zbora, te stoga predlažemo Matičnom povjerenstvu da joj omogući održavanje nastupnog predavanja i nastavak postupka za izbor u zvanje predavača.

 

U Zagrebu, 20. veljače 2003.

 

Stručno povjerenstvo:

mr. sc. Iva Grgić, viši lektor

Renata Hace Citra, lektor

Marija Andraka, viši predavač


Davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističke znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika.

 

 

 

Zagreb, 25. veljače 2003.

 

 

 

 

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

 

Vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici 13. prosinca 2002. imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon uvida u dokumentaciju podnosimo slijedeće

 

 

IZVJEŠĆE

 

 

Na natječaj objavljen u «Vjesniku» 24. prosinca 2002. godine prijavila se Mirjana Šnjarić.

 

MIRJANA ŠNJARIĆ rođena je 1964. godine u Pakracu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. godine njemački jezik i književnost kao prvi glavni predmet i povijest kao drugi glavni predmet.

 

Od listopada 1992. do veljače 1993. godine radila je u građevinskom poduzeću «Hidroelektra» kao prevoditeljica za njemački jezik i kao voditeljica internih tečajeva unutar poduzeća.

 

Pristupnica se 1993. godine zaposlila u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao profesor njemačkog jezika gdje i danas radi. U Centru već deset godina vodi tečajeve različitih stupnjeva njemačkog jezika za omladinu i odrasle. Od početka 2002. godine vodi nastavu jezika struke za studente Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

 

Mirjana Šnjarić također aktivno sudjeluje na seminarima za nastavnike Goethe instituta a položila je i stručni ispit za sudskog tumača za njemački jezik te se povremeno bavi prevođenjem.

 

 

 

 

 

Zaključak:

 

Pristupnica Mirjana Šnjarić ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača jer udovoljava uvjetima propisanima člankom 80, stavkom (1) ZVU, tj. ima odgovarajuću stručnu spremu, više od tri godine radnog iskustva u struci i udovoljava i zahtjevima Rektorskog zbora, tj. dokazala je sklonost prema nastavnome radu svojom dosadašnjom nastavnom i stručnom djelatnošću.

 

Za pristupnicu će se organizirati nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima.

 

 

 

Stručno povjerenstvo:

 

 

Marija Andraka, viši predavač (Učiteljska akademija, Zagreb)

 

 

 

Inja Skender, lektor

 

 

 

dr. sc. Alka Krvavac, viši predavač


 

 

 

 

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

 

 

 

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na sjednici od 9. prosinca 2002. godine imenovalo je stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike.

 

Stručno povjerenstvo u sastavu:

 

mr. sc. Alexander Hoyt, viši lektor

dr. sc. Alka Krvavac, viši predavač

Marija Andraka, viši predavač

 

Podnosi ovo

 

 

IZVJEŠĆE

 

 

Centar za strane jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavio je u «Vjesniku» 24. prosinca 2002. natječaj za izbor u nastavno zvanje predavača na području humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika. Na natječaj se javila Ines Jelovčić, prof.

 

Ines Jelovčić je rođena 20. studenog 1963. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1989. engleski jezik i književnost te talijanski jezik i književnost.

 

1989. godine počela je raditi u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta, gdje je i sada stalno zaposlena kao profesor engleskog i talijanskog jezika u zvanju stručnog suradnika u nastavi. U okviru tog radnog mjesta najprije je radila tečajnu nastavu za građanstvo, a zatim i nastavu engleskog jezika u struci za studente Učiteljske akademije, područje predškolskog odgoja, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu za područje geografije i trenutno na Agronomskom fakultetu za sve smjerove.

 

Sudjelovala je na konferencijama profesora engleskog jezika u organizaciji HUPE-a (Hrvatsko udruženje profesora engleskog jezika), čiji je član, te na nekoliko konferencija profesora talijanskog jezika.

 

Uz nastavni se rad Ines Jelovčić bavi povremeno prevođenjem, pismenim i usmenim (konsekutivnim).

 

Ines Jelovčić je vrijedan nastavnik s već 13 godina iskustva, stoga predlažemo njezin izbor u zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

 

                                                                        Članovi stručnog povjerenstva:

 

 

 

                                                                        mr. sc. Alexander Hoyt, viši lektor

 

 

 

                                                                        dr. sc. Alka Krvavac, viši predavač

 

 

 

                                                                        Marija Andraka, viši predavač

 

 

 

 

 

U Zagrebu, 15. veljače 2003.


Fakultetskomu vijeću

Filozofskoga fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

 

                                                                                    10. srpnja 2003.

 

Imenovani u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Engleski jezik na Katedri za strane jezike na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, podnosimo sljedeće

 

IZVJEŠĆE

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku 21. veljače 2003. prijavile su se Natalija Ređep Medved i Andreja Kovačić.

 

Natalija Ređep Medved, prof., hrvatska državljanka, rođena je 19. ožujka 1972. godine u Varaždinu, gdje je završila osnovnu, a potom srednju školu - ondašnji srednjoškolski centar «Gabrijel Santo», smjer inokorespondent. Diplomirala je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla stručni naziv profesora engleskog jezika i književnosti i francuskog jezika i književnosti.

 

Godine 2001. položila je državni stručni ispit za zvanje profesora engleskog i francuskog jezika pri Ministarstvu prosvjete i športa u Zagrebu, a 2003. ispit za stalnog sudskog tumača za engleski i za francuski jezik pri Županijskom sudu u Varaždinu. Neko vrijeme boravila je i u Velikoj Britaniji i Francuskoj radi usavršavanja.

 

Pristupnica od 1996. radi u Gospodarskoj školi u Varaždinu, gdje predaje engleski jezik. Bavila se i prevođenjem.

 

Pristupnica Natalija Ređep Medved ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača propisane člankom 80, stavkom (1) ZVU jer ima odgovarajuću stručnu spremu i više od tri godine radnog iskustva u struci. Međutim, Rektorski zbor osim navedenog propisuje i sljedeći uvjet: «pristupnik treba pokazati i sklonost prema nastavnom radu, što dokazuje nastavnom i stručnom djelatnošću prije podnošenja zahtjeva za izbor u predavača, npr. javnim predavanjem, sudjelovanje u organizaciji ljetnih škola, tečajeva, seminara, izlaganjem na stručnim i znanstvenim skupovima.» Priloženom dokumentacijom pristupnica nije dokazala ništa od navedenog, što znači da ne ispunjava uvjete koje propisuje Rektorski zbor.

 

Zaključak: Natalija Ređep Medved, prof. ne ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača jer ne udovoljava zahtjevima Rektorskoga zbora, t.j. nije dokazala sklonost prema nastavnome radu.

 

Andreja Kovačić, prof., hrvatska državljanka, rođena je 10. lipnja 1970. godine u Varaždinu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1997. diplomirala je engleski jezik i književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na trećoj godini studija, 1991., dobila je Rektorsku nagradu Sveučilišta u Zagrebu kao autorica rada iz područja metodike engleskog jezika pod naslovom «Teaching vocabulary with special reference to nationality words».

 

Godine 1996. i 1997. boravila je u Velikoj Britaniji (Oxford i Canterbury), te imala prilike upoznati engleske škole stranih jezika. Godine 1996. boravila je i u Španjolskoj na usavršavanju španjolskog jezika u Academiji Mester (Salamanca).

 

Pristupnica je još kao apsolventica počela raditi kao nastavnik engleskog jezika u Školi stranih jezika Parole u Zagrebu, u specijaliziranim tečajevima za odrasle polaznike, te u poduzeću Teutonika, gdje je poučavala predškolski uzrast.

 

U sklopu humanitarnog projekta u organizaciji američkog ogranka UNHCR-a – IRSA, pod nazivom «Kuća mladih», u Varaždinu, održavala je jezične tečajeve. U prosincu 1994. izvijestila je o radu projekta na konferenciju u organizaciji Ministarstva prosvjete i USIS-a u Opatiji pod nazivom «The present State of English Language Teaching in Croatia».

 

Od 1994. godine stalno je zaposlena kao profesor engleskog i španjolskog jezika u Školi stranih jezika Žiger u Varaždinu. Radila je sa svim dobnim skupinama, od predškolskog uzrasta do odraslih polaznika.

 

Za potrebe škole napisala je priručnik za nastavnike namijenjen uvođenju pisanja u radu s udžbenikom Big Bird's Yellow Book. Vodi i projekt sistematizacije nastavnih materijala za učenje engleskog jezika, u koju svrhu je razradila univerzalnu sistematizaciju vizualnih i tekstualnih materijala. U sklopu metodičke radionice, također za potrebe škole, održala je izlaganje na temu «Multiple Intelligences Theory i njezina primjena u nastavi stranog jezika».

 

Iz svega navedenog vidljiva je pristupničina sklonost nastavnome radu.

 

Zaključak: Andreja Kovačić, prof. ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača jer udovoljava uvjetima propisanima člankom 80, stavkom (1) ZVU, t.j. ima odgovarajuću stručnu spremu, više od tri godine radnoga iskustva u struci, te udovoljava zahtjevima Rektorskoga zbora, t.j. dokazala je sklonost prema nastavnome radu svojom dosadašnjom nastavnom i stručnom djelatnošću.

Da bi bila izabrana u zvanje predavača, pristupnica je obvezna održati nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima visokog učilišta koje je raspisalo natječaj.

 

Izvješće prihvaćeno na sjednici Odsjeka 18. studenog 2003.

 

Povjerenstvo:

 

mr.sc. Nataša Pavlović

mr.sc. Vesna Beli

mr.sc. Lovorka Zergollern-Miletić


Dr. sc. Nives Majnarić Pandžić, red. prof.

Dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.

Dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru

 

 

Zagreb, 29. rujna 2003.

 

 

 

 

            Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je na svojoj sjednici od 15. rujna 2003. u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje arheologija, za predmet Prapovijest, na Filozofskom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci.

 

1. Odluka Vijeća uslijedila je na molbu koju je Filozofski fakultet u Puli uputio 27. srpnja 2003. Fakultetskom vijeću zbog davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta dr. sc. Klare Buršić-Matijašić, koja se prijavila na natječaj objavljen u Novom listu 21. lipnja 2003. za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje arheologija, za predmet Prapovijest. Natječaj je objavilo Sveučilište u Rijeci.

Na objavljeni natječaj prijavila se dr. sc. Klara Buršić-Matijašić.

 

            U svojstvu imenovanog stručnog povjerenstva dajemo sljedeće

 

 

I z v j e š ć e

2. Životopis

 

Dr. sc. Klara Buršić-Matijašić rodila se 6.7.1959. u Puli, po narodnosti je Hrvatica, državljanka Republike Hrvatske. Niže i srednje školovanje završila je u Puli i 1977. g. se upisala na Filozofski fakultet u Zagrebu na studij arheologije i talijanskog jezika i književnosti. Diplomirala je 1982. godine. Već za studija radila je u Arheološkom muzeju Istre u Puli (dalje AMI), najprije kao viši muzejski tehničar pripravnik, a nakon stjecanja diplome radi kao kustos pripravnik na Prapovijesnom odjelu Muzeja. Sudjelovala je u brojnim arheološkim istraživanjima, rekognosciranjima i izradi arheološke dokumentacije za cijelo područje Istre.

            U veljači 1997. obranila je magistarski rad Tipološko-statistička obrada keramičkih nalaza srednjobrončanodobne istarske gradine Monkodonja, a 2001. obranila, također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, disertaciju Prapovijesne gradine Istre – topografija, tipologija i kronologija.

            Nakon dvadeset godina rada u AMI, tj. 2001. godine sklopila je ugovor s Filozofskim fakultetom u Puli o obavljanju poslova znanstvenog novaka na znanstvenoistraživačkom projektu, a već 2002. g. izabrana je u suradničko zvanje višeg asistenta.

 

            Klara Buršić-Matijašić je udata, majka dvoje djece, poznaje i govori talijanski i engleski jezik i aktivna je stručno, znanstveno i društveno.

 

3. Znanstveni i stručni rad

 

Svojoj molbi na natječaj od 21.06.2003. priložila je precizno sastavljenu bibliografiju, razrađenu u okviru tri skupine: znanstvene radove (A), ukupno 26 od 1983. do 2003. godine; stručne radove (B), ukupno 16 od 1985. do 2002. godine te, pod naslovom «Bilješke, prikazi, zapisnici i slično», još 21 bibliografsku jedinicu, nastalu tijekom istog vremenskog razdoblja.

            Među znanstvenim radovima treba prvenstveno istaknuti veliki katalog – monografiju «Monkodonja», objavljenu 1998. Monografija je objava magistarskog rada, a uz nju je priređena i velika atraktivna izložba kojoj monografija služi kao katalog.

 

(A. red. br. 14). Ovdje je K. Buršić-Matijašić pokazala rezultate svog dugogodišnjeg rada na temi malo poznatog brončanog doba Istre, svoj smisao za obradu i valorizaciju keramičkih nalaza koji su inače najčešće bili zanemarivani u stručnim i znanstvenim objavama, te svoje poznavanje istarskih gradina brončanog doba; ono će opet u daljnjem radu rezultirati izradom disertacije, o kojoj će kasnije biti govora, predanoj u tisak u

obliku opsežne monografije.

            U monografiji «Monkodonja» vide se najbolje odlike stručnoznanstvenog rada Klare Buršić-Matijašić – pedantni studij keramičkih nalaza moderniziran statističkim vrednovanjem. Treba znati da su depoi vanredno bogatog Aarheološkog muzeja Istre puni starih i neobrađenih keramičkih nalaza koji su dugo čekali svog interpretatora. Bez stratigrafskih podataka, proistekli iza starih arheoloških iskopavanja, bili su vrijedna, ali neiskorištena građa. Klara Buršić-Matijašić suočila se s tim teškim zadatkom i radila je analize i objavu keramičkih nalaza s raznih istarskih gradina, što je rezultiralo nizom znanstvenih radova. Ipak je najpotpuniji takav dugogodišnji studij predstavljen u monografiji o Monkodonji. No, treba spomenuti i druge radove u kojima je, naročito uspješno na materijalu vraćenom restitucijom iz Italije, iznijela male sinteze o pojedinim važnim istarskim nalazištima, osobito o onima iz brončanog doba.

 

 Uz radove A/ 3 i 4 ističe se rad A/5 «Gradina Vrčin u okviru brončanog doba Istre», gdje su predočeni rezultati talijanskih istraživanja prije Drugog svjetskog rata, te rad A/8 gdje je izradila malu sintezu o vrlo zanimljivoj vrsti metličasto ukrašene keramike kojoj je, za razliku od drugih autora, pridodala dugi vijek trajanja u prapovijesti. «La ceramica a striature in Istria», prikazana je u predavanju na međunarodnom skupu u Italiji, a tiskana je u Firenzi.

            Treba istaknuti da su se njezin višegodišnji studij nalaza s Monkodonje i njegova izložba sretno poklopili s početkom višegodišnjih međunarodnih i sustavnih istraživanja na toj izvrsno očuvanoj gradini. Klara Buršić-Matijašić zaokružila je i predstavila dotadašnja znanja i dala početnu sliku potrebnu za daljnja istraživanja; ona su se pokazala najuspješnijim arheološkim istraživanjima u Hrvatskoj posljednjih godina.

 

            Osim iscrpnom studiju keramičkih oblika (vidi tu A/15, 17, 19 i 20) pristupnica se posvećivala i topografskim istraživanjima Istre i obradi pojedinih (mikro)regija (A/ 1, 4, 7, 11, 16, 18, 19, 20) sa stanovišta prapovijesnih nalazišta. Bavila se i pojedinim značajnim nalazima i sintetizirala njihovu arheološku sliku, na pr A/10 «Maklavun – brončanodobni tumul», kao i pojedinim važnim općim temama za brončano doba: A/9 «Prapovijesni jantarni nakit s područja Istre i Cresa», A/13 «Kameni blokovi na gradini Karaštak», A/21 «Bedemi i ulazi istarskih gradina», A/22 «Gradinski obrambeni sustav sjeverne Istre» ili A/26 «Uloga vode u prapovijesnom naseljavanju Buzeštine».

 

            Klara Buršić-Matijašić pristupa istarskom tlu i njegovoj arheološkoj baštini kompleksno, promatrajući ih i određujući antropološkom metodologijom. Vidljivo je to u vrlo opsežnoj disertaciji, najpotpunijem i najkompleksnijem prikazu i analizi sustava gradina u Istri. To je prvi veliki i sveobuhvatni pregled i analiza tog specifičnog istarskog fenomena nakon 100 godina, tj. nakon znamenitog Marchesettijevog djela «Castellieri preistorici ...» iz 1901. godine. I taj je rad dakako rezultat sustavnog rada – provjere na terenu, pregleda sve dostupne građe, u matičnom i lokalnim muzejima i zbirkama, tipološkog razvrstavanja, proučavanja međusobnih odnosa gradina, o gradinskim sistemima u pojedinim mikroregijama, te o organizaciji gradinskog sveukupnog životnog prostora. Rad je popraćen tabelama i grafikonima, vrlo je pregledan, pripremljen i predan za moderno korištenje podataka. Ta je monografija povoljno recenzirana i predana u tisak.

 

            Među stručnim radovima (grupa B) ističu se tekstovi izrađeni za kataloge izložbi koje su u zemlji i inozemstvu vrlo uspješno prikazale arheologiju i umjetničko blago Istre (B/1 i 2). Klara Buršić-Matijašić je izvrstan popularizator rezultata istraživanja i saznanja o prapovijesnoj Istri, što je vidljivo iz brojnih radova navedenih u grupama B i C. Velik je i broj radova, tekstova održanih kao predavanja na međunarodnim skupovima, objavljenih u zbornicima i znanstvenim časopisima, najčešće u Italiji. Pristupnica je cijenjen i čest suradnik i gost talijanskih arheoloških institucija (A/8, 15 i 24; B/3, 5, 6, 13). Treba napomenuti da je znanstveni časopis Histria Antiqua međunarodno referiran, tj. s međunarodnom recenzijom, pa pristupnica tu ima dva objavljena rada (A/ 13 i 21). 

 

            Pristupnica je stalni suradnik na znanstvenoistraživačkom projektu br. 140005.

 

4. Djelatnost u nastavi

 

Od školske godine 1994/95. Klara Buršić-Matijašić sudjeluje u izvođenju nastave na Filozofskom fakultetu u Puli, kao vanjski suradnik za kolegij Prapovijest. Od školske godine 1998/99. nastavu iz istog kolegija održava i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U okviru studija Povijesti umjetnosti na istom Fakultetu povjeren joj je ustroj i izvođenje nastave iz predmeta Povijest civilizacija. Od 12. ožujka 2002. g. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Puli izabralo ju je u suradničko zvanje višeg asistenta s pripadajućim nastavnim obvezama.

 

 

 

Zaključak

 

            Dr. sc. Klara Buršić-Matijašić predstavlja vrsnog znanstvenog i stručnog djelatnika u Hrvatskoj, posebno s obzirom na arheologiju Istre. Kako smo prethodno iznijeli unaprijedila je u velikoj mjeri znanja o prapovijesnoj Istri, posebno o brončanom dobu. U svom dvadesetogodišnjem stručnom i znanstvenom radu bavila se raznim prapovijesnim temama, uspjela je uvesti antropološki i kompleksni, interdisciplinarni pristup u svoje obrade. Posebno ističemo njezine velike radove, magisterij i doktorat, koji su rezultirali monografijama: prva je tiskana 1998. a druga je predana s povoljnom recenzijama u tisak. Njezin praktični rad u Muzeju Istre i na brojnim terenima pripremio ju je za vrlo širok pristup nastavi i mogućnost da studente uputi u mnoga, inače po malo zanemarena znanja u nastavi arheologije. Njezin pedagoški rad već je prokušan, od njezine djelatnosti u smislu muzealca-pedagoga s organiziranim radionicama u Arheološkom muzeju Istre za učenike osnovnih i srednjih škola, do sada već skoro 10 godina sa studentima arheologije i povijesti u Puli i Rijeci.

 

            Dakle, u slučaju dr. sc. Klare Buršić-Matijašić imamo pristupnicu na natječaj koja je kompleksno obrazovana za održavanje visokoškolske nastave, od stručnih i praktičnih znanja do znanstvene interpretacije.

 

            Od objavljenih znanstvenih radova od 1999. do 2003. godine navodimo one koji se mogu tretirati kao naročiti znanstveni doprinos:

A/17 – Ceramica del castelliere di Monte Orcino in Istria, Histria archaeologica 28, Pula 1999, 108-135.

 

A/21 – Bedemi i ulazi istarskih gradina, Histria Antiqua 6, Pula 2001, 171-181.

 

A/22 – Gradinski obrambeni sustav sjeverne Istre, Buzetski zbornik 27, Buzet 2001, 15-22.

 

A/26 – Uloga vode u prapovijesnom naseljavanju Buzeštine, Buzetski zbornik 29, Buzet 2003. 17-22.

 

pa prema tome udovoljava minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje u području humanističkih znanosti, prema Narodnim ovinama» iz travnja 1977., stranica 1506. Tu treba dodati i rad iz Forlía iz 1998. godine, koji je također tiskan u zborniku s međunarodnom recenzijom (A/15).

 

            Pristupnica redovito i stalno surađuje na znanstvenoistraživačkom projektu. Doktor je znanosti, objavila je jednu, a u tisku je druga monografija, ima dovoljan broj objavljenih znanstvenih radova u znanstvenim časopisima i deset godina vrši fakultetsku nastavu.

 

 

 

 

Mišljenje

 

            Pristupnica udovoljava zakonskim uvjetima za izbor oglašen u Novom listu 21.06.2003. godine, (natječaj je raspisalo Sveučilište u Rijeci). Cjelokupni znanstveni, stručni i nastavni rad dr. sc. Klare Buršić-Matjašić dostojni su izbora u zvanje docenta, na predmetu Prapovijest na znanstvenom polju Arheologija.

 

            Mišljenja smo da dr. sc. Klara Buršić-Matijašić ispunjava uvjete iz članka 42.  stavka 1. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti («Narodne novine», pročišćeni tekst 59/96) i članka 74. stavak 1. Zakona o visokim učilištima («Narodne novine» - pročišćeni tekst 59/96) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta

            - sudjelovala je u izvođenju nastave na dodiplomskom studiju dulje od jedne akademske godine,

            - radi kao redoviti suradnik na znanstveno-istraživačkom projektu u zvanju znanstvenog novaka, sada postdoktoranda,

            - održala je više priopćenja na znanstvenim skupovima u zemlji ili u inozemstvu / na međunarodnim skupovima,

            - redovito znanstveno surađuje sa znanstvenim institucijama u Italiji.

 

Prijedlog

 

            Na temelju iznesenoga predlažemo da pristupnica dr. sc. Klara Buršić-Matijašić bude izabrana za docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija, na predmetu Prapovijest, na Filozofskom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci.

 

 

                                                            Dr. sc. Nives Majnarić Pandžić, red. prof.

 

                                                            Dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.

 

                                                            Dr. sc. Marina Zaninović, red. prof. u miru

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                       

 

 

 

 

 

 


Predmet – Jurica Pavičić,

Izbor u naslovno zvanje višeg predavača,

Klasa: 640-03/03-04/13

Ur. br.: 3801-360-03-2

Zagreb, 29. travnja, 2003.

 

 

 

                        F A K U L T E T S K O   V I J E Ć E

                                                            Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

 

Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika mg. sc. Jurice Pavičića za izbor u naslovno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana filmologija, za predmete Povijest hrvatskog filma i Teorija filma, na Sveučilištu u Splitu – Odjel humanističke znanosti –Odsjek za hrvatski jezik i književnost podnosi slijedeće

 

                        I Z V J E Š Ć E

 

Mg. sc. Jurica Pavičić rodio se u Splitu 2.XI. 1965. Diplomirao je (komparativna književnost i povijest) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990.g., magistrirao je 1997. radom Kratka proza hrvatskih fantastičara. Od 1990. filmski je i književni kritičar u «Slobodnoj Dalmaciji» i «Jutarnjem listu», a javlja se i u mnogim strukovnim časopisima (npr. «Kinoteka», «Hrvatski filmski ljetopis», «Quorum», «Erasmus», «Mogućnosti», «Croatica», «Dubrovnik»). Objavio je monografiju o hrvatskim piscima, tzv. borhesovcima - Hrvatski fantastičari: jedna književna generacija (Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 2000), sudjelovao je u izradi Leksikona hrvatskih pisaca (Školska knjiga, Zagreb 2000). Također, objavio je četiri knjige umjetničke proze i napisao jedan dramski tekst .

S obzirom na pedagoški rad Jurica Pavičić od 1994. do 1999. bio je predavač na Fakultetu odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, a posljednje dvije godine na studiju kroatistike Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu vodi kolegij Hrvatski film u svjetskom kontekstu: modernizam i postmodernizam. Stoga, evidentno je da on ima već desetgodišnje pedagoško iskustvo (dakle, više od pet godina propisanih člankom 80.), i to u visokoškolskim institucijama.

S obzirom na znanstveni rad,  uz postizavanja akademskoga zvanja magistra znanosti, Jurica Pavičić objavio je jednu knjigu razine znanstvenoga rada (Hrvatski fantastičari: jedna književna generacija, Zagreb 2000). Taj rad treba svakako izdvojiti jer Pavičić analitički  temeljito raščlanjuje taj fenomen hrvatske književnosti što se pojavio u prijelazu na 1970-e, fenomen koji se odnosi na veću skupinu književnika (npr. P.Pavličić, G. Tribuson), općenito tretiranih kao postmodernista i koji, originalno korespondirajući s opusom J. L. Borgesa, u svoju literaturu unose specifične, odn. izvorne komponente fantastičkog i ironijskog. Također, kontekstu tih istraživanja pripada i književnoteorijski tekst Neka pitanja fantastične književnosti («Mogućnosti», XLII, 4-6, Split 1996) u kojemu daje pregled bitnih problema suvremene teorije fantastične književnosti (T. Todorov, N. Cornwell, K.Hyme, E. Rabkin, Ch. Brooke Rose,R. Jackson i dr.), a donekle i  Modeliranje zbilje u hrvatskoj fikciji devedesetih (Dubrovnik, VI, 1995, 5). 

No, Pavičić se usporedno posvetio i filmološkoj problematici što potvrđuje i spomenuti kolegij kojega vodi na studiju kroatistike u Splitu. Pavičić se već od kraja 1980-ih posvećuje filmskoj kritici i kao jedan od najistaknutijih predstavnika mladog naraštaja hrvatske filmske kritike dobiva  godišnju nagradu Društva hrvatskih filmskih «Vladimir Vuković». Uz već petnaestgodišnje sustavno praćenje aktualnih zbivanja u hrvatskoj kinematografiji – što uključuje komentiranje apsolutno svih iole značajnijih filmova (igranih, dokumentarnih, animiranih, eksperimentalnih), Pavičić pokazuje iznimno visoki stupanj obaviještenosti i o inozemnom filmu; tako, na primjer, on je jedini hrvatski filmolog koji sustavno prati događanja u azijskim kinematografijama čija se produkcija u novije vrijeme sve više respektira i na Zapadu, a zbog toga on upravo sada u Filmskom leksikonu Hrvatskog leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža» uređuje to područje. Isto se odnosi i na Pavičićevo poznavanje suvremene filmologije i komplemantarnih znanstvenih disciplina, posebno teorije audiovizualnih medija . 

Uz obaviještenost čija je važnost neupitna kad je u pitanju predavačka djelatnost, Pavičić piše i vrlo korisne stručne radove s područja filma i srodnih disciplina,  a od njih treba izdvojiti one o Martinu Scorseseu (Martin Scorsese, Hrvatski filmski ljetopis, 8, Zagreb 1997) i Američki nezavisnjaci – zašto su, tko su, što su (Hrvatski filmski ljetopis, 3-4, Zagreb 1995). Sveukupno (vidi: Znanstveni i stručni radovi) Pavičić je uz jednu knjigu napisao sedam znanstvenih radova.

Zaključno, na osnovi iznesenog neosporno je da predloženik mg. sc. Jurica Pavičić ispunjava sve uvjete (nastavne i stručne) iz članka 80. stavka 2. Zakona o visokim učilištima za izbor u naslovno zvanje višeg predavača  za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana filmologija, za predmete Povijest hrvatskog filma i Teorija filma, na Sveučilištu u Splitu – Odjel humanističke znanosti – Odsjek za hrvatski jezik i književnost. 

 

 

 

        Zagreb, 17. lipnja 2003.                Stručno povjerenstvo:

 

1)      Dr. sc. Ante Peterlić, red. prof.

 

                                                            2) Dr. sc. Boris Senker, red. prof.

 

3) Dr. sc. Hrvoje Turković, izv. prof Akademije     dramskih umjetnosti u Zagrebu


 

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ODSJEK ZA KROATISTIKU

Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta

predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača

Metodike nastave hrvatskoga jezika I. i II.

na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru   

 

                                                                                                         

 

                                MATIČNOM POVJERENSTVU ZA PODRUČJE

                     HUMANISTIČKIH ZNANOSTI REKTORSKOG ZBORA

                     VISOKIH UČILIŠTA REPUBLIKE HRVATSKE                                                                                              

                                       POLJE KROATISTIKA                                                                                                                                                                                                                                                  

                                                                        10000 Zagreb, Trg maršala Tita 14      

                                         

                                              FAKULTETSKOM VIJEĆU

                                         FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

 

Predmet: Izvješće stručnoga povjerenstva o rezultatu natječaja

               za izbor u nastavno zvanje predavača

               Metodike nastave hrvatskoga jezika I. i II.

               na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru   

 

 

     Visoka učiteljska škola u Zadru uputila je 6. veljače 2003. Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu zamolbu za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta kandidata koji su se prijavili na natječaj objavljen u "Slobodnoj Dalmaciji» od 14. siječnja 2003. za izbor u  nastavno zvanje predavača, višeg predavača ili profesora visoke škole za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika I. i II. 

     Fakultetsko vijeće Filozofskog  fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 10. ožujka 2003. imenovalo je stručno povjerenstvo za ocjenu u sastavu: dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Josip Lisac, red. prof. Filozofskog fakulteta u Zadru i dr. sc. Marko Samardžija, red. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

     Na raspisani javni natječaj javili su se: Zora Antolov, Ana Bračanov, Jelena Gnjidić, Katarina Kolanović, Žaklina Kutija, Nives Marić, Anđina Markić, Marija Matek, Dina Milat, mr. sc. Josip Miletić, Gabrijela Mrkela, Irena Špralja, mr. sc. Nada Radovčić, mr. sc. Tatjana Stupin, mr. sc. Ivica Vigato i Ivana Vlatković. Nakon pomna proučavanja dokumentacije Stručno povjerenstvo podnosi sljedeće

 

                                                  I   Z   V   J   E   Š   Ć   E

 

     U skladu sa Zakonom o visokom školstvu (Narodne novine, br. 59/96.) te naputkom Rektorskoga zbora (Narodne novine, br. 94/96.) - djelatnost je pristupnica i pristupnika, relevantna za izbor u nastavno zvanje, prikazana u sljedećim posebnim dijelovima ovog izvješća:

 

1. Životopisi

2. Nastavna djelatnost    

3. Znanstvena i stručna djelatnost

4. Zaključno mišljenje

5. Popis radova

 

     1. Životopisi:

 

     1. 1. Zora Antolov rođena je 15. kolovoza 1972. u Zadru. Osnovnu i srednju školu završila je u Zadru. Studij hrvatskoga jezika i književnosti završila je 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima ukupno tri godine i sedam mjeseci radnoga iskustva u struci. Radila je u nekoliko škola u Zagrebačkoj županiji, a ponajduže u Srednjoj školi u Jastrebarskom. Vodila je dramsku družinu i osvojila prvo mjesto na županijskom natjecanju Lidrano. Položila je stručni ispit. Radni odnos na određeno vrijeme prekinula je zbog poroda i povratka u rodni Zadar.

     1. 2. Ana Bračanov rođena je 18. srpnja 1976. u Zagrebu. Završila je 2000. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu: Studij filozofije kao prvi (A) predmet i Croaticum kao drugi (A) predmet. Stekla je visoku stručnu spremu i stručni naziv profesora filozofije (diplomirani filozof) i profesora hrvatske kulture (diplomirani kroatolog). Zaposlena je na radnom mjestu profesora hrvatskoga jezika u Srednjoj školi «Hvar» u Hvaru.  Položila je 2001. stručni ispit za zvanje nastavnika hrvatskoga jezika u Zadru. Upisala je 2002. poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Govori engleski, a talijanski poznaje pasivno.

     1. 3. Jelena Gnjidić rođena je 29. svibnja 1973. Diplomirala je 2000. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Pripravnički staž je odradila u Osnovnoj školi "Stanovi" u Zadru. Položila je stručni ispit za zvanje učitelja hrvatskoga jezika. Ima šezdeset dana radnog iskustva kao učiteljica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi "Stanovi" u Zadru. Služi se engleskim jezikom.

     1. 4. Katarina Kolanović rođena je 21. srpnja 1976. u Zadru. Osnovnu i srednju školu završila je u Zadru. Prvu i drugu godinu kroatistike studirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a treću i četvrtu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 2000. diplomirala. Na četvrtoj godini matičnoga studija upisala je paralelno novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Volontirala je u Osnovnoj školi Privlaka te stekla pravo polaganja stručnog ispita što je i učinila 2001. U istoj školi često zamjenjuje učitelje hrvatskoga jezika.

     1. 5. Žaklina Kutija (rođ. Glibo) rođena je 1964. u Jablanici (BiH). Osnovnu i srednju školu završila je u Prozoru. Diplomirala je kroatistiku 1994. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Zamjenjivala je učitelje hrvatskoga jezika u nekoliko zadarskih osnovnih škola, a dvije školske godine radila je u Osnovnoj školi u Biogradu. Ostala je bez posla zbog smanjenja satnice, ali nastavila je raditi s djecom u okviru jednoga kulturno-umjetničkog društva. Položila je stručni ispit. Sudjelovala je u dvjema dramskim radionicama u Slavonskom Brodu te surađivala u izradbi Platforme o pravima djece  Republike Hrvatske u Slavonskom Brodu. Bavila se nekoliko godina "tradicijskom kulturom" i bila na pet seminara o hrvatskoj plesnoj i glazbenoj kulturi te na seminarima o dječjem stvaralaštvu i folkloru.

     1. 6. Nives Marić rođena je 4. kolovoza 1972. u Sinju. Osnovnu i srednju školu završila je u Sinju. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru i stekla zvanje profesora hrvatskoga jezika i književnosti. Položila je stručni ispit u Zadru. U razdoblju od 1. prosinca 1998. do 1. listopada 2002. radila je (na određeno vrijeme) u nekoliko osnovnih škola u Splitu i Solinu, te Trgovačkoj školi u Splitu. Od 1. listopada 2002. zaposlena je u Osnovnoj školi Pakoštane (pola radnog vremena). Izvanredna je studentica na dodiplomskom studiju knjižničarstva u Zadru.

     1. 7. Anđina Markić (rođ. Batinović) rođena je 31. ožujka 1960. u Dubrovniku. Djetinjstvo je provela u Neumu, a osnovnu školu i gimnaziju završila je u Metkoviću. Studij hrvatskoga jezika i književnosti diplomirala je 1988. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radila je kao nastavnica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Zemunik i Arbanasi te kao knjižničarka u ŠC PZO u Zadru. Godine 1990. završila je tečaj za vjeroučitelje, a 1991. upisala je studij  VTKŠ za vjeroučitelje u Zadru. Radila je kao vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Stjepana Radića u Bibinju, zatim u Župi sv. Stošije u Zadru, Osnovnoj školi Šime Budinića u Zadru. Tijekom 2002. radila je kao profesorica hrvatskoga jezika u Srednjoj industrijskoj školi u Zadru i Osnovnoj školi Petra Preradovića u Zadru.

     1. 8. Marija Matek rođena je 22. siječnja 2003. Diplomirala je 1999. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Položila je stručni ispit. Ima četiri godine radnoga iskustva u struci. Vodila je učenike na različita natjecanja iz hrvatskoga jezika i književnosti.

     1. 9. Dina Milat (rođ. Matešić)  rođena je 1975. u Zadru.  Osnovnu i srednju kemijsku školu završila je u Zadru. Diplomirala je 2003. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru.

     1. 10. Mr. sc. Josip Miletić rođen je 7. svibnja 1970. u Zadru. Diplomirao je 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru te stekao zvanje profesora hrvatskoga jezika i književnosti. Iste godine se kao znanstveni novak zaposlio na Filozofskom fakultetu u Zadru (na projektu Hrvatsko pravno nazivlje glavnog istraživača prof. dr. sc. Mile Mamića). U listopadu 1999. povjerena su mu predavanja iz nastavnog predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru što radi već četvrtu godinu. Godine 2001. izabran je u istraživačko zvanje mlađeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana kroatistika za nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Magistrirao je 2002. na poslijediplomskom studiju Kroatistika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom Promjene nazivlja u novom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu. Iste je godine magistrirao i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranivši rad pod naslovom Specifičnosti marketinške koncepcije u obrazovanju. U svibnju 2002. izabran je u istraživačko zvanje asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana kroatistika za rad na projektu Hrvatsko pravno nazivlje te u suradničko zvanje asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana kroatistika za nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Prijavio je doktorsku disertaciju iz metodike nastave hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Prilagođenost nastave hrvatskoga jezika učenicima srednjih trgovačkih, upravnih i ekonomskih škola

     1. 11. Gabrijela Mrkela (rođ. Žunić) rođena je 17. siječnja 1974. u Zadru. Diplomirala je na odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Od listopada 1998. radi u Osnovnoj školi Plitvička jezera u Plitvičkim Jezerima. Položila je 2000. stručni ispit. Postizala je zapažene rezultate i osvajala nagrade sa svojim učenicima na natjecanjima iz hrvatskoga jezika, literarnim natječajima i dramskim nastupima na Lidranu. 

     1. 12. Irena Špralja rođena je 1973. u Zadru. Osnovnu i srednju školu završila je u Zadru. Diplomirala je 2002. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru.

     1. 13. Mr. sc. Nada Radovčić rođena je 17. travnja 1952. u Kaprijama. Osnovnu i srednju školu je završila u Zadru. Diplomirala je 1978. na Filozofskom fakultetu u Zadru studijsku skupinu predmeta pod tadašnjim nazivom: Hrvatskosrpski jezik i jugoslavenske književnosti kao prvi (A) predmet i Povijest umjetnosti kao drugi (B) predmet. Magistrirala je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom Besjedovni stih u poeziji Slavka Mihalića. Radno iskustvo u struci počela je stjecati 1979. u Osnovnoj školi Frane Bačkova u Pakoštanu. Radila je zatim kao profesorica hrvatskoga jezika u Srednjoškolskom centru Obrovac, Srednjoškolskom centru Benkovac, Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje "Juraj Baraković" u Zadru, Vojnoj pošti Zemunik (predavala stranim studentima hrvatski jezik), a povijest  umjetnosti predavala je u Pomorskoj školi u Zadru. Jedno je vrijeme radila u Gradskoj knjižnici u Zadru. Objavila je jedan rad u časopisu Jezik, a rad pod naslovom Slobodni, osobito besjedovni stih u hrvatskoj teoriji književnosti bit će uskoro objavljen u časopisu Forum i zadarskom časopisu Glasje. Priprema knjigu Saba Bobaljevića Glušca i cjelovitu bibliografiju Slavka Mihalića.

     1. 14. Mr. sc. Tatjana Stupin Lukašević rođena je 11. lipnja 1964. u Puli. U Zadru je završila srednjoškolsku izobrazbu (smjer: kultura, umjetnost, INDOK). Studij hrvatskoga jezika i književnosti završila je 1987. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Njezin je diplomski rad pod naslovom Ibsenovsko-strindbergovski motivi u Krležinim Glembajevima "nagrađen trećom nagradom (tzv. Brankovom) u konkurenciji svih filozofskih, filoloških i pedagoških diplomskih radova u bivšoj državi". Nakon diplomiranja otišla je na otok Vrgadu gdje je radila u Osnovnoj školi jednu školsku godinu. Na kraju 1988. javila se na audiciju novinara koju je raspisao zadarski tjednik Narodni list i među tridesetak kandidata pokazala najbolje rezultate na testiranju znanja i sposobnosti. Nakon godinu dana pripravništva dobila je stalni posao u Narodnom listu, u kojem je od 1990. urednica kulturne rubrike.  Svojim je "publicističkim stvaralaštvom nastojala u zadarskom kulturnom i javnom životu promicati i popularizirati književnost i znanost o književnosti pišući niz istraživačkih članaka, kritika, eseja, feljtona, osvrta, prikaza", zatim  je napravila "intervjue s profesorima zadarske kroatistike kao i uglednim hrvatskim književnicima", "proučavala suvremeno zadarsko pjesništvo, dijalektalnu književnost, obrađivala jezičnu problematiku kao i povijest publicistike i literature". Bila je kratko vrijeme televizijska izvjestiteljica, a o ratnom razaranju Zadra pisala je u Vjesniku. Magistrirala je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom Fenomen laurizma u Krležinu književnom kompleksu. U akademskoj godini 2002./2003. primljena je na jednogodišnji doktorski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2002. položila je stručni ispit za profesora hrvatskoga jezika.

     1. 15. Mr. sc. Ivica Vigato rođen je 2. srpnja 1957. u Zadru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1976. na Filozofskom fakultetu u Zadru upisao je hrvatski jezik i književnost i filozofiju. Diplomirao je 1981. Na istom fakultetu 1999. upisao je poslijediplomski studij iz jezikoslovlja. Obranio je u siječnju 2003. magistarski rad pod naslovom Pismo i jezik glagoljskih matica sa Silbe. Nakon završenog studija radio je u nekoliko osnovnih škola, a od 1985. stalno je zaposlen u Osnovnoj školi Bartula Kašića u Zadru. Osim redovne nastave angažiran je i u slobodnim školskim aktivnostima, te je "kao mentor učeničkih literarnih izričaja sudjelovao na natjecanju Lidrano na općinskoj, županijskoj i državnoj razini". Nekoliko je puta bio član prosudbenog povjerenstva za literarno stvaralaštvo, a više puta predsjednik povjerenstva na županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika. Nekoliko godina je bio na Ljetnoj filmskoj školi u Crikvenici i Ljetnoj školi medijske kulture u Šibeniku. Od 1995. do 1998., kao vanjski suradnik vodio je jezične vježbe na Odsjeku za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Zadru. Isti kolegij vodi od 1998. na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru, također kao vanjski suradnik. U akademskoj godini 2000./2001. na Filozofskom fakultetu u Zadru, kao vanjski suradnik predavao je nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika i stekao naslov mlađeg asistenta suradnika. U školskoj godini 2002./2003. predaje, kao vanjski suradnik, nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru. 

     1. 16. Ivana Vlatković rođena je 30. rujna 1975. u Zadru. Osnovnu i srednju školu završila je u Zadru. Diplomirala je 2000. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. U nekoliko osnovnih i srednjih škola bila je na kratkim zamjenama, a od rujna 2002. radi u Gimnaziji Jurja Barakovića u Zadru.

   .

     2. Nastavna djelatnost:

 

     2. 1. Zora Antolov ima tri godine i sedam mjeseci radnoga iskustva u struci. Radila je u nekoliko škola u Zagrebačkoj županiji, a ponajduže u Srednjoj školi u Jastrebarskom. Vodila je dramsku družinu i osvojila prvo mjesto na županijskom natjecanju Lidrano.

     2. 2. Ana Bračanov radi dvije i pol godine kao nestručnjakinja na radnom mjestu profesora hrvatskoga jezika u Srednjoj školi «Hvar» u Hvaru. Nije završila odgovarajući fakultet.

     2. 3. Jelena Gnjidić ima šezdeset dana radnoga iskustva u struci.

     2. 4. Katarina Kolanović nije navela podatke o radnom iskustvu u struci.

     2. 5. Žaklina Kutija ima dvije godine radnog iskustva u struci.

     2. 6. Nives Marić ima dvije godine radnog iskustva u struci.

     2. 7. Anđina Markić nije priložila dokaze o radnom iskustvu u struci, ali može se iz njezinih isprava zaključititi da ima više od pet godina radnog iskustva u struci.

     2. 8. Marija Matek ima četiri godine radnog iskustva u struci.

     2. 9. Dina Milat nije priložila dokaze o radnom iskustvu u struci, a iz njezine se zamolbe može zaključiti da nije bila zaposlena.

     2. 10. Mr. sc. Josip Miletić tri i pol godine drži predavanja iz nastavnog predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zadru.

     2. 11. Gabrijela Mrkela ima nešto više od četiri godine radnog iskustva u struci.

     2. 12. Irena Špralja nema radnog iskustva u struci.

     2. 13. Mr. sc. Nada Radovčić ima više od pet godina raznovrsnoga radnog iskustva u struci koje je počela stjecati 1979.

     2. 14. Mr. sc. Tatjana Stupin ima jednu godinu radnoga (nastavnog) iskustva, a četrnaest godina u novinarstvu.

     2. 15. Mr. sc. Ivica Vigato ima devetnaest godina radnog iskustva u struci. Od 1995. do 1998. kao vanjski suradnik vodio je jezične vježbe na Odsjeku za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Zadru, a od 1998. na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru. U akademskoj godini 2000./2001. na Filozofskom fakultetu u Zadru, kao vanjski suradnik, predavao je nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika, a u školskoj godini 2002./2003. predaje nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru.

     Stručno povjerenstvo ne može prešutjeti spoznaje o izostanku potpore stručnjaka za metodiku nastave hrvatskoga jezika te izostanku još nekih akademskih suglasja oko angažiranja kandidata kao vanjskog suradnika za nastavni predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zadru i Visokoj učiteljskoj školi u Zadru. Budući da nije moglo provjeravati i procjenjivati kandidatovu uspješnost na dodiplomskom studiju, nema obvezu provjeravanja njegovih nastavničkih sposobnosti i nije moglo ocijeniti izvršenje dosadašnjih vanjskosuradničkih poslova - Stručno povjerenstvo o tome se ne može očitovati.

     2. 16. Ivana Vlatković ima jednu godinu i šest mjeseci radnog iskustva u struci.

 

     3. Znanstvena i stručna djelatnost:

 

     3. 1. Zora Antolov nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 2. Ana Bračanov upisala je 2002. poslijediplomski studij iz književnosti na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nema objavljenih znanstvenih i             stručnih  radova.

     3. 3. Jelena Gnjidić nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 4. Katarina Kolanović nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 5. Žaklina Kutija nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 6. Nives Marić nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 7. Anđina Markić nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 8. Marija Matek nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 9. Dina Milat nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 10. Mr. sc. Josip Miletić obranio je dva magistarska rada godine 2002.: Prvi - na poslijediplomskom studiju Kroatistika na Filozofskom fakultetu u

Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom Promjene nazivlja u  novom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu. Drugi - na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranivši rad pod naslovom Specifičnosti marketinške koncepcije u obrazovanju.  Prijavio je doktorsku disertaciju iz metodike nastave hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Prilagođenost nastave hrvatskoga jezika učenicima srednjih trgovačkih, upravnih i ekonomskih škola.

Nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 11. Gabrijela Mrkela nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 12. Irena Špralja nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

     3. 13. Mr. sc. Nada Radovčić obranila je 1999. magistarski rad pod naslovom

Besjedovni stih u poeziji Slavka Mihalića. Povjerenstvo za ocjenu i obranu dalo je visoku ocjenu njezinu magistarskom radu i obrani magistarskog rada.

     Znanstveni rad pod naslovom Slobodni, osobito besjedovni stih u hrvatskoj teoriji književnosti bit će uskoro objavljen u časopisu Forum i zadarskom časopisu Glasje. Značajan je doprinos znanosti o književnosti.

     Objavila je u časopisu Jezik stručni osvrt pod naslovom Rječnik hrvatskoga jezika sa stručnom ocjenom toga rječnika (u izdanju Leksikografskog zavoda i Školske knjige, 2000.) i jezgrovita ali zanimljiva izvorna promišljanja dotične problematike.

     3. 14. Mr. sc. Tatjana Stupin obranila je 1995. magistarski rad pod naslovom  Fenomen laurizma u Krležinu književnom kompleksu. Primljena je na početku akademske godine 2002./2003. na jednogodišnji doktorski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nije priložila popis stručnih radova ni radove, ali iz priložene Bibliografije članaka i radova o djelovanju Ogranka Matice hrvatske u Zadru od 1990. do 1997. godine Šime Batovića i Stijepe Obada može se zaključiti da je napisala povelik broj novinskih i stručnih tekstova, a Stručno povjerenstvo prema naslovima može pretpostaviti da je riječ o zanimljivim tekstovima.

     3. 15. Mr. sc. Ivica Vigato obranio je 2003. magistarski rad pod naslovom

Pismo i jezik glagoljskih matica sa  Silbe.

     Objavio je pregledni članak pod naslovom Imena krštenih u najstarijoj sačuvanoj matičnoj knjizi otoka Silbe u časopisu Folia onomastica Croatica u kojem, kako piše u sažetku, "obrađuje motive i zakonitosti nadijevanja imena djeci na otoku Silbi, prema podatcima iz najstarije sačuvane matične knjige toga otoka" te "upućuje na utjecaj katoličke crkve nakon Tridentskog sabora te na važnost kulturnoga nasljeđa, povijesne i druge izvanjezične elemente koji su svi u određenoj mjeri utjecali na odabir osobnoga imena".

     U Radovima Visoke učiteljske škole u Zadru objavio je izvorni znanstveni članak pod naslovom Kršćansko nazivlje u matičnim knjigama otoka Silbe. Istražio je obilježja kršćanskog nazivlja u glagoljskim matičnim knjigama krštenih, vjenčanih i umrlih otoka Silbe iz 17. i početka 18. st. Ovaj rad je značajan doprinos onomastičkim istraživanjima.

     U časopisu Školski vjesnik objavio je stručni članak pod naslovom      Scenska igra i učenje gramatike. Prikazao je jedan pokušaj usustavljenja gradiva "rečeničnog ustrojstva na nov način" pomoću scenske igre.

     3. 16. Ivana Vlatković nema objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

 

 

 

    

        4. Zaključno mišljenje:

 

     Ne ispunjavaju natječajne uvjete: Ana Bračanov, Jelena Gnjidić, Katarina Kolanović, Žaklina Kutija, Nives Marić, Dina Milat, mr. sc. Tatjana Stupin, Irena Špralja i Ivana Vlatković.

     Ispunjavaju natječajne uvjete: Zora Antolov, Anđina Markić, Marija Matek, mr. sc. Josip Miletić, Gabrijela Mrkela, mr. sc. Nada Radovčić i mr. sc. Ivica Vigato.

     Na temelju cjelovite prosudbe predlažemo izbor mr. sc. Nade Radovčić u nastavno zvanje predavača za predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika I. i II. na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru.

 

                                                                    Stručno povjerenstvo:

 

                                                          _____________________________

                                                              dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof.

                                                                    Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

                                                         ______________________________

                                                              dr. sc. Josip Lisac, red. prof.

                                                                     Filozofskog fakulteta u Zadru

 

                                                         ______________________________

                                                              dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

                                                                     Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

 

U Zagrebu 1. travnja 2003.

 


FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Ul. Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

 

Zagreb, 1. rujna 2003.

 

Temeljem odluke Fakultetskog vijeća od 10. ožujka 2003. godine (klasa: 640-03/03-04/36; ur. br.: 3802-240-03-2 od 13. ožujka 2003) imeno­vano je stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstve­nonastavno zvanje docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanosti o umjetnosti, grana muzikologija, za pred­met Polifonija, na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Naime, Umjetnička akademija u Splitu uputila je 10. veljače 2003. godine Fakultetskom vijeću molbu za davanje mišljenja o is­punjavanju uvjeta dr. sc. Mirjane Siriščević koja se prijavila na natječaj objavljen u Vjesniku od 20. i 24. siječnja 2003. godine.

Stručno je povjerenstvo temeljito pregledalo građu koju je dostavila dr. sc. Mirjana Siriščević i ustanovilo da ispunjava uvjete natječaja. Zato podnosi Fakultetskom vijeću sljedeće miš­ljenje (v. prilog).

 

 

____________________

Dr. sc. Nikša Gligo,

red. prof. Muzičke akademije

Sveučilišta u Zagrebu

 

___________________

Dr. sc. Eva Sedak,

red. prof. Muzičke akademije

Sveučilišta u Zagrebu

 

________________________

Dr. sc. Vladimir Biti

Redoviti profesor Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

 

Prilozi:

1) natječajni materijal

2) mišljenje stručnog povjerenstva

 

 

ŽIVOTOPIS PRISTUPNICE

 

Mirjana Siriščević, kći Katice i Nikole Babić, rođena je 8. travnja 1956. u Karlovcu. Maturirala je na Gimnaziji “Ćiro Gamulini Srednjoj glazbenoj školiJosip Hatzeu Splitu. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na Odjelu za kompoziciju i glazbenu teoriju 1978, a godinu dana kasnije i na Odjelu za glasovir. Magistrirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Vlastimira Peričića, a 1996. doktorirala iz filologije (s posebnim obzirom na muzikologiju) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikše Gliga.

Pedagoškim radom počinje se baviti još za vrijeme studija u Zagrebu: od 1978. do 1980. predaje glasovir na Muzičkoj školiJosip Slavenski”. Godine 1980. vraća se u Split gdje radi kao nastavnica teorijskih predmeta (solfeggio, harmonija, polifonija) na Srednjoj glazbenoj školiJosip Hatze”, a 1982. prelazi na Fakultet prirodoslovnomatematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, Odsjek za glazbenu kulturu kao asistentica uglednog hrvatskog skladatelja i pedagoga Rubena Radice, redovitog profesora Muzičke akademije u Zagrebu. To je razdoblje značajno za njezino stručno i pedagoško usavršavanje. Nakon stjecanja magisterija znanosti postaje predavač na istom Fakultetu, a od 1997. je docent na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. U razdoblju od listopada 1999. do listopada 2001. pročelnica je Odsjeka za glazbenu kulturu, a od 2001. prodekanica Odjela za glazbenu umjetnost. Inicijator je osnivanja i autorica opsežnog elaborata i studije izvodljivosti Odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Zahvaljujući ponajviše njezinom angažmanu i upornosti odsjek je otvoren 2001/2002. akademske godine.

Od 1994. kontinuirano se bavi znanstvenim radom te objavljuje niz članaka u uglednim hrvatskim časopisima. Sudionica je znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Predmet njezinog interesa je glazba XX. stoljeća, prvenstveno opusi hrvatskih skladatelja, te je znanstvenoistraživački projekt pod nazivom Riječ kao ishodište jezika glazbe (br. 0215005) kojeg je nositeljica vezan upravo uz ovo područje. Urednica je dijela časopisa Bašćinski glasi za 2001/2002, te članica Izdavačkoga savjeta istog od 1996. godine.

Zadnjih šest godina započinje i vrlo živu stručnu djelatnost te na različite načine daje svoj doprinos u više glazbenih manifestacija u Splitu i okolici. Članica je Stručnog povjerenstva za izbor najbolje nove skladbe Festivala mandolinista Mandolina Imota (od 1997) i Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (od 2000). Sudjeluju i u projektu CRO PATRIA (od 1998) kao članica Programskog povjerenstva i Stručnog prosudbenog vijeća za ocjenu izvedbi novih skladbi. Autorica je niza stručnih članaka u okviru izdavačke djelatnosti spomenutih manifestacija (recenzije i pogovori u zbirkama skladbi), te brojnih osvrta i pregleda u dnevnom tisku. Sudionica je okruglih stolova i stručnih emisija na Radio Splitu.

U okviru njezinog pedagoškog rada na Umjetničkoj akademiji posebno je značajan i opsežan angažman vezan uz mentorstvo na diplomskim radnjama (od kojih su neke i tiskane) studenata Odsjeka za glazbenu kulturu. Osim toga, vodi stalnu brigu o dopunjavanju udžbeničke literature te je, uz objavljivanje knjige koju već koristi u nastavi predmeta Harmonijska analiza, inicijator projekta u okviru kojega će biti tiskana serija knjižica za potrebe studija Glazbene teorije i Glazbene kulture (AkordiLjestvice, Tonalitet). Dobitnica je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2002. godinu za područje glazbene umjetnosti.

Mirjana Siriščević je članica Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskog udruženja glazbenih teoretičara i Hrvatskog društva skladatelja. Aktivno vlada engleskim, a pasivno francuskim i talijanskim jezikom. Majka je kćeri Amiele, studentice prava u Splitu.

 
ZNANSTVENA DJELATNOST I OCJENA

 

U ovome mišljenju ocjenjujemo neke od onih radova koji su nastali poslije izbora pristupnice u prethodno zvanje docenta. Za radove koji su u tisku pristupnica je priskrbila odgovarajuće potvrde izdavača a priložila je i ispise koji su predviđeni za objavljivanje tako da ih je povjerenstvo također uključilo u ovo izvješće. Redni se brojevi odnose na Popis znanstvenih i stručnih radova nakon izbora u zvanje docenta (v. prilog natječajnoj dokumentaciji).

 

KNJIGE

 

1) Teorije intervalskih napetosti i njihova primjena na modalitetnu, tonalitetnu i harmoniju sastavljenih modusa, SplitZagreb: Umjetnička akademijaMIC Koncertne direkcije, 2001., 236 stranica (s tablicama i notnim primjerima).

 

Ishodište i početna građa ove knjige je skladba Skrušeno suvremenog hrvatskog skladatelja Rubena Radice, tj. skladateljska teorija u okviru koje se obrazlaže harmonijski sustav sastavljenih pravilnih modusa primijenjen prvi put u spomenutoj skladbi. Prijedlog novog harmonijskog sustava vezan je uz atonalitetnu glazbu XX. stoljeća, što je bio dodatni poticaj uspostavljanju novih kriterija analize i vrednovanja vertikalne komponente glazbenog djela. Autorica, međutim, ne poduzima (još jedan) uzaludni pokušaj razgraničenja modalitetnog, tonalitetnog i atonalitetnog sustava, tj. mjerenje intarvalske napetosti i njezino iskazivanje brojčanim vrijednostima omogućuje joj da ovaj kriterij postavi iznad normativnih datosti određenog sustava. A to je nužno upravo zato što je ishodište istraživanja prije svega skladateljska teorija, dakle teorija ograničene normativne protežnosti. Problem odnosa između normativnosti i specifičnosti svake pojedinačne konkretizacije te normativnosti najbolje se dade uočiti u prvom poglavlju knjige (Osnove teorije intervalske napetosti) u kojem autorica svjesno zadržava nazivlje i kriterije klasifikacije iz normativne teorije, no tumači ga na poseban način, tj. po kriteriju intervalskih napetosti kao apsolutnih vrijednosti. Preostali dio knjige je analitički. Drugo i treće poglavlje (Primjena na modalitetnu i tonalitetnu harmoniju, Primjena na harmoniju sastavljenih pravilnih modusa), u kojima se analiziraju odgovarajuće skladbe uporabom novih kriterija, svojevrsno su opravdanje za cijelo teorijsko zdanje prvog poglavlja, a Zaključak vješto rekapitulira cijeli postupak uz brojne referencije na skladbe XX. stoljeća. Ova je knjiga, svojom konzistentnošću, korisna s više motrišta od kojih posebno treba istaknuti dva: a) Ona je bitni znanstveni doprinos razradi i primjeni teorije intervalske napetosti koju se u svjetskoj muzikologiji neopravdano nastoji normatizirati a koju se u hrvatskoj muzikologiji gotovo uopće ne obrađuje. b) U pedagogijskom smislu predstavlja bitan poticaj novom pristupu teoriji glazbenih sustava, pogotovo zato što sugerira i odgovarajuće analitičke metode.

Knjiga je nagrađena Nagradom HAZU.

 

2) Stih u opusu Rubena Radice, Split: Umjetnička akademija, 2003. (u tisku).

 

Knjiga je posvećena dijelu skladateljeva opusa koji obuhvaća tri skladbe: Prazor, misterij za glazbenu scenu u deset prizora na stihove istoimene poeme Jure Kaštelana (1990.), Trinaestu uru, za tri zbora i orkestar na stihove Antuna Gustava Matoša i Tri sonetne bagatele, za (recitatora i) instrumentalni sekstet na stihove Ante Tresića Pavičića, Vladimira Nazora i Ive Vojnovića. Iako različitog sadržaja, skladbe su objedinjene zajedničkom problematikom koju cjelovito rješavaju u okviru skladateljeva opusa, a to je mogućnost korištenja tekstovnog predloška kao ishodišta jezika glazbe.

Prvi dio knjige govori o Prazoru, kapitalnom djelu hrvatske glazbe u drugoj polovini 20. stoljeća. Autorica se analitički usredotočuje na partituru i najprije je “rastavlja” po problemskim krugovima koji su jasno naznačeni naslovima poglavlja. Zatim s obzirom na uočene značajke po problemskim krugovima analizira svaki od deset prizora posebno. Analiza je usmjerena tako da se upozori na specifične Radičine kompozicijskotehničke zahvate u Prazoru a) s obzirom na njegovo dotadašnje skladateljsko iskustvo, b) s obzirom na njegov interes prema suvremenom glazbenom teatru i c) s obzirom na značenje izvanglazbenog predloška koji se prilagođava glazbenom izrazu, maksimalno popunjavajući raspon od govora preko sprechgesanga, recitativa i ariosa do kolorature. U analitičkim je postupcima naročito vrijedno istaknuti sposobnost rekonstrukcije rješenja određenih kompozicijskotehničkih problema što ih skladatelj provodi kada je riječ o tranzmisiji metarsko-ritamskih odlika pjesničkoga jezika u glazbu. Preostale dvije skladbe nude nova rješenja iste problematike.

U Trinaestoj uri, nastaloj na tekstove dvaju glasovitih Matoševih soneta (Pri Svetom Kralju, Notturno), ideja ritamske organizacije izvedena je iz zadnjeg stiha soneta Notturno koji je sadržajna poanta skladbe. Od dvije različite stope (peona i troheja) formiraju se dvije ritamske ćelije iskazane omjerima trajanja; one postaju temelj ritmike najvećeg dijela partiture.

U Tri sonetne bagatele skladatelj kao polazište rabi zajedničku značajku sva tri soneta, jedanaesterac, koju pretače u svojevrsni “ritamski cantus firmus” kanonski sproveden kroz različite dionice (kanon započinje recitator, a priključuju se instrumenti).

Budući da se autorica već u nekoliko navrata iskazala kao vrsna poznavateljica Radičina opusa, njezine su analitičke opservacije vrlo kompetentne i uvjerljive. To se naročito odnosi na sposobnost iščitavanja ovih vrlo kompleksnih patitura, odnosno na reducirano oblikovanje niza notnih primjera koji uvijek predstavljaju itekako zornu argumentaciju autoričinih teza. Ova je knjiga važno postignuće onoga dijela hrvatske muzikologije koji se bavi suvremenim hrvatskim stvaralaštvom, te značajan doprinos znanstvenoj i pedagoškoj literaturi.

3) Akordi, Split: Umjetnička akademija, 2003. (u tisku).

 

Namijenjen prvenstveno studentima glazbenih akademija na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, ovaj tekst obuhvaća na jednom mjestu cjelokupnu problematiku tvorbe i vrednovanja akordnih struktura ukazujući na elemente kojima treba posvetiti posebnu pozornost pri analizi vertikalne sastavnice glazbenog djela. Razdijeljen je u četiri cjeline u kojima se govori o sadržaju pojma akorda sa različitih motrišta. U uvodu su citirane definicije suzvuka i akorda, a zatim slijedi presjek razvoja harmonijskog mišljenja od samih začetaka obilježenih suprotstavljanjem monističkog i dualističkog shvaćanja tonalitetnog sustava sve do 20. stoljeća, kada je sam povijesni razvoj ovaj sukob učinio nevažnim. Navedene su, uz komentare i opaske, brojne teorije najznačajnijih skladatelja i teoretičara ( W. Odington, H. L. Glareanus, G. P. Palestrina, J. Ph. Rameau, H. Riemann, L. Janáček, M. Reger i drugi). Druga cjelina govori o mogućnostima strukturiranja vertikale, od akorada dursko-molskog sustava do struktura 20. stoljeća. Navedene su najvažnije klasifikacije prema različitim kriterijima, te također i novi prijedlozi za tvorbu akorda zasnovani na specifičnim ljestvičnim nizovima i modusima. Treća cjelina posvećena je problematici vrednovanja akorda. Različite mogućnosti i načini vrednovanja vezani su uz stilska razdoblja: a) renesansni modusni sustav: konsonanca – disonanca, b) klasični tonalitetni sustav: statička funkcija – kinetička funkcija, c) atonalitetni sustavi 20. stoljeća: stupnjevanje napetosti struktura “samih po sebi”.

Rad je značajan doprinos udžbeničkoj literaturi na studiju glazbe.

 

IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI

 

1) “Amfore” – glazba mediteranskog pejzaža, Bašćinski glasi (Omiš), 1997., str. 149 – 168.

 

Za temu ovoga rada autorica bira skladbu Amfore mlade ali već afirmirane splitske skladateljice Olje Jelaske s namjerom definiranja osnovnih elemenata i značajki njezinoga glazbenog izraza na samom početku stvaralačkog puta. Skladba je ciklus od pet solo pjesama za mezzosopran, puhački kvintet i glasovir, nastala po motivima čakavske poezije; implicira dakle izvanglazbeni sadržaj i smisao. Analizirajući različite sastavnice djela autorica ukazuje na tradicijska polazišta:

- odnos između tekstovnog predloška i glazbe, te tretman vokalne dionice u kojoj se stupnjevanje artikulacije kreće od razumljivosti na razini jezika sporazumijevanja (prevladavajući tretman) do zvučnosti u kojoj je glas izražajan kroz svoju čistu vokalnost;

- formalna koncepcija pojedinih pjesama koristi klasične modele, a višestavačnost je zasnovana na načelu kontrasta;

- tretman tonaliteta je blizak Hindemithovu shvaćanju, a stalno moduliranje  i primjeri bitonalitetnosti podsjećaju na Schönbergov “lebdeći tonalitet”.

U zaključku je istaknuto da je izbor tradicijskih elemenata zasigurno rezultat osobnih sklonosti skladateljice, ali je njihova uporaba posve specifična, što glazbi Olje Jelaske, uz prepoznatljiv rukopis, osigurava i značajku suvremenosti.

 

2) Harmonija u skladateljskom opusu Josipa Miroševića, Bašćinski glasi, (Omiš – Split), 1998., str. 29 – 53.

 

Ovaj rad je rezultat analize cjelokupnog, vrlo opsežnog opusa skladatelja koji obuhvaća: skladbe za glasovir, komorne ansamble, zbor, zbor i orkestar, te scensku glazbu za brojne igrokaze. U središtu istraživanja je harmonija zbog osobitosti i značaja koji ima kao najvažnija sastavnica glazbene građe. Tekst je podijeljen u četiri poglavlja u kojima su elementi harmonijskog jezika obrađeni od jednostavnijih ka složenijima: akordi, neakordni tonovi, tonalitet, harmonijske progresije. Temeljem detaljne analize autorica navodi sljedeće značajke:

- Harmonijska komponenta u glazbi Josipa Miroševića temelji se na klasičnom tonalitetnom sustavu što joj, međutim, osigurava samo neophodni red. Autor, naime, u svojim skladbama daleko nadilazi i razbija klasične norme na svim razinama glazbenoga izraza. Tako u izboru akorda prevladavaju disonantne strukture, na području vezivanja i tretmana disonanci vlada potpuna sloboda, česte su u uprabi paralelne afunkcionalne progresije.

- Glazbena faktura određena je terminom harmonijske polifonije, što znači da je u središtu zbivanja uvijek melodija ili pak kraći melodijski fragmenti raspoređeni u različite dionice, te se glazbeno tkivo oblikuje iz međusobnog djelovanja dvaju ravnopravnih komponenti, horizontalne i vertikalne, a to se na harmonijskom planu odražava dominacijom slučajnih akordnih struktura.

- Kadence Miroševića ne očituju sustav, ali ipak posjeduju zajedničko obilježje. Skladatelj gotovo sistematski izbjegava zaključnost (tonički kvintakord je vrlo rijetko završni akord), te kadenca postaje mjesto svojevrsnog otvaranje i tonaliteta i forme.

Iako je glazba Josipa Miroševića prožeta impresionističkim postupcima, na razini glazbenog izraza prevladava romantička izražajnost. Rad daje potpun i temeljit uvid u opus skladatelja menje poznatog izvan lokalnih okvira.

 

3) Sinteza stilova u skladateljskom opusu Stjepana Šuleka, Zbornik znanstvenog skupa “Između moderne i avangarde”, Zagreb, 2003. (u tisku).

 

Prožimanje različitih stilskih koncepcija glazbene tradicije u opusu Stjepana Šuleka, hrvatskog skladatelja 20. stoljeća, otvara pitanje svrhovitosti i originalnosti ovakve sinteze. Točka motrišta sretno je odabrana s obzirom na činjenicu da gotovo sva Šulekova djela sadrže polifone elemente. Pisanju teksta prethodio je opsežan analitički rad kojim je obuhvaćen cijeli opus skladatelja: osam simfonija, četiri klasična koncerta, solistički koncerti, brojna komorna i scenska djela, te skladbe za zbor i zbor i orkestar. Najveći dio rada posvećen je načinima primjene fugata, odnosno fuge kao samostalnog oblika ili u kombinaciji sa sonatnim. Vrlo detaljno se govori o uporabi i ulozi fugata u različitim dijelovima homofonog oblika, te o utjecaju homofonog okruženja na polifono tkivo. Obrađuju se, također, oblici ciaccone i passacaglie koje Šulek u pravilu koristi u kombinaciji s nekom drugom glazbenom formom (polifonom: najčešće fugom, ili homofonom: sonatnom ili rondom). Brojnim primjerima autorica ilustrira skladateljevu sintezu stilova koju čine: barokna polifonija, klasična forma i romantička izražajnost kao rezultat odgovarajućeg tretmana harmonijske komponente. Ukazuje, također, na sličnost s koncepcijama Mozarta, Beethovena i Brahmsa, ali i na osobitost i originalnost Šulekovih osebujnih sinteza uvjetovanih najčešće izvanglazbenim sadržajem. Rad daje temeljit uvid u opus jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja.

 

4) Prijedlog za vrednovanje harmonijske komponente u okviru atonalitetne glazbe XX. stoljeća, Zbornik 2. međunarodnog simpozija “Muzika u društvu” (Sarajevo), 2000., str. 93 –105.

 

Problem vrednovanja vertikalne komponente u atonalitetnoj glazbi 20. stoljeća jedno je od trajno aktualnih područja muzikološke misli. Potaknuta prijedlozima brojnih skladatelja i teoretičara, prvenstveno P. Hindemitha i R. S. Brindla, autorica daje posve originalno rješenje brojčanog iskazivanja intervalskih napetosti. Prema istom kriteriju vrednuje akorde i akordne spojeve, pri čemu uvodi pojmove apsolutne i relativne napetosti, odnosno energije. Kod analize akordnih spojeva, u prvoj fazi, razdvajaju se energije melodike i harmonije da bi se konačna vrijednost dobila kao njihova rezultanta. Apsolutne vrijednosti su polazište; za razliku od relativnih na njih ne utječe obrat i slog akorda, odnosno vrsta spoja. Brojčano iskazane napetosti koje predstavljaju harmonijsku sastavnicu glazbenog djela mogu se pregledno prikazati na grafikonima i vrlo su jednostavno i kvalitetno polazište za analizu ostalih elemenata glazbenog jezika i glazbenog izraza. Isti kriteriji mogu se primijeniti pri vrednovanju ljestvično-akordnih sustava svih stilova i razdoblja što prijedlog čini vrlo korisnim u metodici, odnosno pedagoškoj praksi.

 

5) Prozodijska svojstva riječi kao ishodište jezika glazbe, Bašćinski glasi (Omiš – Split), 2002. (u tisku).

 

U ovom tekstu autorica analizira i tumači postupak pretvorbe prozodijskih značajki riječi u ritamsku komponentu glazbe. Primjeri su vezani uz poemu Prazor Jure Kaštelana, odnosno istoimeni misterij za glazbenu scenu Rubena Radice. Iste načine koristi skladatelj i u preostalom dijelu svoga opusa, naravno u skladbama nastalim na tekstovne predloške. Ritamska struktura glazbe proizlazi iz značajki akcentnih stopa četiriju akcenata i dužina hrvatskog jezika u odnosu na notne vrijednosti. Trajanje slogova proistječe iz temeljnog odnosa kratkih i dugih naglasaka u omjeru 1:2. Kombinacije četiriju naglasaka s dužinom ili bez nje daju šest različitih omjernih odnosa koji, zasnovani na različitim bazičnim notnim vrijednostima, postaju temelj za tvorbu cjelokupne ritmike. Dobivena na ovaj način, ona koristi i posve specifične mogućnosti zapisa: jednometarski okvir, polimetarski okvir, “sinkopirani” zapis u okviru mjere, “velike taktove” izvan mjere i aleatirički zapis, te njihove kombinacije. Rad obrađuje bitan segment glazbene analize – odnos riječi i tona, te je višestruko koristan i primjenjiv kao analitički model na slične primjere i drugih skladatelja.

6) Tradicija i avangarda, Društvena istraživanja (Zagreb), 2003. (u tisku).

 

U ovom tekstu autorica se još jednom vraća opusu Rubena Radice, tj, njegovom misteriju za glazbenu scenu u deset prizora Prazor, ali problematiku postavlja u posve novi estetičko-sociološki okvir. U uvodnom se dijelu raspravlja o pojmu avangarde, a također obrađuju i manje ili više srodni pojmovi (moderna glazba, nova glazba i sl.), ponajprije zato da bi se otvorio prostor za raspravu o odnosu između tradicije i avangarde na konkretnom primjeru čemu je posvećen ostatak rada. Ističući da umjetnički vrijedno avangardno djelo sadrži uvijek elemente tradicije, autorica ukazuje na glazbena ishodišta ukorijenjena u naslijeđu i folkloru, ali i na specifične postupke oblikovanja i razvijanja glazbene građe koji u konačnici daju suvremeni, radikalni glazbeni izraz. Sociološku komponentu pronalazi u odabiru tematike (iskazana je posvetom samoga skladatelja – Mučeništvu odabranih), a središnji motiv žrtve i smisla žrtvovanja prepoznaje kao element angažiranosti djela s obzirom na vrijeme, 1990. godinu, njegova nastanka. U tekstu je vrlo dobro uravnotežen odnos između uvodnog, izrazito terminološko-sociološkog dijela i rasprave o samoj Radičinoj skladbi koju autorica pozna vrlo temeljito i duboko i kojemu se prvi put posvećuje ovakva znanstvena rasprava.

Znanstvene radove pristupnice čine: dvije knjige i dvanaest znanstvenih radova od kojih pet u časopisima i zbornicima  s međunarodnom recenzijom. Knjige i osam radova napisani su poslije prethodnog izbora u zvanje docenta. Nositeljica je znanstvenoistraživačkog projekta pod nazivom Riječ kao ishodište jezika glazbe (br.0215005). U središtu interesa pristupnice je suvremena glazba 20. stoljeća, prvenstveno skladbe hrvatskih skladatelja, a radovi se temelje na analizi harmonijske i polifonijske sastavnice glazbenog djela.

 

NASTAVNA DJELATNOST I OCJENA

 

Pristupnica ima veliko pedagoško iskustvo stečeno kroz višegodišnji rad, najprije u glazbenoj školi u Zagrebu i Splitu, a od 1982. na Odjelu za glazbenu kulturu Fakulteta prirodoslovno - matematičkih znanosti i odgojnih područja, odnosno (od 1997.) Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Predaje teorijske predmete: polifoniju, harmoniju i analitičku harmoniju. Autorica je elaborata i studije izvodljivosti u okviru prijedloga za osnivanje studija na Odsjeku za kompoziciju i glazbenu teoriju koji je pokrenut 2001. godine. Knjigu Teorije intervalskih napetosti i njihova primjena, za koju je nagrađena Nagradom HAZU za 2002. godinu, koristi u nastavi predmeta analitička harmonija kao dio obvezne literature, a znanstveni tekst pod naslovom Akordi kao skriptu. Spomenuti radovi znatno obogaćuju nastavni proces svojim sadržajima i primjenom nove metode u analizi i vrednovanju glazbenog djela. Vrlo je opsežan angažman pristupnice vezan uz mentorstvo na osamnaest diplomskih radova studenata Odsjeka za glazbenu kulturu, od kojih su neki i tiskani.

Pristupnica kontinuirano vodi brigu o mladim kvalitetnim i perspektivnim kadrovima. Pod njenim mentorstvom postigla je zvanje docentice skladateljica Olja Jelaska, a trenutno joj je asistentica Davorka Radica pred kojom je doktorski studij.

Od 1999. do 2001. godine pristupnica je obavljala je dužnost pročelnice Odsjeka za glazbenu kulturu, a od 2001. je prodekanica Odjela za glazbenu umjetnost na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

 

STRUČNA DJELATNOST I OCJENA

 

Stručna djelatnost pristupnice obuhvaća: sudjelovanje na simpozijima i znanstvenim skupovima od čega su tri međunarodna, sedam stručnih radova objavljenih u časopisima i dnevnom tisku, recenzije dviju knjiga, komentare uz tri notna izdanja i jedan CD, sudjelovanje u okruglim stolovima i radio emisijama, te članstva i uredništva kako je navedeno u popisu radova i aktivnosti. Stručna djelatnost vezana uz glazbene manifestacije u Splitu i okolici (Festival mandolinista “Mandolina Imota”, Glazbeni projekt CRO PATRIA, Festival dalmatinskih klapa u Omišu) usmjerena je na stalno podizanje kvalitete njihova sadržaja i umjetničke razine čemu pristupnica doprinosi aktivnim angažmanom i sudjelovanjem na stručnim skupovima u okviru ovih djelatnosti.

 

ZAKLJUČAK

 

Pristupnica, dr. sc. Mirjana Siriščević, zadovoljava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora kako slijedi:

1) Pristupnica zadovoljava sljedeća tri minimalna uvjeta Rektorskoga zbora visokih učilišta (Narodne novine br. 94/96) (u pravilu je potrebno zadovoljiti dva):

a) Pristupničina knjiga Teorije intervalskih napetosti i njihova primjena na modalitetnu, tonalitetnu i harmoniju sastavljenih modusa (v. t. 1 u izvješću pod Knjige) obilato se koristi u dodiplomskoj nastavi a povjerenstvo je mišljenja da je za to itekako uporabljiva i pristupničina knjiga Akordi (v. t. 6 u izvješću pod Izvorni znanstveni radovi).

b) Pristupničina unaprijeđenja nastavnoga procesa ponajprije su vidljiva u inicijativama oko projekta tiskanja niza udžbenika za potrebe studija Glazbene teorije i u izradi opsežnoga elaborata i studije izvodljivosti Odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Zahvaljujući ponajviše njezinom angažmanu i upornosti Odsjek je otvoren 2001/2002. akademske godine (v. odgovarajuće odlomke pod Životopis pristupnice).

c) Od izbora u zvanje docenta pod pristupničinim je mentorstvom izrađeno 11 diplomskih radova (v. prilog natječajnoj dokumentaciji). (U minimalnim se uvjetima zahtijeva najmanje pet diplomskih radova.)

2) Minimalne uvjete za izbor u znanstvena zvanja (Narodne novine br. 38/97) pristupnica zadovoljava ovako:

a) Umjesto jedne, koliko se zahtjeva u uvjetima, ima tri knjige, i to od izbora u zvanje docenta (v. Popis znanstvenih i stručnih radova nakon izbora u zvanje docenta kao prilog natječajnoj dokumentaciji).

b) Nakon izbora u zvanje docenta pristupnica ima ukupno sedam znanstvenih radova. Budući da minimalni uvjeti zahtijevaju ukupno osam radova kumulativno, tim se radovima može pribrojiti i rad pod brojem 3 u Popisu znanstvenih i stručnih radova do izbora u zvanje docenta, pogotovo zato što je objavljen u časopisu s međunarodnom recenzijom. U tu skupinu također ide i rad pod brojem 6 u Popisu znanstvenih i stručnih radova nakon izbora u zvanje docenta. Povjerenstvo je također mišljenja da se pristupničini radovi objavljeni u Bašćinskim glasima s obzirom na specifičnu sadržajnu koncepciju tog godišnjaka i njezin specifičan znanstveni interes mogu držati zadovoljavajućim spram minimalnih uvjeta.

Na temelju iznesenoga povjerenstvo predlaže da se pristupnicu, dr. sc. Mirjanu Siriščević izabere u znananstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora.

____________________

Dr. sc. Nikša Gligo,

red. prof. Muzičke akademije

Sveučilišta u Zagrebu

___________________

Dr. sc. Eva Sedak,

red. prof. Muzičke akademije

Sveučilišta u Zagrebu

__________________

Dr. sc. Vladimir Biti,

red. prof. Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

U Zagrebu, 1. rujna 2003.


Dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, izv. prof.                         U Zagrebu, 10. lipnja 2003.

Dr. sc. Nenad Moačanin, red. prof.

Dr. sc. Robert Matijašić, izv. prof.                                            Fakultetskome vijeću

                                                                                                Filozofskoga fakulteta

                                                                                                Sveučilišta u Zagrebu

 

                                                                                                I. Lučića 3

                                                                                                HR – 10000 Zagreb

 

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu izabralo nas je na sjednici od 10. ožujka 2003. u stručno povjerenstvo koje će dati mišljenje o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za kolegije Povijest starog vijeka i Hrvatska povijest od XVI. do XVIII. stoljeća, na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

 

O tome ispunjava li predloženik uvjete za izbor u navedeno znanstveno-nastavno zvanje podnosimo sljedeće izvješće i mišljenje.

 

I z v j e š ć e

 

Filozofski fakultet u Rijeci uputio je 29. siječnja 2003. Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu molbu za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta dr. sc. Vesne Munić, koja se prijavila na natječaj oglašen u «Večernjem listu» 5. prosinca 2002.  Pristupnica je uz prijavu priložila sve propisane dokumente, uključujući i potvrdu o nekažnjavanju. Značajnije radove u jednom primjerku dostavila je na naknadni zahtjev povjerenstva.

 

Curriculum

Dr. sc. Vesna Munić rođena je u Apatinu u Srbiji 31. kolovoza 1947. Hrvatska je državljanka, što po propisu dokumentira priloženom domovnicom. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 30. prosinca 1970. povijest kao prvi (A) predmet i povijest umjetnosti kao drugi (B) predmet, te stekla stručni naziv profesora povijesti. Od g. 1971. živi i radi u Rijeci. Stručni profesorski ispit položila je u prvome roku 1. lipnja 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavala je povijest i povijest umjetnosti na Prvoj gimnaziji u Rijeci. Osnovala je i pokrenula Galeriju likovnih događanja, gdje je zajedno s učenicima postavljala izložbe likovno-povijesnih i povijesnih sadržaja. U šk. g. 1979/80. Prva gimnazija u Rijeci postala je Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi, pa je pristupnica na kulturološko-znanstvenom smjeru uz dotadašnje predmete predavala i Muzeologiju i Pomoćne povijesne znanosti.

Bila je voditeljica nastave u šk. g. 1991/2. i mentor mlađim kolegicama u šk. g. 1994/95. i 1995/6. Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske unaprijedilo ju je 20. svibnja 1997. u zvanje profesora – savjetnika. Potaknula je obnovu i objavljivanje Godišnjega izvješća Prve riječke hrvatske gimnazije u Rijeci, te je bila glavna urednica prvih dvaju godišnjaka. Od 1. rujna 1999. godine u stalnom je radnom odnosu u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci, kao profesor povijesti i povijesti umjetnosti.

Sudjelovala je u tri međunarodna seminara za učitelje i profesore povijesti u osnovnim i srednjim školama u suradnji s austrijskim kolegama (1994., 1995., 1996.). Na dva od njih podnijela je priopćenja, jedno znanstveno i jedno stručno. Od g. 1995. stalni je član Državnoga povjerenstva za programe i udžbenike povijesti osnovnih škola pri Ministarstvo prosvjete Republike Hrvatske.

Autor je odobrenog udžbenika povijesti za 1. razred gimnazije (sedam izdanja o