SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

 

Klasa: 602-04/04-11/1

Ur. br.:  3804-850-04-5

Zagreb, 22. travnja 2004.

 

P O Z I V

 

 

_____________________________________________________________

 

 

            Na osnovi članka 37. Statuta sazivam 7. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u ponedjeljak, 26. travnja 2004. s početkom u 15,00 sati u Vijećnici fakulteta.

                        Za sjednicu predlažem sljedeći

 

DNEVNI RED:

 

            1. Uručivanje Odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu za izbor u:

a) trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora

            prof. dr. sc. Ani Sekulić-Majurec

b) znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na vrijeme od 5 godina

            prof. dr. sc. Zvonimiru Knezoviću

            prof. dr. sc. Ranku Matasoviću

            prof. dr. sc. Marijanu Maticki

            prof. dr. sc. Antunu Mijatoviću

            prof. dr. sc. Boženi Vranješ-Šoljan

 

            2. Verifikacija zapisnika 6. sjednice Fakultetskog vijeća, održane 8. ožujka 2004.; 4. izvanredne sjednice, održane 23. veljače 2004. i 5. izvanredne sjednice održane 22. ožujka 2004.

                                                                                                                        (poseban prilog)

 

3. Pokretanje postupka za izbor dekana za akad. god. 2004/2005. i 2005/2006.      

           

 

A. IZBORI U ZNANSTVENO-NASTAVNA, NASTAVNA, ZNANSTVENA I SURADNIČKA ZVANJA

 

4. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Marine Milićević Bradač u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija, za predmet Klasična arheologija na Katedri za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju

Pristupnica ispunjava uvjete čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva). str. 26

 

5. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Mladena Planinca u suradničko zvanje asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Katedri za filozofsku antropologiju u Odsjeku za filozofiju.

Imenovani ispunjava uvjete iz čl. 89. stav 2. ZVU.                                                           str. 42

 

6. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor mr.sc. Raula Raunića u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Metodika nastave filozofije na Odsjeku za filozofiju.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 80. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva i pozitivna ocjena o nastupnom predavanju).                                                                              str. 44

 

7. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Svjetlana Lacka Vidulića u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana germanistika, za predmet Njemačka književnost na Katedri za njemačku književnost u Odsjeku za germanistiku.

Imenovani ispunjava uvjete iz čl. 89. stav 4. ZVU i čl. 97. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.                                                                                                  str. 48

 

8. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Radovana Vrane u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanost, polje informacijske znanosti, grana bibliotekarstvo, na Odsjeku za informacijske znanosti.

Imenovani ispunjava uvjete iz čl. 89. stav 4. ZVU i čl. 97. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a pristupnica Nives Trconić ne ispunjava uvjete.                                  str. 51

 

9. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr.sc. Deana Dude u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti u Odsjeku za komparativnu književnost.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 53

 

10. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor mr. sc. Antonia-Tonia Juričića u nastavno zvanje lektora za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Hrvatski jezik u Croaticumu - hrvatski za strance.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 81. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 66

 

11. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Krešimira Bagića u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za stilistiku hrvatskoga jezika na Odsjeku za kroatistiku.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 69

 

12. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Silvane Luetić, mr. sc. Danke Singer u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za španjolski jezik, na Katedri za španjolski jezik u Odsjeku za romanistiku, i prijedlog povjerenstva da se izabere Silvana Luetić.

Pristupnice: Silvana Luetić i mr. sc. Danka Singer ispunjavaju uvjete iz čl. 81.stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva), a Ivana Lončar, Daša Grković, Maja Zovko i Barbara Tartaglia ne ispunjavaju uvjete.                                                                                              str. 91

 

13.  Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Natalije Vidmarović u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za ruski jezik u Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74.stav 2. ZVU  (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 96

 

14. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Josipa Užarevića u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za rusku književnost u Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 107

 

15. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Ozrena Žuneca u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmete Sociologija vojske i rata, Povijesni uvod u sociologiju i Socijalna povijest ideja, na Odsjeku za sociologiju.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 125

 

16. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor mr. sc. Vivijane Radman u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti - polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 150

 

B. MIŠLJENJE FAKULTETSKOG VIJEĆA ZA IZBOR U ZVANJA PREDLOŽENIKA VISOKIH UČILIŠTA

 

17. Mišljenje za izbor mr. sc. Ester Vidović u  nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik, na Visokoj školi za glazbenu umjetnost «Ino Mirković» s pravom javnosti u Lovranu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva). 

str. 154

 

18. Mišljenje za izbor Alenke Mikulec u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Engleski jezik, na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

str. 157

 

19. Mišljenje za izbor Helene Đurić u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik, na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

str. 159

 

20. Mišljenje za izbor dr. sc. Vjere Bonifačić u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz članka 74. stav 1.  ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 162

 

21. Mišljenje za izbor Ljiljane Ščedrov u naslovno nastavno zvanje višeg predavača za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti, za predmet Povijest glazbe, na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Pristupnica ispunjava uvjete članka 80. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 166

           

22. Mišljenje za izbor dr.sc. Milana Polića u znanstveno-nastavno zvanje redovitog  profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Filozofija odgoja, na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 172

 

23. Mišljenje za izbor dr.sc. Elvia Baccarinia u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za kolegije Etika i Filozofija politike, na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 179

 

24. Mišljenje za izbor Delfine Krišković u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmete Filozofija, Estetika i Etika, na Visokoj školi za glazbenu umjetnost «Ino Mirković» u Lovranu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 182

 

25. Mišljenje za izbor Blage Spajića u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Socijalna filozofija, na Visokoj elektrotehničkoj školi s pravom javnosti u Varaždinu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 184

 

26. Mišljenje za izbor Anete Stojić u nastavno zvanje višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, za kolegij Jezične vježbe, na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 81. stav 2. ZVU ( pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 186

 

27. Mišljenje za izbor Višnje Fabijanić-Čubrilo, Dajane Mužić, Ljiljane Marjanović-Cipek, Ankice Švob i Veljka Dunjka u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Njemački jezik, na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Pristupnici ispunjavaju uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivna mišljenja Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 188

 

28. Mišljenje za izbor Jasena Boke u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanosti o umjetnosti, za predmete Scenska kultura te Lutkarstvo i scenska kultura, na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 193

 

29. Mišljenje za izbor Petra Opačića u naslovno nastavno zvanje predavača za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu. Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 195

 

30. Mišljenje za izbor dr. sc. Stojana Vrljića u znanstveno-nastavno zvanje docenta za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana kroatistika, na Sveučilištu u Splitu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 198

 

31. Mišljenje za izbor mr.sc. Geze Dudaša u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, za predmet Pedagogija djece s teškoćama u razvoju, na Visokoj učiteljskoj školi u Osijeku.

Pristupnik ispunjava uvjete članka 80. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 205

 

32. Mišljenje za izbor dr.sc. Edite Borić u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno području društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, za predmete Metodika nastave biologije, Seminar iz metodike nastave biologije i Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije, na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 209

 

33. Mišljenje za izbor Branka Metzgera Šobera u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, za kolegij Povijest umjetnosti, na Visokoj glazbenoj školi s pravom javnosti «Ino Mirković» u Lovranu.

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 240

 

34.  Mišljenje za izbor mr.sc. Anite Ercegović u naslovno nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, za kolegij Metodika likovnog obrazovanja, na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 243

 

35. Mišljenje za izbor dr. sc. Jasne Galjer i mr. sc. Leonide Kovač u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, za kolegij Suvremena likovna umjetnost, na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Pristupnica dr. sc. Jasna Galjer ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva), a mr. sc. Leonida Kovač ne ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (negativno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                              str. 247

 

36. Mišljenje za izbor dr.sc. Anči Leburić u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora  za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmete Metode istraživanja i Sociološki praktikum, na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 250

 

37. Mišljenje za izbor dr.sc. Inge Tomić Koludrović u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora  za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmete Suvremene sociološke teorije i Klasične sociološke teorije, na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 260

 

38. Mišljenje za izbor dr.sc. Nenada Fanuka i mr.sc. Edite Petronijević u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje sociologija, za kolegij Sociologija, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Pristupnik dr.sc. Nenad Fanuko ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva), a mr.sc. Edita Petronijević ne ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (negativno mišljenje Matičnog povjerenstva).                                                                        str. 264

 

39. Mišljenje za izbor Sandre Kantar u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmet Agrarna sociologija na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima.

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 80. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

                                                                                                                                    str. 273

 

C. IZVJEŠTAJI O RADU ZNANSTVENIH NOVAKA

 

40. Izvještaj  o radu znanstvene novakinje Renate Geld na Odsjeku za anglistiku. str. 276

 

41. Izvještaj o radu Alme Kalinski, znanstvenog novaka u Odsjeku za germanistiku (na projektu  "Hrvatsko-njemačke književne veze” pod vodstvom prof. dr. sc. Marijana Bobinca). 

str. 278

 

42. Izvještaj o radu Maje Anđel, znanstvenog novaka u Odsjeku za germanistiku (na projektu  "Hrvatsko-njemačke jezične veze” pod vodstvom prof. dr. sc. Zrinjke Glovacki-Bernardi).                                                                                                                                str. 279

 

43. Izvještaj o radu Eveline Rudan, znanstvene novakinje na projektu »Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (obrada i valorizacija)« pod vodstvom prof. dr. sc. Stipe Botice.    str. 280

 

44. Izvještaj o radu Elvisa Orbanića, novaka u Zavodu za hrvatsku povijest.        str. 281

 

45. Izvještaj o radu znanstvenog novaka mr.sc. Jasenke Gudelj na projektu «Umjetnička baština jadranske Hrvatske od 11. do 16. stoljeća» na Odsjeku za povijest umjetnosti.                                                                                                                 str. 282

 

46. Izvještaj o radu znanstvenog novaka Dragana Damjanovića na projektu «Hrvatska umjetnost 19. i 20. stoljeća u europskom kontekstu» na Odsjeku za povijest umjetnosti.             str. 283

 

47. Izvještaj o radu znanstvenog novaka mr.sc. Marka Špikića na projektu na Odsjeku za povijest umjetnosti.                                                                                                      str. 284

 

48. Izvještaj o radu Andree Vranić, znanstvene novakinje u Odsjeku za psihologiju.

                                                                                                                                    str. 285

 

D. STJECANJE DOKTORATA ZNANOSTI

 

 

a) Izvještaji stručnih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija

 

49. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Sanje Runtić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Hibridnost i precrtavanje granica u suvremenom ženskom pismu američkih Indijanaca, mentor, dr. sc. Stipe Grgas, red. prof. Filozofskog fakulteta u Zadru.                                                                     str. 288

 

50. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Aleksandre Golubović za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Religiozno egzistiranje kao vrhunac egzistiranja kod Kierkegaarda, mentori: prof.dr.sc. Lino Veljak i prof.dr.sc. Ivan Koprek s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.                        str. 290

 

51. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Ljubice Kordić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Njemački kao strani jezik u pravnoj struci - postignuća, potrebe, perspektive, mentor dr. sc. Maja Häusler, izv. prof.

                                                                                                                        str. 292

 

52. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr.sc. Relje Seferovića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Seraphinus Maria Cerva: Prolegomena in sacram metropolim Ragusinam. Kritičko izdanje teksta uz ocjenu njegove jezične i historiografske vrijednosti, mentor: dr.sc. Olga Perić, izv.prof.            str. 294

           

53.  Molba mr.sc. Irene Miličić za obustavu postupka stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija s temom pod naslovom Hrvatski latinistički putopis XVI. stoljeća.

 

54. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr.sc. Davida Šporera za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Problem autora: književnopovijesne i književnoteorijske perspektive nakon strukturalizma, mentor doc. dr.sc. Dean Duda.                                                                                                                 str. 297

 

55. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Sanje Brbore za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Djelotvornosti ilustracija u rječniku ( Slikovni rječnici – mogućnosti i ograničenja ), mentor dr. sc. Maja Bratanić, red. prof. (Fakultet prometnih znanosti, Zagreb).                                         str. 300

 

56. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr.sc. Ljiljane Dobrovšak za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Razvoj židovskih zajednica u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (1783.-1873.), mentor prof. dr. sc. Mirjana Gross.                                                                                                                                 str. 302

 

57. Izvještaj stručnog povjerenstva o promjeni teme doktorskog rada mr.sc. Dinka Mirića pod naslovom Demografski razvoj i modernizacija Zagrebačke županije od 1848. do 1880. godine (odobrena na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2002), u novi naslov Demografski razvoj i modernizacija Zagrebačke županije od 1890. do 1910. godine. Stručno povjerenstvo predlaže da se ne prihvati promjena teme doktorskog rada.                                   str. 303

 

58. Izvještaj stručnog povjerenstva o prihvaćanju promjene teme doktorskog rada  mr.sc. Dine Milinovića pod naslovom Ut pictura poesis? Formiranje kršćanskog likovnog izraza na primjeru nekih prizora iz Kristova života u razdoblju Kasne antike (II. – IV. stoljeće) u novu temu pod naslovom Bjelokosni plenarij iz Riznice zagrebačke katedrale u kontekstu otonske renesanse, mentor dr.sc. Igor Fisković, red.prof.                                                                    str. 306

 

59. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr.sc. Irene Kraševac za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Neostilska sakralna skulptura i oltarna arhitektura u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, mentor dr.sc. Zvonko Maković, docent.                                                                                                                             str. 311

 

60.  Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr.sc. Ljube Dabo-Denegri za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Francusko-hrvatski jezični dodiri, mentor dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski i koomentor akademik August Kovačec.                                                                                                                   str. 315

 

61. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju  uvjeta mr. sc.  Nikice Mihaljević za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom  Dijalog s Arturom Grafom: intertekstualnost u djelu Luigija Pirandella,  mentor prof. dr. sc. Morana Čale.                                                                                                                           str. 317

 

62. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Roberte Matković za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Moralizam – humor – fantastika u opusima braće Gozzi, mentor prof. dr. sc. Mladen Machiedo). str. 319

 

 

b) Izvještaji stručnih povjerenstava za ocjenu disertacije

 

63. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Davora Piskača pod naslovom Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma.                         str. 321

 

64.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Elene Stojanove  pod naslovom  Kontrastivna tipologija jata u bugarskome i hrvatskome jeziku – morfonološki aspekt.                                                                                                              str. 325

 

65.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Nevenke Videk  pod naslovom  Nauk i djelo Franje Asirškoga u hrvatskome pjesništvu i prozi od 16. do kraja 18. stoljeća.                                                                                                                  str. 328

 

66.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Dubravke Zima pod naslovom Hrvatski dječji roman.                                                                                     str. 337

 

67.  Izvještaj  stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc. Jasne Gačić pod naslovom Etimološka i leksikološka obradba kuhinjskih i kuharskih naziva romanskog (dalmatskog, mletačkog, talijanskog i drugih) podrijetla u Dalmaciji.             str. 343

           

 

E. STJECANJE MAGISTERIJA I SPECIJALIZACIJE

 

 

a) Izvještaji stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskog i specijalističkog rada

 

68. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Kristine Džin pod naslovom Rimska opekarsko keramička središta u Istri.                                         str. 353

 

69. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Domagoja Tončinića pod naslovom Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije.                   str. 357

 

70. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Tatjane Tkalčec pod naslovom Srednjovjekovna gradišta u Hrvatskoj.                                                  str. 361

 

71. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Jelene Kuvač pod naslovom Jezik i spoznaja u ranom dječjem pripovijedanju.                                               str. 365

 

72. Izvještaj stručnog povjerenstva  za ocjenu magistarskog rada Kristine Vučković pod naslovom Padežne gramatike – razumijevanje hrvatskog jezika.                                    str. 367

 

73.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskoga rada Jelene Rudež  pod naslovom Biblioterapija.                                                                                       str. 370

 

74. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Igora Dude pod naslovom U potrazi za odmorom i blagostanjem. O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih.                                                                                                 str. 375

 

75. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Roberta Jolića  pod naslovom Katoličko pučanstvo u Duvnu u vrijeme osmanske i autrougarske vlasti od 18. stoljeća do početka 20. stoljeća na temelju crkvenih matičnih knjiga.                      str. 377

 

              76. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Barbare Kalebić Maglica pod naslovom Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom u adolescenata.                   str. 381

 

              77. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Rosande Pahljina-Reinić pod naslovom Uloga percipirane socijalne podrške, percipirane kontrole nad posljedicama oboljenja i strategija suočavanja u emocionalnoj prilagodbi na rak dojke.                       str. 384

 

78.  Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Vesne Lisičić pod naslovom Rukopisi na francuskom jeziku iz ostavštine grofova Zrinskih i njihove jezične karakteristike.                                                                                                                        str. 387

 

79. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Barbare Štebih pod naslovom Glagolski germanizmi u Rječniku hrvatskog kajkavskoga književnog jezika. str. 393

 

80. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Nina Raspudića pod naslovom »Slaba misao« i postmodernistička poetika u suvremenoj talijanskoj prozi.   str. 395

 

F.  PREDMETI S VIJEĆA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

 

Vijeće poslijediplomskih studija sa sjednice održane 2. travnja 2004. preporuča Fakultetskom vijeću prihvaćanje predmeta (od točke 81. do točke 95.)

 

Izvještaj stručnog povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom  studiju i odobrenje predložene teme

 

81. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li Marijana Belaj ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije/kulturne antropologije i može li se odobriti tema pod naslovom Sveci zaštitnici u hrvatskoj pučkoj pobožnosti. Mentor doc.dr.sc. Branko Đaković.                                                                                            str. 400

 

82. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li Nevena Škrbić Alempijević ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije/kulturne antropologije i može li se odobriti tema pod naslovom Analogne pojave u hrvatskim pokladnim i svadbenim običajima. Mentor prof.dr.sc. Vitomir Belaj.                                       str. 404

 

83. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li mr.sc. Željko Jozić ispunio sve uvjete predviđene programom Jednogodišnjeg doktorskog studija kroatistike i može li se odobriti tema pod naslovom Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja. Mentorica doc.dr.sc. Mira Menac Mihalić.                                             str. 408

 

84. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li Biljana Oklopčić ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Tvorba južnjačkoga ženskog identiteta u djelima W. Faulknera i T. Williamsa. Mentor: prof.dr.sc. Boris Senker.                                                                            str. 412

 

Izvještaj stručnog povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom  studiju bez slušanja nastave i bez polaganja ispita

 

85. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome može li se Ivanu Boškoviću odobriti izrada doktorske disertacije bez slušanja nastave i polaganja ispita na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike u skladu s člankom 73. stavak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.                                                                                                               str. 418

 

Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih radova

(znanstvenih)

 

86. Sofije Klarin pod naslovom Kataložni opis elektroničke građe, mentorica prof.dr.sc. Aleksandra Horvat.                                                                                                   str. 421

 

87. Sandre De-Villa pod naslovom Zatvorske knjižnice u Hrvatskoj, mentorica prof.dr.sc. Aleksandra Horvat.                                                                                                            str. 423

 

88. Vesne Dubovečak pod naslovom Osvjetljavanje spomenika kulture i starih gradskih jezgri, mentor prof.dr.sc. Ivo Maroević.                                                                                 str. 425

 

89. Kostadinosa Argirisa pod naslovom Poredbeno istraživanje interkulturalnog obrazovanja učitelja u Grčkoj i Hrvatskoj, mentor prof.dr.sc. Antun Mijatović.                          str. 427

 

90. Maje Tančik pod naslovom Igre riječi u Shakespeareovim tragedijama i njihovi hrvatski prijevodi, mentorica prof.dr.sc. Janja Ciglar Žanić.                                                    str. 429

 

91. Tomislava Vrančića pod naslovom Pjesnički stil Tončija Petrasova Marovića, mentor doc.dr.sc. Krešimir Bagić.                                                                                     str. 431

 

92. Molba Kristine Riman za promjenu teme Antun Kalac - književnik preporodne književnosti u Istri (mentorica prof.dr.sc. Mirjana Strčić) u novu temu pod naslovom Tradicijske sastavnice Cithare octochorde, mentorica prof.dr.sc. Estela Banov.                                        str. 433

 

93. Molba Katarine Gugo Rumštajn za promjenu teme Arheološka topografija kninskoga područja u srednjem vijeku u novu temu pod naslovom Ostaci antičke i srednjovjekovne arhitekture na kninskom području mentor prof.dr.sc. Željko Tomičić. Molbi je priloženo mišljenje mentora prof.dr.sc. Željka Tomičića.                                                                                                str. 436

 

94. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskog studija kroatistike da se Andrei Pavlić odobri promjena mentora. Umjesto dosadašnjeg mentora prof.dr.sc. Josipa Vončine predlaže se nova mentorica doc.dr.sc. Mira Menac-Mihalić.

 

95. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskog studija psihologije da se Tatjani Puljiz odobri promjena mentora. Umjesto dosadašnjeg mentora prof.dr.sc. Miomira Žužula predlaže se nova mentorica doc.dr.sc. Gordana Keresteš.

 

G. PRIZNAVANJE DIPLOMA

 

96. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti doktorske diplome Damira Ćavara stečene na Sveučilištu Potsdamu u Njemačkoj.                                             str. 440

 

97. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti magistarske diplome Snježane Veselice Majhut, stečene na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu.  str. 443

 

98. Izvješće stručnoga povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Alena Vitasa stečene na Sveučilištu u Grazu.                                                       str. 446

 

99. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanju istovrijednosti diplome Hajnalke Lukács, stečene na  Filozofskom fakultetu Sveučilišta Eötvös Lorŕnd u Budimpešti.           str. 447

 

100. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanju istovrijednosti diplome Mariette Veres,  stečene na Filozofskom fakultetu   Sveučilišta Eötvös Lorŕnd u Budimpešti.                     str. 449

 

101. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanju istovrijednosti diplome Danijele Ančić, stečene na Pedagoškom fakultetu  Sveučilišta u Mostaru.                                                 str. 451            

102. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje istovrijednosti fakultetske diplome  Petre Podkubovšek stečene na Rutgers University, Douglass College, SAD.               str. 452

 

103. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje istovrijednosti fakultetske diplome Svetlane Antić stečene na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.                      str. 454

 

104. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Sanje Kosanović, stečene na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.                               str. 455

 

105. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti magistarske diplome Ines Herman stečene na Rajnskom Sveučilištu Friedrich-Wilhelm u Bonnu.       str. 456

 

106. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Veronike Ramov stečene na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.   str. 457

 

107. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Ljiljane Krešo stečene na Filozofskog fakultetu u Sarajevu.                                str. 457a

 

 

H. IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTVA

 

a) Imenovanje stručnih povjerenstava radi davanja mišljenja za izbor

 

108. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika za predmet Engleski jezik na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu ( Prisutpnici: Tomislav Skračić, Jadranka Krajinović, Anela Galić)

1. dr. sc. Vladimir Ivir, red. prof   

2. mr. sc. Marija Marušić, viši lektor

3. dr. sc. Zjena Čulić, izv. prof. Građevinskog fakulteta u Splitu.

 

109. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik (reizbor), na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (Pristupnik: Krunoslav Mikulan)

1. mr. sc. Vesna Beli, viši lektor

2. dr. sc.  Janja Ciglar Žanić, red. prof.

3. mr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor.

 

110. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Engleski zrakoplovni jezik i radio telefonska komunikacija, na Fakultetu prometnih  znanosti u Zagrebu (pristupnice: Ivana Francetić, mlađa asistentica i Jadranka Grbarević)

1. mr. sc. Lovorka Zergollern Miletić  

2. dr. sc. Milena Žic Fuchs, izv. prof. 

3. dr. sc. Marija Bratanić, red. prof. na Fakultetu prometnih  znanosti u Zagrebu.

 

111. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanju višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik, na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku (pristupnica: Anica Perković)

1. dr. sc. Višnja Josipović, izv. prof.

2. dr. sc. Jelena Mihaljević  Djigunović

3. mr.sc. Marija Marušić, viši lektor.

 

112. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Poslovni engleski jezik, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (pristupnice: Nina Babić, Ankica Knezović i Borka Lekaj Lubina)

1. dr. sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus

2. mr.sc. Lovorka Zergollern Miletić, viši lektor

3. Nina Liszt, viši predavač, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

 

113. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u području humanističkih znanosti, polje arheologija, grana prapovijesna arheologija, za rad na realizaciji programa trajne istraživačke djelatnosti Geneza i kontinuitet materijalne kulture Hrvata na znanstvenoistraživačkom projektu Srednje i kasno brončano doba u slavonskoj Posavini, u Institutu za arheologiju u Zagrebu (pristupnica: dr. sc. Snježana Karavanić)

1. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.

2. dr. sc. Aleksandar Durman, izv. prof.

3. dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru.

 

114. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta dr. sc. Zorka Markovića za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje arheologija, grana prapovijesna arheologija

1. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, izv. prof.

2. dr. sc. Aleksandar Durman, izv. prof.

3. dr. sc. Ivor Karavanić, docent.

 

115. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta dr. sc. Marijane Peričić za izbor za znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija

1. dr. sc. Branka Janićijević, red.prof.

2. dr. sc. Vitomir Belaj, red.prof.

3. dr. sc. Irena Martinović Klarić, znan. suradnik.

 

116. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za kolegij Filozofija odgoja, na Visokoj učiteljskoj školi u Gospiću Sveučilišta u Rijeci

(pristupnik: mr.sc. Rajko Petković)

1. dr. sc. Pavel Gregorić, viši asistent

2. dr. sc. Davor Lauc, asistent

3. dr. sc. Nadežda Čačinovič, red.prof.

 

            117. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti, za predmete Informacijski sustavi i Informacijski sustavi MUP-a na sveučilišnom studiju kriminalistike i Informacijski sustavi MUP-a s analitikom na stručnom studiju kriminalist, na Visokoj policijskoj  školi, Policijske akademije u Zagrebu (Pristupnik dr. sc. Zlatko Golubić.)

1. dr. sc. Damir Boras, izv. prof.

2. dr. sc. Vladimir Mateljan, izv. prof.

3. dr. sc. Vladimir Šimović,   prof. ( Visoka policijska škola, Zagreb).

 

118.  Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenje o ispunjavanju uvjeta dr. sc. Jelke Petrak za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika, za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana bibliotekarstvo

1. dr. sc. Zdravko Lacković,red. prof. (Medicinski fakultet u Zagrebu)

2.dr. sc. Aleksandra Horvat, red. prof.

3.dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

 

119. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana kroatistika, na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu (pristupnica dr. sc. Loredana Kun)

1. dr. sc. Stipe Botica, red. prof.

2. dr. sc. Joško Božanić, izv. prof. (Odjel za hum. studije, Sveučilište u Splitu)

3. dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.

 

120. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja  o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u trajno zvanje znanstvenoga savjetnika za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje na programu trajne istraživačke djelatnosti na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu (pristupnica dr. sc. Darija Gabri-Bagarić)

1. dr. sc. Stjepan Damjanović, red. prof.

2. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

3. akademik Petar Šimunović, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

 

121. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja  o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana kroatistika, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (pristupnica dr. sc. Branka Tafra)

1. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

2. dr. sc. Josip Silić, red. prof.

3. dr. sc. Marija Turk, red. prof. na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

 

              122. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmete Psihologija nastave i Razvojna psihologija, na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu (Pristupnica: Milijana Kovačević)

1. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, izv. prof.

2. dr. sc. Goranka Lugomer-Armano, izv. prof.

3. dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof. (Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu).

 

              123. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Psihosocijalne osnove rada, na Veleučilištu u Karlovcu (Pristupnici: Slavica Jerinić-Katić, prof., Blažica Škrinjar, prof., Snježana Matić, prof.)

1. dr. sc. Darja Maslić-Seršić, doc.

2. dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.

3. dr. sc. Boris Petz, red. prof. u miru.

 

124. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmet Sociologija rada i Sociologija organizacije, na Građevinskom fakultetu u Zagrebu (Predloženik: dr. sc. Miljenko Antić)

1. dr.sc. Branka Galić, doc.

2. dr.sc. Nenad Karajić, doc.

3.  dr.sc. Jadranko Izetbegović, red prof. (Građevinski fakultet u Zagrebu).

 

b) Imenovanje stručnih povjerenstava za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti i odobrenje predložene teme

 

125. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Ane Kilić-Matić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Kontinuitet i diskontinuitet antičkih gradova na istočnoj obali Jadrana

1. dr. sc. Nenad Cambi, red. prof. ( Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru)

2. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

3. dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru.

 

126. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Lane Škreblin za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme  pod naslovom Akulturacijski proces i etnički identitet u adolescenciji

1. dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof.

2. dr. sc. Pavao Rudan, nasl. red. prof. (Institut za antropologiju, Zagreb)

2. dr. sc. Anita Sujoldžić, nasl. red. prof. (Institut za antropologiju, Zagreb).

 

127. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Petre Rajić Šikanjić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Odnos zdravstvenog i socijalnog statusa prema skeletnim ostacima arheoloških populacija istočnog Jadrana

1. dr. sc. Stašo Forenbaher, nasl. doc. (Institut za antropologiju, Zagreb)

2. dr. sc. Pavao Rudan, nasl. red. prof. (Institut za antropologiju, Zagreb)

3. dr. sc. Ivor Karavanić, docent.

 

128. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Jadranke Nemeth-Jajić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Udžbenici hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole u metodičkim pristupima i sustavima

1. dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof.

2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

3. dr. sc. Stjepko Težak, red. prof. u miru.

 

  129. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Siniše Opića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskih studija i odobrenje teme pod naslovom Poremećaji u ponašanju učenika seoskih osnovnih škola

1.  dr.sc. Vlatko Previšić, red.prof.

2.  dr.sc. Ana Sekulić-Majurec, red.prof.

3.  dr.sc. Neven Hrvatić, doc.

 

130. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Marije Tonković za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Fotograf Franjo Mosinger u kontekstu Nove objektivnosti i Bauhausa

1. dr. sc. Zvonko Maković, docent

2. dr. sc. Sanja Cvetnić, docent

3. dr. sc. Zlatko Jurić, docent.

 

131. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Ivice Žilea za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Predromaničko crkveno graditeljstvo Elafita

1. dr. sc. Miljenko Jurković, red.prof.

2. dr. sc. Igor Fisković, red.prof.

3. dr. sc. Nikola Jakšić, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Zadru.

 

c) Imenovanje stručnih povjerenstava za ocjenu doktorskog rada

 

132. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Marte Medved Krajnović pod naslovom  Razvoj hrvatsko-engleske dvojezičnosti u dječjoj dobi

1. dr. sc. Mirjana Vilke, red. prof. u  miru

2. dr. sc. Jelena Mihalević  Djigunović, red. prof.

3. dr. sc. Melita Kovačević, izv. prof. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Zagreb.

 

133. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Gorana-Pavela Šanteka pod naslovom Neokatekumenski put. Kulturno antropološka studija religijske zajednice

1. dr. sc. Jasna Čapo Žmegač, viši znan. surad.

(Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)

2. dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof.

3. dr. sc. Jure Zečević (Katolički bogoslovni fakultet Sveučiliša u Zagrebu).

 

134. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc. Miljenka Brkića  pod naslovom Filozofija i paideia u Hegelovu djelu

1. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

2. dr. sc. Branko Despot, red. prof.

3. dr. sc. Milan Polić, red.prof., Učiteljska akademija u Zagrebu.

 

135. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc. Simone Delić pod naslovom Žanr balade na Mediteranu: književnoteorijski i književnoantropološki aspekti hrvatske usmene tradicije u 20. stoljeću.

1.       dr.sc. Stipe Botica, red.prof.

2.       dr.sc. Tanja Perić-Polonijo, znanstvena savjetnica (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)

3.       dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.

4.       dr.sc. Mirjana Polić-Bobić, red.prof.

5.       dr.sc. Karlo Budor, red.prof.

 

136. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Marina Radčenko pod naslovom Ruske posuđenice u hrvatskome jeziku od 1945. do 1995. godine

1. dr. sc. Mijo Linčarić, znanst. savjetnik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje

2. dr. sc. Josip Silić, red. prof. 

3. dr. sc. Milenko Popović, red. prof.

 

137. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc. Mirka Raguža pod naslovom Pedagoški učinci školskih propisa i zakona do 1918. na hrvatsko pučko školstvo. Mentor: dr.sc. Ivan Dumbović, izv.prof.

1.  dr.sc. Vlatko Previšić, red.prof.

2.  dr.sc. Ivan Dumbović, izv.prof.

3.  dr.sc. Igor Radeka, doc. (Filozofski fakultet Zadar).

 

138. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Jadranke Buljan Cypryn pod naslovom Izvorna kretljivost, pedagogijska metoda za samoizgradnju znanja o sebi

1.  dr.sc. Marko Palekčić, red.prof.

2.  dr.sc. Branko Despot, red.prof.

3.  dr.sc. Vlatko Previšić, red.prof.

4.  dr.sc. Antun Mijatović, red.prof.

5.  dr.sc. Slavica Bašić, izv.prof. (Učiteljska akademija u Zagrebu)

 

            139. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Zvjezdana Penezića pod naslovom Zadovoljstvo životom u adolescentnoj i odrasloj dobi – provjera teorije višestrukih diskrepancija.

1. dr. sc. Goranka Lugomer-Armano, izv. prof.

2. dr. sc. Gordana Keresteš, doc.

3. dr. sc. Izabela Sorić, doc. (Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru).

 

            139.1. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Sunila Kumara pod naslovom Semantičko strukturne značajke hrvatskog i hindskog glagola

1. dr. sc. Mislav Ježić, red.prof.

2. dr. sc. Josip Silić, red.prof.

3. dr. sc. Dunja Brozović-Rončević, red.prof. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

 

d) Imenovanje stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskog i specijalističkog rada

 

140. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Brune Kragića  pod naslovom Tipologija glumačkih zvijezda američkog filma

1. dr. sc. Tatjana Jukić Gregurić, docent

2. dr. sc. Ante Peterlić, red. prof.

3. dr. sc.  Sonja Bašić, prof. emeritus

4.   dr. sc. Ivan Matković, docent (rezervni član).

 

141. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Tončija Borovca pod naslovom Starokršćanske freske i žbuke u prostoru od Zadra do Dubrovnika – Poznavanje i očuvanje

1. dr. sc. Branka Migotti, znanst. savjet. (Odjel za arheologiju HAZU, Zagreb)

2. dr. sc. Nenad Cambi, red. prof. (Filozofski fakultet u Zadru)

3. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

 

142. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Adnana Busuladžića pod naslovom Antičke svjetiljke iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

1. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

2. dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru

3. dr. sc. Marina Milićević Bradač, izv. prof.

 

143. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Salmedina Mesihovića pod naslovom Problemi kulturne i etničke zajednice Eutarijata

1. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

2. dr. sc. Aleksandar Stipčević, red. prof. u miru

3. dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru.

 

144. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Maria Novaka pod naslovom Antropološka analiza kasnosrednjovjekovne populacije iz Koprivna kraj Klisa

1. dr. sc. Hrvoje Brkić, izv. prof. (Stomatološki fakultet u Zagrebu)

2. dr. sc. Mario Šlaus, viši znanstv. surad. (Odjel za arheologiju HAZU, Zagreb)

3. dr. sc. Mirja Jarak, docent.

 

145. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Lane Okroša pod naslovom Lasinjska kultura i problem njezina podrijetla na križevačkom području

1. dr. sc. Nives Majnarić-Pandžić, red. prof. u miru

2. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.

3. dr. sc. Kornelija Minichreiter, znanstveni savjetnik ( Institut za arheologiju u Zagrebu).

 

146. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Ivane Ožanić pod naslovom Tipologija rimske keramike iz Vinkovaca

1. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

2. dr. sc. Ivana Iskra-Janošić (Gradski muzej Vinkovci)

3. dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru

 

147. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Mirsada Sijarića pod naslovom Mačevi 10. do 15. stoljeća iz Bosne i Hercegovine

1. dr. sc. Mirja Jarak, docent

2. dr. sc. Željko Demo (Arheološki muzej u Zagrebu)

3. dr. sc. Krešimir Filipec, docent.

 

148.  Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada  Katarine Peović Vuković pod naslovom  Književnost i tehnologija novih medija.

1.       dr.sc. Andrea Zlatar Violić, izv.prof.

2.       dr.sc. Dean Duda, doc.

3.       dr.sc. Reana Senjković, viša znanstvena savjetnica  (Institut za etnologiju i folkloristiku).

 

149. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Marie Latchici pod naslovom Opis govora sela Lupaka

1.  dr. sc. Mijo Lončarić, znan. savjetnik  (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb)

2.  dr. sc. Mira Menac-Mihalić, doc.

3.  dr. sc. Anđela Frančić, doc.

4.  dr. sc. Vesna Zečević, u mirovini (rezervni član).

 

150. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Tomislava Stojanova pod naslovom Sintagmemske strukture u hrvatskome jeziku

1.  dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

2.  dr. sc. Josip Silić, red. prof.

3.  dr. sc. Milan Mihaljević, znanst. savjetnik (Staroslavenski institut, Zagreb).

 

151. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Tee Tereze Vidović pod naslovom Utjecaj hrvatske usmene književnosti na književno stvaralaštvo Petra Gudelja

1.  dr. sc. Ljiljana Marks, znan. sur. (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb)

2.  dr. sc. Stipe Botica, red. prof.

3.  dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.

 

152. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada  Vesne Lalošević pod naslovom Vitae persecutorum model: Car Dioklecijan

1. dr.sc. Mirja Jarak, docent

2. dr.sc. Bruna Kuntić-Makvić,red.prof.

3.dr.sc. Rajko Bratož, red.prof. (Filozofski fakultet, Ljubljana).

 

153. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Jasne Rotim Malvić pod naslovom Enea Perugini, Giulio Duimich i Yvone Clerici u arhitekturi Rijeke između dva rata

1.dr. sc. Darja Radović Mahečić, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu

2.dr. sc. Jasna Galjer, docent

3.dr. sc. Julija Lozzi-Barković , docent (Filozofski fakultet u Rijeci).

 

            154. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu specijalističkog rada Vesne Antičević pod naslovom Osobine ličnosti i socijalni aspekti života korisnika psihoaktivnih tvari

1. dr. sc. Zvonimir Knezović, red. prof.

2. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, doc.

3. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević, doc. (Filozofski fakultet u Rijeci).

 

155. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Ivane Lovrić-Jović pod naslovom Jezična analiza hrvatskih dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća

1. dr.sc. Stjepan Damjanović, red.prof.

2. dr.sc. Darija Gabrić-Bagarić, znan. savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 

3. dr.sc. Anđela Frančić, docent.

 

156. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Tomislava Frlete  pod naslovom Povijesni determinanti u francuskom jeziku

1. dr.sc. Dražen Varga, docent

2. dr.sc. Vjekoslav Čosić, red. prof., Filozofsi fakultet - Zadar

3. dr.sc. Sanja Grahek, docent.

I. PRIJEDLOZI ZA RASPIS NATJEČAJA I IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTAVA

 

157. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za engleski jezik u Odsjeku za anglistiku (dva izvršitelja)

1. mr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor

2. dr. sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus

3. dr. sc. Milena Žic Fuchs, izv. prof.

 

158. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Katedri za logiku u Odsjeku za filozofiju

1. dr. sc. Goran Švob, izv.prof.

2. dr. sc. Lino Veljak, red.prof.

3. dr. sc. Zvonimir Šikić, red.prof. Fakulteta strojarstva i brodogradnja u Zagrebu

 

159. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta, za područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje na Katedri za hrvatski standardni jezik na Odsjeku za kroatistiku

1. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

3. dr. sc. Josip Silić, red. prof.

 

160. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest, za predmet Hrvatska povijest u 19. stoljeću, na Odsjeku za povijest

1.dr.sc. Nikša Stančić, red.prof.

2.dr.sc. Petar Korunić, red.prof.

3.dr.sc. Mirjana Gross, red.prof. u miru.

 

161. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana pomoćne povijesne znanosti, za predmet Pomoćne povijesne znanosti, na Odsjeku za povijest

1.dr.sc. Tomislav Raukar, red.prof.

2.dr.sc. Zdenka Janeković Roemer,izv.prof.

3.dr.sc. Ivan Kampuš, red.prof. u miru.

 

162. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest, za predmet Svjetska povijest u 19. stoljeću, na Odsjeku za povijest

1.dr.sc.Drago Roksandić, red.prof.

2.dr.sc.Božena Vranješ Šoljan, red.prof.

3.dr.sc.Antoni Cetnarowicz, Jagelonsko sveučilište, Krakov, Poljska.

 

163. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika ili znanstvenog savjetnika, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, u Zavodu za hrvatsku povijest

1.dr.sc.Drago Roksandić, red.prof.

2.dr.sc.Nenad Moačanin, red.prof.

3.dr.sc.Mira Kolar, red.prof. u miru.

 

164. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana romanistika na Katedri za francuski jezik, na Odsjeku za romanistiku

1. dr.sc. Željko Klaić, doc. (Hrvatski leksikografski zavod)

2. dr.sc. Sanja Grahek, doc.

3. mr.sc. Marija Paprašarovski, viši lektor.

 

165. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje  višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za talijanski jezik na Odsjeku za talijanistiku

1.Renata Hace-Citra, viši lektor

2.mr.sc. Suzana Glavaš, viši lektor

3.dr.sc. Josip Jernej, red.prof. u miru.

 

166. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za  znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za talijanski jezik na Odsjeku za talijanistiku

1.mr.sc. Vesna Deželjin, viši lektor

2.Ingrid Damiani Einwalter, viši lektor

3.dr.sc. Josip Jernej, red. prof. u miru.

 

167. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u stručno zvanje stručnog suradnika za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Engleski jezik, u Centru za strane jezike

1. Azra Plićanić Mesić,prof. - predavač

2. dr.sc.Alka Krvavac - viši predavač

3. Ines Jelovčić, prof. - predavač.

           

J. NASTAVNI I OSTALI PREDMETI

 

168. Molba Odsjeka za anglistiku da se potvrdi da je Sintaksa uvjet za upis u IV godinu. Naime kako je na jednom mjestu u Vodiču Sintaksa izostala iz popisa neprenosivih uvjeta, upute u Vodiču je moguće interpretirati i drugačije. No, važno je da navedeni kolegij bude neprenosiv uvjet jer je poznavanje Sintakse  preduvjet za kvalitetno praćenje kolegija Povijest engleskog jezika na IV  godini.

169. Prijedlog Odsjeka za arheologiju

- da se kolegij Paleolitik i mezolitik izdvoji iz predmeta Prapovijesna arheologija I, kao poseban predmet;

- da studenti polažu poseban ispit iz predmeta Paleolitik i mezolitik, koji će biti uvjet za polaganje ispita iz predmeta Prapovijesna arheologija I.

 

170. Molba Odsjeka za povijest umjetnosti da se na trećoj godini studija od akademske godine 2003/04. ukine dosadašnji raspored polaganje ispita iz predmeta Umjetnost renesanse i Umjetnost baroka. Budući da je u Vodiču kroz studij za ovu akademsku godinu već određen novi način izvođenja nastave, molimo da odobrite polaganje dva ispita Umjetnost renesanse, manirizma i baroka i Arhitektura renesanse i arhitektura baroka sukladno predmetima navedenim u Vodiču.

 

171. Molba Odsjeka za anglistiku da se kod nove sistematizacije uvedu razrađeniji (a time i pravedniji) kriteriji vrednovanja opterećenja nastavnika.                                                       str. 458

 

172. Prijedlog Odsjeka za anglistiku da se promijeni Odluka Fakulteta o promjeni studijske grupe.                                                                                                                           str. 459

173.  Prijedlog Programa XXXIII. seminara Zagrebačke slavističke škole -  Hrvatskog seminara za strane slaviste.

(Prijedlog Programa prihvaćen na sjednici Odsjeka za kroatistiku 7.4. 2004.)                     str. 460

 

174. Prijedlog Odsjeka za psihologiju za donošenje Pravilnika o organizaciji rada Centra za psihodijagnostičke instrumente.                                                                                          str. 462

 

175. Prijedlog Odsjeka za psihologiju da se u Centru za psihodijagnostičke instrumente izabere voditelj Centra i zamjenik voditelja, te Upravni odbor i Savjet Centra.                      str. 464

 

176. Prijedlog Katedre za opću psihologiju za promjenu nositelja kolegija. Za novog nositelja kolegija "Povijest psihologije" predlaže se dr. sc. Zvonimir Knezović, red. prof. (umjesto dr. sc. Miomira Žužula, izv. prof.), a za novog nositelja izbornog kolegija "Psihologija pregovaranja" predlaže se dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof. (umjesto dr. sc. Miomira Žužula, izv. prof.).

 

177.  Prijedlog o znanstvenoj suradnji Odsjeka za nauku o jeziku i književnosti Sveučilišta «Martin Luther» u Halleu (Savezna Republika Njemačka) i Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na području jezika, književnosti i kulture.        str. 468

 

178. Molba za odobrenje angažiranje gostujućeg profesora sinologije iz Kine, za akad. god. 2004/2005. na Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju.

 

179. Prijedlog podružnice Studentskog zbora za  članove Stegovnog suda Fakulteta iz redova studenata:

1. Tomislav Bunjevac, za zamjenika predsjednika Stegovnog suda

2. Krešimir Jurak, za člana

3. Ivan Ivković, za člana

4. Siniša Čosić, za člana

5. Nataša Preis-Bedenik, za člana.

 

            179.1. Prijedlog Odsjeka za romanistiku o produženju trogodišnjeg studija portugalskog jezika i književnosti u redoviti četverogodišnji studij.                                         (poseban prilog)

            179.2. Prijedlog nastavnog programa i plana dodiplomskog četverogodišnjeg studija portugalskog jezika i književnosti.                                                                        (poseban prilog)

 

Održavanje nastave

 

180. Prijedlog Odsjeka za arheologiju da se dr. sc. Heleni Tomas odobri održavanje nastave iz kolegija Egejska arheologija, 2 sata predavanja tjedno u ljet. sem. akad. god. 2003/04.

 

181. Prijedlog Odsjeka za fonetiku da se odobri Arnaldi Dobrić, znanstvenoj novakinji izvođenje vježbi u ljetnom semestru ak.god. 2003/2004, iz predmeta Osnove rehabilitacije slušanja i govora, 1 sat tjedno, i Teorija VTS-a, 1 sat tjedno, pod vodstvom nositeljice predmeta dr. sc. Vesne Mildner, izv.prof.

 

Gostovanja

182. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje gostovanja profesorice Duške Rosenberg, Ph.D, School of Management, Royal Holloway, University of London od 20. do 24. travnja 2004. godine.

 

183. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje gostovanja prof. dr. sc. Davida Singletona sa Sveučilišta u Dublinu koji bi 13. svibnja 2004. održao predavanje o ulozi dobi u učenju stranog jezika.

 

184. Molba Odsjeka za anglistiku za odobrenje gostovanja Pippe Mayfield (Oxford University  Press) koja bi za  studente anglistike 30. travnja 2004. godine održala predavanje o upotrebi pjesme i priče u nastavi engleskog jezika u ranoj školskoj dobi.

 

185. Molba Odsjeka za arheologiju za odobrenje gostovanja prof. dr. sc. Freda H. Smitha s Loyola University Chicago, SAD, od 3. do 29. svibnja 2004. godine.

 

186. Molba Odsjeka za romanistiku za odobrenje gostovanja prof. Claudea Souteta i prof. Samira Bajrića sa Sveučilišta Paris-Sorbonne, koji će u drugoj polovici svibnja održati predavanje za studente francuskog jezika i književnosti.

 

187. Molba Odsjeka za talijanistiku da se odobri gostovanje prof. Gaetana Berruta  sa Sveučilišta u Torinu koji bi na Odsjeku održao predavanje 7. svibnja 2004. pod naslovom Sociolinguistica del contatto fra lingue e dialetti.

 

Održavanje nastave na drugim visokim učilištima

 

188. Molba dr. sc. Božene Vranješ Šoljan za odobrenje sudjelovanje u nastavi  na Sveučilištu u Splitu na Odjelu za pedagogiju, u ljetnom semestru akademske godine 2003/04.

 

Demonstratori

 

189. Prijedlog Odsjeka za informacijske znanosti da se Nikola Bernardi izabere za demonstratora u ljetnom semestru akademske godine 2003. /2004., za predmet Računarske mreže, kod prof. dr. sc Damira Borasa.

 

Mentori

 

          190. Prijedlog Odsjeka za psihologiju da se sljedeći diplomirani psiholozi, koji rade u praksi, imenuju mentorima za studente psihologije tijekom obavljanja studentske prakse, za šk. god. 2003/2004.

1.       Nevena Davidović, prof. psih. (Target d.o.)

2.       Goran Kardum, prof. psih. (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu)

3.       Anita Đuretić Bartolović (Croatia Airlines)

4.       Jelena Vojvoda (GFK-Centar za istraživanje tržišta d.o.o.).

 

191. Prijedlog Odsjeka za sociologiju za izbor mentora za studentsku školsku praksu, za predmet Metodika nastave sociologije, u akad. god. 2003/2004.:

1. Marijana Lekić, V. gimnazija

2. Drinka Trinajstić, I. gimnazija

3. Elvira Skender Miličević, Upravna i birotehnička škola    

4. Gordana Medarac,  Gimnazija Lucijana Vranjanina

5. Raul Raunić, XII. gimnazija

6. Irina Zorić, Gornjogradska gimnazija

7. Vera Šimić, Linigra

 


Vanjski suradnici i strani ugovorni lektori

 

192. Molba Fakultetske katedre za antropologiju za angažiranje vanjskog suradnika dr. sc. Igora Toša za izborni kolegij Antropologija arhitekture – 2 sata nastave tjedno (1 sat predavanja + 1 sat seminara) u akad. god. 2004/05.

 

193. Molba Odsjeka za romanistiku za angažiranje vanjske suradnice  prof. dr.sc. Mirjane Polić-Bobić u nastavi španjolskog jezika od 01.03.2004.

Španjolska književnost srednjeg vijeka  -  2  sata predavanja

Španjolska i hispanoamerička književnost XX. stoljeća  -  2  sata predavanja

Zlatni vijek španjolske književnosti   -  2  sata predavanja.

 

194. Prijedlog Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti za angažiranje vanjske suradnice dr. sc. Dragice Haramije, doc. u nastavi za zimski semestar akademske godine 2004./2005. za kolegij Slovenska omladinska književnost (4 norma sata predavanja tjedno).

 

195. Molba Odsjeka za anglistiku za angažiranje strane lektorice mr. Shanti Wittmar  na Katedri za skandinavske jezike i književnosti za  švedski jezik s punom satnicom u ak. god. 2004/05.

 

196. Molba Odsjeka za romanistiku za angažiranje stranih ugovornih lektora u akademskoj godini 2004/04. i to:

1. Evaine Le Calvé Ivičević  -  francuski jezik

2. Ime naknadno  -  francuski jezik  (lektor koji će doći na mjesto sadašnje lektorice Pascale Hart)

3. Begona Piedra Lanza  -  španjolski jezik

4. Ime naknadno  -  španjolski jezik  (lektor koji će doći na mjesto lektorice Marie Angeles de Hoyo Benito)

5. Carla Ferreira  -  portugalski jezika

6. ime naknadno  -  rumunjski jezik.

 

197. Molba Odsjeka za talijanistiku za angažiranje dva strana ugovorna lektora u akademskoj godini 2004/2005. (imena naknadno).

 

     198. Prijedlog Odsjeka za orijentalne studije i hungarologiju za odobrenje angažiranja stranih lektora u akademskoj godini 2004./2005. i to:

-          lektorice za turski jezik ( Hediye Dizioglu )

-          lektorice za kineski jezik ( Hao Lin )

-          lektora za mađarski jezik ( István Ladányi )

 

      199.  Molba Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti

-          za ponovno angažiranje dr.sc. Marije Dobrikove, lektorice za slovački jezik na studiju slovačkog jezika i književnosti, u ak. god.  2004./2005.

-          za angažiranje lektora za poljski jezik na studiju poljskog jezika i književnosti u ak. god. 2004./2005. (ime naknadno)

-          za angažiranje lektora za češki jezik na studiju češkog jezika i književnosti u ak. god.  2004./2005. (ime naknadno).

 

Kadrovska pitanja

 

200. Prijedlog za dodjelu radnih mjesta:

- Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju na Katedri za hungarologiju - 1 mjesto (docenta)

- Odsjeku za kroatistiku na Katedri za noviju hrvatsku književnost - 1 mjesto (docenta)

 

K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE

 

201. Molba dr. sc. Ljiljane Ine Gjurgjan za odobrenje plaćenog dopusta od 12. – 20.6. 04. radi sudjelovanja na međunarodnom skupu Re-Joyce: Bloomsday 100, Dublin;  23.- 27. 6. 04. u IUC- Dubrovnik na međunarodnom skupu International James Joyce;  (organizator skupa) te  od 8. - 12. 9.04. radi sudjelovanja na međunarodnom skupu  ESSE/7 u Zaragozi.

 

202. Molba mr. sc. Nataše Pavlović za odobrenje plaćenog dopusta od 6. do 21. svibnja 2004. radi pohađanja predavanja u sklopu doktorskog studija iz znanosti o prevođenju i interkulturoloških studija na sveučilištu Rovira i Vergili u Španjolskoj.

 

203. Molba prof. dr.sc. Igora Fiskovića, za odobrenje plaćenog dopusta od 29. ožujka do 9. travnja 2004. godine radi studijskog boravka u Parizu.

 

204. Molba doc. dr.sc Predraga Markovića za odobrenje plaćenog dopusta od 26. travnja do 11. lipnja i od 1. listopada do 12. studenog 2004. godine radi dovršetka knjige «Šibenska katedrala na razmeđu srednjega i novoga vijeka».

 

205. Molba mr.sc. Dine Milinovića za odobrenje plaćenog dopusta od 29. ožujka do 8. travnja i 17. svibnja do 4. lipnja 2004. godine radi studijskog boravka u Parizu i Münchenu vezanog za završetak doktorata.

 

206. Molba mr.sc. Jasenke Gudelj za odobrenje plaćenog dopusta od 10. listopada 2004. do 10. listopada 2005. godine radi pohađanja doktorskog studija na Scuola Studi Avanzati u Veneciji.

 

207. Molba prof. Dr. sc. Marine Milićević Bradač za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u akad. god. 2004/05.                                                                                    str. 469

 

208. Molba dr.sc. Ivana Ivasa, izv.prof. za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u zimskom semestru akademske godine 2004/2005.                                                    str. 470

 

209. Molba dr.sc. Vesne Mildner, izv.prof. za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u ljetnom semestru akademske godine 2004/2005.                                        str. 471

______

             

210. Rasprava o izboru profesora nakon navršenih 65 godina života.

 

211. Obavijesti dekana i prodekana.

 

212. Razno i postavljanje pitanja Upravi fakulteta.

 

                                                                                                            Dekan

 

 

                                                                                                Prof. dr. sc. Neven Budak

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRILOZI

 

 

 


Predmet:

Izviješće za ocjenu natječaja za izbor u znanstveno – nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija na Katedri za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju.

Prijedlog je da se dr.sc. Marina Milićević Bradač, izv. prof., izabere u zvanje redovitog profesora.

 

Zagreb, 17.studenog 2003.

Vaš Urbroj 3804-200-03-2 od 11. studenog 2003.

 

 

 

VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

 

 

 

Na svojoj sjednici od 13. listopada 2003. godine izabrali ste nas u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata Natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija, na Katedri za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju o čemu ste nas obavijestili dopisom Urbroj 3804-200-03-2., od 11. studenog 2003. godine o čemu podnosimo slijedeće izviješće:

 

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku 25. listopada 2003. prijavila se dr. sc. Marina Milićević Bradač, izvanredni profesor.

 

Na ovom ćemo mjestu u kratkim crtama iznijeti najvažnije detalje iz životopisa kandidatkinje dr. sc. Marine Milićević Bradač izvanrednog profesora, rođene 1957. u Zagrebu.

 

Kandidatkinja je u Zagrebu završila osnovnu školu i klasičnu gimanziju. Studij arheologije i klasične filologije upisala je 1975. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1980. godine i diplomirala.

Od 1983.g. radi kao postdiplomantica pripravnica za asistentske poslove na Katedri za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godinu dana nakon toga primljena je na Katedru za klasičnu arheologiju kao stručni suradnik. Magistrirala je 4. ožujka 1985.g. s radom Rimski kalendar s posebnim obzirom na njegovu epigrafsku, izvornu građu. 22. listopada 1985.g. primljena je kao znanstvena asistentica na Katedru za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

            Doktorirala je 9. lipnja 1993.g. s tezom Prethistorijski korijeni nekih aspekata grčke religije. 1994. godine upisana je u registar istraživača kao znanstvena suradnica pod matičnim brojem 128774. 14.svibnja 1996.g. izabrana je u znanstveno - nastavno zvanje docentice na Katedri za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.  9. rujna 1999.g. izabrana je u znanstveno - nastavno zvanje izvanredne profesorice za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, na Katedri za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Još kao studentica, a onda i kao nastavnica na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sudjelovala je u brojnim terenskim istraživanjima i iskopavanjima. Radila je na  lokalitetima širom Hrvatske (Vinkovci, Privlaka kod Vinkovaca, Đakovo, Stari Jankovci, Osijek, Vrgorac, Sisak, Zagreb Gornji Grad, Medulin). Od 1984. do 1990.g bila je jedan od voditelja istraživanja  lokaliteta Vučedol kraj Vukovara. Od 1999.g. redovito sudjeluje na iskopavanjima rimskog logora u Gardunu kod Trilja, a od 2001.g. na novopokrenutim iskopavanjima na Vučedolu kod Vukovara. 2003. g. bila je konzultantica na iskopavanjima u Rimu (Forum Romanum, položaj Kastorova hrama).

 

Sudjelovala je u zvanju istraživačice u dva znanstveno-istraživačka projekta pri Arheološkom zavodu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kojima su voditelji bili prof. dr. Nives Majnarić-Pandžić i prof. dr. Petar Selem. Od 1996.g. suradnica je na projektu Protohistorija i antika hrvatskog povijesnog prostora, čiji je voditelj prof. dr. Petar Selem. Isti je rad nastavljen na novom projektu Signa et Litterae – Znakovi i riječi, voditelj projekta prof. dr. Petar Selem. Rezultati znanstvenih istraživanja s navedenog projekta objavljeni su u zapaženom zborniku kojeg je uredila kandidatkinja M. Milićević Bradač 

 

Od 1996. g. do 2000.g. bila je pročelnica Odsjeka za arheologiju. 2000.g. bila je prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1998.g. je predstojnica Katedre za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu a od 2003.g. postaje voditeljica poslijediplomskog znanstvenog studija arheologije na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Marina Milićević Bradač je aktivna članica Hrvatskog arheološkog društva te kao takva promiče arheološku znanost i struku širokoj javnosti prije svega sudjelovanjem u brojnim radijskim i televizijskim emisijama.

M. Milićević Bradač govori engleski, francuski, talijanski i ruski jezik. Udata je.

 

 

 

            Znanstvena djelatnost           

 

Od posljednjeg imenovanja kandidatkinja je objavila

 

1 knjigu

5 znanstvenih radova

2 stručna rada

4 priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima

1 uredila zbornik radova

8 prikaza

2 predavanja

7 nastupa u medijima

 

Knjiga:

 

2003. godine M. Milićević Bradač je objavila knjigu  Grci na Crnom moru u izdanju  Školske knjige u Zagrebu. (600 stranica, 230 ilustracija, 50 zemljovida i planova, 574 bibliografske jedinice, indeks)

 

Predmet ove knjige je grčka kolonizacija na Crnome moru. O toj temi u hrvatskoj znanstvenoj arheološkoj bibliografiji nije do danas napisan niti jedan, jedini redak. Tim više je prikazivanje tog osebujnog antičkog svijeta bio je poseban izazov. Kojom se metodom poslužiti pri analizi  golemog broja podataka te kako odrediti cjeline? Presudila je starost i važnost pojedinih područja kolonizacije. Zbog toga se prvo opisuje sjeverna obala Ponta, budući da su se ondje nalazile najstarije i najvažnije kolonije; potom slijedi južna obala, pa zapadna i naposljetku istočna, kao posljednja i najrjeđe naseljena grčkim stanovnicima. Posebno poglavlje posvećeno je onome što su Grci znali o zaleđu Crnog mora i središnjoj Aziji, sve do Kine.

Zbog vrlo velikog opsega obuhvaćenog materijala knjiga broji 600 stranica te će njeno prikazivanje zauzeti najviše prostora u ovom izviješću. Knjiga je podijeljena na 9 poglavlja. Prvo poglavlje nosi naslov O grčkoj kolonizaciji. Ono započinje   kratkim uvodom o vremenu u kojem je započela kolonizacija, dakle o  kraju brončanog doba. Slijedi prikaz seobe Grka u Malu Aziju, nakon čega se govori o prvom spomenu Jonjana te se iznosi  problematika grčke kolonizacije. Nastavlja se opisom života u matičnoj Grčkoj, nakon čega slijedi kratak pregled razvoja i najvažnijih tipova grčkih brodova. Slijedi pregled ekonomskih odnosa između matične Grčke i Crnog mora i kako je kolonizacija Crnog mora utjecala na ekonomiju u domovini.

Drugo poglavlje nosi naslov Širenje iz Male Azije u kojem je opisano kako je tekao grčki prodor prema sjeveru i koji su polisi u tome sudjelovali. Najvažnija kolonija na sjeveru Egejskog mora bio je otok Tas. U ovom poglavlju je i vrlo zanimljivi ekskurs: Uništavanje okoliša u antici u kojem se daje se vrlo iscrpan prikaz antičkih izvora o okolišu, odnosu ljudi prema okolišu i o uništavanju koje je u antici doseglo goleme razmjere, čak dotle da postoji ocjena da je uništenje okoliša bilo cijena plaćena za slavu klasične Grčke. Uništavanje šuma počelo je već u brončanom dobu, ali je katastrofalne razmjere počelo dobivati od 8.st.pr.Kr. na dalje, što zbog gradnje sve većih brodova, paljenja drveta za drveni ugljen za potrebe prerade željeza, za gorenje keramičkih peći, naročito peći za crepove, koji su izumljeni u 8.st. u Korintu. Računa se da je svako domaćinstvo u to vrijeme trošilo dvije do tri tone drveta za loženje godišnje. Širom Sredozemlja leži između 70 i 90 milijuna tona antičke troske i računa se da je za njezinu preradu izgorjelo između 200 i 280 tisuća kvadratnih kilometara šuma.

Treće poglavlje nosi naslov Propontida – Mramorno more u kojem se bavi ovim važnim predjelom, njegovim najznamenitijim gradovima i gospodarstvenim prilikama koje su tu vladale.

Slijedi četvrto poglavlje s naslovom Gostoljubivo more. Kad se savladaju struje i nedaće u Bosporu napokon se ulazi u to more, što ga danas zovemo Crno. Grci su ga zvali jednostavno «More» (Pontos). Ponekad su imenu Pontos dodavali pridjev Eukseinos, koji znači gostoljubiv. Slijedi opis Crnog mora. Ono je vrlo duboko, mjestimično do 2200 m, ali postoji velika plitka polica u njegovom SZ dijelu, koja se proteže od delte Dunava do Krima, i ondje dubina ne prelazi 100 m i tu su se kretala najveća jata riba. More je čudno iz još jednog razloga: većina njegova vodene mase posve je mrtva. Velike rijeke koje utječu u njega unose goleme količine organskog materijala koji morske bakterije nisu stigle razgraditi – kad ima previše organskog materijala bakterije za njegovo razgrađivanje potroše sav kisik u vodi i nakon toga počnu ga uzimati iz sulfatnih jona. Na taj način stvaraju plin sumporovodik, koji je silno otrovan i ubija sve oko sebe. Ova je sumporovodikom zasićena voda teža i zato je pala na dno, dok je gornji sloj manje slan i lakši i u njemu je ostalo kisika i života. Tako se dogodilo da je na dubini od oko 100 m i niže Crno more zapravo nanos sumporovodika, bez imalo kisika i potpuno sterilno, a kako je vrlo duboko, izlazi da je 90% njegove količine vode ne samo mrtvo, nego i veoma otrovno. To dobro znaju današnji ribari koji ne bacaju mreže dublje od 85 m.

Nakon ovih podataka daje se detaljni pregled antičkih izvora o Crnom moru nakon čega je posebna pažnja posvećena  plovidbi Crnim morem u antici. Daju se udaljenosti i dani puta od točke do točke (popraćeno kartom plovidbenih putova s danima puta). Najvažniji detalj plovidbe je tzv. Kratki put, to jest plovidba poprijeko, preko Crnog mora ondje gdje je najuže, od rta Karambis na južnoj obali do rta Kriou Metopon na najjužnijoj točki Krima. Otkriće Kratkog puta nije imalo samo ekonomske, već i velike političke posljedice na gradove oko Ponta. Zahvaljujući tako brzoj komunikaciji bosporski su se kraljevi mogli upletati u zbivanja na južnom Pontu, a Farnak I. Pontski i Mitridat VI. Eupator mogli su početi sanjati o ujedinjenju cijelog Crnog mora u jedno kraljevstvo.

Slijedi peto poglavlje s naslovom Kolonije na sjevernom Pontu Ovo poglavlje počinje raspravom o obrascima kolonizacije na sjevernim obalama Ponta i o odnosima između Grka i domaćih stanovnika. To je onaj najranije i najgušće kolonizirani dio Crnog mora. Na ovom mjestu treba napomenuti da je upravo ovo područje Crnog mora arheološki najviše istraživano i o njemu postoji najopsežnija bibliografija. Međutim ova knjiga M. Milićević Bradač je jedna od rijetkih knjiga o Grcima na Crnom moru koja je koncipirana tako da se prikazuje svaki grad posebno, jedan po jedan, kako slijede od Tirasa na zapadu sjevernog Ponta, do Tanaisa na istoku sjevernog Ponta.  O svakom se gradu govori opsežno: daje se njegova povijest, ono što se o njemu zna iz izvora, te pregled materijala i arheoloških istraživanja. Sve je popraćeno brojnim ilustracijama: tlocrtima, kartama i slikama materijala.

             Na ovom mjestu istaknimo da je detaljno  istraživana hora Hersoneza, grčki katastar na Krimu, izvrsno sačuvan do danas i pomno istraživan još od 18.st. U današnje vrijeme kad je grčki katastar na Hvaru u opasnosti da bude asfaltiran, dobro je da je netko hrvatskoj publici prikazao grčki katastar na Krimu i sva ona istraživanja i pažnju koju je do danas dobio u ruskoj i svjetskoj literaturi.

Slijedi šesto poglavlje s naslovom Kolonije na južnom Pontu Ova je južna  obala manje bogata i manje pristupačna nego sjeverna. Nadalje daleko je manje istraživana i stoga je slabije poznata od sjeverne. Autorica govori o grčkim spoznajama o južnoj obali Crnog mora, o raznim narodima koji su ondje živjeli kao i o najvažnijim gradovima među kojima se ističe Sinopa, zvana i Kraljica Ponta, je najstarija kolonija na južnoj obali kao i najznačajniji grad na južnoj obali i jedan od četiri najvažnija grada na Crnom moru i jedini koji je prevladao svoje lokalno značenje i igrao ulogu u helenskoj povijesti  Herakleja Pontska.

Slijedi sedmo poglavlje Kolonije na zapadnom Pontu koje na isti način obrađuji i taj predio Crnoga mora i grčke tragove na njemu. U osmom poglavlju je identičnom metodom obrađena i Istočna obala Ponta.

Posljednje deveto poglavlje Sve dalje i dalje govori o tome kako su Grci upoznavali zemlje u zaleđu svojih gradova na Crnom moru i što su znali o narodima i zemljama koje su se prostirale daleko prema istoku. U ovom je poglavlju, potrebno je istaknuti, autorica rezimirala i predstavila te uklopila u kontekst knjige vlastiti istraživački rad. To se odnosi prije svega na komparativnom istraživanju srednjoazijskog folklora i šamanskih iskustava.

           

 

 

 

           

Osim ove gore prikazane knjige prof. M. Milićević Bradač je od posljednjeg napredovanja objavila i 5 znanstvenih radova.

 

1.

 Bromos ou Bromios – Bromo, a ne Bromije, Opuscula archaeologica 23-24, Zagreb 1999-2000, 65-76.

 

 

Od najranijeg vremena ljudi su tražili i nalazili sredstva kojima bi mijenjali svijest. Oduvijek je najomiljeniji  bio etilni alkohol zbog toga jer pojačava emocije, utječe na percepciju, lako se apsorbira u organizam i nema toksičnih posljedica (osim ako se ne popije u prevelikim količinama). Kako porijeklo, razvoj i širenje alkohola u prapovijesti još nisu dovoljno istraženi autorica se time posvetila u ovome radu koji je pokazao vrlo zanimljive rezultate. Između ostalo saznajemo i da su barbari  pili još pića od meda, jabuka i brezova soka. Sve su to relativno lagana pića i njima se dodavalo razno korijenje kad se piće koristilo u ritualima, da izazove efekte promijenjene svijesti. Isto tako saznajemo da je omladina u antici, kao i danas, eksperimentirala s opijatima – grčki nam izvori govore da je mladež u Ateni pila pivo od bunike, jakog i opasnog opijata.

 

2.

 

Treatment of the Dead at the Eneolithic Site of Vučedol, Croatia, u The Archaeology of Cult and Religion, (Peter F. Biehl & François Bertemes urednici)  Budapest 2001, 209-218

 

Članak je studija o rasporedu i karakteru grobova otkrivenih u istraživanjima Vučedola od 1984. do 1990.g. Oni se uspoređuju s grobovima vučedolske kulture koji su 1938.g. otkriveni na akropoli lokaliteta (Gradac) Na položaju Streimov vinograd, koji je bio podgrađe u odnosu na Gradac, pronađeno je 9 ukopa vučedolske kulture, 6 ih je imalo samo jednog pokojnika, jedan je imao dva pokojnika, jedan tri pokojnika, a jedan sedam pokojnika. Osim toga grobovi se pojavljuju u skupinama – grobovi 1(84) i 2(84) stoje odvojeni od skupine grobova 1-4(85), a posebno je i skupina grobova 1-3(87). Neki od njih se nalaze ispod kućnih podova. S obzirom na orijentaciju kostura, broj pokojnika i priloge u grobovima, nije se mogao ustanoviti neki opći obrazac, odnosno običaj u sahranjivanju. Neki od ukopa imaju sličnosti s grobovima ranije badenske kulture, ali neki pokazuju sličnosti s grobovima tzv. Jamnaja kulture s obala Crnog mora (naročito u položaju nekih pokojnika koji su sahranjeni s licem prema zemlji i nogama podvijenim pod tijelo).

3.

 The living, the dead and the graves, Histria antiqua 8, Pula 2002, 53-62.

 

Grob je vrlo složena predodžba i poruke što ih grobovi prenose mogu varirati od društva do društva, zavisno od simboličkih obrazaca koji trenutno prevladavaju. Ono što razlikuje jedan grob od drugoga je društveni sistem i religiozni stavovi. Možemo reći da je pogrebni ritual jedan oblik komunikacije. Ono što ne znamo je s kime oni komuniciraju: sa susjedima, živim članovima zajednice, s mrtvim kojeg se sahranjuje, s generacijama mrtvih predaka ili nekim drugim svijetom u cjelini. Autorica je postavila  pitanje: je li moguće preko grobova kao struktura govoriti o općem pogledu na svijet i o duhovnim stavovima neke zajednice? Nakon opsežne analize autorica je ustanovila  dva različita koncepta: VERTIKALNI gdje priroda funkcionira u ciklusima koji se kreću uzduž vertikalne osi koja povezuje ono iznad zemlje i ono ispod zemlje. U suprotnosti s njim je HORIZONTALNI koncept koji sve cikluse stavlja u jednu razinu na zemlji i taj svijet horizontalno ima granicu između ovog i onog svijeta. Kad su se ova dva svijeta srela pogrebni humci počeli su se pojavljivati u JI Europi. Kad su pripadnici horizontalnog pogleda na svijet počeli živjeti u stalnim naseljima izdvojili su svoje mrtve u nekropole izvan naselja. Tako se dogodilo da su i Grci u historijsko vrijeme imali veliki problem s dušom nakon smrti: nisu mogli nikako odrediti odlazi li ravno, gore ili dolje.

 

 

 

 

4.

Vučedolska golubica kao posuda, Opuscula archaeologica 26, Zagreb 2002, 71-98.

 

Jedan predmet vučedolske kulture, poznat kao tzv. Vučedolska golubica, vjerojatno je najslavniji pojedinačni arheološki nalaz iz Hrvatske. To je boca visoka 19,7 cm koja stoji na tri  nožice u obliku čepa visoke 2,5-3 cm. Njezin kapacitet je 600 ml. Već i po izradi jasno je da je to bila kultna posuda, ali autorica pokušava odgovoriti na pitanje kakva je i što je mogla sadržavati?

            Nađena je na Gradcu (Vučedol) 1938.g. u jami koja čini trokut s jamom u kojoj je nađen žrtvovani i sahranjeni jelen i tzv. Megaronom ljevača bakra.

            Dug i složen dokazni znanstveni postupak autorice pokazuje da su na vučedolskoj akropoli Gradcu mogli biti prisutni šamani, koji su svoje kultno piće mogli čuvati u isto tako naročitoj kultnoj boci.

 

 

 

 

5.

Of deer, antlers and shamans u Znakovi i riječi – Signa et Litterae,( M. Milićević Bradač urednica) Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2002, 7-42

 

Glavna tema ovog rada je nalaz pokopanog jelena s položaja Gradac, lokalitet Vučedol, 1938.g. Jelen je bio jedina pojedinačno žrtvovana i sahranjena životinja na Gradcu, za razliku od podgrađa (Streimov vinograd), gdje su nađeni žrtvovano tele, svinje i psi. Jelen je ubijen udarcem u glavu i pokopan je tako da su mu noge bile spojene, kao da su bile svezane kod papaka. Autorica raspravlja  o jelenu s Gradca (Vučedol) – njegov položaj isti je kao kod prikaza skitskih jelena u mnogo kasnije vrijeme. On se nalazi ispred Megarona ljevača bakra, a vrlo je dobro znano da su šamani i metalurzi tijesno povezani kao poznavaoci tajni onoga svijeta. Blizu jame s jelenom bila je jama u kojoj se nalazila tzv. Vučedolska golubica – boca u obliku ptice. Na tračkim i mnogim drugim prikazima ptica u jelen su zajednički simboli odlaska na onaj svijet, do te mjere da se prikazuju jeleni s rogovima koji završavaju ptičjim glavama ili ptice s jelenskim rogovima. Autorica donosi zaključak je da je ovaj jelen mogao biti žrtvovan na primjer za ritual kad je šaman u transu (a piće za postizanje transa moglo se držati u posudi u obliku ptice) morao odvesti na onaj svijet dušu vrlo važnog mrtvaca.

 

 

 

 

 

 

Uz predhodno navedenu knjigu i znanstvene rasprave dr. sc. Marina Milićević Bradač izvanredni profesor je objavila i 2 stručna rada

 

 

1.

 Ahilej, Aka Larentija, Angerona, Anna Perenna, Antesterije, Ara Pacis, Ares, Arijadna, Aristej, Arvalska braća, Auguri, Auspicije, Bona Dea, Borej, Bufonije, Cerera, Dijana, Dionis, Disciplina Etrusca, Egerija, Eleuzina, Erinije, Etruščanski bogovi, Farmakos, Fasti, Faun, Fecijali, Feriae Latinae, Flamen, Floralije, Fonto, Fornakalije, Fortuna, Furije, Geja, Genij, Geniji, Haruspicina, Heos, Hermes, Hesper, Hidra, Himera, Hton, Ilitija, Indigitamenta, Infula, Jan, Juturna, Juventa, Kamene, Kapitolij, Kardea, Karmenta, Karna, Kirka, Kolumbarij, Kompitalije, Konkordija, Konzo, Kopija, Kvirin, Labirint, Lamija, Lari, Larve, Laverna, Lektisternij, Lemuri, Leukoteja, Liber, Libitina, Lukumon, Mani, Mars, Matuta Mater, Megaron, Mesor, Milihij, Minerva, Minotaur, Mundus, Nemeza, Neptun, Nereide, Nerej, Numen, Okean, Ops, Orfej, Oritija, Palemon, Pales, Parentalije, Penati, Pilumno, Plejade, Podzemlje, Pomona, Pontifeks, Portun, Posejdon, Puteal, Rex sacrorum, Roma Dea, Sagmina, Sakrarij, Salijci, Salus publica, Saturn, Semon, Sfinga, Silen, Silvan, Sirene, Skila, Suđenice, Suman, Suovetaurilije, Tacita, Telura, Termin, Vakuna, Vates, Veiovis, Venera, Vertumno, Vesta, Viktorija, Vinalije, Volturnalije, Volturno, Vulkan, Zemlja Mati, Opći religijski leksikon, (urednik Adalbert Rebić), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.

 

 

2.

 Šamansko putovanje vučedolske golubice, Vjesnik, 7. listopada 1999.,str.16.

 

 

Marina Milićević Bradač je od posljednjeg imenovanja dala 4 priopćenja na međunarodnim skupovima.

 

1.

Vučedolska golubica kao posuda, međunarodni znanstveni skup u Vukovaru, 29-30. rujna 1999.

 

2.

The Living, the Dead and the Grave,s međunarodnom znanstveni skup The city of the dead and the city of the living, Pula 21-25 November 2000.

 

 3.

Greek Mythological Horses and the World's Boundary, međunarodni znanstveni skup European Association of Archaeologists, 7th Annual Meeting, Esslingen am Neckar, Germany, 19-23 September 2001.

 

4.

Diana and the Fawn, međunarodni znanstveni skup VIII. Internationales Colloquium über Probleme des provinzialrömischen Kunstschaffens, Zagreb 5-8. mai 2003.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stručna djelatnost

 

Prof. Milićević Bradač je i nakon posljednjeg napredovanja nastavila svoju stručnu djelatnost koja se iskazala pisanjima 8 prikaza, uređivanjem jednog znanstvenog časopisa te dvama javnim predavanjima. Osim toga imala je  7 televizijskih i radio nastupa. Ovom je djelatnošću nastojala popularizirati arheološku znanost kao što je pokazala da prati suvremena zbivanja arheološko-povijesne izdavačke produkcije.

 

Prikazi

 

1.

Mirjana Sanader, Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb 1999, Obavijesti HAD-a 31, Zagreb 1999, 131-132.

 

2.

Nenad Cambi, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj – Antika, Zagreb 2002, Obavijesti HAD-a, 24, 2002, 114-116.

 

3.

Mirjana Sanader, Antički grad u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb 2001, Vjesnik 19410, 28. studenog 2001.

 

4.

Mirjana Sanader, Arheološke studije i ogledi, Ceres, Zagreb 2002, Obavijesti HAD-a 24, 2002, 119-120

 

5.

Mirjana Sanader, Antički grad u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb 2001, Obavijesti HAD-a 33, Zagreb 2001, 138-139.

 

 

6.

Mirjana Sanader, Arheološke studije i ogledi, Ceres, Zagreb 2002, Vjesnik 14. lipnja 2002.

 

7.

Mirjana Sanader, Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb 1999, Vjesnik 18764, 2. veljače 2000.

 

8.

Mirjana Sanader, Tilurium I, Istraživanja – Forschungen 1997-2001, Zagreb 2003, Obavijesti HAD-a 35, Zagreb 2003, 105-106.

 

 

Predavanja

 

1.

javno predavanje Vučedolska golubica po pozivu u Arheološkom muzeju u Zagrebu, 21. prosinca 1999.

 

2.

javno predavanje Koji je sadržaj čuvala Vučedolska golubica po pozivu u Gradskom muzeju u Vukovaru, 19. rujna 2002.

 

 

Uređivanje

 

1. urednica zbornika Znakovi i riječi – Signa et Litterae,, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2002

 

Televizijski i radijski nastupi

 

1.

sudjelovanje u TV-emisiji Rim, moć i slava školskog programa HTV-a, 3. siječnja 2000.

2.

sudjelovanje u TV-emisji Znanstveni album o Klaudiju Klaudijanu, 27. ožujka 2000.

3.

sudjelovanje u emisiji Vučedolski kalendar III. programa Radio Zagreba, 3. prosinca 2000.

4.

sudjelovanje u TV-emisiji Zagonetni mit, 1. epizoda 5. siječnja 2001; 2. epizoda 12. siječnja 2001; 3. epizoda 17. siječnja 2001; 4. epizoda 24. siječnja 2001. Serija je poslije reprizirana u više navrata.

5.

 sudjelovanje u TV-emisiji Kult, 26. veljače 2003.

6.

sudjelovanje u emisiji prvog programa Radio Zagreba Povijest četvrtkom, o kretskoj i mikenskoj civilizaciji i arhajskoj Grčkoj, 1. epizoda 6. ožujka 2003; 2. epizoda 13. ožujka 2003; 3. epizoda 27. ožujka 2003.

7.

sudjelovanje u emisiji prvog programa Radio Zagreba Povijest četvrtkom o izborima i glasovanju u antici, 6. studenog 2003.

 

 

 

 

Nastavna djelatnost

 

 

Marina Milićević Bradač je voditeljica Katedre za klasičnu arheologiju. Na dodiplomskoj nastavi drži predavanja i seminare  iz klasične arheologije. Osim što trajno predaje kolegije koji se bave temeljnim znanjima  uvela je i nove kolegije kojima se predstavljaju najnovija istraživanja i saznanja  iz  klasične arheologije, oblasti koja je na dugačkome putu razvoja arheološke znanosti u početku bila prva i jedina a danas ostala najslavnije oblast.

Od 1996. do 2000. godine je  bila pročelnica Odsjeka za arheologiju.

2000.g. je bila  Prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

                       

2003. imenovana je voditeljicom poslijediplomskog studija na Odsjeku za arheologiju. Na poslijediplomskog studiju koji se sada nalazi u prijelomnom razdoblju zbog promjene sustava nastave, svu svoju energiju i znanje ulaže u novo oblikovanje nastave te u traženje najboljih putova u tom prijelaznom periodu na korist i nastavnka  i studenata.

 

Prof. Milićević Bradač je bila mentorica brojnim diplomskim radovima. Od posljednjeg napredovanja bila je mentorica 12 diplomskih radova koji su uspješno obranjeni te je bila mentorica dva rada koji su dobili Rektorovu nagradu:

Trenutno je mentor 3 magisterija i jednog doktorata.

           

Marina Milićević Bradač tijekom godine redovito sudjeluje na više  arheoloških iskopavanja  Svojim dugogodišnjim radnim iskustvom ali i komunikativnošću njezino je sudjelovanje uvijek dobitak za terensku ekipu. Tome su ponajmanje dva razloga: iskustvo kojim pridonosi efikasnosti tog zajedničko rada studenata, nastavnika i radnika te znanje koje je  garancija vrhunski stručno izvedeni posao. Da je tome tako svjedoči i činjenica da je ove godine bila i dio oxfordsko-talijanskog arheološkog istraživačkog tima u istraživanjima na rimskom  forumu.

 

             

 

Znanstveno istraživačka djelatnost

 

 

           

Sudjelovala je u zvanju istraživača u dva znanstveno-istraživačka projekta pri Arheološkom zavodu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kojima su voditelji bili prof. dr. Nives Majnarić-Pandžić i prof. dr. Petar Selem.

Od 1996.g. suradnik je na projektu Protohistorija i antika hrvatskog povijesnog prostora, čiji je voditelj prof. dr. Petar Selem.

 Isti je rad nastavljen na novom projektu Signa et Litterae – Znakovi i riječi, voditelj projekta prof. dr. Petar Selem.

 Prof. Milićević – Bradač je bila urednica zbornika radova ovog projekta koji je objavljen pod istim naslovom projekta. Zbornik je među čitalačkom publikom imao veliki odjek, rasprodan je u rekordnom roku a urednica priprema drugi zbornik u sklopu istoga projekta.

 

Mišljenje povjerenstva

 

Iz svega što smo prikazali o radu prof. Milićević Bradač s lakoćom se može ustanoviti njezin znanstveni i stručni napredak. Kandidatkinja je obavljala sve svoje obveze s velikim uspjehom. Od posljednjeg je napredovanja objavila jednu značajnu knjigu, napisala 5 znanstvenih radova sudjelovala na četiri međunarodna simpozija te s uspjehom vršila svoj stručni rad. Njezino je djelovanje nailazio na odjek ne samo među kolegama nego i u široj javnosti.

Bila je redovita i aktivna sudionica na međunarodnoj arheološkoj sceni čime je afirmirala hrvatsku arheološku znanost.

Kandidatkinja je dugogodišnja nastavnica koja je tijekom svoga djelovanja unaprijedila svoju nastavničku djelatnost ne samo uvođenjima novih kolegija nego i radom na arheološkim terenima gdje nastoji svoje dugogodišnje iskustvo prenijeti studentima.

 

Zbog svega što smo iznijeli u ovom izviješću, a što dovoljno ukazuje na plodnu znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost kandidatkinje, povjerenstvo smatra da je pristupnica dr. c. Marina Milićević Bradać, izv. prof. ispunila sve uvjete za izbor u zvanje redovitog profesora. To su uvjeti iz članka 42. stavka 3. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (Narodne novine – pročišćeni tekst 59/96) i članka 74. stavka 3 (Narodne novine – pročišćeni tekst 59/96) i članak 99. Zakona o visokim učilištima, te uvjeti odluke o utvrđivanju minimalnih uvjeta Rektorskog zbora Visokih učilišta Republike Hrvatske (Narodne novine br. 94/96, str. 4097) koji su gore navedeni.

 

Povjerenstvo ističe svoje zadovoljstvo, uz zahvalu Naslovu na povjerenju, predložiti Vijeću F ilozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da izvanrednu profesoricu dr. sc. Marinu Milićević Bradać izabere u znanstveno – nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija na Katedri za klasičnu arheologiju Odsjeka za arheologiju jer su za to ispunjeni svi zakonski te znanstveno stručni traženi uvjeti.

 

S poštovanjem

 

Članovi povjerenstva

Dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

 

Dr. sc. Petar Selem, red. prof.

 

Dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru

 

 


Dr. sc. Marina Milićević Bradač, izv. prof.

Odsjek za arheologiju

Filozofski fakultet, Zagreb

I. Lučića 3

Zagreb, 4. studenog 2003.

 

3a. POPIS RADOVA

DO ZAKLJUČENJA POSLJEDNJEG NATJEČAJA 1999.g.

 

Knjige:

1. Marina Milićević, Rimski kalendar, Latina et Graeca, Zagreb 1989, 145 strana, 3 ilustracije (knjiga nema ISBN broja).

2. Marina Milićević, KLAUDIJE KLAUDIJAN, Otmica Prozerpine, prijevod, komentar i studija. Zagreb, Latina et Graeca, 1997, 267 strana

(ISBN 953-6565-01-3)

 

Znanstveni radovi:

1. Marina Milićević, «Rekonstrukcija ženske odjeće u eneolitiku međuriječja Dunava, Drave i Save», Opuscula archaeologica 9, Zagreb 1984, 1-22.

2. Marina Milićević, «Tum Stygio regi nocturnas inchoat aras, Verg. Aen. 6. 252», Opuscula archaeologica 11-12, Zagreb 1987, 27-29.

3. Marina Milićević, «Rekonstrukcija ženske odjeće u vučedolskoj kulturi», VUČEDOL, Treće tisućljeće pr.Kr. Katalog izložbe, Zagreb 1988, 27-29.

4. Marina Milićević, «Religija vučedolske kulture», VUČEDOL, Treće tisućljeće pr.Kr. Katalog izložbe, Zagreb 1988, 30-31.

5. Marina Hoti, «Novi nalazi konsekrativnih rogova na Vučedolu», Opuscula archaeologica 14, Zagreb 1989, 33-42.

6. Marina Hoti, «Jedna posuda vučedolske kulture s posebnim obzirom na cjevaste vaze», Opuscula archaeologica 16, 1992, 133-164.

7. Marina Hoti, «Sisak u antičkim izvorima», Opuscula archaeologica 16, Zagreb 1992, 133-163.

8. Marina Hoti, «Vučedol-Streimov vinograd: magijski ritual i dvojni grob vučedolske kulture», Opuscula archaeologica 17, Zagreb 1993, 183-203.

9. Marina Hoti, «'A Girl picking flowers' from Stabiae», Opuscula archaeologica 18, Zagreb 1994, 115-132.

10. Marina Hoti, «The Culture of Vuchedol and the Question of Prehistoric Roots of Some Traits of the Greek Religion», SVETI MESTA NA BALKANITE, Zbornik Meždunarodnij univerzitetski seminar za balkanistični poručavanija, Jugozapadni univerzitet Neofit Rilski, Blagoevgrad – UNESCO, Blagoevgrad (Bulgaria) 1996, 288-296 (ISBN 954-8317-42-7).

11. Marina Hoti, «Corynthian style in relation to open and closed space», Histria antiqua 1, Pula 1997, 175-180.

 

Stručni radovi:

1. Marina Milićević, «Što se do sad čekalo s otvaranjem kamenoloma u Gabeli?», Troja i kako je steći, Latina et Graeca, Zagreb 1988, 29-33.

2. Marina Hoti, «Vučedol», The War in Croatia, Archaeological Sites, Handbooks of cultural affairs, vol. 5, Ministry of Education and Culture, Zagreb, April 1992, 52-55.

3. Marina Milićević, Leksikon Leksikografskog zavoda, drugo izdanje. Urednik rubrike arheologija i autor svih natuknica o arheologiji, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1997.

 

Prikazi:

1. Marina Milićević, prikaz: Prinosi Odjela za arheologiju Centra za povijesne znanosti, Obavijesti HAD-a 18, 1986, 33-35.

2. Marina Milićević, prikaz knjige Damir Salopek, Transkripcija i adaptacija grčkih imena, Obavijesti HAD-a 20, 1988, 137.

3. Marina Milićević, prikaz knjige Mirjana Sanader, Kerber u antičkoj umjetnosti, Latina et Graeca 29, 1987, 106-108.

4. Marina Hoti, Prikaz: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. serija, vol. XXI (Zagreb 1988), Obavijesti HAD-a 21, 1989, 55.

5. Marina Hoti, Prikaz skupa «Sisak – više od 2000 godina postojanja», Obavijesti HAD-a 21, 1989, 27.

6. Marina Hoti, prikaz Helene P. Foley, The Homeric Hymn to Demeter. Translation, Commentary and Interpretative Essays, Princeton Univ. Press 1994, Opuscula archaeologica 18, Zagreb 1994, 197-198.

7. Marina Hoti, prikaz Rajka Makjanić ed. Siscia-Pannonia Superior: Remza Koščević, Finds and Metalwork Production & Rajka Makjanić, Terra Sigillata, BAR International Series 621, Oxford 1995, Opuscula archaeologica 19, Zagreb 1995, 137.

8. Marina Hoti, prikaz Arheološki radovi i rasprave 12, Zagreb 1996, Obavijesti HAD-a 28, 1996, 80-82.

9. Marina Milićević, prikaz Luigi Malerba, Itaka per sempre, Milano 1997, Obavijesti HAD-a 30, 1998, 106-109.

 

Međunarodni znanstveni skupovi:

1. Sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu «Holy places in the Balkans» u Banskom, Bugarska, od 28.2. do 3.3.1995. S referatom «Vučedol culture and the question of prehistoric roots of some traits of the Greek Religion». Skup je organiziralo Sveučilište Neofit Rilski iz Blagoevgrada u suradnji s UNESCO-m.

2. Sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu «Urban and Landscape Archaeology» u Medulinu, 7-10.12.1995. s referatom «Corynthian Style in Relation to Open and Closed Space».

3. Sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu European Association of Archaeologists, Third Annual Meeting, Ravenna 24-28.9.1997. s referatom «Treatment of the Dead on the Eneolithic Site of Vučedol, Croatia».

 

Znanstveni skupovi:

1. Sudjelovanje na znanstvenom skupu Sisak-više od 2000 godina postojanja, s referatom po pozivu «Sisak u antičkim izvorima», 5-7.10.1989.

 

Ostalo:

1. Marina Milićević, referat po pozivu: «Turska kosa i moguće paralele u grčkom svijetu», održan u Gradskom muzeju u Karlovcu 5.6.1991.g.

2. Marina Hoti, Povijest opeke za TV- seriju «U obnovi Hrvatske» emitiranu 3.3.1992.

3. Marina Hoti, autor i scenarist TV-emisije «Arheologija i rat», emitirane 29.4.1992.

4. Marina Milićević, suradnik na scenariju i sudionik u TV-seriji «Vučedolski osvajači», tri epizode, emitirane prvi put 21.3, 1.4, 18.4. 1989. i poslije reprizirane u mnogo navrata i otkupljene za mnoge svjetske stanice (npr. Discovery Channel)

5. Marina Hoti, Rimske ceste u Dalmaciji, za TV-emisiju o Jadranskoj autocesti, 1990.

6. Marina Hoti, Grčka religija i mitologija, sudjelovanje u emisiji obrazovnog programa Radio Zagreba, Prvi program «Heleni traju», 29.3, 5.4, 12.4. 1990.

7. Koautor izložbe «Arheologija i rat» otvorene 9.4.1992.

8. Marina Hoti, stručni suradnik u izložbi «Golubica, prošlost za budućnost», otvorenoj 27.5.1998. u Gradskom muzeju u Vukovaru, kao autor teksta i izložaka o kultnom i religioznom značenju tzv. Vučedolske golubice.

9. Marina Hoti, «Djelatnost Odsjeka za arheologiju i Arheološkog zavoda tijekom 1996.g.», Opuscula archaeologica 21, Zagreb 1997, 255-258.

10. Marina Hoti, «Djelatnost Odsjeka za arheologiju i Arheološkog zavoda tijekom 1997.g.», Opuscula archaeologica 22, Zagreb 1998.

 

 

 

3b. POPIS RADOVA

NAKON ZAKLJUČENJA POSLJEDNJEG NATJEČAJA 1999.g.

 

Knjiga:

1. Marina Milićević Bradač, Grci na Crnom moru, Zagreb, Školska knjiga 2003, 600 strana, 230 ilustracija, 50 zemljovida (ISBN 953-0-61553-1; šifra knjige 61553).

 

Znanstveni radovi:

1. Marina Milićević Bradač, «Bromos ou Bromios – Bromo, a ne Bromije», Opuscula archaeologica 23-24, Zagreb 1999-2000, 65-76.

2. Marina Milićević Bradač, «Treatment of the Dead at the Eneolithic Site of Vučedol, Croatia», u Peter F. Biehl & François Bertemes ur. The Archaeology of Cult and Religion, Archaeolingua, Budapest 2001, 209-218

(ISBN 963 8046 38 4).

3. Marina Milićević Bradač, «The living, the dead and the graves», Histria antiqua 8, Pula 2002, 53-62.

4. Marina Milićević Bradač, «Vučedolska golubica kao posuda», Opuscula archaeologica 26, Zagreb 2002, 71-98.

5. Marina Milićević Bradač, «Of deer, antlers and shamans» u M. Milićević Bradač ur. Znakovi i riječi – Signa et Litterae, Zbornik projekta «Protohistorija i antika hrvatskog povijesnog prostora», (voditelj projekta prof. dr. Petar Selem), Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2002, 7-42

(ISBN 953-169-071-5).

 

Sručni radovi:

1. Marina Milićević Bradač, «Šamansko putovanje vučedolske golubice», Vjesnik, 7. listopada 1999.

2. Marina Milićević Bradač, tekstovi u Općem religijskom leksikonu, ur. Adalbert Rebić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.

(ISBN 953-6036-66-5). Članci:

Ahilej, Aka Larentija, Angerona, Anna Perenna, Antesterije, Ara Pacis, Ares, Arijadna, Aristej, Arvalska braća, Auguri, Auspicije, Bona Dea, Borej, Bufonije, Cerera, Dijana, Dionis, Disciplina Etrusca, Egerija, Eleuzina, Erinije, Etruščanski bogovi, Farmakos, Fasti, Faun, Fecijali, Feriae Latinae, Flamen, Floralije, Fonto, Fornakalije, Fortuna, Furije, Geja, Genij, Geniji, Haruspicina, Heos, Hermes, Hesper, Hidra, Himera, Hton, Ilitija, Indigitamenta, Infula, Jan, Juturna, Juventa, Kamene, Kapitolij, Kardea, Karmenta, Karna, Kirka, Kolumbarij, Kompitalije, Konkordija, Konzo, Kopija, Kvirin, Labirint, Lamija, Lari, Larve, Laverna, Lektisternij, Lemuri, Leukoteja, Liber, Libitina, Lukumon, Mani, Mars, Matuta Mater, Megaron, Mesor, Milihij, Minerva, Minotaur, Mundus, Nemeza, Neptun, Nereide, Nerej, Numen, Okean, Ops, Orfej, Oritija, Palemon, Pales, Parentalije, Penati, Pilumno, Plejade, Podzemlje, Pomona, Pontifeks, Portun, Posejdon, Puteal, Rex sacrorum, Roma Dea, Sagmina, Sakrarij, Salijci, Salus publica, Saturn, Semon, Sfinga, Silen, Silvan, Sirene, Skila, Suđenice, Suman, Suovetaurilije, Tacita, Telura, Termin, Vakuna, Vates, Veiovis, Venera, Vertumno, Vesta, Viktorija, Vinalije, Volturnalije, Volturno, Vulkan, Zemlja Mati.

 

Prikazi:

1. Marina Milićević Bradač, prikaz, Mirjana Sanader, Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb 1999, Obavijesti HAD-a 31, Zagreb 1999, 131-132.

2. Marina Milićević Bradač, prikaz, Mirjana Sanader, Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb 1999, Vjesnik 18764, 2. veljače 2000.

3. Marina Milićević Bradač, prikaz, Mirjana Sanader, Antički grad u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb 2001, Vjesnik 19410, 28. studenog 2001.

4. Marina Milićević Bradač, prikaz, Mirjana Sanader, Antički grad u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb 2001, Obavijesti HAD-a 33, Zagreb 2001, 138-139.

5. Marina Milićević Bradač, prikaz, Mirjana Sanader, Arheološke studije i ogledi, Ceres, Zagreb 2002, Obavijesti HAD-a 24, 2002, 119-120.

6. Marina Milićević Bradač, prikaz Mirjana Sanader, Arheološke studije i ogledi, Ceres, Zagreb 2002, Vjesnik 14. lipnja 2002.

7. Marina Milićević Bradač, prikaz, Nenad Cambi, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj – Antika, Zagreb 2002, Obavijesti HAD-a, 24, 2002, 114-116.

 

Međunarodni znanstveni skupovi:

1. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu Vukovar, 29-30. rujna 1999, s referatom «Vučedolska golubica kao posuda».

2. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu The city of the dead and the city of the living, Pula 21-25 November 2000, s referatom «The Living, the Dead and the Graves».

3. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu European Association of Archaeologists, 7th Annual Meeting, Esslingen am Neckar, Germany, 19-23 September 2001, s referatom «Greek Mythological Horses and the World's Boundary»

4. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu VIII. Internationales Colloquium über Probleme des provinzialrömischen Kunstschaffens, Zagreb 5-8. mai 2003, s referatom «Diana and the Fawn».

 

 

Ostalo:

1. Marina Milićević Bradač, urednica zbornika Znakovi i riječi – Signa et Litterae (Zbornik projekta «Protohistorija i antika hrvatskog povijesnog prostora») (voditelj projekta prof. dr. Petar Selem), Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2002 (ISBN 953-169-071-5).

2. Marina Milićević Bradač, javno predavanje «Vučedolska golubica» po pozivu u Arheološkom muzeju u Zagrebu, 21. prosinca 1999.

3. Marina Milićević Bradač, javno predavanje «Koji je sadržaj čuvala Vučedolska golubica» po pozivu u Gradskom muzeju u Vukovaru, 19. rujna 2002.

4. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje u TV-emisiji «Rim, moć i slava» školskog programa HTV-a, 3. siječnja 2000.

5. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje u TV-emisji «Znanstveni album» o Klaudiju Klaudijanu, 27. ožujka 2000.

6. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje u emisiji «Vučedolski kalendar» III. programa Radio Zagreba, 3. prosinca 2000.

7. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje u TV-emisiji «Zagonetni mit», 1. epizoda 5. siječnja 2001; 2. epizoda 12. siječnja 2001; 3. epizoda 17. siječnja 2001; 4. epizoda 24. siječnja 2001. Serija je poslije reprizirana u više navrata.

8. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje u TV-emisiji «Kult», 26. veljače 2003.

9. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje u emisiji prvog programa Radio Zagreba «Povijest četvrtkom», o kretskoj i mikenskoj civilizaciji i arhajskoj Grčkoj, 1. epizoda 6. ožujka 2003; 2. epizoda 13. ožujka 2003; 3. epizoda 27. ožujka 2003.

10. Marina Milićević Bradač, sudjelovanje u emisiji prvog programa Radio Zagreba «Povijest četvrtkom» o izborima i glasovanju u antici, 6. studenog 2003.

 

 


Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

 

 

 

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

 

 

 

Fakultetsko vijeće imenovalo nas je na sjednici od 8. veljače 2004. godine u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u suradničko zvanje asistenta za područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Katedri za filozofsku antropologiju u Odsjeku za filozofiju te podnosimo ovaj

 

 

Izvještaj

 

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku 22. veljače 2004. prijavili su se: Mladen Planinc, mr.sc. Marijan Krivak, Tonči Valentić i Mato Bartulica.

 

Mladen Planinc rođen je u Zagrebu 1979. gdje je završio gimnaziju. Studij filozofije te hrvatskog jezika i književnosti upisao je 1998. a diplomirao 2003 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski trogodišnji doktorski studij filozofije upisao je na istom fakultetu 1. prosinca 2003. Govori engleski, njemački i ruski jezik. Nezaposlen je i regulirao je vojnu obvezu.

Mladen Planinc bio je vrlo uspješan student, koji se je isticao aktivnim pristupom u seminarima i natprosječnim uspjehom na ispitima (prosječna ocjena cjelokupnog studija je 4,86, a studija filozofije 5,0) i izvrsnim diplomskim radom. Kao student nagrađen je 2001. nagradom «Pavao Vuk-Pavlović» za rad «Spoznajna teorija i metafizika u djelu Pavla Vuk-Pavlovića». Za vrijeme studija pokazivao je interes za ontologijske, spoznajnoteorijske i filozofsko-antropologijske probleme. U diplomskom radu bavio se je Diltheyem, Heideggerom i Hartmannom, a središnji dio toga rada objavljen je u časopisu «Filozofska istraživanja». Objavio je radove i pet recenzija i prikaza u časopisima «Filozofska istraživanja», «Republika» te «Metodički ogledi». U okviru poslijediplomskog studija, u dogovoru s mentorom, usmjerio se je na rad o transcendentalnoj antropologiji.

 

 

Pristupnik Marijan Krivak rođen je 1963. u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju. Diplomirao je studije filozofije i komparativne književnosti 1990. a magistrirao na poslijediplommskom studiju filozofije 1998. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao urednik u časopisu «Filozofska istraživanja»,  objavio je knjigu Filozofisjko tematiziranje postmoderne (Zagreb 2000) i veći broj radova na raznovrsne filozofske teme. Sudjeluje u projektu «Filozofija spoznaje  Stjepana Zimmermanna»  radom o filozofiji L.Wittgensteina. Smatramo da su prvenstveno kandidatova dob – navršio je 40 godina života – i njegovo orijentiranje na druge filozofske probleme činjenice koje ne idu u prilog njegova izbora u zvanje asistenta na Katedri za filozofsku antropologiju.

 

Pristupnik Tonči Valentić rođen je u Zagrebu 1976. Tu je završio gimnaziju i s visokim prosjekom diplomirao studije komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu. Bavio se je raznolikim djelatnostima na području izdavaštva i publicistike, radi kao urednik filozofske biblioteke u izdavača Jesenski i Turk iz Zagreba, objavio je veći broj radova na razne teme i u raznovrsnim publikacijama. Apsolvent je poslijediploskog studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

 

Pristupnik Mato Bartulica  1978 u Saint Joseph, Missouri (SAD). Završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Zagrebu. Studirao je na Franciscan University of Steubenville (Ohio, SAD) filozofiju i klasičnu filologiju i magistrirao na istom sveučilištu na temu iz kulturalne antropologije. Nije priložio popis radova, a priložena fakultetska diploma nije nostrificirana.

 

Na temelju navedenih podataka vidljivo je da su se na ovaj natječaj javili mahom vrsni kandidati. Povjerenstvo smatra da Mladen Planinc svojom dobi, pokazanim rezultatima u studiju i već objavljenim radovima, širinom i temeljitošću filozofskih interesa te jasnom orijentacijom spram problematike filozofske antropologije predstavlja vrlo perspektivnog mladog znanstvenika koji najbolje odgovara potrebama Katedre za filozofsku antropologiju Odsjeka za filozofiju. Predlažemo Fakultetskom vijeću da Mladena Planinca izabere u suradničko zvanje asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Katedri za filozofsku antropologiju u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

 

 

 

U Zagrebu, 16. ožujka 2004                         Stručno povjerenstvo:

 

                                                                     Dr. Hotimir Burger, red. prof.

 

                                                                     Dr. Branko Despot, red. prof.

 

                                                                     Dr. Lino Veljak, red. prof.


Žarko Puhovski, red. prof.

Boris Kalin, red. prof. u miru

Lino Veljak, red. prof.

 

                        Fakultetskomu vijeću Filozofskoga fakulteta

 

                        Na sjednici Vijeća održanoj 13. listopada 2003. imenovani u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnoga natječaja za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofije, za predmet Metodika filozofije u Odsjeku za filozofiju, podnosimo sljedeći

                       

Izvještaj

 

                        Na natječaj objavljen u «Vjesniku» 25. listopada 2003. prijavio se je samo jedan kandidat, mr. sc. Raul Raunić.

                        Raul Raunić rođen je 30. rujna 1959. u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Pazinu, proglašen i za najboljega učenika škole 1978. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu upisao je 1978. sociologiju i filozofiju (oboje kao A predmete). Diplomirao je 1983, s prosjekom ocjena na dodiplomskome studiju koji je iznosio 4,75 - na studiju filozofije prosjek mu je bio 4,91.

                        Od 1984. radi kao profesor u Poljoprivredno-prehrambenome obrazovnom centru u Zagrebu, zatim u Centru za idejno-teorijski rad, također u Zagrebu, kao stručni suradnik za filozofiju i socijalnu teoriju, pa ponovno kao profesor u Poljoprivredno-prehrambenome centru i, od listopada 1992. do danas, kao profesor filozofije, logike, etike i sociologije u XII. gimnaziji u Zagrebu.

                        U lipnju 1997. promaknut je u zvanje srednjoškolskoga profesora-mentora, a u lipnju 2002. u najviše zvanje za srednjoškolske profesore, zvanje profesora-savjetnika. U travnju 2002. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekao je akademski stupanj magistra znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filozofija. Magistarski rad «Pretpostavke liberalnog shvaćanja pojedinca u srednjovjekovnoj i novovjekovnoj filozofiji» obranio je s odličnim uspjehom. Sinopsis i pristupnicu za izradu disertacije predao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu u lipnju 2003.

                        Kandidat je u svojem gotovo dvadesetogodišnjem nastavnom iskustvu predavao veći broj predmete koji pripadaju tzv. društvenoj grupi, za što je dobivao najviše ocjene prosvjetnih inspektora, nadzornika i savjetnika. Od akademske godine 199./96. svake je godine biran za jednoga od mentora «Metodike nastave filozofije». Ostvario je jednogodišnja mentorstva u programima pripravničkoga staža s petoro profesora. Bio je i predsjednikom Komisije za polaganje stručnih ispita. Metodička je znanja usavršavao i sudjelovanjem u seminarima «Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje»

Od akademske godine 1997./98. do 1999./2000. predavao je kolegij «Etika» na Odsjeku za izobrazbu učitelja i Odsjeku za izobrazbu odgojitelja Učiteljske akademije u Zagrebu. U nekoliko ga je mandata Ministarstvo prosvjete i sporta imenovalo u povjerenstvo za ocjenu udžbenika i drugih izdanja iz područja etike, filozofije i logike. Napisao je recenzije za tri udžbenika i jedan priručnik. Bio je također i član Povjerenstva za izradu nastavnoga programa etike u srednjim školama. Od travnja 2003. voditelj je Županijskoga i gradskog stručnog vijeća nastavnika etike.

Objavio je veći broj stručnih radova u časopisima «Metodički ogledi», «Filozofska istraživanja», «Naše teme», «Kulturni radnik», «Politička misao» i «Školske novine» (bibliografija u prilogu). Redakcija edicije «Filozofska istraživanja» prihvatila mu je magistarski rad za objavljivanje. Sudjelovao je u radu većega broja stručnih i znanstvenih skupova.

Iz prijave kandidata Raula Raunića, te iz priložene dokumentacije razvidno je da zadovoljava sve uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača određene čl. 80, st. 1 Zakona o visokim učilištima i uvjete Rektorskoga zbora («Narodne novine» 59/96.). Dapače, pažljivije razmotren stručni životopis Raula Raunića, njegove akademske kvalifikacije, kao i objavljeni radovi upućuju na zaključak da je njegova kvalificiranost na području nastave filozofije ne samo formalne, nego, u potpunosti, i sadržajne naravi.  Zbog svega ovoga, Povjerenstvo predlaže RAULA RAUNIĆA za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Metodika nastave filozofije u Odsjeku za filozofiju.

 

Zagreb, 10. veljače 2004.

 

 

(dr. sc. Žarko Puhovski, red. prof.)

 

(dr.  sc. Boris Kalin, red. prof. u miru)

 

(dr. sc. Lino Veljak, red. prof.)


mr. sc. Raul Raunić

 

Popis objavljenih radova:

 

 

         Uz magistarski rad, opsega 284. stranice, koji je prihvaćen za objavljivanje u biblioteci «Filozofskih istraživanja» (vidi priložene potvrde),  objavio sam sljedeće recenzije i radove:

 

     U časopisu «Metodički ogledi» objavio sam radove:

    

         - «Moralne dvojbe i etička refleksija», br.15., 2001., str. 45-53.,
         - «Čemu nas etika može i treba poučavati?», br.16., 2002., str.65-77.
         - Je li školsko poučavanje u moralnom odgoju indoktrinacija i

            manipulacija?»; «Što treba biti metodičko uporište nastavnog predmeta

            etika?»; i tri polemička priloga o temi «Nastava etike u srednjim

            školama», br. 17., 2003.        

         - recenziju udžbenika V. Šipuš, «Etika: udžbenik za IV. razred                                                        
           gimnazije», br.13.,  2001., str. 133-136.

         

        U časopisu «Filozofska istraživanja» objavio sam recenzije knjiga :

       

         -  Joseph Raz, «The Morality of Freedom», br. 44., 1992., str.276-280.

         -  Boris Kalin, «Povijest filozofije», (XX. izmijenjeno i dop.izdanje),                                                            

             br.  65., 1997.,  str. 485-486.


    U časopisu «Naše teme» objavio sam sljedeće recenzije i radove:

        

         - Umberto Cerroni, «Uvod u društvenu znanost», br. 11., 1984.,                      

            str.2555- 2560.
         - Harold Laski, «Sloboda u modernoj državi», br.3-4., 1986., str.545-                      

            548.
         - «Marx nakon sto godina», (ur. R. Kalanj), br.9., 1986., str.1453-1458.
         - Perry Anderson, «Razmatranja o zapadnom marksizmu», br.12.,1986.,  

           str.2190- 2194.
         - Roy Medvedev, «Lenjinizam i zapadni socijalizam», br. 12.,                     

           1987.,str.2190-2195.

         - «Desubjektivizacija obrazovanja i treća tehnološka revolucija»,

              izlaganje na  okruglom stolu «Naših tema», br.1-2, 1988., str.232-

              235.
         - Christopher Pierson, «Marxist Theory and Democratic Politics»,                 

            br.12., 1988., str. 3102-3120. (klasificirano kao izvorni znanstveni           

            članak)

         - «Tom Bottomore. «Sociology and Socialism», br.4., 1989., str.910-

              915. (klasificirano kao izvorni znanstveni članak).

   

 

 

    U časopisu «Kulturni radnik» objavio sam recenzije sljedeće stručne   

         literature:
        

 

         - «Sociološka misao Henrija Lefebvrea», recenzija knjige R. Kalanja        

            «Revolucija i svakidašnjica», br.1., 1987., str.149-154.

         - «Analitički ključ za Marxove aporije?», recenzija zbornika «Marxist

            Theory», (ed. Alex Callinicos), Oxford University Press, Oxford,   

             1989. , br. 5., 1990.

 

 

    U časopisu «Politička misao» objavio sam recenziju knjige: 

 

        - Norberto Bobbio, «Liberalizam i demokracija», br. 3., 1992.

 

    U knjizi «Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj» II. dio, Zaklada Friedrich      

         – Naumann, Zagreb, 1999., objavio sam polemičke priloge: str. 523-

            525; 533-536; 543-545.

 

 

    U knjizi «Dileme obrazovanja za demokraciju : što će škola demokraciji –      

         što će demokracija školi?», Heinrich Böll Stiftung, Zagreb, 2003.,   

         objavio sam prilog «Odumire li država na krivim mjestima? Kriza

         političkog autoriteta javnog školstva», str. 115-120.

 

 

Za časopis «Filozofska istraživanja» pripremam za objavljivanje znanstveni

         rad s međunarodnog znanstvenog skupa 12. Dani Frane Petrića –

         «Demokracija i etika», pod naslovom «Politička etika: između sukoba

           vrednota i općeg dobra».

 

 


 

Odsjek za germanistiku

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

 

FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA

U ZAGREBU

 

 

Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta na sjednici od 8. prosinca 2003. godine imenovani smo u Stručno povjerenstvo koje će prosuditi rezultate javnog natječaja za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana germanistika, za predmet Njemačka književnost na Katedri za njemačku književnost u Odsjeku za germanistiku, te podnosimo sljedeći

 

 

                                                                        I Z V J E Š T A J

 

            Na natječaj objavljen u “Vjesniku” od 30. prosinca 2003. godine prijavio se samo jedan pristupnik, dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić, diplomirani germanist i komparatist iz Zagreba, koji je zaposlen na radnom mjestu asistenta na Katedri za njemačku književnost u Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Svjetlan Lacko Vidulić rođen je 1968. godine u Zagrebu. Nakon školovanja u rodnom gradu, studirao ja njemački jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij je završio 1993. godine, da bi već sljedeće godine započeo poslijediplomski studij književnosti, također na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Na prijedlog svog mentora, profesora Viktora Žmegača, dobitnika Herderove nagrade za 1993. godinu, Lacko Vidulić dobio je stipendiju za jednogodišnji studij na Sveučilištu u Beču.

 

Studijski boravak u austrijskoj sredini odredio je pristupnikove istraživačke interese: u magistarskoj radnji, koju je obranio 1998. godine, obradio je tako rane, naturalističke drame Hermanna Bahra, jednoga od vodećih predstavnika bečke moderne. I u doktorskom radu Lacko Vidulić se dotiče tog razdoblja austrijske književnosti, no ovaj puta riječ je o Arthuru Schnitzleru i Hugu von Hofmannsthalu, paradigmatskim autorima epohe. Njihova mu djela služe kao ishodište za središnji dio teze, za raspravu o fenomenu ljubavi i spolnosti u romanima nekoliko austrijskih spisateljica objavljenim u devedesetim godinama 20. stoljeća. Disertaciju, koja nosi naslov «Geschlechter- und Liebesdiskurs in der österreichischen Literatur Ende des 19. und Ende des 20. Jahrhunderts» kandidat je uspješno obranio 2003. godine.

 

Na Katedri za njemačku književnost u Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lacko Vidulić počinje raditi 1994. godine u svojstvu mlađeg asistenta. 1998. godine stekao je status asistenta na istom fakultetu, a na tom mjestu radi i danas. U nastavi kandidat je postigao zapažene uspjehe: predavao je sve kolegije u pripremnom dijelu studija književnosti u Odsjeku za germanistiku (Uvod u studij književnosti, Književni proseminar II), a razradio je i posve novi koncept za književni proseminar na prvoj godinu studija koji su potom prihvatili i novopridošli asistenti na Katedri. U novije vrijeme pristupnik uspješno vodi i književni seminar na višim godinama studija.

 

Na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu Lacko Vidulić nastupio je sa zapaženim referatima, a potkraj prošle godine i sam je bio suorganizator simpozija o austrijskom književniku Thomasu Bernhardu u Zagrebu. Održao je nekoliko gostujućih predavanja u inozemstvu (Graz, Salzburg), a stručno se usavršavao – osim u Beču – i na sveučilištima u Dresdenu, Essenu, Grazu i Salzburgu.

 

Popis Vidulićevih znanstvenih radova – objavljenih redom u uglednim inozemnim i domaćim periodičnim publikacijama – potvrđuje ranije spomenutu usredotočenost na austrijsku književnost na posljednjim dvama prijelomima stoljeća. Valja napomenuti da pristupnikovi radovi predstavljaju vrijedne i hrabre iskorake u manje poznata ili posve neistražena područja, bilo da je riječ o ranim dramama Hermanna Bahra ili pak o romanima suvremenih austrijskih spisateljica poput Marlene Streeruwitz, Ingrid Puganigg i Lilian Faschinger. U navedeni istraživački interes uvjerljivo se uklapa i njegovo bavljenje hrvatskom književnicom njemačkog jezika Camillom Lucernom (u okviru znanstvenog projekta «Hrvatsko-njemačke književne veze») ili pak austrijskim piscem Thomasom Bernhardom.

 

Impresivan je i popis Vidulićevih stručnih radova i recenzija, mahom objavljenih u «Zagreber Germanistische Beiträge», germanističkom godišnjaku u čijem uređivanju pristupnik već godinama aktivno sudjeluje. Naposljetku valja istaknuti i ustrajan kandidatov rad na leksikografskim projektima, npr. na «Leksikonu stranih pisaca», te na prevođenju važnih tekstova s područja njemačke književnosti i kulture.

 

Povjerenstvo predlaže da se dr. sc. Svjetlan LACKO VIDULIĆ izabere za višeg asistenta na Katedri za njemačku književnost u Odsjeku za germanistiku (znanstveno područje humanističkih znanosti).

 

 

 

 

Zagreb, 17. ožujka 2004.

 

 

Dr. Marijan Bobinac, red. profesor

 

 

Dr. Viktor Žmegač, prof. emeritus

 

 

Dr. Dragutin Horvat, izv. profesor

 

 

Izvještaj prihvaćen na sjednici Vijeća Odsjeka za germanistiku 23.3.2004.

 


Katedra za bibliotekarstvo

Odsjek za informacijske znanosti

6. ožujka 2004.

Predmet: Ocjena rezultata javnog natječaja

za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta

za znanstveno područje društvenih znanosti,

polje informacijske znanosti, grana bibliotekarstvo

 

 

 

 

Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta

 

 

 

 

        Na sjednici održanoj 26. siječnja 2004. Fakultetsko vijeće imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana bibliotekarstvo, na Katedri za bibliotekarstvo u Odsjeku za informacijske znanosti. Na natječaj objavljen u Vjesniku 30. siječnja 2004. javila su se dva kandidata: dr. sc. Radovan Vrana i Nives Trconić. Nakon uvida u pristiglu dokumentaciju Vijeću podnosimo sljedeći

 

IZVJEŠTAJ

 

        Dr. sc. Radovan Vrana rođen je 1970. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Godine 1989. upisao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij informatologije smjer bibliotekarstvo i studij engleskog jezika i književnosti. Diplomirao je 1996. i iste je godine izabran za znanstvenog novaka na projektu prof. dr. sc. Aleksandra Stipčevića “Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske pisane baštine”. Godine 1997. upisao je poslijediplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu, koji je završio obranom magistarskog rada pod naslovom “Načela i postupci oblikovanja digitalne knjižnice”. Doktorski rad pod naslovom “Utjecaj mrežnih izvora informacija na razvoj znanstvene komunikacije u društvenim znanostima u Hrvatskoj” uspješno je obranio 2003. godine.

 

        Od 1998. godine sudjeluje u nastavi na studiju bibliotekarstva za redovite i izvanredne studente održavanjem vježbi iz predmeta Knjižnično poslovanje i upravljanje. Pomagao je prof. dr. sc. Tatjani Aparac-Jelušić u održavanju nastave iz predmeta Informacijska služba i Uvod u informacijske djelatnosti. Do 2001. godine držao je vježbe iz predmeta Informacijska tehnologija na izvanrednom studiju bibliotekarstva.

 

        Samostalno ili u koautorstvu objavio je trideset znanstvenih i stručnih radova. Dobitnik je nagrade “Eva Verona”, koju dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo mladim knjižničarima za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke za 2000. godinu. Dobio je i nagradu za najbolju prezentaciju rada na Četvrtoj međunarodnoj CARNET-ovoj korisničkoj konferenciji (CUC 2002) održanoj u Zagrebu. Sudjelovao je na više znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatskoga knjižničarskog društva i uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske.

 

        Što se tiče dosadašnjeg sudjelovanja u nastavi i drugim obvezama, dužni smo ukazati i na to da kandidat češće nije bio pripravan na suradnju. Tako i nije uvijek prihvatio svaku povjerenu mu zadaću, već je sebi zadržao pravo da bira poslove koje će obaviti.

       

        Druga kandidatkinja, Nives Trconić, rođena je u Zagrebu 1978. godine. Diplomirala je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu smjer kroatologija i sociologija 2001. godine. Od šk. godine 2002/2003. studira na poslijediplomskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu. Trenutačno radi kao službenica u tvrtki CityEXPRESS. Kandidatkinja je priložila i popis seminarskih radova koje je napisala tijekom studija.

 

       Na temelju iznesenoga, mišljenja smo da dr. sc. Radovan Vrana ispunjava propisane uvjete za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana bibliotekarstvo, u skladu s čl. 43. i 97. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a da Nives Trconić te uvjete ne ispunjava. Stoga predlažemo Vijeću da dr. sc. Radovana Vranu izabere u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana bibliotekarstvo na katedri za bibliotekarstvo u Odsjeku za informacijske znanosti.

 

 

Članovi povjerenstva:

 

 

Dr. sc. Aleksandra Horvat, red. prof.

 

 

Dr. sc. Daniela Živković, doc.

 

 

Dr. sc. Aleksandar Stipčević, red. prof. u miru

 

 


FAKULTETSKOM  VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

 

 

Imenovani na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta od 13. listopada 2003. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti u Odsjeku za komparativnu književnost, podnosimo ovo

 

IZVJEŠĆE

 

 

Na Natječaj objavljen u Vjesniku od 25 listopada 2003. prijavio se dr.sc. Dean Duda, docent u Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

1.      Životopis

      Dr.sc. Dean Duda rođen je 7. listopada 1963. u Puli, gdje je i završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je u lipnju 1988. komparativnu književnost i filozofiju. Nakon toga upisao je poslijediplomski studij književnosti i magistrirao radom Pripovjedni prostor antičkog romana u travnju  1992.  Doktorski rad  Hrvatski romantičarski putopis obranio je u srpnju 1997. Nakon diplomiranja radio je dvije godine u pulskim srednjim školama, a u listopadu 1990 primljen je kao mladi istraživač u Odsjeku za komparativnu književnost. U travnju 1993. izabran je za asistenta na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, u rujnu 1997. izabran je za višeg asistenta, a u prosincu 1999. održao je habilitacijsko predavanje te je u siječnju 2000. izabran za docenta na istoj katedri.

     Na Odsjeku za komparativnu književnost dr.sc. Duda predaje kolegije iz teorije i metodologije proučavanja književnosti, iz područja komparativnog proučavanja hrvatske književnosti i iz područja kulturalnih studija. Od izbora u zvanje docenta predaje i na poslijediplomskom studiju književnosti, gdje je izradio temeljni program smjera kulturalni studiji, pa je 2001. izabran i za voditelja tog smjera. U rujnu 2003. izabran je i za pročelnika Odsjeka za komparativnu književnost.

Stručne i znanstvene radove dr.sc. Dean Duda objavljuje od 1987.  Ukupno je dosad objavio dvije knjige, 23 veća znanstvena rada u časopisima i zbornicima, 17 stručnih radova u  časopisima i zbornicima i brojne osvrte i članke u novinama. Nakon izbora u docenta objavio je jednu samostalnu znanstvenu knjigu, dvije stručne knjige u koautorstvu, pet znanstvenih i tri veća stručna rada. Radio je mnogo i u leksikografiji (Krležijana, Hrvatski leksikon, Hrvatski biografski leksikon, Leksikon hrvatskih pisaca, Hrvatska enciklopedija), napisavši ukupno više od 100 natuknica, priredio je 7 tematskih blokova u periodici i preveo jednu znanstvenu knjigu. Sudjelovao je na više međunarodnih skupova, voditelj je projekta Književna teorija nakon strukturalizma, a po pozivu  radi i na međunarodnom projektu East looks West, Sveučilišta u Londonu. Za knjigu Kulturalni studiji nagrađen je 2003. Nagradom grada Zagreba.

 

2.      Znanstvena djelatnost

Znanstvena djelatnost  doc.dr.sc. Deana Dude zahvaća široko područje od suvremenih, tzv. poststrukturalističkih književnih teorija i, osobito, kulturalnih studija do komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, a najuže je povezana i s njegovim stručnim radom, publicistikom i predavanjima. On je tako priredio sedam tematskih blokova u periodici, napisao brojne natuknice u leksikonima i enciklopedijama, njegove dvije knjige u koautorstvu Lektira na dlanu na samoj su granici stručnog i znanstvenog rada, a u predavanjima na poslijediplomskom studiju započeo je utemeljenje novog znanstveno-nastavnog područja. Dodamo li tome da je voditelj znanstvenog projekta, nesumnjivo je da je već sada priznat i cijenjen znanstvenik, s izuzetnim smislom i za organizaciju, suvremeni timski rad i popularizaciju znanosti.

U strogom smislu znanstvenih radova, dr.sc. Duda objavio je nakon izbora za docenta jednu knjigu i pet većih radova. Najvažnija je pri tome knjiga Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi, AGM, Zagreb, 2002.

Ta je knjiga prvi, i jedini, analitički i kritički prikaz područja kulturalnih studija u Hrvatskoj. Sastoji se od Predgovora, četiri zasebno naslovljene glave (Nadziranje značenja, Hrvanje s anđelima, Otpor kroz teoriju, Menocchio u shoping centru),  uputom  u studij naslovljenom Odakle početi i opsežnim pregledom literature.

U Predgovoru autor upozorava na značenje i važnost kulturalnih studija koji izazivaju posljednjih desetljeća žive rasprave među znanstvenicima i sveučilišnim nastavnicima, jer zadiru u neka temeljna pitanja kako interdisciplinarnih istraživanja tako i tradicionalnih načina sveučilišne nastave i pokušaja njihovog reformiranja. U prvoj glavi, zatim, iscrpno se analizira pojam kulture na koji se oslanjaju kulturalni studiji, pri čemu je posebna pozornost posvećena Williamsovim određenjima «običnosti» kulture i kulture kao «sveukupnog načina života». Upozorava se na odnose vlasti i moći u kulturi te na odnose tzv. popularne i visoke kulture, a zatim se analiziraju i političke konzekvencije takvog pristupa s obzirom na probleme reprezentacije. Druga glava posvećena je u cjelini podrijetlu i ishodištima kulturalnih studija. Opisuje se i analizira niz autora čija su stajališta bitno utjecala na nastajanje i razvitak kulturalnih studija. Presudnim pri tome autor drži kulturalizam, određene radove u okviru semiotike i neke varijante tzv. zapadnog marksizma, osobito Althussera. Upozorava se i na druge utjecaje, poput onih Faucaulta, Bahtina, psihoanalize i feminizma, sa zaključkom da je njegov prikaz zasnovan na svojevrsnom samorazumijevanju kulturalnih studija, «pa se različiti teorijski diskurzi...moraju promatrati u kontekstu dislociranosti što su je stekli politikom teorije», (str.66).

Treća glava analizira teoriju i praksu Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu koji je već u ranijim glavama označen kao «prvi oblik institualizacije područja». Nakon temeljnih faktografskih podataka razmatraju se pokušaji teorijskog i metodološkog zasnivanja cjelokupne orijentacije te neke promjene koje nastaju u teorijskim pogledima i u zasnivanju zasebnog studija, zatim se kritički analiziraju uporišta temeljne problematike, a uzete su u obzir i brojne kritike kako same zamisli tako i izvedbe kulturalnih studija u sveučilišnoj nastavi. Četvrta, i posljednja glava, obrađuje problematiku odnosa masovne, popularne i medijske kulture, tzv. pluralizam kultura i različite teorijske prakse kojima se takva problematika nastoji izlagati i odrediti kao svojevrsno zasebno područje znanstvenih istraživanja.

Upute u studij i opsežna literatura služe kao orijentacija i pregled koji upućuje na recentno stanje u oblikovanju kulturalnih studija te na rasprave o njihovom daljnjem razvitku i značenju.

Knjiga Kulturalni studiji pisana je pregledno i jasno, s podjednakim smislom za uočavanje i izlaganje bitnih osobina različitih stajališta, kao i za dosljednu, kritičku analizu. Autor se svakako zalaže za kulturalne studije, pronalazi u njima mnoge vrijednosti u smislu obogaćivanja i osuvremenjivanja sveučilišne nastave, te plodnih pretpostavki za dalje znanstveno istraživanje, ali pri tome njegovo osobno stajalište nipošto nije sklono apologiji novine, nego on itekako upozorava na moguće primjedbe i na teškoće teorijskog i institucionalnog određenja cjelokupne koncepcije. Izvrsno poznaje golemu recentnu teorijsku literaturu, pa su njegovi osvrti na čitav niz suvremenih književnih teorija – kojima knjiga obiluje – uvijek dobro obrazloženi i utemeljeni na vlastitom iskustvu i sposobnosti teorijskog zaključivanja. Temeljni znanstveni pristup pri tome samo je obogaćen određenim primjerima i vlastitim dojmovima te analizama osobito suvremene masovne kulture. Problematika knjiga u cjelini gledano posve je nova u hrvatskoj znanosti o književnosti, a kako je vrlo uspješno prezentirana i kritički analizirana, knjiga je doista zaslužila Nagradu grada Zagreba.

Od znanstvenih radova u časopisima i zbornicima, objavljenih nakon izbora u docenta, izdvajamo najprije Putnički modernizam i tiha prisutnost, u zborniku  Krležini dani u Osijeku 1998Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu,  II knjiga, Osijek, 2000, str. 163 – 171. i Putovanje kao kultura, Reč, br.61, str. 113-122 , jer oba obrađuju drugačiju problematiku od one koja je u najnovije vrijeme u središtu autorova zanimanja. Prvi je rad posvećen analizi putničkoga iskustva Slavka Batušića, jednog od najplodnijih hrvatskih modernih putopisaca. Pomnom analizom doc. Duda utvrđuje kako je način strukturiranja Batušićava putničkog iskustva utemeljen u modernističkoj poetici usamljenog subjekta, s prepoznatljivim intelektualnim i kulturnim motivskim elementima, podudarnim s temeljnim načinima na koje se u europskoj književnosti oblikuje  tip putnika, njegova viđenja i njegovih opisa putovanja. Drugi rad pak obrađuje teorijske paradigme područja «kulture putovanja» u širokom rasponu od strogo književnih analiza, preko sociologije slobodnog vremena i  antropologije do povijesti svagdašnjeg života. Autor drži da «problem putovanja» izaziva izuzetno zanimanje humanističkih znanosti posljednjih dvadesetak godina, pa analizira kako ga različite discipline i različiti teorijski pristupi nastoje odrediti i «riješiti» unutar vlastitih, posebnim aspektom određenih metoda i pretpostavki. Njegov je zaključak da se studij «kulture putovanja» ne može uspostaviti samo s jednog aspekta i s jednog načina pristupa, nego već i sama heterogenost područja takoreći izaziva interdisciplinarnost. 

Oba ta rada odlikuje originalnost pristupa, poznavanje recentne literature iz nekoliko znanstvenih područja i dosljednost  u analizi i zaključcima.

Sljedeća tri rada, Krivo srastanje: bilješka o diskursu kulturalnih studija, Quorum,  XVII  (2001), br.1, str. 148-162., Nadziranje značenja: što je kultura u kulturalnim studijima, Reč, br. 64, 2001, str. 235-253 i Hrvanje s anđelima, Reč, br.12, str. 79-107 djelomično su izmijenjeni, upotpunjeni i nanovo redigirani dijelovi knjige Kulturalni studiji.

Sve Dudine znanstvene radove, objavljene nakon izbora u docenta, odlikuju osobine koje se jasno mogu razabrati i u njegovim ranijim radovima: temeljitost, iscrpnost, izvrsno poznavanje recentne literature i  sposobnost vlastite interpretacije, kao i razumijevanje često vrlo složenih, a ponekad i ne odveć dosljednih, suvremenih književnih teorija. Pribrojimo li tome njegov rad na projektima i pripremanju nekoliko tematskih blokova u periodici (u novije vrijeme Kulturalni studiji, I – IV,  Quorum, VII (2001), BR. 1-4), držimo da su njegovi znanstveni  radovi objavljeni u proteklom razdoblju važan i utjecajan prilog suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti.

 

3.      Stručna i nastavna djelatnost

Već je napomenuto da su neki stručni radovi doc. Dude originalnošću pristupa i uspjelim analizama  na samoj granici između znanstvenih i stručnih radova, pa u tom smislu najprije izdvajamo dvije knjige, Lektira na dlanu. Repetitorij književnosti za srednje škole, I. Od Homera do romantizma i II. Od realizma do postmoderne, Sysprint, Zagreb, 2000-2002. Te je  knjige doc. Duda napisao zajedno sa Slavenom Jurićem, Davidom Šporerom i Andrejom Zlatar. Njegovi samostalni prilozi obuhvaćaju tridesetak poglavlja (ukupno više od 100 stranica), i to onih koji uglavnom pripadaju kanonu romana, a važno je i njegovo sudjelovanje u koncepciji, u poglavljima o književnim epohama i prilozima. Knjige su, naime, koncipirane tako da sadrže uvodna poglavlja, zatim poglavlja o pojedinim autorima s analizama njihovih najvažnijih djela, a popraćene su predgledom literature i rječnicima najvažnijih književnih pojmova i naziva. Tako oblikovana knjiga je novina u našoj literaturi namijenjenoj prvenstveno srednjim školama. Opisi epoha, kao i analize i interpretacije, rađeni su prema najnovijim spoznajama, pa  iscrpnošću i pristupom nadilaze okvire školskog programa. Takve knjige istovremeno omogućuju dalji studij književnosti i upućuju na prijeko potrebnu povezanost nastave i suvremene znanosti o književnosti.

I sljedeća tri Dudina stručna rada, Uvod u čitanje Boccacciova «Dekamerona», u Boccaccio: Dekameron, Sysprint, Zagreb, 2000, str. 7-21, Ivan Gundulić i hrvatski književni barok, u Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Sysprint, Zagreb, 2001, str. 7-20 i Krleža, millennim edition, Zarez, II (2000), br. 34, str. 18-19 na sličan način, originalnošću analize i suvremenim pristupom nadilaze okvire  uobičajenih stručnih radova.

Što se pak tiče rada u nastavi, doc. Duda je izvrstan nastavnik. Njegove kolegije, koje studenti prema sustavu nastave u Odsjeku za komparativnu književnost uvijek mogu birati, redovno želi slušati više studenata nego što ih on može primiti. Kao vrstan predavač potvrdio se i u nastavi poslijediplomskog studija književnosti, gdje njegove kolegije također po izboru sluša velik broj studenata. Uglavnom njegovom zaslugom otvoren je smjer kulturalni studiji, pa je on i preuzeo odgovornost za više magistarskih i doktorskih radova, a individualno radi i s mnogim studentima koji su upisali taj smjer. O njegovom ugledu na na Odsjeku za komparatinu književnost svjedoči i činjenica da je ove godine izabran u pročelnika, a o ugledu predavača na poslijediplomskom studiju književnosti činjenica da je izabran za voditelja smjera. Tome valja dodati njegov smisao za organizaciju timskog rada i njegov rad na pripremi kako reorganizacije fakultetskog studija tako i poslijediplomskog studija književnosti. Sklon je novim i suvremenijim metodama rada sa studentima i u tome je uspješan: cijene ga studenti kao i kolege nastavnici.

 

4.      Zaključak: mišljenje i prijedlog

      Na temelju svega izloženoga možemo zaključiti da se doc.dr.sc. Dean Duda u proteklom razdoblju od izbora za docenta u siječnju 2000. ne samo potvrdio kao vrstan znanstvenik stručnjak i nastavnik, nego i da je ostvario zapažene rezultate, usredotočivši se prije svega na utemeljenje i razvitak kulturalnih studija, što je važan prilog osuvremenjivanju i daljem napretku hrvatske znanosti o književnosti i sveučilišne nastave. Napisao je o tome vrlo vrijednu knjigu, koja je dobro primljena u znanstvenoj i široj javnosti, pa je i nagrađena Nagradom grada Zagreba. Njegov rad na projektima doživio je i međunarodno priznanje pozivom da sudjeluje na projektu Sveučilišta u Londonu, a njegov rad kao voditelja  projekta Književna teorija nakon poststrukturalizma, te rad na tematskim blokovima, osobito o kulturalnim studijima, pokazuju da on izuzetno poznaje i prati suvremena dostignuća u proučavanju književnosti. Kako je uz to izvrstan nastavnik, stručnjak koji nastoji i popularizirati suvremene pristupe književnosti te uspješan leksikograf, držimo da u potpunosti udovoljava uvjetima. Zato predlažemo da se    i z a b e r e     u zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje  humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti u Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Vijeća odsjeka za komparativnu književnost  dana 12. prosinca  2003.

 

U Zagrebu, 8. prosinca 2003.

 

1.      dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.

 

2.      dr.sc. Lada Čale Feldman, viši znanstveni suradnik

 

3.      dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.

 


 

Popis radova.

(masno su otisnuti naslovi objavljeni nakon izbora u zvanje docenta)

I.     knjige

1.Priča i putovanje. Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, MH, Zagreb 1998.

2.Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi, AGM, Zagreb 2002.

»

II.      znanstveni radovi

3.  Problem prostora u pripovjednom tekstu, Pitanja, XX  (1989), br.. 4-5-6, str. 203-213.

4.       Dnevnik, čitanje, Barthes, Gordogan, XI (1990), br.
31-32-33, str. 171-176.

5.       Pripovjedni prostor kao književnopovijesni problem,

»

Književna smotra, XXV (1993), br. 89, str. 29-37.

6.       Bilješke uz Krležino nefikcionalno pripovijedanje,
Dubrovnik, IV (1993), br. 6, str. 52-63.

7.       Figure  u  opisu  prostora,  u  zborniku:  Tropi  i
figure, 
ur.  Ž.  Benčić i D.  Fališevac.  Zavod za
znanost o književnosti, Zagreb 1995, str. 427-449.

8.       Krležino novelističko pripovijedanje, u knjizi: M.
Krleža, Novele, Školska knjiga, Zagreb 1995, prir.
D. Duda, str. 5-17.

9.       O  razmještaju  dokumentarnosti   u  pripovjednoj
komunikaciji, Dubrovnik, VI (1995), br 5, str. 35-
43.

10.  Pustolovine i njihovo značenje: Voltaireov Candide,
u knjizi: Voltaire, Candide, Konzor, Zagreb 1996,
str. 5-15.

 

 

 

 

 

 

 

 

11. Putopis: od pokušaja određenja žanra do Krležina

diskurza, Umjetnost riječi, XL (1996), _ br. 2-3, str. 71-83.

12.  Begovićev putopisni diskurz, u zborniku: Književno
i kazališno djelo Milana Begovića,
Vrlika & Sinj
1997, str.

13.  Vrazovo kratko putovanje do književnosti, Umjetnost
riječi,
XLI (1997), br. 4, str. 257-277.

14.               Žanrovi  hrvatskoga  romantičarskog  putopisa,  u
.... • /  zborniku: Dani hvarskoga kazališta XXIV. Hrvatska
književnost u preporoda (ilirizam, -romantizam), Književni krug, Split 1998, str. 326-344.

l

1.      Književnopovijesna  retorika  putopisa,  Kolo,  VII
(1998), brn;~str. 263-302.

2.      Miletićeva   kazališna   putovanja,   u   zborniku:

- *

Krležini dani u Osijeku 1997, Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu, I. knjiga, prir. B. Hećimović, Osijek & Zagreb 1998, str. 74-80.

17.  Bosanska pustolovina Matije Mažuranića, u zborniku:
Dani hvarskoga kazališta XXV. Hrvatska književnost
od preporoda do Šenoina doba,
Književni krug, Split
1999, str. 100-121.

18.  Tragom subjekta Nemčićevih Putositnica, u zborniku:
Komparativna povijest hrvatske književnosti  (XIX.
stoljeće),
ur. D. Duda, V. Glunčić, B. Senker i M.
Tomasović,  Književni krug, Split 1999,  str.  196-
208.

19.  Putnički modernizam i tiha prisutnost (Kazalište u
putopisima Slavka Batušića), u zborniku: Krležini
dani u Osijeku 1998, Hrvatska dramska književnost i
kazalište u europskom kontekstu,
II. knjiga, prir.
N. Batušić i B. Senker, Zagreb & Osijek 2000, str.
163-171.

 

 

 

20.  Putovanje kao kultura, Reč, br.  61.7, mart 2000,
str. 113-122."

21.  Krivo srastanje:  bilješke o diskurzu kulturalnih
studija, Quorum, XVII (2001), br. l, str. 148-162.

22.  Nadziranje značenja: što je kultura u kulturalnim
studijima, Reč, br. 64.10, decembar 2001, str. 235-
253.

23.  Hrvanje s anđelima, Reč, br. 66.12, jun 2002, str.

79-107.

•*

III. stručni radovi, recenzije i prikazi    . a) knjige i tekstovi u knjigama

1.' Moderna  književnost,  u:  Književnost  IV,  Školska knjiga, Zagreb 1997.

2.       V.  Bogišić,  L.  Čale  Feldman,  D.  Duda  &  I.
Matičević,  Mali  leksikon  hrvatske  književnosti,
Naprijed, Zagreb 1998.

3.       Predgovor, u knjizi: Putopisi, Croatica   Hrvatska
književnost u 100 knjiga, knj . 63, prir. D. Duda,
Riječ, Vinkovci 1999, str. 5 -14.

4.       Uvod u  čitanje Boccacciova  'Dekaznerona',  u:  G.
Boccaccio,  Dekameron   (izbor),  prir.  D.  Duda,
SysPrint, Zagreb 2000, str. 7-21

5.       D. Duda, S. Jurić, D. Šporer & A. Zlatar, Lektira
na  dlanu.  Repetitorij  književnosti  za  srednje
škole. I: Od Homera do romantizma, SvsPrint, Zagreb
2000.

6.       D. Duda, S. Jurić, D. Šporer & A. Zlatar, Lektira
na  dlanu.  Repetitorij  književnosti  za  srednje
škole.  II:  Od realizma do postmoderne,  SvsPrint,
Zagreb 2002.

7.       Ivan Gundulić i hrvatski književni barok,  u:  I.
Gundulić, Suze sina razmetnoga; Dubravka, SvsPrint,
Zagreb 2001, str. 7-20.

 

 

b) stručni radovi

1.  Putovanje kao legitimacija, Zarez, I (1999), br. 17,
str. 22.

2.  Roman koji traži svoje kavalire,  Zarez,  I  (1999),
br. 16, str. 39.

3.  Kulturalni studiji: bilješka o podrijetlu, Zarez, II
(2000), br. 44, str. 18.

c) recenzije i prikazi

1.          Poglavlja  iz  književnoznanstvenog  strukturalizma.

Gordogan, IX. (1987.), br. 23-24., str 187-191. • *t *

2.          Poticajnost ogledarija s fikcijom. Umjetnost riječi,
  XXXV. (1991.), br. 2., str 177-179.

3.   Temelji književne semioze. 'Umjetnost riječi, XXXVI.
(1992.), br. 2., str. 193-196.

•- 4. Do prošl-osti i natrag. (Uz knjigu M. Solara, Laka i teška književnost. MH, Zagreb 1995.), Vijenac, III (1995.), br. 49., str. 13.

5. Sedam  komparatističkih  grijeha.   (Uz  knjigu  M.
Bekera, Uvod u komparativnu književnost. ŠK, Zagreb
1995.), Vijenac, IV (1996.), br. 65., str. 13.

6. Dobro  nam  došel,  prijatelj.   (Uz  knjigu:  Ivan
Kukuljević  Sakcinski,  Izabrana  djela,  prir.  N.
Batušić,  SHK,  Matica  hrvatska,   Zagreb  1997.),
Vijenac, V (1997.), br. 100., str.7.

7. Krleža, millennium edition,  Zarez,  II  (2000) , br.
34, str. 18-19.

IV.     prijevodi

1. Jurij Tinjanov, Pitanja književne povijesti, Zagreb, MH, 1998, s ruskoga

V.    priređeni tematski blokovi u periodici:

 

 

 

1.  Nogomet (s M. Klemenčićem) , Kolo, VIII (1998), br. 2, str, -m -

2.       Znakovi  desetljeća  (s  D.  Šporerom) ,  "Zarez,  I
(1999), br. 10, str. 21-28.

3.       Kultura putovanja, Zarez,  I  (1999), br. 17, str.
21-28.

4.       Terry Eagleton:  s  ljevice protiv struje  (s  D.
Šporerom), Zarez, II (2000), br. 28, str. 21-28.

5.       Duha i igara (s D. Profetom), Zarez, II (2000), br.
39, str. 21-28.

6.       Figure odmora, Zarez,  II  (2000), br. 36-37,  str.
21-28.

7.       Kulturalni studiji I-IV, Quorum, XVII (2001) , br.

l- 4.

V.    leksikografski rad

1.  Krležijana,  I.  (A-LJ),' II.  (M-Ž).  LZ  Miroslav
Krleža, Zagreb 1993. i 1999; 50-ak natuknica.

2.  Hrvatski  leksikon.  EP  64  &  LZ  Miroslav Krleža,
Zagreb 1995. i 1997; 20-ak natuknica.

3.  Hrvatski biografski leksikon,  knj .  4.  LZ Miroslav
Krleža,  Zagreb  1999;  natuknica:  Gjalski,  Ksaver
Šandor.

4.  Leksikon  hrvatskih  pisaca,  ur.  K.  Nemec  i  D.
Fališevac Školska knjiga, Zagreb 2000; 15 natuknica.

5.  Hrvatska  enciklopedija,  sv.  I-III,  LZ  Miroslav
Krleža, Zagreb 1999, 2000; 30-ak natuknica.

VI.     sudjelovanje u znanstvenoistraživačkim projektima

1.  Tropi i figure, vod. dr. Dunja Fališevac i dr. Živa
Benčić (1991.)

2.  Semantika pripovjednog teksta,  vod.  dr.  G.  Peleš
(1992-1995.)

 

 

3.  Komparativna povijest  hrvatske  književnosti,  vod.
dr. Mirko Tomasović(1998-2000.)

4.  Književna teorija nakon strukturalizma (2002-),

VII. sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima

1.  Komparativna povijest hrvatske književnosti  (Split
1998, 1999.)

2.  Krležini dani u Osijeku (1998, 1999.)

3.  Dani hvarskog kazališta (Hvar, 1997, 1998.)

4.  East* looks West  travel  writing project  (London,
2002.)

 

 


Matičnomu povjerenstvu – polje

                                                                     jezikoslovlje i znanost o književnosti

                                                                     i

                                                                     Fakultetskomu vijeću

                                                                     Filozofskoga fakulteta

                                                                     Sveučilišta u Zagrebu

 

 

Predmet: Izvještaj o natječaju za izbor lektorice/lektora u Croaticumu – hrvatski

               za strance – Pripremna godina studija

 

 

 

Poštovane gospođe i gospodo!

 

Na svojoj sjednici održanoj 13. listopada 2003. godine Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabralo nas je u stručno povjerenstvo sa zadatkom da ocijenimo rezultat javnoga natječaja za izbor u nastavno zvanje lektorice/lektora za hrvatski jezik za znanstveno područje humanističkih znanosti – polje jezikoslovlje u Croaticumu. O tome smo izboru obaviješteni dopisom od 11. studenoga 2003. (Klasa: 640-03/03-01/131, Urbroj: 3804-160-03-2), o čemu podnosimo sljedeći

 

 

I Z V J E Š T A J

 

 

Na natječaj objavljen u «Vjesniku» 25. listopada 2003. godine prijavio se jedan pristupnik: Antonio-Toni Juričić. Pristupnik je prijavi na natječaj priložio sve potrebne dokumente.

Antonio-Toni Juričić rođen je 3. listopada 1970. u Makarskoj gdje je 1989. završio srednju školu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i 11. srpnja 1996. diplomirao jednopredmetnu studijsku grupu Hrvatski jezik i južnoslavenske filologije (diploma FF-a br. 17463/96. izdana 29. studenoga 1996.). Na istom je fakultetu završio poslijediplomski studij iz književnosti.

 

Obranivši 20. veljače 2002. magistarski rad «Hrvatski kriminalistički roman pedesetih i šezdesetih godina» stekao je akademski stupanj magistra znanosti (diploma br. 1521 FF 10275 izdana 24. svibnja 2002.).

Nakon diplomiranja radio je kao profesor hrvatskoga jezika na Srednjoj željezničkoj školi i u Centru za poduku maturanata FEB u Zagrebu. Od 1998. zaposlen je na Hrvatskoj radioteleviziji gdje  je uređivao zapaženu emisiju «Hrvatski u zrcalu».

Od 2000. do 2003. bio je lektor hrvatrskoga na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

Objavio je tri zbirke poezije: Svjetlost poslije kiše (Split, 1990, U tišini riječi (Split, 1994.) i Noćna poruka (Zagreb, 1999.).

 

S referatima je sudjelovao na znanstvenome skupu u Szombathelyu (2002.), na Trećem hrvatskom slavističkom kongresu (Zadar, 2002.) i Riječkim filološkim danima (Rijeka, 2002.), ali su Zbornici radova s tih skupova još u tisku.

 

S obzirom na činjenicu da je riječ o pristupniku koji se potvrdio kao vrlo dobar lektor hrvatskoga za strance i pouzdanom vanjskom suradniku Croaticuma, stručno povjerenstvo misli da Antonio-Toni Juričić ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje lektora i predlaže da se pristupnik izabere u to zvanje.

 

S poštovanjem

 

U Zagrebu, 24. studenoga 2003.                                   Povjerenstvo

 

                                                            Prof. dr. sc. Marko Samardžija predsjednik

                                                            Marijan Cesarec, viša lektorica, član

                                                            Dr. sc. Marija Znika, član

 

 

 


 

                                                                    Matičnomu povjerenstvu za područje

                                                                    humanističkih znanosti, polje

                                                                    jezikoslovlje i znanost o književnosti

 

 

 

Predmet: Dopuna izvještaja za mr. sc. Antonija Juričića

 

 

Kolegice i kolege!

 

U skladu sa zahtjevom Matičnoga povjerenstva da se za mr. sc. Antonija Juričića, kandidata za radno mjesto lektora u  Croaticumu Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, navedu radovi koje je dosada objavio, obavještavamo vas da je pristupnik objavio sljedeća dva stručna rada:

  1. Infantilni pripovjedač u književnom, filmskom i kazališnom mediju (u suatorstvu s Đurđom Strsoglavec), «Studia slavica savariensia», 2002., br. 1-2, str. 281-285
  2. Počeci hrvatskoga kriminalističkog romana, «Republika», god. LX (2004.), br. 1, str. 67-74.

Pristupnik još navodi da je dva rada predao u tisak u zbornike radova sa znanstvenih i stručnih skupova na kojima je sudjelovao.

 

Nadamo se da će nakon ove dopune Matično povjerenstvo ustanoviti  da mr. sc. Antonio Juričić ispunjava minimalne uvjete za izbor u nastavno zvanje lektora.

 

 

S poštovanjem

 

 

U Zagrebu, 7. veljače 2004.                              Povjerenstvo

 

 

                                                           ________________________________

                                                           (Prof. dr. Marko Samardžija, predsjednik)

 

                                                                  ___________________________

                                                                  (Marijana Cesarec, članica)

 

                                                                 ____________________________

                                                                 (Dr. sc. Marija Znika, članica)

 

 


Krunoslav Pranjić, prof. emeritus

dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof.

dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

 

Odaziv Kadrovskoj službi, klasa 640-03/03-01/56

Ur. Broj: 850-240-03-2

Zagreb, 13. 02. 2004

 

Fakultetskomu vijeću

Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

 

U sjednici naslovljenoga Vijeća od 12. 05. 2003. godine imenovani smo u Stručno povjerenstvo za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, a pri Katedri za stilistiku hrvatskoga jezika u Odsjeku za kroatistiku, pa podnosimo

 

IZVJEŠTAJ

 

kako slijedi: na natječaj objavljen u Vjesniku od 30. 05. 2003. javio se jedan kandidat – dr. sc. Krešimir Bagić, docent, priloživši zakonski propisanu dokumentaciju.

 

I. Životopis

 

Dr. sc. Krešimir Bagić rođen je 22. siječnja 1962. u Gradištu. Osnovnu je školu završio u Gradištu, a srednju (nastavno-pedagoški smjer) u Županji. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1988. hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti. Na istom je fakultetu magistrirao 1991. radom Lingvistika i pjesnički tekst, da bi 1995. obranio doktorsku disertaciju Stilografski i genološki aspekti polemičkoga teksta.

Godine 1989. počeo je raditi kao postdiplomand-pripravnik pri Katedri za stilistiku u Odsjeku za jugoslavistiku (kasnije: kroatistiku) Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U zvanje asistenta izabran je 1991, a u zvanje docenta 1998. godine. Od jeseni 2001. šef je Katedre za stilistiku.

Njegova je knjiga Brisani prostor dobila 2003. godišnju nagradu Julije Benešić za najbolje književnokritičko djelo.

 

II. Znanstvena djelatnost

 

Glavna područja znanstvenoga interesa dr. sc Krešimira Bagića su: literarna i funkcionalna stilistika, dosezi i granice književne interpretacije, uporišta književnokritičkoga govora, stilistika žanrova, stilske figure, suvremena pjesnička i prozna produkcija te leksikografija. U svojim knjigama, raspravama i člancima dr. sc. Krešimir Bagić najčešće se usredotočuje na jezik (fikcionalnog ili nefikcionalnog) teksta s ciljem da izdvoji, opiše i vrednuje njegove ključne stileme, a preko njih i stil tematiziranog djela, autora, poetičkog usmjerenja ili žanra. Njegov stilistički pristup pritom ujedinjuje tehnike lingvističkog i književnoteorijskog opisa, gramatiku i retoriku, teoriju teksta i teoriju recepcije, semantiku i hermeneutiku, semiotiku i lingvističku pragmatiku.

Do izbora u zvanje docenta (1998) dr. sc. Krešimir Bagić potpisao je pet knjiga: dvije kao autor, dvije kao suautor, jednu kao urednik. Uz njih, objavio je deset izvornih znanstvenih radova. Poslije izbora, objavio je tri autorske knjige i sedam izvornih znanstvenih radova te uredio zbornik Važno je imati stila (Zagreb, 2002).

U sve tri knjige te u nizu rasprava i članaka, objavljenih poslije izbora u zvanje docenta, dr. sc. Krešimir Bagić se bavi stilističkim opisom i analizom jezika književnih tekstova hrvatskih pisaca 20. stoljeća. U prvoj se knjizi usredotočio na polemički diskurz, a u drugoj i trećoj na pjesničke i prozne stilove koji su obilježili kraj stoljeća u našoj literaturi.

U znanstvenoj studiji Umijeće osporavanja ( Zagreb, 1999, 311 str) tematizira u našoj književnoj znanosti posve zanemareno pitanje književne polemike i mogućih veza između polemičkog i beletrističkog diskurza. Knjigu čine tri veće cjeline: 1. Polemika kao žanr, 2. Polemike A. G. Matoša: od rasprave do 'patetične zaušnice' i 3. Polemike M. Krleže: od 'Obračuna' do 'Balada'. U uvodnom (teorijskom) dijelu, autor propituje postojeće definicije polemike, izdvaja i opisuje njezine moguće izvore (dijalog i satira) te upućuje na stilske i kompozicijske konstante polemičkoga diskurza zbog kojih bi se o njemu moglo govoriti kao o zasebnom žanru. Usredotočujući se na prostor književnosti, dr. sc. Krešimir Bagić razlikuje dvije temeljne manifestacije polemosa: književnu polemiku i polemično književno djelo. Središnji dio knjige nudi stilističke analize polemičkih tekstova dvaju nesumnjivo najutjecajnijih hrvatskih polemičara, A. G. Matoša i M. Krleže. Bagićeva analiza temelji se na pretpostavci da su njihovi polemički rukopisi signali dviju paradigmi koje su obilježile prvu polovicu 20. stoljeća u hrvatskoj književnosti – paradigme artističke i paradigme aktivističke (angažirane) literature. Matoševe da su polemičke reakcije – veli Bagić – trenutačne i izrazito afektivne, a polemički subjekt da je skloniji ludizmu nego traganju za Istinom; Krležine su polemičke reakcije odmjerene i racionalizirane, a polemički subjekt uvjeren da je upravo on jedini pobornik Istine. Prema Matošu, u polemici pobjeđuje onaj koji se manje ljuti; prema Krleži, onaj koji govori Istinu. Matoš je – nastavlja Bagić – humorist, Krleža ironičar; Matoš da fikcionalizira, a Krleža da esejizira prostor polemike... Analitički instrumentarij, kako i priliči odabranoj perspektivi motrenja, zasniva se na tehnikama opisa stilistike, retorike, teorije teksta i teorije recepcije. Interdisciplinarnost pridonosi potpunosti i znanstvenoj utemeljenosti određenja prirode polemike te uvjerljivosti opisa i interpretacija pojedinačnih tekstova i autorskih polemičkih rukopisa.

Knjiga Brisani prostor (Zagreb, 2002, 318 str) nastala je na temelju istoimene kritičarske kolumne u dnevniku Jutarnji list. U njoj je pretisnuto točno stotinu prikaza zbirki hrvatskih pjesnika objavljenih od 1998. do 2001. godine. Pristavši na ulogu dežurnog suca, dr. sc. Krešimir Bagić se odlučio ponašati u skladu s ulogom koju ona pretpostavlja – odlučio se poetički opisivati, interpretirati i vrednovati nove pjesničke knjige te implicitno orisati trenutačni izgled naše lirske scene. Njegova kritička praksa temelji se na stilskoj i poetičkoj analizi teksta te na izdvajanju i karakterizaciji jezičnih navika tematiziranog autora. Kada su u pitanju bile zbirke poznatih pjesnika, povremeno je svoje čitanje pozicionirao (čak i polemički) u odnosu na prestižne kritičke opise njihovih opusa. Kada su, pak, u pitanju bili prvijenci, nastojao je biti otvoren za nepotvrđena iskustva i diskurzivne prakse. U oba slučaja, podjednako se čuvao krajnjeg prepuštanja djelu (što bi kritiku pretvorilo u parafrazu ili nagađanja) i nasilnog stavljanja novog djela u koji od postojećih hermeneutičkih pretinaca. Knjiga Brisani prostor nije tek zbirka manje ili više korespondentnih članaka nego relevantna, kritički domišljena trogodišnja kronika hrvatske poezije. Bagićev kritičarski rukopis odlikuje analitičnost, uporaba (i uvođenje) prikladnih pojmova, konzistentan hermeneutski instrumentarij, odmjeren vrijednosni sud te sposobnost kontekstuiranja pojedinačnog djela u razvedeno polje suvremenoga pjesništva, bez posezanja za 'ziheraštvom' tzv. teorije distance a s rizičnim hvatanjem u koštac s tekućom pjesničkom 'produkcijom'. Ta knjiga je pravi primjer stilističke kritike, tj. kritike koja polazi od jezičnoga detalja te preko interpretacije njegove uloge u tekstualnom kontekstu i uočavanja njegovih veza s ostalim detaljima i razinama teksta dospijeva do, spitzerovski kazano, duhovnoga etimona djela.

Potreba za opisom, komentiranjem i tumačenjem recentnih književnih pojava otpočetka obilježava Bagićevu stiloopisnu praksu. Najnoviju potvrdu tog interesa nudi Goli grad (Zagreb, 2003, 250 str), antologija koja kritički promišlja sudbinu i ulogu kratke priče u zadnjim dvama desetljećima prošloga stoljeća. Autor je antologizirao tekstove 17 pripovjedača koji dobro reprezentiraju prestižne poetičke modele i pripovjedne strategije, stilove, čak literane trendove i mode u tom razdoblju. U instruktivnom predgovoru naslova Proza urbanog pejzaža autor ističe kako je na kraju stoljeća kratka priča i kvalitativno i kvantitativno prednjačila u odnosu na ostale prozne žanrove te da je postala književnim oblikom koji karakteriziraju ekonomično izlaganje teme, pripovjedačeva selektivnost, orijentacija na stvarno i relativno česta uporaba pjesničkih i dramskih efekata. Bagić je supostavio kratkopričaška iskustva osamdesetih i devedesetih. Prvo odlikuje konceptualnost, autoreferencijalnost, intermedijalno povezivanje literarnog diskurza s diskurzima rocka, stripa, videa i masovnih medija te odustajanje od velikih tema, a drugo oblikovanje što komunikativnijeg teksta, jednostavnost rješenja i dokidanje svih distanci (spram događaja, jezika, stvarnosti, narativnih formi). Uz poetički opis, autor je ponudio i lucidnu razdiobu tematiziranoga polja te pojmove koji prikladno imenuju opisane pojave (konceptualna proza, kritički mimetizam, eskapizam i interdiskurzivnost). I izborom i uvodnim esejem o kratkoj priči na kraju prošloga stoljeća dr. sc. Krešimir Bagić se potvrdio kao 'idealan' (implicitni) čitatelj i pouzdan tumač.

Različitim aspektima (jezičnim, stilskim, poetičkim) suvremene poezije i proze dr. sc. Krešimir Bagić posvetio je i sedam spomenutih izvornih znanstvenih radova.

U radu Pjesnički naraštaj devedesetih (Zagreb, 2000; Beograd, 2001; Ljubljana, 2003) autor je, na temelju uvida u pisanje tridesetak mlađih pjesnika, izdvojio uporišne točke lirskih poetika devedesetih. To su: kolokvijalizacija lirskoga idioma, narcističko osamljivanje subjekta, intertekstualna i intermedijalna gestualnost. Osobito je inzistirao na tezi da se devedesetih bitno izmijenio status jezika pjesme - jezik da se 'žurnalizirao', odnosno izgubio prijašnji status 'prostora stjecanja iskustva'.

Istim se pitanjem autor pozabavio i u Katalog des Dichternachwuchses am Ende der 90er Jahre (Beč, 2001), kojim je austrijskoj publici predstavio hrvatsko pjesništvo devedesetih. Dr. sc. Krešimir Bagić je najprije u predgovoru Verführung durch Gewönlickeit opisao poetički i socijalni kontekst a potom ponudio izbor od po dvaju tekstova deset reprezentativnih autora (Glamuzina, Gromača, Jarak, Mujičić Artnam, Pintarić, Rudan, Stamać, Šodan, Vuković).

U radu Je li moguće napisati sve – ispočetka? (Zagreb, 2000) dr. sc. Krešimir Bagić načinio je obuhvatnu interpretaciju pjesničkoga opusa Zvonka Makovića, jednoga od ključnih predstavnika pjesništva iskustva jezika. Poslije opsežne ekspertize evolucije njegova lirskog idioma, njegova puta od konkretizma i nominalizma do neoegzistencijalizma, autor je, uz ostalo, zaključio da je riječ o poetskom opusu koji sjedinjuje ‘provokativnost eksperimenta i akademsku mirnoću, projekt i slučaj, emociju i misao, stihovni i prozni poredak, želju za nalaženjem individualnog govora i spoznaju da diskurz nije stabilan entitet nego varijabla koja se mijenja ovisno o mjestu na kojemu se govori te o trenutačnim odnosima moći i znanja’.

U radu Figure ponavljanja v pesništvu Miroslava Mićanovića (Ljubljana, 2003) ponavljanje se tretira kao jezgreni pjesnički fenomen, kao fenomen koji može obilježiti zvukovnu, leksičku, sintaktičku, metričku i kompozicijsku razinu pjesme. Autor je izdvojio, opisao i interpretirao oblike i uloge figura ponavljanja u opusu Miroslava Mićanovića, jednoga od amblematičnih pjesnika generacije koja se javila osamdesetih godina. Uz ostalo, pokazao je da se ponavljanje kao mikrostrukturalna figura u nekim Mićanovićevim pjesmama promeće u makrostrukturalni postupak na kojemu se temelji kompozicija i semantika pjesme. U ovome radu posebno je vrijedna umješna uporaba retoričke nomenklature u analizi jednoga opusa.

U radovima Kratka priča devedesetih (Zagreb, 2002) i Damoklov mač stvarnosti (Beograd, 2003) dr. sc. Krešimir Bagić je ekstenzivno eksplicirao poetiku kratke priče u Hrvatskoj na kraju prošloga stoljeća te tako do kraja verificirao svoje čitanje i razumijevanje toga pripovjednog žanra (koje je, uz ostalo, posvjedočio i opisanom antologijom Goli grad). Minimalistička je proza u tom desetljeću, prema Bagićevu čitanju, iznjedrila četiri poetičke tendencije: prozu urbanog pejzaža, kritički mimetizam, eskapizam i interdiskurzivnost. Prozaici urbanog pejzaža (Rešicki, Karuza, Ušumović, Desnica, K. Mićanović) odustaju od utopijskog osmišljavanja cjeline, pripovijedanje im je isprekidano, priča fragmentarna, naracija obilježena izričajnom kondenzacijom, asocijativnošću i prepletanjem poetskog i proznog iskaznog modusa. Kritički mimetisti (Jergović, Perišić, Ferić, Tomić...) tematiziraju okružujuću stvarnost, istodobno pribjegavajući mimetizaciji svakodnevnih motivsko-tematskih evidencija i pripovjedačevu kritičkom pozicioniranju spram njih (koje je obično vidljivo u odabranom diskurzivnom tonu). Eskapisti (Simić, Mlinarec, Brumec, Vuković-Runjić...) odvraćaju pogled od ‘jake’ hrvatske zbilje i radnje svojih tekstova smještaju u daleke, egzotične predjele, čime delokaliziraju priču i nukaju na alegorijsko čitanje. Napokon, interdiskurzivci (Andrić, Zorica, Perić...) pretvaraju kratku priču u poprište susreta različitih diskurzivnih matrica i njima pripadajućih semantičkih konfiguracija. Valja istaknuti da je u ovim dvjema raspravama prvi put u nas cjelovito opisana minimalistička proza devedesetih, te da su pritom prikladno imenovane i oprimjerene njezine ključne poetičke tendencije. Trećim radom iz ove skupine, Bagić je – kao i u slučaju poezije – kratku priču predstavio austrijskim čitateljima. Riječ je o Katalog des literarischen Nachwuchses am Ende der 90er Jahre (Beč, 2001, 46 str) koji čine uvodni tekst Die Kurtzgeschichte der Neunziger' i izbor priča desetorice pripovjedača (Andrić, Ferić, Jergović, K. Mićanović, Mlinarec, Perišić, Popović, Simić, Tomić, Ušumović).

Dr. sc. Krešimir Bagić organizirao je znanstveni skup, a potom uredio (i proslovno popratio) zbornik naslova Važno je imati stila (Zagreb, 2002, 262 str). U njemu su, uz njegov, tiskani prilozi Marina Andrijaševića, Vladimira Bitija, Jadranke Brnčić, Zorana Ferića, Ivana Ivasa, Damira Kalogjere, Zvonka Kovača, Marine Kovačević, Dušana Marinkovića, Krešimira Mićanovića, Cvjetka Milanje, Anite Peti-Stantić, Ive Pranjkovića, Marine Protrke, Gorana Rema, Josipa Silića, Joispa Užarevića i Branka Vuletića. Tematski, prilozi u zborniku podijeljeni su u dvije cjeline. U prvu, Stilski kompleks Pranjić, uvršteni su tekstovi koji opisuju, interpretiraju i/ili vrednuju znanstveni opus i profesorski lik utemeljitelja Katedre za stilistiku Krunoslava Pranjića (autorske knjige, prijevodi, temeljni postulati njegove stilističke prakse, predavačke odlike...). U drugu su cjelinu, Bacite li stil kroz vrata, on će se vratiti kroz prozor, uvršteni prilozi koji propituju recentno stanje, mjesto, status i mogućnosti stilistike u korpusu disciplina koje se bave diskurzom. Zbornik okončava Appendixom, tj. pričom koja, s jedne strane, literarizira ponuđeni portret prof. Pranjića, a, s druge, posredno naglašava iznimnu bliskost stilistike i literature. Budući da je kolega Bagić umješno osmislio polje problematizacije te da je uspio okupiti stručnjake koji su kadri iz različitih očišta govoriti o stilu i stilistici, zbornik Važno je imati stila nesumnjivo će pridonijeti obuhvatnijem promišljanju i prikladnijoj konceptualizaciji pojma stil, preosmišljavanju predmetnog polja i analitičkih postupaka stilistike te pomoći znanstvenicima i studentima jezika i književnosti da neproturječno rabe pojam stil.

 

III. Nastavna djelatnost

 

Dr. sc. Krešimir Bagić u nastavi sudjeluje od 1991. godine kada je počeo voditi stilističke seminare. Poslije obrane doktorata, od jeseni 1995. godine, drži predavanja i seminare iz različitih stilističkih kolegija (Teorije stila, Funkcionalna stilistika, Stilistika pjesništva, Stilistika proze, Hrvatska književna polemika, Beletristički stil).

Godine 1995. na Pedagoškom fakultetu u Puli tamošnjim je studentima kroatistike predavao kolegij Teorija književnosti. Od 1996. do 1999. godine bio je lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorbonnei (Paris IV). Tamo je vodio dva seminara (Pismeno i usmeno izražavanje za studente prve i treće godine) te predavao kolegije Lingvistika i Književnost za studente treće odnosno četvrte godine.  Od 1991. godine redoviti je lektor i predavač na Zagrebačkoj slavističkoj školi.  Dr. sc. Krešimir Bagić od 1995. samostalno održava ispite i mentorira diplomande kroatistike. U akademskoj godini održi oko 150 usmenih ispita i mentorira oko 20 diplomskih radova.

Ove je akademske godine predavač na kroatističkim poslijediplomskim studijima u Zagrebu i Zadru. Trenutačno je mentor dvama magistrandima – kolegi Tomislavu Vraniću koji piše o stilskim odlikama poezije Tončija Petrasova Marovića te kolegici Snježani Matić koja se bavi stilistikom Krležine rečenice.

 

IV. Stručna djelatnost

 

Do izbora u zvanje docenta, dr. sc. Krešimir Bagić objavio je šest stručnih radova, tri pregledna članka, dvanaest eseja i pedesetšest kritika i prikaza. Poslije izbora, objavio je četiri stručna rada, sedam preglednih članaka, sedam eseja i strotinutridesetsedam kritika i prikaza.

Stručni radovi, pregledni članci, eseji i kritike do kraja otkrivaju širinu interesa i stručni profil dr. sc. Krešimira Bagića. Oni ga, među inim, predstavljaju kao autora leksikografskih natuknica i lucidnog komentatora kapitalnih leksikografskih projekata (Krležijane), kao kritičara recentne stilističke literature i književnog kritičara. No, iz koje god perspektive govorio, Bagić se uvijek oslanja na stilografijske postupke i stilografijsku metodologiju. On se, primjerice, bavi polemičkom analizom rečenice (u tekstu Kako je 'opijelo' postalo 'epitaf'?), mogućnostima lingvostilističkoga govora o književnosti (u tekstu Kako lingvist čita literaturu?), stilističkim odlikama Häuslerovih sjećanja na A. G. Matoša (u eseju Matoševski o Matošu).

Uz objavljene tekstove i knjige, u akademskoj je zajednici i matičnoj struci prisutan i kao sudionik znanstvenih i stručnih skupova (kongresa, simpozija, kolokvija, okruglih stolova). Uz ostalo, svoja je izlaganja pročitao na Prvom i Trećem hrvatskom slavističkom kongresu, na kroatističko-komparatističkim simpozijima u Pečuhu, na susretu kroatista i slovenista u Sloveniji, na Danima Dobriše Cesarića.

28. svibnja 2002. u Vijećnici Filozofskoga fakulteta priredio je znanstveni kolokvij Važno je imati stila na kojemu je sudjelovalo 19 naših istaknutih znanstvenika čije su matične struke znanost o književnosti, lingvistika, stilistika, fonetika, anglistika i slavistika.

Stručni profil dr. sc. Krešimira Bagića upotpunjuju i sljedeći podaci: 1. za vrijeme studija bio je urednik književne rubrike u Studenstkom listu; kasnije je uređivao časopis Quorum te stotinjak polusatnih emisija na Trećem programu Hrvatskoga radija (Bibliovizor, Rječnik Trećeg programa) i 2. dvije je godine (1991. i 1992) bio voditelj Sekcije za teoriju književnosti pri Društvu sveučilišnih nastavnika.

 

V. Zaključak: mišljenje i prijedlog

 

Na temelju uvida u znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost pristupnika, Stručno povjerenstvo smatra da je dr. sc. Krešimir Bagić, docent pri Katedri za stilistiku Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, znanstveno izrađen i pedagoški savjestan stručnjak, stilističar koji u svojim knjigama, člancima i predavanjima marljivo, uporno i uspješno spaja lingvističku i književnoznanstvenu perspektivu, interpretator književnosti koji u jeziku teksta nalazi uporišta svojim analitičkim ekspertizama i koji umješno uočava, izdvaja, opisuje i pojmovno imenuje poetičke paradigme u hrvatskoj književnosti. Njegova stilistička metodologija uključuje spoznaje, analitičke tehnike i postupke disciplina poput leksikografije, semiotike, teorije teksta, pragmatike, stilističke i tematske kritike i sl., što je posve u suglasju s recentnim statusom stilistike kao discipline koja je otvorena spram različitih znanstvenih područja koja su fokusirana na pitanje diskurza.

Objavljenim knjigama, znanstvenim i stručnim radovima, nastavnom djelatnošću (kako na matičnom fakultetu tako i drugdje – od Pule do Pariza), dr. sc. Krešimir Bagić je udovoljio uvjetima iz članka 42, stavka 2 Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i članka 74, stavka 2 Zakona o visokim učilištima. Pristupnik je, također, ukupnim svojim djelovanjem, do izbora u zvanje docenta i poslije njega, potpuno udovoljio uvjetima Rektorskoga zbora, tj. Odluke o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja (Narodne novine, br. 94, 1996, str. 4097-4098), kao i čl. 8 Pravilnika o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava (Narodne novine, br. 18, 2001), i to, 1. osobito, trima autorskim knjigama objavljenim nakon izbora u zvanje docenta (u Bibliografiji pod br. 95, 96 i 97) in extenso opisanih i vrednovanih u ovom Izvještaju na str. 2-5; 2. izvornim znanstvenim radovima (njih sedam), također objavljenim nakon izbora za docenta (u Bibliografiji pod br. 100-106) i također in extenso opisanih i vrednovanih u ovom Izvještaju na str. 5-7.

Na temelju svega rečenoga,  Stručno povjerenstvo

 

p r e d l a ž e

 

da se dr. sc. Krešimira BAGIĆA izabere ter imenuje u zvanje izvanrednoga profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, a pri Katedri za stilistiku hrvatskoga jezika u Odsjeku za kroatistiku – s punim osvjedočenjem da on to u potpunosti zavređuje.

 

Stručno povjerenstvo

_______________________________

Krunoslav Pranjić, prof. emeritus, v. r.

_______________________________

dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof, v. r.

_______________________________

dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof, v. r.


KREŠIMIR BAGIĆ: BIBLIOGRAFIJA

I.                  DIO

 

RADOVI OBJAVLJENI DO POSLJEDNJEG IZBORA (1985-1998)

 

A.      Knjige

1.      Živi jezici (Poetska pisma I. Slamniga, J. Severa i A. Žagar), Naklada MD, Zagreb 1994.

2.      Poštari lakog sna (Proza Quorumova naraštaja), uvodna studija i izbor proze, Quorum, br. 2/3, Zagreb 1996.

suautor:

3.      Korekcijski rukopis (u: 'Četiri dimenzije sumnje', zajedno s J. Matanović, V. Bogišić i M. Mićanović), Quorum, Zagreb 1988, str. 269-355.

4.      Kronologija Hrvatska - Europa - svijet (uredio: I. Goldstein), autor natuknica iz područja novije hrvatske književnosti (od 1835. do danas), Novi Liber, Zagreb, 1996. i ˛2002.

uredio:

5.      Rječnik Trećeg programa (ur.), Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb 1995.

 

B.      Izvorni znanstveni radovi

6.                                     O stihu hrvatskoga srednjovjekovlja, Pitanja, br. 3/4, Zagreb 1985, str. 205-226.

7.                                     Sumnja, roman, priča, tematska knjiga priča (proza Danila Kiša), Quorum, br. 1, Zagreb 1986, str. 19-40.

8.                                     Mogućnosti interpretacije pjesničkoga teksta ili: 'zvučni vatromet' bitke Josipa Severa, Umjetnost riječi, br. 4, Zagreb 1990, str. 371-385.

9.                                     Poezija Ivana Slamniga, Zrcalo, br. 1/2, Zagreb 1992, str. 33-63.

10.                                 Tema 'praznine' u suvremenom hrvatskom pjesništvu, Treći program Hrvatskog radija, 17. i 18. 12. 1994.

11.                                 Die Prosa der Quorum-Generatin, u: Diskurs der Schwelle. Aspekte der kroatischen Gegenwartsliteratur, priredili: Vladimir Biti i Dagmar Burkhart, preveo: Sead Muhamedagić, Frankfurt/Main 1996.

12.                                 Beletristički stil, Kolo, br. 2, Zagreb 1997, str. 5-16.

13.                                 Antun Branko Šimić (Mogući portret pjesnika), Quorum, br. 4, Zagreb, 1997, str. 33-47.

14.                                 Tko je plagijator, a tko đak? (polemika Matoš-Ujević), Republika, br. 5/6, Zagreb 1997, str. 50-62.

15.                                 'Emptiness' in Croatian contemporay poetry, Most, br. 1/2, Zagreb 1998, str. 154-162, preveo: Živan Filippi.

 

C.      Ostali radovi

 

STRUČNI RADOVI

16.                                 Hrvatska znanost o književnosti 1991/92, Umjetnost riječi, br. 3/4, Zagreb 1993, str. 223-234.

17.                                 Mlada srpska proza, Studentski list, Zagreb, 14. 11. 1985.

18.                                 Mlado hrvatsko pjesništvo, Student, Beograd 1986, str. 16-17.

19.                                 Književna kritika ili korekcijski rukopis, Quorum, br. 4, Zagreb 1988.

20.                                 O čemu govorimo kada govorimo o Krleži (Krležijana I /A-LJ/), Republika, br. 1/3, Zagreb 1994, str. 190-197.

21.                                 'Patetična zaušnica' (Jedna Matoševa polemika), Moderna vremena, br. 2, Zagreb, 1995, str. 60-61.

 

PREGLEDNI ČLANCI

22.                                 Harmoniziranje kaosa (o pet knjiga mladih hrvatskih pisaca), Quorum, br. 8, Zagreb 1987, str. 121-122.

23.                           Arhetipologija imaginarnih slika i simbola (G. Durand: Antropološke strukture imaginarnog), Encyclopedia moderna, br. 1 (37), Zagreb 199, str. 159-164.

24.                           Poetski rukopis I. Slamniga (I. Slamnig: Izabrane pjesme), Bibliovizor, Treći program Hrvatskog radija, 1991.

 

ESEJI

25.                                 Anantomija stvaralačkog čina, Studentski list, Zagreb, 11. 6. 1985.

26.                                 Angažman koji se ne primjećuje,Quorum, br. 1, Zagreb 1985.

27.                                 O recepciji jednog dijela suvremenog pjesništva, proizvoljno, Quorum, br. 1, Zagreb 1986.

28.                                 Mucanje: šutnja ili brbljanje, Polet, Zagreb, 13. 02.1987. (književni dodatak Plexus, str. 8)

29.                                 Grafit i suvremena hrvatska poezija, Polet, Zagreb, 25. 7. 1988.

30.                                 Lavanda, Subotica, kestenov list (o djelu Danila Kiša), Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989.

31.                                 Kako doći do zraka (pjesništvo Branka Čegeca), u: Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Matica hrvatska, Vrbovec 1995,  str. 140-149.

32.                           Središnja praznina na Cvjetnom trgu (o pjesništvu Danijela Dragojevića), Dubrovnik, br. 2/3, Dubrovnik 1995, str.57-67. Kako doći do zraka (pjesništvo Branka Čegeca), u: Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Matica hrvatska, Vrbovec 1995,  str. 140-149.

33.                           Središnja praznina na Cvjetnom trgu (o pjesništvu Danijela Dragojevića), Dubrovnik, br. 2/3, Dubrovnik 1995, str.57-67.

34.                           Voici des vers en attendant l'hiver (R. Marinković: Never more), Most, br. 9/10, Zagreb 1995, str. 52 - 57, prevela: Khédidja Mahdi-Bolfek.

35.                           Nabukadenezar (D. Miloš: Nabukodonozor), Most, br. 1/2, Zagreb, 1996, str. 185-187.

36.                           Pjesništvo Stojana Vučićevića, u: I. Lučić: Ravno, Popovo, Ravno-Zagreb, 1997, str. 51-57.

 

KRITIKE/ PRIKAZI

37.                                 Čitajući "S" Sanje Marčetić, Pitanja, br. 5/6, Zagreb 1984, str. 222-225.

38.                                 Slovo o gospodarima priča (o knjigama S. Basare i Đ. Pisareva), Quorum, br. 2, Zagreb 1985.

39.                                 Milorad Pavić: Hazarski rečnik, Polet, Zagreb 1985.

40.                                 Kratka priča kao književni žanr, Studentski list, br. 923/ 924, Zagreb 1986.

41.                                 Pripovjedač i akupunktura (N. Orhel: Ponoćni susret), Quorum, br. 2/3, Zagreb 1986.

42.                                 Kako uspavati unuka (I. Aralica: Graditelj svratišta), Republika br. 9/10, Zagreb 1987.

43.                                 Poljuljana aura autentičnosti (M. Savić: Testament), Quorum, br. 1/2, Zagreb 1987.

44.                                 Pjesma i svijet - kaos i tmina (D. Rešicki: Sretne ulice), Pogledom u riječ, br. 1, Rijeka 1987.

45.                                 Istrajati na početku (Damir Miloš: SE), Studentski list, br. 957/958, Zagreb 1987.

46.                                 Eagletonova teorija diskursa ili kako ući u zgradu književnu (T. Eagleton: Književna teorija), Studentski list, Zagreb, 24. 6. 1987, str. 15.

47.                                 Poneki dim najčudesnija slovopisa (Daniil Harms: Nule i ništice), Studentski list, Zagreb, 01. 07. 1987, str. 22.

48.                                 Originalna perspektiva (G. Greene: Deseti čovjek),Studentski list, Zagreb, 13. 5. 1987.

49.                                 Oprez ili lijenost (I. Mandić: Jedna antologija hrvatske poratne poezije), Studentski list, 4. 11. 1987.

50.                                 Model za proučavanje (Zvonko Kovač: Interpretacijski kontekst), Studentski list, Zagreb, 04. 11. 1987, str. 23.

51.                                 Sjetno umijeće (L. Paljetak: Izabrane pjesme), Studentski list, 10. 2. 1988.

52.                                 Tekstovna mitologija (H. Pejaković: Zabranjeni grad), Quorum, br. 2, Zagreb 1988, str. 373-375.

53.                                 'Depiliranje podatnih jezika' (o pjesničkim zbirkama Tišina, Gnomi i Sretne ulice Delimira Rešickog), Pitanja, br. 3/4, Zagreb 1988, str. 228-231.

54.                                 Jesmo li naučili govoriti (uz pjesništvo Branka Čegeca), Quorum, br. 6, Zagreb 1988, str. 395-400.

55.                                 Psihosistematika – ‘superlativ od razumjeti’ (G. Guillaume: Principi teorijske lingvistike), Quorum, br. 3, Zagreb 1989.

56.                                 Labirinti i zrcala starosti (J. L. Borges: Urotnici/ Atlas), Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989, str.743-746.

57.                                 Kako izbjeći šutnju (Miroslav Kirin: Od nje do vječnosti), Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989, str. 374-375.

58.                                 Gajo Peleš: Priča i značenje, Bibliovizor, Treći program Hrvatskog radija, ožujak, 1990.

59.                                 Pisanje je prije svega čitanje (P. Marković: Otmenost duše), Književnost, br. 6, Beograd 1990.

60.                                 Biser i školjka (A. Žagar: Bešumno, bijelo), Quorum, br. 5/6, Zagreb, 1991.

61.                                 Predgovor zbirci 'More i prašina' Miroslava Mićanovića, Zbirka Biškupić, Zagreb 1991.

62.                                 Komunikacija, kreacija, spoznaja (Z. Glovacki-Bernardi: O tekstu), Radovi zavoda za slavensku filologiju, br. 27, Zagreb 1992.

63.                                 Jezik kaosa, ljubavi i nade (S. Jendričko: Hrvatska sfinga), Sisački tjednik, Sisak, 7. 5. 1992.

64.                                 Prezent, nesnosan zavičaj (B. Maruna: Ovako), Vjesnik, Zagreb, 26. 8. 1992.

65.                                 Pjesma kao model svijeta (J. Užarević: Kompozicija lirske pjesme), Vjesnik, Zagreb, 16. 9. 1992.

66.                                 'Pjesme o Guaru' A. Žagar (napomena), Riječi, br. 6/7, Sisak 1992, str. 38-39.

67.                                 Eros prema daljinama (V. Košćak: Vedrine), Vjesnik, Zagreb, 18. 11. 1992.

68.                                 Univerzalan sugovornik (o zborniku 'Bahtin i drugi'), Vjesnik, Zagreb, 9. 12. 1992.

69.                                 Teorija i tipologija jezičnih rječnika (L. Zgusta: Priručnik leksikografije), Suvremena lingvistika br. 33, Zagreb, 1992.

70.                                 Dva i dva nisu četiri (Z. Maković: Prah), Vjesnik, Zagreb, 15. 5. 1993.

71.                                 Kako isključiti daljinski upravljač (B. Čegec: Ekrani praznine), Bibliovizor, Treći program Hrvatskog radija, 1993.

72.                                 Mašta koja dopunjuje (S. Mihalić: Zavodnička šuma), Vjesnik, Zagreb, 20. 3. 1993.

73.                                 Hvala, spontanosti više ne trebam (B. Majhut: O nekim teškoćama koje nastaju prilikom olakšanja), Vjesnik, Zagreb, 4. 4. 1993.

74.                                 Stane li more u sonet (Z. Mrkonjić: Šipanski soneti),Vjesnik, Zagreb, 8. 5. 1993.

75.                                 Mrak u bijelom jastuku (A. Žagar: Guar, rosna životinja), Republika, br. 9/10, Zagreb 1993.

76.                                 Naša ljubavnica tlapnja (Mrkonjić/ Pejaković/ Škunca: Naša ljubavnica tlapnja, antologija hrvatskih pjesama u prozi), Večernji list, 5. 9. 1993.

77.                                 Pogovor zbirci 'Nebo - Zemlja' Dražena Katunarića, Durieux/ Matica hrvatska Dubrovnik, Zagreb 1993.

78.                                 Literatura je društvena igra (Antun Šoljan: Prošlo nesvršeno vrijeme), Forum, br. 10/11/12, Zagreb 1993.

79.                                 Sonet - 'kurva koja se svakom daje' (Tonko Maroević: Sonetna struka), Forum, br. 10/11/12, Zagreb, 1993.

80.                                 Evo rime prije zime (u povodu romana 'Never more' Ranka Marinkovića), Dubrovnik, br. 6, Dubrovnik 1993.

81.                                 Anka je glavna (ocjena hrvatske književne produkcije u 1993.), Danas, 28. 12. 1993.

82.                                 Kako nastaje kristal (D. Dragojević: Zvjezdarnica/ D. Dragojević: Cvjetni trg), Vjesnik, Zagreb, 12. 11. 1994.

83.                                 Igra staklenim biserima (V. Biti: Pojmovnik suvremene književne teorije), Nedjeljna Dalmacija, 1. 4. 1995.

84.                                 Damir Miloš: Nabukodonozor, Moderna vremena, br. 1, Zagreb 1995, str. 14.

85.                                 Danilo Kiš: Lauta i ožiljci, Moderna vremena, br. 1, Zagreb 1995, str. 15.

86.                                 Gaetano Berruto: Semantika, Moderna vremena,br. 1, Zagreb 1995, str. 21.

87.                                 Antun Golubić: To sam ti došao reći, Nastavni vjesnik, br. 1, Zagreb, 1995, str. 108-109.

88.                                 Nitko ispod tridesete (Tonko Maroević: Uskličnici /antologija hrvatskog pjesništva 1971-1996), Vjesnik, Zagreb, 04. 04. 1997, str. 17.

89.                                 Izazovno, nepoznato lice (Višnja Machiedo: Osamnaest izazova I/II, francuski pjesnici XX. stoljeća), Vjesnik, Zagreb, 17. 04. 1997, str. 18.

90.                                 Abecedni svjetovi, Večernji list, Zagreb, 15. 3. 1998.

91.                                 Šutnja - mjesto susreta dviju samoća, Novi list, Rijeka, 10. 1. 1999.

 

RAZGOVORI:

92.                                 Ovdje nedostaju pitanja o nogometu, Studentski list, Zagreb, 15. 3. 1989.O naušnicama i kuloarima, Vijenac, Zagreb, 11. 7. 1996.

93.                                 La gioia di entrare nel vuoto, Avvenimenti, Roma, 7. 8. 1996.

94.                                 Ispunjavanje praznine, Quorum, br. 4, Zagreb 1997, str. 7-32.

 

 

 

 

 

 

 

 

II.               DIO

 

RADOVI OBJAVLJENI OD POSLJEDNJEG IZBORA (1998-2004)

 

 

A. Knjige

95.  Umijeće osporavanja (Polemički stilovi A. G. Matoša i M. Krleže), Naklada MD, Zagreb 1999.

96.  Brisani prostor, Meandar, Zagreb 2002.

97.  Goli grad (Antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih), Naklada MD, Zagreb 2003.

suautor:

98.  Kronologija Hrvatska - Europa - svijet (uredio: I. Goldstein), autor natuknica iz područja novije hrvatske književnosti (od 1835. do danas), Novi Liber, Zagreb, 2002. (drugo izdanje)

uredio:

99.  Važno je imati stila, Disput, Zagreb 2002.

 

B.   Izvorni znanstveni radovi

100.     Pjesnički naraštaj devedesetih, Zarez, br. 40, Zagreb, 12. 10. 2000, str. 10-11; ˛Reč, br. 61-7, Beograd 2001, str. 157-161; łZbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb 2001, str. 212-221; 44Drugo slovensko-hrvaško slavistično srečanje, Ljubljana 2003, str. 129-139.

101.     Je li moguće napisati sve - ispočetka? (u: Z Maković: Veliki predjeli, kratke sjene), Meandar, Zagreb 2000, str. 5-22.

102.     Neue Literatur aus Kroatien (I). Katalog des Dichternachwuchses am Ende der 90er Jahre (izbor i predgovor 'Verführung durch Gewönlickeit'), Botschaft der Republik Kroatien, Beč 2001.

103.     Neue Literatur aus Kroatien (II). Katalog des literarischen Nachwuchses am Ende der 90er Jahre (izbor i predgovor 'Die Kurtzgeschichte der Neunziger'), Botschaft der Republik Kroatien, Beč 2001.

104.     Kratka priča devedesetih, Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb 2002, str. 42-56.

105.     Damoklov mač stvarnosti, Reč, br. 69.15, Samizdat B92, Beograd 2003, str. 277-295.

106.     Figure ponavljanja v pesništvu Miroslava Mićanovića, u: Zbornik slavističnega društva Slovenije 14, Ljubljana 2003, str. 325-329.

 

 

C.   Ostali radovi

 

STRUČNI RADOVI

107.     Kako je 'opijelo' postalo 'epitaf'? (Polemička analiza rečenice), Vijenac, Zagreb, 24. 9. 1998, str. 40.

108.     Krleža od A do Ž ili: prevlast interpretacije nad recepcijom (Krležijana I/III), Zarez, br. 21/22, Zagreb 1999, str. 46-47.

109.     Des intellectuels pour ou contre, Courrier international, N° 605, Paris 2002, str. 62.

110.     Matoš désherbe le jardin, Most, br. 1/2, Zagreb 2002, str. 225-231, prevela: Brankica Radić.

 

 

PREGLEDNI ČLANCI

111.     Popović, Bruno, natuknica u 2. svesku Krležijane (M-Ž), LZ 'Miroslav Krleža', Zagreb 1999, 219-220.

112.     Pranjić, Krunoslav, natuknica u 2. svesku Krležijane (M-Ž), LZ 'Miroslav Krleža', Zagreb 1999, 227-228.

113.     Prof. dr. Krunoslav Pranjić. Portret i bibliografija (s I. Pranjkovićem i M. Protrkom), Bilten Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije, br. 5, Visoko 2002, str. 74-84.

114.     Stilistika kao ključ za poetsku funkciju (G. Molinié: Stilistika), Jutarnji list, Zagreb, 7. 12. 2002.

115.     Čitanje hrvatske kratke priče s kraja stoljeća, Jutarnji list, Zagreb, 31. 5. 2003.

116.     Stil je, kao i Bog, u detaljima (G. Gennete: Fikcija i dikcija), Jutarnji list, Zagreb, 23. 8. 2003.

117.     Kako lingvist čita literaturu (I. Pranjković: Jezik i beletristika), Jutarnji list, Zagreb, 10. 1. 2004.

 

ESEJI

118.   An immagination the supplements, Most, Zagreb, br. 1/2, Zagreb 1998, str. 71-73, preveo: Miljenko Kvačićek.

119.     Predgovor 'Fantastičnom bestijariju Hrvatske Ž. Zorice, Naklada Moderna vremena, Zagreb 2000, str. 4-5.

120.     Stilske vježbe na zadane pisce (pogovor zbirci 'Irski Iranec' i 'Iranski Irec' T. Mujičića), Naklada MD, Zagreb 2000, str. 135-141. Astrolog u bijeloj kuti (pogovor zbirci 'Naplavine' T. Maretića), Felsina, Zagreb 2002, str. 220-223.

121.      Zavođenje običnošću (Hrvatski pjesnički naraštaj devedesetih), u: M. Šicel: Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća II, Disput, Zagreb 2002, str. 459-469.

122.     Matoševski o Matošu (predgovor 'Uspomenama na A. G. Matoša' Karla Häuslera), Gradska knjižnica 'Franjo Marković', Križevci 2002, str. 119-123.

123.     Pogovor knjizi Odraz u bijelom Darka Desnice, Moderna vremena, Zagreb 2002, str. 127-134.

124.     Pogovor Triangulaciji (J. Mlakić/ R. Mlinarec/ D. Šimović – Triangulacija), Hercegtisak, Split-Široki Brijeg 2003, str. 89-93.

 

KRITIKE/ PRIKAZI

125.   Novi raspored istih stvari (L. Paljetak: Tvoje poglavlje), Jutarnji list, Zagreb, 7. 12. 1999.

126.   Ljubav, strast i Narcis ispod plahte (D. Jagić: Plahta preko glave), Jutarnji list, Zagreb, 14. 12. 1999.

127.   Treba li zabraniti miješane brakove (S. Sacher: kargo kult), Jutarnji list, Zagreb, 21. 12. 1999.

128.   Poetične fotografije i retorične pjesme (A. Škunca: Novaljski svjetlopis), Jutarnji list, Zagreb, 28. 12 1999.

129.   Poslije orgija, terapija 'prepisivanjem' (I. Prtenjača: Pisanje oslobađa), Jutarnji list, Zagreb, 4. 1. 2000.

130.   Pjesnik koji se ponaša kao da je sam na svijetu (J. Užarević: Nakon svega), Jutarnji list, Zagreb, 11. 1. 2000.

131.   Gdje se nalazi suprotna strana ulice (N. Petrak: Razmicanje paučine), Jutarnji list, Zagreb, 18. 1. 2000.

132.   Veliko skladište uspomena (Z. Bubnjar: Svjetlocrveno), Jutarnji list, Zagreb, 26. 1. 2000.

133.   O pjesniku i znanstveniku ili vinogradu i vinogradaru (Z. Kravar: Vinograd), Jutarnji list, Zagreb, 1. 2. 2000.

134.   Žuti karton (D. Jurić: Metropola), Jutarnji list, Zagreb, 8. 2. 2000.

135.   Šuma kao iskonski zavičaj (L. Derkač: Škrabica za sjene), Jutarnji list, Zagreb, 15. 2. 2000.

136.   Krajolik kao duševno stanje (V. Maleković: Kameni vrtovi), Jutarnji list, Zagreb, 22. 2. 2000.

137.   Srce i pokisli vrapci (D. Štambuk: Uklesano u planinama), Jutarnji list, Zagreb, 29. 02. 2000.

138.   Poezija obilja i odsutnosti (I. Rogić Nehajev: Sredozemlje, sedmi put), Jutarnji list, Zagreb, 7. 3. 2000.

139.   Iskustvo detalja (R. Vadanjel: Lekcija o postojanosti), Jutarnji list, Zagreb, 14. 3. 2000.

140.   Boris Maruna i hrvatski pjesnici, Jutarnji list, Zagreb, 21. 3. 2000.

141.   Neutralizacija razlike, (D. Rešicki: Ezekijelova kola), Jutarnji list, Zagreb, 28. 3. 2000.

142.   Šahist među pjesnicima (I. Mijačika: Zrcalo bez obzora), Jutarnji list, Zagreb, 4. 4. 2000.

143.   Treća dimenzija Slavonije (M. Plazibat: Postelja od orahove sjene), Jutarnji list, Zagreb, 11. 4. 2000.

144.   Od proroka do kiborga (M. Stojević: Moj kućni mandarin), Jutarnji list, Zagreb, 18. 4. 2000.

145.   Od gavrana do jata starih vrana (I. Babić: Kasna molitva prstiju), Jutarnji list, Zagreb, 25. 4. 2000.

146.   Kritička mimeza svakodnevice (T. Gromača: Nešto nije u redu?), Jutarnji list, Zagreb, 3. 5. 2000.

147.   'En ten tini, ništa ti ne brini…' (E. Patricia Pekica: U podnožju neba), Jutarnji list, Zagreb, 10. 5. 2000.

148.   Dvostruko progonstvo (M. Suško: Versus Exul), Jutarnji list, Zagreb, 17. 5. 2000.

149.   Poetizacija mitske svijesti (A. Vuletić: Križaljka za čitanje sudbine), Jutarnji list, Zagreb, 24. 5. 2000.

150.   Svesanica vječitog optimista (M. S. Mađer: Jesenja berba), Jutarnji list, Zagreb, 31. 5. 2000.

151.   Vučica između glazbe i stiha (L. Bajuk Pecotić: Vučica), Jutarnji list, Zagreb, 7. 6. 2000.

152.   Između nagosti i ritualnog presvlačenja (N. Grubišić: Djevojčica iz porječja), Jutarnji list, Zagreb, 14. 6. 2000.

153.   Virtuoz i na harmonici (S. Mihalić: Akordeon), Jutarnji list, Zagreb, 21. 6. 2000.

154.   'Poetski jelovnik' Luke Milasa (L. Milas: Versar), Jutarnji list, Zagreb, 28. 6. 2000.

155.   Cinik ili melankolik? (Ž. Paić: Opako ljeto), Jutarnji list, 5. 7. 2000.

156.   Geste i greške (Ž. Buklijaš: Vježbe), Jutarnji list, Zagreb, 12. 7. 2000.

157.   Ponor između Pariza i Zagreba (R. Ivšić: Poezija/ Poésie), Jutarnji list, Zagreb, 19. 7. 2000.

158.   Magija broja i poetika iscrpljivanja (V. Krmpotić: Sedam koraka oko vatre), Jutarnji list, Zagreb, 26. 7. 2000.

159.   'Ne vleci vraza za rep' (T. Mujičić: Kokoš in the Rye), Jutarnji list, Zagreb, 2. 8. 2000.

160.   Lokalni idiom i univerzalno iskustvo (J. Prša: Zemlja od sadre), Jutarnji list, Zagreb, 9. 8. 2000.

161.   Arsen i teško podnošljiva količina stvarnosti (A. Dedić: Čagalj), Jutarnji list, Zagreb, 16. 8. 2000.

162.   Kakva je uloga kauboja u hrvatskoj poeziji? (D. Radić: Lov na risove), Jutarnji list, Zagreb, 23. 8. 2000.

163.   Beatifikacija ruba (S. Jendričko: Orguljaš na kompjutoru), Jutarnji list, Zagreb, 30. 8. 2000.

164.   Poezija je negdje drugdje (J. Kokeza: Pas na tri noge), Jutarnji list, Zagreb, 6. 9. 2000.

165.   Zarez na opus Dražena Katunarića (D. Katunarić: Načitano srce), Jutarnji list, Zagreb, 13. 9. 2000.

166.   Snovi u pohotnim rukama (Z. Đipalo: Silazak mudraca), Jutarnji list, Zagreb, 20. 9. 2000.

167.   Stroj za proizvodnju stihova (L. Paljetak: Bijela tama), Jutarnji list, Zagreb, 27. 9. 2000.

168.   Diskretni šarm 'Ženskih pjesama' (S. Pilić: Ženske pjesme), Jutarnji list, Zagreb, 4. 10. 2000.

169.   Pjesništvo Jurice Iskre između zvuka i smisla (J. Iskra: Svetokrug), Jutarnji list, Zagreb, 11. 10. 2000.

170.   Poklonica biljnog svijeta (B. Jelušić: Stolisnik), Jutarnji list, Zagreb, 18. 11. 2000.

171.   Zašto čitaš ove otpatke? (T. Zajec: Rupa njegova imena), Jutarnji list, Zagreb, 25. 10. 2000.

172.   Čakavica za 'eroplane, Internet i mrižu' (E. Rudan: Sve ča mi rabi ovega prolića), Jutarnji list, Zagreb, 2. 11. 2000.

173.   Ironičar na Ponterossu (M. Stojević: Ponterosso), Jutarnji list, Zagreb, 8. 11. 2000.

174.   Crveni karton A. G. Matošu (M. Vuković /ur./: Pjesnici Tinu Ujeviću), Jutarnji list, Zagreb, 15. 11. 2000.

175.   'Bičevi riječi, ključevi raja' (Lj. Mifka: Dugosilazno nebo), Jutarnji list, Zagreb, 22. 11. 2000.

176.   Tadijanovićevo novo ruho (D. Tadijanović: Otvoren prozor/ An Open Window), Jutarnji list, Zagreb, 29. 11. 2000.

177.   Poetika provokacije (L. Stamać: Lucifer), Jutarnji list, Zagreb 6. 12. 2000.

178.   Kako popraviti veš-mašinu? (B. Radašinović: Sprega književnosti i prljavog rublja), Jutarnji list, Zagreb, 13. 12. 2000.

179.   Koroman u zrcalu (V. Koroman: U zemaljsko vrijeme), Jutarnji list, Zagreb, 20. 12. 2000.

180.   Od Gromače do Mihalića (pregled pjesničke produkcije u 2000.), Jutarnji list, Zagreb, 27. 12. 2000.

181.   Kolinje u sonetu (S. Mijović Kočan: Sonet svinjcu i … Kati, naravno!), Jutarnji list, Zagreb, 3. 1. 2001.

182.   Žudnja za praoblikom (K. Mujičić Artnam: Zona Zoo), Jutarnji list, Zagreb, 10. 1. 2001.

183.   Snijeg i iskustvo dna (Ž. Knežević: Lijepo svjetlo dna), Jutarnji list, zagreb, 17. 1. 2001.

184.   Modernistička gestualnost (N. Klanac/ D. Karačić: Tišina je večeras uragan), Jutarnji list, Zagreb, 24. 1. 2001.

185.   Lovac na uspomene (B. Vladović: Lirika), Jutarnji list, Zagreb, 31. 1. 2001.

186.   Neponovljiv i kad se ponavlja (I: Slamnig: Ranjeni tenk), Jutarnji list, Zagreb, 7. 2. 2001.

187.   Kako nastaje nestvarni svijet (R. Jarak: Demon u pari kupaonice), Jutarnji list, Zagreb, 14. 2. 2001.

188.   'Najbolje se napreduje u mjestu' (M. Ganza: Izabrane pjesme), Jutarnji list, Zagreb, 21. 2. 2001.

189.   Karikatura opuštenosti (M. Fošner: Put od Ljubljane do Folnegovićevog nasilja), Jutarnji list, Zagreb 28. 2. 2001.

190.   Posoljeni stihovi (G. Zovko: Sol), Jutarnji list, Zagreb, 7. 3. 2001.

191.   Rijetko dobra knjiga (D. Glamuzina: Mesari), Jutarnji list, Zagreb, 14. 3. 2001.

192.   Provokativni i mirni Maković, Jutarnji list, Zagreb, 21. 3. 2001.

193.   Zaustavljeno sjećanje (N. Tadić: Steinerov prozor), Jutarnji list, Zagreb, 28. 3. 2001.

194.   Ja i ti, oblaci i sjene (T. Jendričko: Grudanje oblacima), Jutarnji list, Zagreb, 4. 4. 2001.

195.   Yvesova mala drama (I. Prtenjača: Yves), Jutarnji list, Zagreb, 11. 4. 2001.

196.   'Ne ljuti se stihu tihi' (N. Petković: Dan na bijelu hljebu), Jutarnji list, Zagreb, 18. 4. 2001.

197.   Što su teme(lji)? (V. Mataga: Molitvenik za (peri)patetičare), Jutarnji list, Zagreb, 25. 4. 2001.

198.   Donatov ključ za ekspresionizam (B. Donat: Put kroz noć /antologija/), Jutarnji list, Zagreb, 2. 5. 2001.

199.   Tko je junak našeg doba (A. Stanković: Jutra pobijeđenih), Jutarnji list, Zagreb, 9. 5. 2001.

200.   Pisanje kao slobodan pad (A. Žagar: Male proze koje se uspinju natrag u nebo), Jutarnji list, Zagreb, 16. 5. 2001.

201.   'Proždiračica vremena' (S. Manojlović: Vješturkov tanac), Jutarnji list, Zagreb, 23. 5. 2000.

202.   Simbolička obnova tijela (E. Jahić: Biografija i auto), Jutarnji list, Zagreb 6. 6. 2001.

203.   'Nema više pjesništva jezika (B. Bošnjak: Susačke razglednice), Jutarnji list, Zagreb, 13. 6. 2001.

204.   Kiborško stanje svijeta (I. Žužul: Vodostaj vrtoglavice), Jutarnji list, Zagreb, 20. 6. 2001.

205.   Bog i daljinski upravljač (J. Dautbegović: Božja televizija), Jutarnji list, Zagreb, 27. 6. 2001.

206.   Od proroka do polemičara (D. Horvatić: Neprohodne magle), Jutarnji list, Zagreb 4. 7. 2001.

207.   Pjesnik koji nije želio biti prorok nego 'dugoročni zabavljač' (Nekrolog I. Slamnigu), Jutarnji list, Zagreb, 5. 7. 2001. 2001.

208.   Kajkavska jezična magija (Z. Kovač: Vrnoul se boum), Jutarnji list, Zagreb, 11. 7. 2001.

209.   Nemoguća msija (M. Lamot: Priprema za obiteljsku fotografiju), Jutarnji list, Zagreb, 18. 7. 2001.

210.   Figure diskontinuiteta (D. Šodan: Glasovne promjene), Jutarnji list, Zagreb, 25. 7. 2001.

211.   U potrazi za točkom (V. Biga: Uhodeći vlastiti pogled), Jutarnji list, Zagreb, 1. 8. 2001.

212.   'Svetac u kurvi' (M. Valent: Jazz, afrička vuna), Jutarnji list, Zagreb, 8. 8. 2001.

213.   Put u poznate predjele (Ž. Grabarević: Jednom), Jutarnji list, Zagreb, 14/ 15. 8. 2001.

214.   Velike geste na velike teme (V. Martek: Volim čitati poeziju), Jutarnji list, Zagreb, 22. 8. 2001.

215.   Lirski turizam (D. Štambuk: Crni obelisk), Jutarnji list, Zagreb, 29. 8. 2001.

216.   U znaku Ziba (M. Mićanović: Zib), Jutarnji list, Zagreb, 12. 9. 2001.

217.   Eliminacijsko pitanje (K. Pintarić: Divovski koraci), Jutarnji list, Zagreb, 19. 9. 2001.

218.   Poetski 'Duhovi' Darka Rundeka (D. Rundek: Duhovi), Jutarnji list, Zagreb, 26. 9. 2001.

219.   Voda i Divlja zemlja (A. Galović: Srebrni letač), Jutarnji list, Zagreb, 3. 10. 2001.

220.   Krtica kao Orfej (S. Jendričko: Podzemni Orfej), Jutarnji list, Zagreb, 10. 10. 2001.

221.   Solidan poetski prvijenac (M. Zdunić: Kad nas otme vrijeme), Jutarnji list, Zagreb 17. 10. 2001.

222.   Od Shakespearea do Sinjske alke (M. Grčić: Nebeska vučica), Jutarnji list, Zagreb, 24. 10. 2001.

223.   Pogled kroz ključaonicu (B. Zoko: Biće iz mraka), Jutarnji list, Zagreb, 31. 10. 2001.

224.   Suci i knjige (J. Stošić: Đerdan), Jutarnji list, Zagreb, 7. 11. 2001.

225.   Smije li riba pojesti udicu!? (Z. Kršul: Jutarnja tjelovježba), Jutarnji list, Zagreb, 14. 11. 2001.

226.   Poezija između novinskih redaka (M. Kolanović: Pijavice za usamljene), Jutarnji list, Zagreb, 21. 11. 2001.

227.   Tajna veza Budhe i Yahooa (S. Sorel: Hologrami, žudnje, strojevi zavođenja), Jutarnji list, Zagreb, 28. 11. 2001.

228.   Od inovacije do stereotipa (L. Paljetak: Strpljivo stepenište), Jutarnji list, Zagreb, 5. 12. 2001.

229.   Casanova i Baba Roga (S. Mraović: Laku noć Garbo), Jutarnji list, Zagreb, 12. 12. 2001.

230.   Stihovi za pomirenje (M. Milišić: Fleka, e), Jutarnji list, Zagreb, 19. 12. 2001.

231.   Od 'kiše' do 'mesara', Jutarnji list, Zagreb, 27. 12. 2001.

232.   Poezija kao prvorazredni kulturni događaj, Jutarnji list, Zagreb, 3. 8. 2002.

 

RAZGOVORI:

233.   Nogometne pjesme s Filozofskog fakulteta, Nacional, Zagreb, 18. 12. 2001.

234.   Stihove pišem iz pozicije neznanja, Jutarnji list, Zagreb, 27. 4. 2002.

235.   U književnosti prijatelja nemam, niti ih trebam!, Glas Slavonije, Osijek, 15. 5. 2002.

236.   Generaciji SMS-a draža priča od romana (u povodu antologije ‘Goli grad’), Večernji list, Zagreb, 21. 5. 2003.

237.   Nisam pokušavao miriti dvije generacije (u povodu antologije ‘Goli grad’), Slobodna Dalmacija, Split, 28. 5. 2003.

238.   Htio sam istaknuti urbanu senzibilnost (u povodu antologije ‘Goli grad’), Glas Slavonije, Osijek, 31. 5. 2003.

 


LUETIĆ

FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

ODSJEK ZA ROMANISTIKU

 

Veza: Klasa: 640-03/03-01/126/28/143/144/149

           Ur.broj: 3804-480-03-2 od 12.11.2003.

 

Predmet: Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za španjolski jezik, na Katedri za španjolski jezik u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prijedlog da se izabere prof. Silvana LUETIĆ.

 

 

 

                                                                        FAKULTETSKOM VIJEĆU

                                                                        FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

 

 

Izabrano od Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta na sjednici od 13.10.2003. Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za španjolski jezik, na Katedri za španjolski jezik u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, podnosi ovaj

I Z V J E Š T A J

Na javni natječaj objavljen u Vjesniku od 25.10.2003. u propisanom je roku zaprimljeno ukupno šest prijava. Podnijele su ih kandidatkinje koje su diplomirale studij španjolskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrerbu, a sve su hrvatske državljanke, neudate i bez djece: 1. Prof. Daša GRKOVIĆ, 2. Prof. Ivana LONČAR, 3. Prof.  Silvana LUETIĆ, 4. Prof. mr.sc. Danka SINGER, 5. Prof. Barbara TARTAGLIA, 6. Prof. Maja ZOVKO.

Razmotrivši sve prispjele natječajne materijale prijavljenih pristupnica, a u skladu sa zakonskim odredbama (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanjuNarodne Novine, br. 123/2003., te Statut Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Upute Rektorskog zbora), Povjerenstvo je utvrdilo:

1. Pristupnica Daša Grković, rođena 1974. godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1993/94. upisala a 2001. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: francuski, A2: španjolski).

Ima ukupno četiri godine radnog iskustva u direktnoj nastavi španjolskog jezika, što je stekla na zagrebačkoj XVI. gimnaziji i, paralelno, u Centru za strane jezike u Vodnikovoj ulici. Položila je državni stručni ispit za profesora španjolskog jezika i književnosti. Povremeno se bavi i prevoditeljskim radom.

Radi dodatnog stručno-pedagoškog usavršavanja godinu je dana boravila u Španjolskoj te je kasnije, u nas i u Španjolskoj, sudjelovala u stručnim seminarima namijenjenima nastavnicima španjolskog kao stranog jezika. Uspješan je nastavnik, pa su njeni učenici zauzimali visoka mjesta na srednjoškolskim natjecanjima iz poznavanja španjolskog jezika. Aktivno djeluje kao profesor-mentor u praktičnom izvođenju nastave metodike za studente hispanistike, član je Komisije za izbor srednjoškolskih udžbenika iz španjolskog jezika, autor je testova za školska natjecanja iz španjolskog jezika, asistira pri međunarodno priznatim ispitima iz poznavanja španjolskog jezika (DELE) u okviru zagrebačkog Instituta Cervantes. Aktivan je član Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ).

Nema navedenih objavljenih bilo stručnih bilo znanstvenih radova.

2. Pristupnica Ivana Lončar, rođena 1979. godine u Slavonskom Brodu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997/98. upisala a u rujnu 2003. s prosječnom ocjenom 4,60 diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: španjolski, A2: komparativna književnost).

Tri godine radnog iskustva u direktnoj nastavi španjolskog jezika stekla je već tokom studija kao voditelj jezičnih tečajeva, počam od 2001. godine, u okviru Škole stranih jezika Studentskog centra u Zagrebu. Sada radi kao vanjski suradnik – pomoćnik urednika u izdavačkoj kući “Školska knjiga” gdje se bavi lekturom, korekturom i revizijom tekstova te problematikom otkupa autorskih prava vezanih za Španjolsku.

Dodatno se usavršavala pohađanjem stručnog seminara iz metodike španjolskog jezika i u radionici književnog prevođenja sa španjolskog jezika pri Društvu hrvatskih književnih prevodilaca. Kraće je vrijeme boravila u Španjolskoj.

Sa španjolskog je prevela tri manja književna djela – dva su prozna teksta pročitana na radiju, a drama je izvedena u kazalištu.

3. Pristupnica Silvana Luetić, rođena 1955. godine u Splitu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1974/75. upisala a 1978. diplomirala trogodišnji studij hispanistike (A: engleski, B: španjolski).

Ima ukupno 24 godine radnog iskustva koje je stekla radom u osnovnim školama, u gimnaziji i u Školi stranih jezika u Vodnikovoj ulici predavajući engleski i španjolski jezik. Direktnom nastavom španjolskog jezika pretežno i kontinuirano se bavi od 1994. godine u Centru za strane jezike u Vodnikovoj ulici gdje je i pročelnik za romansku jezičnu grupu te urednica udžbeničkih izdanja. U akademskoj godini 2002/03. i u tekućoj god. 2003/04., kao vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, vrlo uspješno i na opće zadovoljstvo slušačâ i kolegâ nastavnikâ održava cjelokupnu teorijsku i praktičnu nastavu iz kolegija Metodika nastave španjolskog jezika za studente III. odnosno IV. godine studija hispanistike.

Dodatno se stručno usavršavala studijskim boravcima te na specijaliziranim jezičnim tečajevima i seminarima o metodologiji nastave španjolskog kao stranog jezika organiziranima u Španjolskoj (u Madridu 1985, 1989, 1995; u Salamanki 2001.). Također je u zemlji i u inozemstvu (Pula, Opatija, Dubrovnik, Crikvenica, Zagreb, Beč, Milano, Firenca, Ancona, Budimpešta) aktivno sudjelovala na desetak seminara za stručno usavršavanje profesorâ stranih jezika.

Jedan je od pokretača – organizatora Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ) te član njenog Upravnog odbora. Također je idejni začetnik i koordinator ljetnog seminara za profesore španjolskog jezika koji je od 2001. već tri puta održan u Dubrovniku u suradnji Sveučilišta u Zagrebu, Centra za strane jezike, Veleposlanstva Španjolske u R.Hrvatskoj i Instituta Cervantes. U Centru za strane jezike priprema nastavne programe, ispitne materijale za mladež i odrasle te recenzira udžbenike. Član je komisije za provedbu takozvanih “posebnih” ispita (za provjeru pasivnog i aktivnog znanja jezika, za sudske tumače i sl.). Organizira i predsjedava ispitnom povjerenstvu pri međunarodno priznatim ispitima iz poznavanja španjolskog jezika (DELE) u okviru zagrebačkog Instituta Cervantes. Pri Ministarstvu prosvjete i športa R.Hrvatske, član je Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja srednjoškolaca iz poznavanja stranih jezika, te član ispitnog povjerenstva za profesore hrvatskog jezika u inozemstvu. Djeluje kao profesor-mentor i metodičar profesorima početnicima i studentima Filozofskog fakulteta. Povremeno se bavi prevođenjem stručnih tekstova. 

Koatorica je dvaju udžbenika popraćenih radnim bilježnicama i kasetama “Piensa y Dílo en Espańol” knj. I, II (dva izd., Zagreb, “Školska knjiga” – Centar za strane jezike), koji su od Ministarstva prosvjete i športa RH preporučeni za nastavu španjolskog jezika u srednjim školama.

U 2003. godini Veleposlanstvo Španjolske u R.Hrvatskoj dodijelilo joj je priznanje “Espańa en Croacia” za učvršćivanje odnosa između Španjolske i Hrvatske.

4. Pristupnica Danka Singer, rođena 1960. godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1979/80. upisala a 1984. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: španjolski, A2: engleski). Godine 1991. magistrirala je na anglistici s temom iz područja primijenjene lingvistike i metodike stranog jezika te obranila magistarski rad pod naslovom “Igra u nastavi stranog jezika kod djece mlađeg školskog uzrasta”.                  

Pristupnica ima ukupno 18 godina radnog iskustva. Nakon kratkog razdoblja rada u novinarstvu («Vjesnik», kulturna rubrika), od 1985. u stalnom je radnom odnosu u zagrebačkoj Školi za strane jezike «Sova» u Varšavskoj ulici gdje predaje engleski i španjolski jezik. U razdoblju 1994-2000. bila je pročelnik i mentor španjolske grupe, tj. osoba odgovorna za stručni rad, unapređenje nastave, organiziranje seminara i savjetovanja, izradu kontrolnih i završnih testova, nastavnih planova i programa te rad s profesorima-početnicima. Predavala je svim dobnim skupinama slušača s različitim razinama znanja te na tečajevima poslovnog jezika i za druge posebne namjene. Od godine 2000. predaje engleski jezik i na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu u svojstvu vanjskog suradnika s naslovnim zvanjem višeg predavača. U akademskoj godini 2002/03. bila je nastavnik-mentor studentima hispanistike prilikom školske prakse u okviru kolegija Metodika nastave španjolskog jezika.

Pristupnica se bavi lingvističkim istraživanjima (sociolingvistika, psiholingvistika, primijenjena lingvistika, metodika nastave stranih jezika, itd.). Na području hispanistike dodatno se stručno usavršavala slušanjem poslijediplomskog programa (Madrid, 1990-91. na Universidad Complutense) te aktivnim sudjelovanjem na brojnim seminarima, tečajevima i simpozijima: u Diplomatskoj školi u Madridu, 1993. (o španjolskom jeziku i književnosti); u Komori za industriju i trgovinu u Madridu, 1996. (gdje je stekla diplomu ispitivača međunarodnog ispita za poslovni španjolski jezik); za profesore španjolskog kao stranog jezika (Madrid 1994; Salamanca 2001, 2003; Dubrovnik 2001, 2003); Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (2000, 2002, 2003), «Internet u nastavi stranih jezika» (1997), itd. Povremeno se bavi prevođenjem (književnih i stručnih tekstova za časopise i radio, kao turistički vodič, jezični savjetnik, itd.). 

Član je Povjerenstva za udžbenike za španjolski jezik pri Ministarstvu prosvjete i športa R.Hrvatske. Recenzirala je četiri udžbenika španjolskog jezika. Aktivan je član Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ).

Među svojim radovima, pored prijevodâ (s engleskog i španjolskog), pristupnica je navela devet naslovâ objavljenih udžbenikâ engleskog jezika za osnovnu školu ili djecu školskog uzrasta kojih je autor, koautor odnosno prilagoditelj. Priloženi popis znanstvenih i/ili stručnih radova sadrži ukupno devet članaka (šest je objavljeno, a tri su prihvaćena za objavljivanje). Objavljeni članci su iz metodike učenja stranih jezika, primijenjene lingvistike, sociolingvistike i psiholingvistike, a uglavnom se odnose na engleski jezik.

5. Pristupnica Barbara Tartaglia, rođena 1968. godine u Splitu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1986/87. upisala a 1993. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: engleski, A2: španjolski).

Od 1994. otkako radi kao profesorica engleskog i španjolskog jezika u školi stranih jezika “Svjetski jezici – Zagreb” u Varšavskoj ulici, stekla je ukupno desetak godina raznolikog radnog iskustva i povremenim, honorarnim ili prigodnim prevodilačkim radom za više poslodavaca (za španjolski bataljon UMPROFOR-a u Divuljama, kao turistički vodič, kao tajnica i prevoditeljica u Veleposlanstvu NR Kine u Zagrebu, kao učiteljica engleskog u dječjem vrtiću, kao recepcioner u ACI Marini Split, itd.). U školskoj godini 1997/98. Ministarstvo prosvjete i športa RH uputilo ju je u grad Punta Arenas (Čile) gdje je u tamošnjoj osnovnoj školi “República de Croacia” predavala hrvatski jezik i sudjelovala u organiziranju kulturnih aktivnosti hrvatskog iseljeništva. Aktivan je član Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ).

Nema objavljenih stručnih ili znanstvenih radova.

6. Pristupnica Maja Zovko, rođena 1975. godine u Sarajevu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1994/95. upisala a 1999. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: njemački, A2: španjolski).

Nakon završetka studija predavala je njemački jezik u Školi stranih jezika Studentskog centra u Zagrebu, zatim u zagrebačkoj Školi za medicinske sestre i primalje, te kao profesorica u zagrebačkoj gimnaziji Lucijana Vranjanina. Od rujna 2001. do prosinca iste godine predavala je i španjolski jezik u Školi stranih jezika “Vita”. Tako je u razdoblju od 2000. do 2002. uspjela prikupiti nepune dvije godine radnog iskustva u nastavi stranih jezika.

Od jeseni 2002. godine, u Madridu na tamošnjem Universidad Autónoma, pohađa doktorski studij iz španjolske i hispanoameričke književnosti.

Dodatno se stručno usavršavala sudjelovanjem u Međunarodnoj radionici o španjolskoj i hispanoameričkoj književnosti (Dubrovnik, svibanj 1998), pohađanjem (u Escuela Oficial de Idiomas, Madrid – 2003.) triju seminara: o njemačko-španjolskom prevođenju; o umijeću pisanja na španjolskom; o didaktici španjolskog kao stranog jezika.

Nema objavljenih stručnih ili znanstvenih radova.

Na temelju gore navedenih podataka te osobnog poznavanja svih šest moliteljica, Stručno povjerenstvo je zaključilo da je riječ o iznimno kvalitetnim kandidatkinjama koje bi sve bile kadre zadovoljiti na radnome mjestu za koje se natječu. Međutim, imajući u vidu odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/2003. – članak 98, točka 6.) i ostalih relevantnih dokumenata, Povjerenstvo je utvrdilo da samo dvije pristupnice, tj. prof. Silvana Luetić i prof. mr.sc. Danka Singer, u potpunosti ispunjavaju i premašuju minimalne propisane uvjete. 

Cijeneći i vrednujući obje potonje kandidatkinje te vodeći računa o sadašnjim potrebama Katedre za španjolski jezik, Stručno povjerenstvo je jednoglasno odlučilo Vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predložiti da se u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za španjolski jezik, na Katedri za španjolski jezik u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izabere prof.  S i l v a n a    L U E T I Ć.

U Zagrebu, 1. prosinca 2003.

                                                       Stručno povjerenstvo:

                                                       Dr.sc. Karlo Budor, red.prof.

                                                       Mr.sc. Alica Knezović, viši lektor

                                                       Rudolf Kožljan, viši lektor u miru

 

 

 

 

 

 

Vijeće Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu je razmotrilo i podržalo ovaj Izvještaj na svojoj sjednici održanoj 2. prosinca 2003.

Pročelnik Odsjeka za romanistiku:

Dr.sc. Sanja Grahek, docent

 


 

 

Dr.sc.Živa Benčić-Primc, red.prof.

Dr.sc. Milenko Popović, red prof.

Dr.sc. Gadánji Károly, red prof.

 

 

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

Predmet: Izvješće stručnog povjerenstva o izboru doc.dr.sc. Natalije Vidmarović u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora.

 

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 9. prosinca 2002. u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta kandidatkinje za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana slavistika na Katedri za ruski jezik u Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Stručno povjerenstvo podnosi ovo

 

IZVJEŠĆE

 

Na natječaj objavljen u “Vjesniku” od 24.prosinca 2002. za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora  prijavila se jedna kandidatkinja, dr.sc. Natalija Vidmarović, docentica na Katedri za ruski jezik Odsjeka za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz prijavu na natječaj kandidatkinja je priložila svu potrebnu dokumentaciju: životopis, izvješće o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti, diplomu i domovnicu.

 

Životopis

                                               

Natalija Vidmarović rođena je 3. ožujka 1958. u Volkovysku, Bjelorusija. Srednju školu završila je u Kijevu 1975. Godine 1980. diplomirala je na Filološkom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta "M.V.Lomonosov" filologiju, mađarski jezik i književnost (1983. diploma je nostrificirana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Godine 1982. udajom za hrvatskog državljanina preselila se u Hrvatsku, Zagreb i stekla hrvatsko državljanstvo. Majka je 20-godišnjeg sina Branimira.

Od dolaska u Zagreb do 1989. radila je u Kemijsko-tehnološkom i Građevinskom obrazovnom centru kao profesor ruskog i francuskog jezika. Godine 1987. diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ruski jezik i književnost kao prvi predmet i opću lingvistiku kao drugi. Godine 1989. obranila je magistarski rad iz ruskoga jezika pod naslovom Leksik “Slova o polku Igoreve”. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Pletenije sloves" u srednjovjekovnim slavenskim književnostima (s posebnim osvrtom na rusku književnost)" obranila je 1996. Upisana je u registar znanstvenih radnika pod brojem 173105.

Od g. 1989. zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao lektor za ruski jezik, a od g. 1994. kao viši lektor. Godine 1997. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za ruski jezik Odsjeka za slavenske jezike i književnosti. Kao lektor predavala je pored jezičnih vježbi predmete Historijska gramatika ruskoga jezika i Kultura i civilizacija Rusije, a kasnije, kao docentica, i Analizu djela staroruske književnosti XI-XVI stoljeća. Sudjeluje u radu brojnih znanstvenih projekata i međunarodnih znanstvenih skupova. Aktivno se bavi leksikografskom i prevodilačkom djelatnošću. Godine 1997. boravila je mjesec dana radi znanstvenog usavršavanja na Debrecinskom Sveučilištu u Madžarskoj gdje se pod stručnim vodstvom prof.dr.sc Istvana Molnara bavila kompjutorskom fonetskom analizom srednjovjekovnih tekstova.

Član je Hrvatskog filološkog društva, Matice Hrvatske, Društva simultanih prevoditelja i Hrvatskog Društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja. Od 2002. obnaša dužnost Pročelnice Odsjeka za slavenske jezike i književnosti.

            Vlada ruskim, mađarskim, ukrajinskim, engleskim i francuskim jezikom.

 

I. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST DO IZBORA U ZVANJE DOCENTA 1997.

 

1. Leksik "Slova o polku Igoreve". - Magistarski rad. Zagreb 1989.

 

2. "Pletenije sloves" u srednjovjekovnim slavenskim književnostima (s posebnim osvrtom na rusku književnost) - Doktorska disertacija.  Zagreb 1996.

 

 

Znanstveni rad objavljen u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći

 

1. "Исихазм и агиография” (“Hesihazam i hagiografija"). U: Filologija, Knj. 20-21, Zagreb 1992-1993., str. 489-501.

 

 

Znanstveni rad recenziran i objavljen u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa

 

1.  "Madžarski književni utjecaj u pjesništvu Mate Meršića-Miloradića". U: Gradišćanski Hrvati: 1533-1983: zbornik. Društvo za suradnju s gradišćanskim Hrvatima i drugim hrvatskim narodnim manjinama u susjednim zemljama: Centar za istraživanje migracija, Zagreb, 1984, str. 149-154.

 

2. “К вопросу о звуковой стороне плетения словес"" ("O zvukovnoj strani "pletenija sloves"). U: V. Nemzetközi Szlavisztikai Napok. (Zbornik radova sa Međunarodnih slavističkih dana, održanih u Szombathelyu, Madžarska 27-28.5. 1994). II. kötet. Szerkeszti:  Gadányi Károly. Szombathely 1996. str. 466-488.

 

3. "Словосложение в "плетении словес"" ("Složenice u "pleteniju sloves""). U: Slavica Quinqueecclesiensia  sv. II.  Urednici dr. Lendvai Endre i Hajzer Lajos, Университет им. Януса Паннониуса. Pécs 1996., str. 217-226.

 

 

Znanstveni rad u drugim časopisima

 

1. "Punoglasje i nepunoglasje u Slovu o polku Igoreve". U: - Radovi Zavoda za slavensku filologiju,  25, Zagreb, 1990., str. 41-47.

 

2. “Sinonimijski nizovi u Slovu o polku Igoreve"). U: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 26, Zagreb 1991., str. 27-35.

 

Sudjelovanje u radu znanstvenih projekata

 

1.       Jezični dodiri u posrednom i neposrednom posuđivanju (voditelj Prof. dr. R.Filipović) g.1992.-1996.

2.       Kontrastivno proučavanje hrvatskoga jezika prema stranim jezicima (voditelj  Prof. dr. A.Menac) g. 1993. - 1996

3.       Tropi i figure u hrvatskoj književnosti (voditeljice Prof. dr. Dunja Fališevac i Prof. dr. Živa Benčić) 1996-1997.

 

 

Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima

 

1. Međunarodni slavistički dani, Szombathely, Mađarska, 27-28.V. 1994.

 

2. Russzisztika XX. - XX Debrecenski dani rusistike, Debrecin, Mađarska, 26-27. X. 1994.

 

3. Prvi hrvatski slavistički kongres, Pula, Hrvatska, 19-23. IX. 1995.

 

4. Teorija i praksa predavanja slavenskih jezika, Pečuh, Mađarska, 26-27. IV. 1996.

 

5. International Medieval Congress, Leeds, Velika Britanija, 8-11. VII. 1996.

 

6. Sv. Ivan Rilski i samostanska kultura u srednjovjekovnoj Europi, Sofija, Bugarska, 19-21. X. 1996.

 

7. Debreceni Filológiai Napok, Debrecen, Mađarska, 30-31. 1. 1997.

 

 

STRUČNA DJELATNOST

 

 
Članci

 

1. "Перевод медицинской терминологии" (Prijevod medicinske terminologije). U:  Prevođenje: suvremena strujanja i tendencije. Urednice: J.Mihaljević Djigunović i N.Pintarić. Hrvatsko društvo za primjenjenu lingvistiku. Zagreb 1995. str. 257-262.

 
Prikazi i recenzije

 

1. "Samostalnost razvoja jezika dokazuje se rječnikom, Deutch-burgenlandischkroatisch-kroatisches Wörterbuch - Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik, Eisenstadt-Zagreb, 1982". U: Matica, Zagreb 1982, 10, str. 35.

 

2. "László Kövágó: Kisebbség-Nemzetiség, Budapest, Kossuth könyvkiadó, 1977". U: Migracijske teme,  Zagreb, 1/1985, br. 2, str. 123-124.

 

3. "Rudolf Joó: A Nyugat-Európai Kisebbségek Sajátosságai es Típusai, Akadémia Kiadó, Budapest, 1983". U: Migracijske teme, Zagreb, 1/1985, br. 2, str. 121-123.

 

4. "Filozofijsko istraživanje slavenskih jezika. Anto Knežević: Filozofija i slavenski jezici, Zagreb, 1988". U: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24, Zagreb 1989., str. 179-181.

 

5. "Russko-serbskohorvatskij slovar - Rusko-srpskohrvatski rečnik pod red. B. Stankovića, Moskva-Novi Sad, 1988". U: Strani jezici, god. XIX, br. 4, 1990, str. 240-241.

 

6. "Lingvistički temelji balkanskog modela svijeta T.V.Civjan: "Lingvističeskije osnovy balkanskoj modeli mira". Nauka, Moskva, 1990". U: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 26, Zagreb 1991., str. 73-75.

 

 

Rječnici

 

1. Osmojezični enciklopedijski rječnik, glavni urednik Tomislav Ladan. JLZ "Miroslav Krleža". Zagreb 1987., sv. I. (ruski stupac) C216-C890; Č1 - Č198;D1658 - D2642; D2693 - D3683;  sv. II. (ruski stupac) F, G, H, I, J, K.

 

Prijevodi knjiga

 

1. Sjaj ukrajinskih riznica  (Katalog izložbe) Muzejsko-galerijski centar. Izdavač Muzejski prostor Jezuitski trg 4, Zagreb. 1989. Gl i odg. urednik Ante Sorić (prijevod teksta s ruskoga  na hrvatski).

 

2. Hrvatska između rata i samostalnosti  (prijevod na ruski zajedno s R. Venturinom i J. Užarevićem). Izdanje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1991.

 

3. Vodič iz rata (prijevod na ruski zajedno s R. Venturinom, T. Fedorovsky i N.Možnik). NIP Glas Slavonije, 1991/1992.

 

4. Sustavna normalizacija tjelesne težine radi zdravlja. Dietpharm. Medicinsko-informativna služba. Zagreb 1994.

 

 

Književni prijevodi za časopis DHK “Most”, Zagreb

 

1. Dušanka Popović-Dorofejeva - Душанка Попович-Дорофеева, “На Ослином тропике” (Из романа “Как мы были счастливы”),  1983./3, стр. 59-62.

 

2. Vlatko Pavletić - Влатко Павлетич, “Поэт во всем, что создает: Матко Пеич”, 1983./4, стр. 22-32.

 

3. Pero Budak - Перо Будак “Маяк”, 1984./1-2, стр. 116-130.

 

4. Đorđe Zelmanović - Джордже Зелманович, “Нет равных в мире”, 1984./3, стр. 12-13.

 

5. Sunčana Škrinjarić - Сунчана Шкринярич, “Глава вторая, в которой зеленые резиновые туфли преследуют писателя”, 1985./1-2, стр. 52-57.

 

6. Cvjetko Milanja - Цветко Миланя, “Документ культурного и исторического существа”, 1985./3, стр. 33-38.

 

7. Cvjetko Milanja - Цветко Миланя, “О дискурсе военной литературы”, 1985./4, стр. 3-13.

 

8. Josip Vončina - Йосип Вончина, “Современная картина хорватского народного возрождения”, 1986./1, стр. 108-109.

 

9. Božidar Petrač - Божидар Петрач, “Восемь лет в Варшаве” Юлия Бенешича на польском языке”, 1986./1, стр.      118.

 

10. Cvjetko Milanja - Цветко Миланя, “Хорватская военна проза”, 1986./2, стр. 3-21.

 

11. Julian Kornhauzer - Юлиан Корнхаузер, “Спор вокруг ценности”, 1986./4, стр. 54-57.

 

12. Milan Đurčinov - Милан Джурчинов, “О возможностях и искушениях критики ценностей”,1986./4, стр. 58-61.

 

13. Aleksandar Flaker - Александр Флакер, “Хорватские видоизменения другого авангарда”, 1987./2, стр. 3-9.

 

14. Aleksandar Flaker - Александр Флакер, “Московская весна Крлежи”, 1987./2, стр. 10-14.

 

15. Dubravka Oraić - Дубравка Ораич, “Кросскультурный номадизм Йосипа Севера”, 1987./2, стр. 23-29.

 

16. Dubravka Ugrešić - Дубравка Угрешич, “Дай мне своего героя”, 1987./2, стр. 43-50.

 

17. Stjepan Čuić - Степан Чуич, “Портрет Сталина”, 1987./2, стр. 51-54.

 

18. Dubravka Oraić - Дубравка Ораич, “Крик Америки”, (11 pjesama), 1987./2, стр.76-82.

 

19. Nove knjige (prikazi) - Новые книги, (4 prikaza) 1983./3, стр. 81-84; (4 prikaza) 1983./4, стр. 99-102; (7 prikaza) 1984./1-2, стр. 151-158; (5 prikaza) 1984./4, стр. 82-88; (4 prikaza) 1985./1-2, стр. 57; 168-171; (5 prikaza) 1985./3, стр. 140-145; (3 prikaza) 1986./1, стр. 81-82; 84-86; (2 prikaza) 1986./2, стр. 91-93; (1 prikaz) 1986./4, стр. 70-71; (4 prikaza) 1986./5, стр. 98-100; 103-105; (2 prikaza) 1987./2, стр. 87-90.

 

II. IZVJEŠĆE O ZNANSTVENOJ I STRUČNOJ DJELATNOSTI NAKON  IZBORA U ZVANJE DOCENTA 1997.

 

ZNANSTVENA DJELATNOST

 

Knjiga

 

1. “Священнобезмолвие” в древнерусской литературе. (“Sveta šutnja” u staroruskoj književnosti). FF Press. Zagreb 2003.

 

Urednica znanstvenoga zbornika

 

1. Studia Slavica Savariensia. Urednici Natalija Vidmarović i Károly Gadányi, Szombathely, Madžarska, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, 1999.

 

Znanstveni rad objavljen u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći

 

1. “Отражение исихастских идей в создании словесного образа святого” (“Odraz hesihastičkih ideja u stvaranju verbalne slike sveca”). U: Palaeobulgarica – Старобългаристика, Българска Академия на науките Кирило-Методиевски научен център, Sofija, Bugarska, 1998., 3., str. 51-66.

 

2. “Идеал красоты в древнерусской агиографии“ (“Ideal ljepote u staroruskoj hagiografiji”). U: Studia Slavica Savariensia. Urednik Gadánji Károly, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, Madžarska, 1996/ 1-2 (časopis je izašao 1997.), str. 68-84.                                

 

3. "Особенности ритма в "Житии Сергия Радонежского""("Osobine ritma u "Žitiji Sergija Radonežskoga"). U Studia Slavica Savariensia. Urednici  Natalija Vidmarović i Károly Gadányi, Szombathely, Madžarska, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, 1999. str. 35-51.

 

4. “”Savršeno čovještvo” u staroruskoj hagiografskoj književnosti”. U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIV, br. 123 (1). 2002., str. 45-52.

 

5. “Porijeklo hagiografskog emocionalno-ekspresivnog stila u staroruskoj književnosti”. U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIV, br. 126 (4). 2002., str. 23-28.

 

6. “Оппозиция свет и тьма в древнерусских житиях” (“Opozicija svjetlost i tama u staroruskim žitijima”). Međunarodni zbornik “Svjetlost” i “boja” u slavenskim jezicima. Akademia Press. Melbourne (u tisku).

 

 

Znanstveni rad recenziran i objavljen u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa

 

1. “Семантическая адаптация адъективных англицизмов в русском, хорватском и венгерском языках“ (“Semantička adaptacija adjektivnih anglicizama u ruskom, hrvatskom i mađarskom jeziku”). U: Актуальные проблемы теоретической и прикладной лексикографии (Aktualni problemi teoretske i primjenjene leksikografije), Ivanovo, Ruska Federacija, Ivanovskij gosudarstvennyj Universitetet, “Junona”, 1997., str. 136-144.

 

2. “Мистико-аскетическая традиция исихазма накануне крещения Руси” (“Мistično-asketska tradicija hesihazma uoči pokrštavanja Rusije”). U: Studia Slavica Savariensia. Urednik Gadánji Károly, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, Madžarska, 1-2. 2002., str. 312-325.

 

Sudjelovanje u radu znanstvenih projekata

 

1. Čovjek, prostor, vrijeme u hrvatskoj književnosti (voditeljica Prof. dr. Dunja Fališevac).

 

 

2. Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas (prevoditeljica, stručna suradnica i konzultantica) - (voditelj Akademik Dalibor Brozović).

 

 

Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima

 

1. Problemi dvojezične leksikografije. II. Međunarodna škola-seminar, Ivanovsko Državno Sveučilište. 25-27.09.1997. Ivanovo, Ruska federacija, Ivanovo, Ruska Federacija 1997.

 

2. International Medieval Congress. University of Leeds. 14.-17.07. 1997. Leeds. Great Britain.

 

3. Szlavisztika XXIV. Debreceni Filologiai Napok. 29.-30.01.1998. Debrecen, Madžarska.

 

4. VI. Međunarodni slavistički dani. 29-30.5.1998. Szombathely, Madžarska.

 

5. “Язык. Культура. Словари“ (“Jezik. Kultura. Rječnici”). IV. Međunarodna škola-seminar. 10-12. 09. 2001. Ivanovo, Ruska Federacija.

 

6. VII. Međunarodni slavistički dani. 23-24.5.2002. Szombathely, Madžarska.

 

 

Citiranost radova

 

Radovi dr.sc. Natalije Vidmarović citirani su u knjizi: Sambunjak; S. Gramatozofija Konstantina Filozofa Solunskog. Demetra, Zagreb 1998. i članku Medarić-Kovačić, M. “Владимир Набоков в русле орнаментальной прозы” (“Vladimir Nabokov u ornamentalnoj prozi”. U: Revue des etudes slaves. Paris 2000. 

 

 

STRUČNA DJELATNOST

 

Članci

 

1. “Novo o starom”, U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIII, br. 119 (1). 2001., str. 109-114.

 

2. “Проблемы представления иностранных имен и названий в хорватской лексикографии" (“Problemi predstavljanja stranih imena i naziva u hrvatskoj leksikografiji“). U: “Язык. Культура. Словари“ (“Jezik. Kultura. Rječnici”). Materijali IV. Međunarodne škole-seminara. 10-12. rujna 2001. Izdavački centar “Junona”, Ivanovo, str. 96-98.

 

Komentari i bilješke

 

1. “Slovo o Zakonu i Milosti”. Komentari. U: Slovo o Vojni Igorevoj. Vrhovi svjetske književnosti. Glavni urednici Vlatko Pavletić i Milivoj Solar. Školska knjiga, Zagreb 1999., str 9-47.

 

2. “Zadonščina”. Bilješke. U: Slovo o  Vojni Igorevoj. Vrhovi svjetske književnosti. Glavni urednici Vlatko Pavletić i Milivoj Solar. Školska knjiga, Zagreb 1999., str. 125-155.

 

Rječnici, leksikoni i enciklopedije

 

1. Osmojezični enciklopedijski rječnik, glavni urednik Tomislav Ladan. HLZ "Miroslav Krleža". Zagreb 2000., sv. III. (ruski stupac) L-Na.., sv. IV. Zagreb 2002 (ruski stupac) Ne-O.

 

2. Natuknice o bjeloruskim književnicima (P.Brouka, J.Brylj, C.Gartny, J.Kolas, J.Kupala, K.Krapiva, A.Kuljašov i dr.) za Hrvatsku opću enciklopediju, sv. 1, 2, Zagreb, HLZ 2000.

 

3. Natuknice (Ajni, M.Auezov, A.Aleksandrovič,F.Baguševič, C.Gartny, M.Zarecki, Povijest minulih godina; J.Kupala, J.Kolas, Abaj Kunanbajev, M.Džalilj, Z.Bjadulja, Č.Ajtmatov, Ju. Ritheu, R.Hamzatov, P.Brouka, G.Ibragimov, Žitije protopopa Avvakuma) za Leksikon slavenskih književnosti, Školska knjiga, Zagreb 2000.

 

 

Prijevodi  

 

1. “Slovo o Zakonu i Milosti” (zajedno s R.Venturinom i Josipom Užarevićem) U: Slovo o Vojni Igorevoj. Vrhovi svjetske književnosti. Glavni urednici Vlatko Pavletić i Milivoj Solar. Školska knjiga, Zagreb 1999., str 9-47. (prijevod sa staroruskog na hrvatski).

 

2. Edo Murtić. (Katalog izložbe). Izdanje galerije “Klovićevi dvori” Zagreb 2002. (prijevod s hrvatskog na ruski).

 

3. Slikari ispred svoga vremena (Katalog izložbe) Izdanje galerije “Klovićevi dvori”. Zagreb 2002. (prijevod s ruskog na hrvatski)

 

Sudjelovanje na međunarodnim stručnim skupovima

 

1. Svijetski forum diplomanata ruskih visokoškolskih ustanova. Sekcijska sjednica «Ruski jezik u zemljama svijeta». 12-15.05. Moskva, 2003.

 

 

Prikaz i ocjena znanstvenih radova objavljenih nakon izbora u zvanje docentice

 

Analizirajući znanstvene radove dr.sc. Natalije Vidmarović, koji su nastali nakon njezina izbora u znanstveno-nastavno zvanje docentice, u ovom čemo se izvješću ograničiti na prikaz nekih njezinih važnijih djela objavljenih nakon zadnjega izbora. Znanstveni interesi kandidatkinje vezani su prvenstveno za teme slavenskog srednjovjekovlja: podrijetlo i posebnosti stila “pletenija sloves” i utjecaj hesihazma na srednjovjekovne slavenske književnosti. Obje su teme izuzetno složene, a što se druge tiče, ona je vrlo slabo zastupljena u znanstvenoj literaturi pa se stoga radovi Natalije Vidmarović u nekom smislu  mogu smatrati pionirskima.

Najprije ćemo se osvrnuti na knjigu “Svjaščennobezmolvije” v drevnerusskoj literature (hrv.: “Sveta šutnja” u staroruskoj književnosti). Knjiga obrađuje zahtjevnu temu, budući da iziskuje interdisciplinarni pristup i dobro poznavanje ne samo filološke problematike (srednjovjekovne bizantske i ruske književnosti, teorije književnosti, lingvističke teorije) nego i dubok uvid u filozofska i kulturna postignuća rečenoga razdoblja. Tema, koju je izabrala Natalija Vidmarović, unatrag posljednja dva desetljeća izuzetno se rijetko obrađivala (s izuzetkom filozofskih istraživanja), dok se u povijesti i teoriji književnosti kao i u lingvistici uglavnom zaobilazila (pojedini znanstvenici ili su odlučno negirali bilo kakav utjecaj “svete šutnje” na starorusku i općenito slavensku književnost ili su ga strogo ograničavali na književnu produkciju 14. i 15. stoljeća). Rad Natalije Vidmarović u tom je smislu inovativan jer nudi posve nov pristup problematici “svete šutnje”. U prvom poglavlju “Bizantski korijeni svete šutnje” autorica analizira teoriju i praksu te složene pojave, njen dubok utjecaj na kulturu i umjetnost, pa tako i na književnost bizantskog društva. Analizirajući prvenstveno radove kršćanskih apologeta, književnika i filozofa, Natalija Vidmarović iznosi tezu o “svetoj šutnji” kao svojevrsnom svjetonazoru staroruskih hagiografa i kao polazišnoj točki u razumijevanju hagiografije kao žanra. Ta je teza vrlo koncizno i sustavno prikazana u drugom dijelu knjige koji nosi naslov “Put svete šutnje”. Svoju argumentaciju Natalija Vidmarović potkrepljuje ne samo brojnim primjerima iz straroruskih i općenito slavenskih hagiografija nego i povlačenjem paralela i uočavanjem razlika u zapadnoj i istočnoj hagiografskoj tradiciji. Time njezina argumentacija dobiva dodatnu težinu. U trećem se dijelu knjige daje krajnje pomna i akribična jezična analiza hagiografija. Potrebno je spomenuti i priloge koji se temelje na zvukovnoj analizi pojedinih tekstova. Analiza je vršena pomoću računala uz korištenje najsuvremenijih znanstvenih metoda i uz konzultacije s  vrhunskim stručnjacima iz područja fonetske analize. Uzevši u cjelini, knjiga Natalije Vidmarović vrijedan je znanstveni doprinos proučavanju srednjovjekovne književnosti, jezika i kulture. Napisana je na ruskom jeziku, što je posve opravdano s obzirom na to da bi prijevod brojnih primjera sa staroruskog i crkvenoslavenskog jezika na hrvatski zahtijevao uvođenje kompliciranog sustava transkripcije.

Problemima prikazivanja čovjeka u srednjovjekovnoj književnosti, prije svega ruskoj, posvećen je članak “”Savršeno čovještvo” u staroruskoj hagiografskoj književnosti”. U njemu kandidatkinja pomno razmatra problem viđenja čovjeka u srednjovjekovnoj antropologiji, utemeljenoj po njezinu mišljenju na učenju o čovjeku ranokršćanskih apologeta. To je svakako korak naprijed u usporedbi s viđenjem čovjeka koje su nudili istraživači srednjovjekovne književnosti i jezika poput Lihačeva, Gudzija, Eremina, Kožina i dr. Kandidatkinja, naime, pored već opisanog u ruskoj književnoj znanosti “ljetopisnog lika” nudi na uvid i detaljno analizira i bitno drugačiji “hagiografski lik”. Dokaz da je potonji izvršio nezanemariv utjecaj na kasniju rusku književnu produkciju Natalija Vidmarović podastire u članku “Идеал красоты в древнерусской агиографии“ (“Ideal ljepote u staroruskoj hagiografiji”). Kandidatkinja osim što opširno analizira ideal “hagiografskoga čovjeka”, koji su ispovijedali srednjovjekovni književnici, upozorava i na specifičnosti u njihovu shvaćanju ljepote kako čovjeka, tako i stvarnosti. U tom smislu se u članku na nov način tumače ne samo antropološke nego i prostorno-vremenske kategorije.

Književno-povijesna istraživanja Natalije Vidmarović tijesno su povezana s jezičnim istraživanjima. Jezičnom se problematikom Natalija Vidmarović bavi u radu "Особенности ритма в "Житии Сергия Радонежского""("Osobine ritma u "Žitiju Sergija Radonežskoga"). Većina srednjovjekovnih tekstova pisana je ritmičkom prozom. Iako postoji velik broj radova, koji pokušavaju pronaći zakonitosti stvaranja ritma u srednjovjekovnom djelu, za mnoge istraživače taj zadatak još uvijek ostaje kamen spoticanja. Ovaj se članak u analizi ritmičke organizacije jednoga od najzanimljivijih žitija ruske književnosti usredotočuje ponajviše na inače relativno rijetke slučajeve izosilabizma. Dr. sc. N. Vidmarović uočava, naime, tendenciju staroruskih hagiografa da ciljano koriste izosilabizam samo u strogo određenim dijelovima teksta. Riječ je o onim dijelovima u kojima hagiograf nastoji prikriti mistični podtekst skrećući pozornost čitatelja/ slušatelja na površinsku, dekorativnu stranu teksta. “Neposvećeni” čitatelji/ slušatelji u tom slučaju percpiraju samo površinsku stranu teksta, koja se odlikuje blagozvučnošću i ljepotom. Istodobno za takvu publiku sadržajni aspekt teksta ostaje prikriven. S druge pak strane, za “posvećenu”, znalačku publiku ta vanjska dekoracija, tj. izosilabizam služi kao svojevrstan signal za postojanje još jednog, skrivenog podteksta, tj. dubinskog značenja. Tezu o korištenju izosilabizma upravo na taj način dr. Vidmarović potkrepljuje brojnim primjerima.

U prethodnom članku kao i u člancima “Отражение исихастских идей в создании словесного образа святого” (“Odraz hesihastičkih ideja u stvaranju verbalne slike sveca”) i “Porijeklo hagiografskog emocionalno-ekspresivnog stila u staroruskoj književnosti” dr. sc. N. Vidmarović nadovezuje se na svoja dugogodišnja istraživanja fenomena «pletenija sloves». U svojim novijim istraživanjima kandidatkinja postavlja pitanje utjecaja pretkršćanske poganske umjetnosti i pjesništva skalda na nastanak toga stila u slavenskim književnostima. Autorica k tome iznosi tezu o mogućem postojanju dvaju razdoblja u razvoju stila «pletenija sloves» na slavenskome tlu.

U svojem posljednjem članku “Opozicija: svijetlost i tama u staroruskim žitijima” (recenziranom i prihvaćenom za tisak u međunarodnom zborniku “Svijetlost” i “boja” u slavenskim jezicima. Akademia Press. Melbourne, o čemu je autorica priložila i potvrdu glavnog urednika zbornika) autorica polemizira s općeprihvaćenim mišljenjem medijevalista o “bezbojnosti” srednjovjekovne ruske književnosti i o opoziciji svijetlost-tama kao o stereotipnoj pozitivno-negativnoj dihotomiji. Razmatrajući najnezanimljiviju, doduše samo na prvi pogled, podvrstu staroruskih hagiografija, takozvana žitija “svetaca-prepodobnika”, Natalija Vidmarović dokazuje da je takva ahromatičnost bila rezultat svjesnog izbora hagiografa, a ne njegove “neosjetljivosti” na boje. Istodobno ona pokazuje da opozicija “svjetlost – tama” i po nekoliko puta u istom tekstu može promijeniti značenje svojih polova (sa plusa na minus i obrnuto). Time autorica još jednom skreće pozornost na činjenicu da interpretaciji takozvanih “klišeja” treba pristupiti s velikom mjerom opreza.

 

 

            Stručna djelatnost

 

Kandidatkinja je objavila 11 stručnih radova (4 nakon izbora u zvanje docenta) i veći broj natuknica za Hrvatsku opću enciklopediju i Leksikon slavenskih književnosti. Posebno treba izdvojiti rad na izradi ruskoga stupca Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika HLZ "Miroslav Krleža" (glavni urednik prof. Tomislav Ladan), za koji je kandidatkinja prevela više od 12 000 leksičkih jedinica. Valja također upozoriti i na njezin izuzetno plodan i uspješan prevodilački rad: Natalija Vidmarović prevela je 3 knjige i 3 kataloga za izložbe te veći broj članaka, pripovjedaka, pjesama i sl.. Među prijevodima posebno se ističe prijevod “Slova o Zakonu i Milosti” (zajedno s R.Venturinom i Josipom Užarevićem) zbog izuzetne složenosti jezika i tematike.

            Kandidatkinja je također prevoditelj Ureda Predsjednika Republike Hrvatske i Državnog Protokola.

           

 

Nastavna djelatnost 

 

Kandidatkinja predaje predmete: Historijska gramatika ruskog jezika, Kultura i civilizacija Rusije i Analiza djela stare ruske književnosti XI-XVI st. Kolegij Analiza djela stare ruske književnosti XI-XVI st. Natalija Vidmarović samostalno je osmislila i uvela u program studija ruskoga jezika i književnosti znatno podignuvši time kvalitetu nastave. Za studente navedenoga kolegija predviđena je kao udžbenik i knjiga dr.sc.Natalije Vidmarović “Sveta šutnja” u staroruskoj književnosti.

Kandidatkinja je ozbiljno posvećena i mentorskom radu: pod njezinim vodstvom napisan je i obranjen 21 diplomski rad. Dvije njezine diplomantice - Arijana Herceg i Dubravka Đuračić dobitnice su nagrade “Josip Badalić”, a diplomski rad Arijane Herceg pod naslovom “Biblijski motivi u romanima L.Tolstoja i F.Dostojevskoga” objavljen je u časopisu “Književna smotra” br. 92-94. 1994. Pod njezinim mentorstvom pišu se i dva magistarska rada, i to postdiplomantice Branke Mrzić na temu prisutnosti staroruske književne tradicije u ruskoj književnosti 20. stoljeća i postdiplomantice Nevenke Borjan na temu nacionalnog stereotipa i nacionalnog karaktera.

 

 

 

Mišljenje i prijedlog

 

 

Dr.sc. Natalija Vidmarović objavila je ukupno 1 knjigu i 14 znanstvenih radova, od kojih je 7 objavljeno u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći, a 5 u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa.

Od posljednjega izbora objavila je 1 knjigu i 8 znanstvenih radova, od kojih je 6 objavljeno u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći, a 2 u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa. Znanstveni rezultati dr. sc. Natalije Vidmarović temelje se na dugogodišnjem istraživanju izvorne srednjovjekovne građe. Uzevši u cjelini, njezino se bavljenje tom građom odlikuje upornim traženjem i uspješnim pronalaženjem novih pristupa. U većini svojih radova dr. sc. Natalija Vidmarović pokazuje veliko umijeće u radu s tekstom koje najčešće rezultira uočavanjem dosada nezapaženih aspekata tekstualne strukture (recimo, spoznajnih funkcija izosilabizma, za koji se nerijetko tvrdilo da ima isključivo dekorativnu ulogu). Valja također istaknuti interdisciplinarnost njezina pristupa jer pri analizi književnoga teksta ona uvijek uzima u obzir i spoznajne rezultate drugih disciplina, prije svega filozofije, teologije, antropologije, ikonografije i sl.

Dr. sc. Natalija Vidmarović sudjeluje u radu znanstvenog projekta Čovjek, prostor, vrijeme u hrvatskoj književnosti (voditeljica Prof. dr. Dunja Fališevac), a angažirana je i kao prevoditeljica, stručna suradnica i konzultantica na projektu Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas (voditelj Akademik Dalibor Brozović).

Urednica je jednoga međunarodnog zbornika,zajedno s prof.dr. sc. Karolyem Gadanyi (Studia Slavica Savariensia. Urednici Natalija Vidmarović i Károly Gadányi, Szombathely, Madžarska, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, 1999.)

Sudjelovala je na 13 međunarodnih znanstvenih skupova (na 6 nakon zadnjega izbora), a svojim je prevodilačkim radom doprinijela i popularizaciji i afirmaciji hrvatske književnosti i kulture u svijetu. Pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti vodi sve oblike nastave i nositeljica je triju kolegija od kojih je jedan uvela i osmislila upravo zato da bi unaprijedila nastavu. Pod njezinim je mentorstvom izrađen 21 diplomski rad, a 2 magistarska rada su u izradi.

Iz svega navedenoga proizlazi da dr.sc. Natalija Vidmarović u potpunosti zadovoljava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Svojim znanstvenim radom ispunila je uvjete čl. 42 st. 2 Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Istodobno svojim nastavničkim radom te uključenošću u sve važne aktivnosti Odsjeka za slavenske jezike i književnosti u potpunosti udovoljava uvjetima čl. 74 st. 2. Zakona o visokim učilištima te uvjetima koje propisuje Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske.

U skladu s rečenim stručno povjerenstvo predlaže da se dr.sc. Natalija Vidmarović izabere u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za ruski jezik u Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

 

 

Stručno povjerenstvo:

 

 

 

Dr.sc.Živa Benčić-Primc, red.prof.

 

Dr.sc. Milenko Popović, red prof.

 

Dr.sc. Gadánji Károly, red prof.

 

 

 

U Zagrebu, 01.12. 2003.

 

 


Dr. sc. Živa Benčić-Primc, red. prof

Dr. sc. Dubravka Oraić Tolić, red. prof.

Dr. sc. Aleksandar Flaker, red. prof. u miru

 

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

Predmet: Izvješće stručnog povjerenstva o ponovnom izboru prof. dr. sc. Josipa Užarevića u znanstveno-nastavno zvanje

 

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 10. studenoga 2003. u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta kandidata za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti na Katedri za rusku književnost u Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Stručno povjerenstvo podnosi ovo

 

                   IZVJEŠĆE

 

Na natječaj objavljen u Vjesniku od 25. studenoga 2003. godine prijavio se jedan kandidat, dr. sc. Josip Užarević, redoviti profesor na Katedri za rusku književnost Odsjeka za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz prijavu na natječaj kandidat je priložio svu potrebnu dokumentaciju: životopis, izvješće o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti, diplomu i domovnicu.

 

 

Životopis

 

Josip Užarević rođen je 11. siječnja 1953. u Gundincima, gimnaziju je završio u Slav. Brodu, studij slavistike i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu završio postdiplomski studij - smjer književnosti i 1981. obranio magistarski rad Bit i samosvojnost lirike Borisa Pasternaka, a na Sveučilištu u Zagrebu stekao je i naslov doktora znanosti 1988., na temelju obranjene disertacije Kompozicija lirske pjesme (na korpusu lirike O. Mandeljštama i B. Pasternaka). Godine 1989. izabran je dr. sc. Josip Užarević u znanstveno­istraživačko zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje filologije, a 1990. za docenta za rusku književnost pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Godine 1992. izabran je za višeg znanstvenog suradnika za znanstveno područje filologije, te upisan u registar istraživača pod matičnim brojem 63952. Godine 1993. izabran je za izvanrednog, a 1998. za redovitoga profesora ruske književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Sudjelovao je na brojnim inozemnim i domaćim znanstvenim skupovima, vodio je projekt Leksikon slavenskih književnosti: pisci i djela, a sada je glavni istraživač na projektu Romantizam: formiranje modernoga subjekta i europska ideja. Osobito mjesto u Užarevićevoj stručnoj biografiji zauzima urednička djelatnost: bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa za svjetsku književnost «Književna smotra»; pokrenuo je Biblioteku «Književna smotra»; bio je jedan od urednika izdavačkoga pothvata Hrvatska književnost u 100 knjiga (Vinkovci, 1997-2001); uredio je nekoliko knjiga u «Alfinoj» biblioteci Scientiae et artes; jedan je od izvršnih urednika Leksikona stranih pisaca (Zagreb, 2001) te član uređivačkoga odbora Vrhova svjetske književnosti.

 

 

I. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST DO IZBORA U REDOVITOGA PROFESORA 1998.

 

Knjige

1. Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1917-1945. Deskriptivna bibliografija, Croatica - bibliografije 28/29, Zagreb, 1982, str. 1-299. (Zajedno s I. Lukšić)

2. Književnost, jezik, paradoks, Revija, Osijek 1990, str. 1-258.

3. Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam I B. Pasternak), ZZK, Zagreb, 1991, str. 1-243.

4. Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1945-1997. Deskriptivna bibliografija, HFD, Zagreb, 1992, str. 1-381. (Zajedno s I. Lukšić)

 

 

Urednik znanstvenoga zbornika

1.   Trag razlika. Čitanja suvremene hrvatske književne teorije, MD / HUDHZ, Zagreb 1995, str. 1-381. (Ur. zajedno s Vladimirom Bitijem i Nenadom Ivićem.)

 

Znanstveni rad u knjizi

1. Inkompatibilnost; u: Pojmovnik ruske avangarde 2, GZH - Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (dalje ZZK), Zagreb, 1984, str. 41-65.

2. Pjesništvo pamćenja, težine i nježnosti; u: Osip Mandeljštam, Pjesme i eseji, GZH, Zagreb, 1989, str. 7-21.

3.   Boris Pasternak: život iznad barijera; u: Olga Ivinska, Talac vječnosti, Zagreb, Liber,

4.   Lirski paradoks; u: D. Ugrešić, A. Flaker (ur.), Pojmovnik ruske avangarde 7, Zagreb, GZH / ZZK, 1990, str. 21-40.

5.   Lirski ciklus; u: D. Ugrešić, A. Flaker (ur.), Pojmovnik ruske avangarde 8, Zagreb, GZH / ZZK, 1990, str. 109-118.

6.   Florenski / Mandeljštam; u: D. Ugrešić, A. Flaker (ur.), Pojmovnik ruske avangarde 9, Zagreb, ZZK, 1993, str. 59-75.

7.   Pavel Florenskij i problema illjuzij; u: Svjaščennik Pavel Florenskij: Osvoenie nasledija, Pomovskij i partnery, Moskva, 1994, str. 104-121.

8.   Tropi i jezik. Zapažanja o metafori, metonmiji i sinegdohi; u: Ž. Benčić i D. Fališevac (ur), Tropi i figure, Zagreb, ZZK, 1995, str. 105-112.

9.   Pavel Florenskij i Osip Mandel'štam; u: Postsimvolizm kak javlenie kul'tury, RGGU, Moskva, 1995, str. 28-38.

10. Znanost o književnosti i teorija interpretacije; u: V. Biti, N. Ivić, J. Užarević (ur.), Trag i razlika, MD / HUDHZ, Zagreb, 1995, str. 13-37.

11. Igra čarobnim zrcalom: vizualni kod dvadesetoga stoljeća; u: Ž. Benčić, A. Flaker (ur.), Ludizam, ZZK / Slon, Zagreb, 1996, str. 57-63.

12. Jedan život – dvije autobiografije. Problem «genija» u autobiografskoj prozi B. Pasternaka; u: M. Medarić (ur.), Autotematizacija u književnosti, ZZK, Zagreb, 1996, str. 173-184.

13. Der Urzustand (Über Mikroessay bei Danijel Dragojević); u: Diskurs der Schwelle. Aspekte der kroatischen Gegenwartslitaratur (Hrsg. Dagmar Burkhart, Vladimir Biti), Peter Land, Frankfurt am Main, Berlin, Bern, New York, Paris, Wien, 1996, str. 115-140.

14. Prostorno kodiranje vrijednosti. Tijelo i prostor; u: Hijerarhija (ur. Magdalena Medarić), ZZK, Zagreb, 1997, str. 19-27.

15. Pjesništvo Sergeja Jesenjina; u: Sergej Jesenjin, Pjesme, Konzor, Zagreb, 1997, str. 5-14.

 

Znastveni rad objavljen u časopisima citiranim u tercijarnim publikacijama

1. Nesovmestimost', "Russian Literature", XXIII (1988), str. 185-200.

2. Liričeskij paradoks, "Russian Literature", XXIX (1991), str. 123-140.

 

Znanstveni rad objavljen u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći

1. Sintaksne i kompozicijske odlike lirike Borisa Pasternaka, Književna smotra, Zagreb, 1980, br. 40, str. 64-72.

2. Problem poezije-spužve i struktura zbilje u lirici Borisa Pasternaka, "Umjetnost riječi", Zagreb, 1981, izvanredni svezak, str. 273-280.

  3. O nekim aspektima Lotmanove semiotike, Književna smotra, Zagreb, 1982, br. 47-48, str. 28-42.

4. O. Mandeljštam i B. Pasternak: dvije nesanice, KS, Zagreb, 1985, br. 57-58, str. 115-123.

  5. "Umjetnost riječi": književnost i jezik, UR, Zagreb, 1986, br. 4, str. 289-231.

6. Problemi teorije kompozicije. A. Povijest pojma, Umjetnost riječi, Zagreb, 1989, br. 2-3, str. 165-182.

7. Problemi teorije kompozicije. B. Fenomenologija kompozicijskih aspekata lirske pjesme, Umjetnost riječi, Zagreb, 1989, br. 4, str. 259-300.

8. K probleme liričeskogo sub"kta v lirike Borisa Pasternaka, "Studia Filologiczne", zeszyt 31 (12). Poetika Pasternaka, Zeszyty Naukowe Wyzszej Szkoli Pedagogicznej w Bydgoszczy, Bydgoszcz, 1990, str. 23-35.

9. Kompozicijsko značenje smrti u lirici O. Mandeljštama i B. Pasternaka, Književna smotra, Zagreb,1989,br. 73-76, str. 31-46.

10. Nieprzystalalnosć, "Pamiątnik Literacki", rozcnik LXXXI, zeszyt 3, Wroclaw - Warszawa - Kraków, 1990, str. 285-198.

11. Prema teoriji pjesničkoga prevođenja, Književna smotra, Zagreb, 1994, br. 91, str. 90-97.

12. Struktura Očenaša, Književna smotra, Zagreb, 1994, br. 92-94, str. 84-91.

13. Zrcalna kompozicija, Umjetnost riječi, Zagreb, 1995, br. 2, str. 95-104.

14. Drvo i čelik (O lirskome subjektu Jesenjinova pjesništva), Književna smotra, Zagreb, 1996, br. 100, str. 90-100.

15. Problem poetske funkcije, Umjetnost riječi, Zagreb, 1997, br. 1-2, str. 73-85.

16. San i java Borisa Pasternaka (Zapažanja o pjesmi San), Književna smotra, Zagreb, 1995, br. 98

(4), str. 45-46.

 

Znanstveni rad u drugim časopisima

1. Organizacija prostora i vremena u lirici Borisa Pasternaka, "Dometi", Rijeka, 1981,

br. 6, str. 53-64.

2. Antinomije i paradoksi, "Dometi", Rijeka, 1983, br. 5-6, str. 11-22.

3. Muško i žensko načelo u lirici: Marina Cvetajeva i Boris Pasternak, "Žena", Zagreb,1986,br. 2-3, str. 78-90.

4. Svijet i oblik, "Filozofska istraživanja", Zagreb, 1987, br. l (20), str. 117-119.

5. Lirsko Nad-Ja i/ili lirski "paradoks", "Filozofska istraživanja", Zagreb, 1987, br. 4 (23), str. 1177-1187.

6. World and Form, "Synthesis Philosophica", Zagreb, vol. 3 fasc. l, 1988, pp. 105-110.

7. O stihu, "Radovi Zavoda za slavensku filologiju", Zagreb, 1988, vol. 23, str. 47-52.

8. Kompozicijski aspekti lirike O. Mandeljštama i B. Pasternaka, "Radovi Zavoda za slavensku filologiju", Zagreb, 1989, vol. 24, str. 97-152.

9. Vladimir Vidrić: Pejzaž I (Interpretacijska polemika), "Zrcalo", Zagreb, 1991, br. l, str. 133-146.

10. Aristotelova iluzija. Prilog fenomenologiji percepcije, "Filozofska istraživanja", Zagreb, 1992, sv. 3, br. 46, str. 691-706.

11. Pismo i smjer, "Suvremena lingvistika", Zagreb, 1992, sv. 2, br. 34, 309-330.

12. Zapažanja o kompoziciji Slova o polku Igoreve, "Filologija", Zagreb, 1992-1993, knjiga 20-21, str. 477-486.

13. Igra čarobni zrcalom: vizualni kod dvadesetoga stoljeća, "Republika", Zagreb, 1994, br. 90, str. 97-102.

14. Prvo stanje. O mikroeseju Danijela Dragojevića, "Quroum", Zagreb, 1995, br. 4, str. 79-102.

15. Treće oči ili o granicama vizualnosti, "Medijska istraživanja", Zagreb, 1995, br. 2, str. 219-226.

16. Vizualnost Vidrićeve lirike, "Republika", Zagreb, 1996, br. 5-6, str. 106-122.

 

Projekti

Jedan od pokretača projekta Leksikon slavenskih književnosti: pisci i djela, a ujedno glavni istraživač na tome projektu.

Godinama suradnik na projektu Pojmovnik ruske avangarde i Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća. U sklopu Zagrebačkoga pojmovnika kulture 20. stoljeća organizirao u Zagrebu, zajedno s Aleksandrom Flakerom, međunarodno savjetovanje na temu Vizualnost (1995).

Surađivao na ovim projektima: Tropi i figure (glavne istraživačice Živa Benčić i Dunja Fališevac), Autotematizacija u književnosti (voditeljica Magdalena Medarić), Umjetnost riječi - A szo muveszete (zbornik zajedničkih radova slavističkih katedara Sveučilišta u Szombathelyu i Odsjeka za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu).

Bio jedan od voditelja (uz Nenada Ivića i Vladimira Bitija) radionice Suvremena teorijska misao (1993-1995; u okviru djelatnosti Hrvatskoga udruženja za humanističke i društvene znanosti).

 

Znanstveni skupovi

- Međunarodni:  Redovito sudjelovao na međunarodnim skupovima koji su se od 1982. svake godine organizirali u okviru projekata Ruska avangarda te Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća (1993. - Totalitarizam; 1994. - Ludizam; 1995. - Vizualnost; 1996. - Visoko/Nisko; 1997 .- Mistifikacija/Parodija/Plagijat).

Sudjelovao na Prvome hrvatskom slavističkom kongresu (Pula, 19.-23.9. 1995.), na međunarodnom simpoziju Kul'tura v period krizisa i aktual'nye zadači gumanitarnyh nauk (Moskva, 1992), na međunarodnome kongresu "100 let R.O. Jakobsonu", (Moskva, 1996). te na međunarodnome savjetovanju održanom u čast P. Florenskoga (Bergamo, 1989).

- Domaći: "Badalićevi dani" (1993. godine u Križu skup na temu Hrvatski prijevodi ruskog pjesništva).

 

 

STRUČNA DJELATNOST

 

Ogledi, bibliografije, prikazi, recenzije, intervjui

1.   Prilog teoriji vica, "Književna smotra" (dalje KS), Zagreb, 1978, br. 30, str. 93-96.

2.   7. Pjesništvo pamćenja, težine i nježnosti, KS, Zagreb, 1985, br. 57-58, str. 5-8. (S F. Cacanom)

1. V. J. Propp: Problemi komizma i smijeha, KS, Zagreb, 1979, str. 81-84.

2. Dostojevski u hrvatskim književnim časopisima 1917- 1945, KS, Zagreb, 1981, br. 43-44, str. 137-155.

3. Poetika antinomija (Jakov Golosovker: Dostojevski i Kant, prevela Lidija Subotin, Grafos, Beograd, 1983), "Oko", Zagreb, 1983, br. 295, 7-21. srpnja str. 22.

4. Lotmanovi komentari "Jevgenija Onjegina", KS, Zagreb, 1983, br. 50, str. 131-135.

5. Pojmovnik ruske avangarde, KS, Zagreb, 1984, br. 51-52, str. 51-52.

6. Tvorac formalne metode. U povodu smrti Viktora Šklovskog, "Vjesnik", Zagreb, 15.12. 1984, str. 12.

7. Santa pliva u oceanu. (In memoriam. U povodu smrti Viktora Borisoviča Šklovskog), "Oko", Zagreb, br. 333, 20.12.1984-3.1. 1985., str. 7.

8. Glasnik zemaljske poezije /o O. Mandeljštamu/, "Vjesnik", Zagreb, 4.6. 1984, str. 11.

9. Mandeljštam u Jugoslaviji. Bibliografija, KS, Zagreb, 1985, br. 57-58, str. 145-149. (S F. Cacanom i D. Bajtom.)

10. Pojmovnik ruske avangarde 1,2, "Književna reč", Beograd, br. 267, 25.11. 1985, str. 21.

11. Afirmacija "Zagrebačke stilističke škole", "Vjesnik", Zagreb, 16.7. 1986, str. 11.

12. O lirici Marine Temkine, KS, Zagreb, 1987, br. 65-66, str. 117-119.

12. Prototeorija pripovijedanja (V. Biti, Interes pripovjednog teksta, Liber, Zagreb, 1988), "Oko", Zagreb, 12.-26. 1. 1989, str. 20.

13. Slavensko ljubomudrije (Anto Knežević, Filozofija i slavenski jezici, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1988), "Kulturni radnik", Zagreb, 1989, br. 4, str. 177-182.

14. Biti i drugi. U povodu knjige Vladimira Bitija: "Pripitomljavanje drugog", "Quorum", Zagreb, 1990, br. 2-3, str. 317-332.

15. Duhovna kultura kao sinteza filozofije i filologije /u povodu knjige Mislava Ježića: Mišljenje i riječ o bitku u svijetu. Filozofsko-filološki ogledi, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1989/, "Kulturni radnik", Zagreb, 1990, br. 4, str. 145-150.

16. Umijeće prevođenja /o Slamnigovu prijevodu "Jevgenija Onjegina"/, KS, Zagreb, 1991, str. 126-129.

17. Književnost i semiotika /u povodu knjige M. Bekera: Semiotika književnosti, ZZK, Zagreb, 1991/, UR, Zagreb, br. 2, str. 189-192.

18. Povijest kao tekst /o knjizi N. Ivića: Domišljanje prošlosti, ZZK, Zagreb, 1992/, "Vjesnik", Zagreb, 9.3. 1993, str. 18.

19. Anto Knežević: Najstarije slavensko filozofsko nazivlje (The Oldest Slavic Philosophical Terminology), Croatian Philosophical Society, Zagreb, 1991 (Biblioteka Filozofska istraživanja, no. 40), "Synthesis Philosophica", Zagreb, 1992, vol. 7, fasc. l, str. 221-223.

20. Abhazija i Abhazi. Manjina na svome tlu, "Vjesnik", Zagreb, 24.10, 1993, str. 18-19.

21. Estetička analiza književnoga djela, KS, Zagreb, 1993, br. 89, str. 122-123.

22. Kul'tura i vojna, "Vestnik gumanitarnoj nauki", Moskva, 1993, no. 5-6, str. 15-16.

23. Odlazak semiotike? U povodu smrti Jurija Mihajloviča Lotmana, "Vjesnik", Zagreb, 18.12. 1993, str. 19.

24. Znak manje. Jurij Mihajlovič Lotman (1922-1993), "Hrvatski rukopis", Zagreb, 7.1. 1994,br. 3, str. 34.

25. Ideja "Književne smotre" /u bloku posvećenu Z. Maliću/, KS, Zagreb, 1993, br. 90, str. 3-4.

26. Jurij Mihajlovič Lotman (28.2. 1922.-29.10. 1993.) /In memoriam/, KS, Zagreb, 1993, br. 90, str. 79.

27. Književnost i Biblija. Uvodna riječ, KS, Zagreb, 1994, br. 92-94, str. 3-4.

28. Kuća i grad, "Glasje", Zadar, 1994, br. 2, str. 10-11. (Emitirano na III. programu Hrvatskoga radija 2.11. 1992.)

29. Radoslav Katičić: Uz početke hrvatskih početaka, "Filozofska istraživanja", Zagreb, 1995, br. 56-57, str. 325-326.

30. Radoslav Katičić: Uz početke hrvatskih početaka (Sur les commencements des commencements croates), "Synthesis Philosophica", Zagreb, 1995, vol. 10, fasc. 1-2, str. 283-285.

31. Za Rječnik Trećega programa (ur. Krešimir Bagić), Zagreb, 1995, napisao niz "natuknica": Gundinci (str. 160-161), Iluzija (168-170), Kuća (216-217), Mali oglasnik (256-257), Negacija (309-311), Polemika (374-375), Sat (457-458), Teoretičar (506-507). Svi su ti tekstovi prije toga izgovoreni na Trećem programu Hrvatskoga radija.

32. Tragom unatrag (Damir Miloš, Nabukodonozor, Meandar, Zagreb 1995), "Vijenac", Zagreb, br. 54/IV, 25.1. 1996, str. 13.

33. Kulture se ne ponavljaju, nego se uvijek grade od ništice /intervju/, "Đakovački glasnik", Đakovo, 26.1. 1996, str. 24.

34. Krležijana, KS, Zagreb, 1996, br. 99, str. 77-79.

35. Poetika odgođene odluke /o proznoj knjizi Zorana Ferića: Mišolovka Walta Disneya/, "Vijenac", Zagreb, 25.7. 1996, str. 10.

36. U povodu stotoga broja, KS, Zagreb, 1996, br. 100, str. 3.

37. Proizvodnja svemira. O grafikama Nevenke Arbanas, KS, Zagreb, 1996, br. 100, str. 222-223.

38. Zlatko Slevec. Sedamdeset godina od rođenja, "Kontura", Zagreb, 1996, br. 47-48, str. 48-49.

39. Krug sitnoga /o proznoj knjizi Slobodana Šnajdera: Krug sitnoga, Konzor, Zagreb, 1996/, "Vijenac", 12.2. 1997, str. 13.

40. Prostor, "Glasje", Zadar, 1996, br. 6, str. 94-96.

41. O Džakulinu ciklusu Pisma djeteta, Godišnjak ogranka Matice hrvatske - Vinkovici, br. 14 za 1996. godinu, Vinkovci, 1997, str. 17-18.

42. Iz suvremene abhaske poezije, KS, Zagreb, 1997, br. 106, str. 99-100.

43.  Summa theoriae /o knjizi Vladimira Bitija Pojmovnik suvremene književne teorije, MH, Zagreb, 1997, "Vijenac", 20.10, 1997, str. 13.

44. Mali odgovori na velika pitanja /o knjizi Wislawe Szymborske: Radost pisanja, Nova stvarnost, Zagreb, 1997/, "Vijenac", Zagreb, 13.11. 1997, br. 100, str. 16.

45. U povodu smrti Zdravka Malića, "Književna smotra", Zagreb, 1997, br. 104-105, str. 179.

 

Prijevodi

1.   Osip Mandeljštam, Pjesme i eseji, HZH, Zagreb, 1989. (S F. Cacanom.)

 

Tematski brojevi časopisa

Uredio tematske brojeve "Književne smotre":

1. Osip Mandeljštam, KS, 1985, br. 57-58 (s Fikretom Cacanom).

2. Mogućnosti prepjeva, KS, 1994, br. 90 (sa Zoranom Kravarom).

3.Književnost i Biblija, KS, 1994, br. 92-94.

 

Izdavačko-urednička i priređivačka djelatnost

1.   Sergej Jesenjin, Pjesme, Zagreb, 1997.

 

 

 

II. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST NAKON IZBORA U REDOVITOGA PROFESORA 1998.

 

Knjige

1.   Između tropa i priče. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti i književnoj znanosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003, str. 1-189.

 

     Urednik znanstvenog zbornika

1. Vizualnost, Filozofski fakultet u Zagrebu / Naklada Slap, Zagreb, 2003, str. 1-690. (Ur. zajedno s A. Flakerom.)

 

Znanstveni rad u knjizi

1.   Odna žizn' – dve avtobiografii. Problema «genija» v avtobiografičeskoj proze B. Pasternaka; u: A.B. Muratova, L. A. Iezuitova (ur.), Avtotematizacija. Sbornik statej, Sankt-Peterburg, Izdatel'stvo S.-Peterbugskogo universiteta, 1998, str. 167-175.

2.   Vizualnost Vidrićeve lirike; u: Prvi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova III, HFD, Zagreb, 1999, str. 127-143.

3.   Problema poetičeskoj funkcii; u: Roman Jakobson: teksty, dokumenty, issledovanija, Moskva, RGGU, 1999, str. 613-625.

4.   Ilarionovo «Slovo o zakonu i milosti» i «Slovo o vojni Igorevoj» u kontekstu stare ruske književnosti; u: Slovo o vojni Igorevoj, ŠK, Zagreb, 1999, str. 169-182.

5.   Karikaturnost' «filosofskogo anekdota»; u: Alfavit. Filologičeskij sbornik, SGPI, Smolensk, 2002, str. 51-56.

6.   Aleksandr Puškin i ruska književnost; u: Aleksandr Puškin, Pjesme. Bajke. Drame, Hum, Zagreb, 2002, str. 3001-325. (Priredio Ivan Babić.)

7.   Presvlačenje Anne (O Pranjićevu prijevodu Anne Karenine); u: K. Bagić (ur.),Važno je imati stila. Zbornik, Disput, Zagreb, 2002, str. 65-77.

8.   Dugo u noć, u zimsku bijelu noć. Interpretacija; u: V. Brešić (ur.), Tema Tadijanović. Zbornik o Dragutinu Tadijanoviću u povodu 95. pjesnikova rođendana, Sla. Brod, 2002, str. 21-34.

9.   Treće oči, ili o granicama vizualnosti; u; A. Flaker, J. Užarević, Vizualnost, Filozofski fakultet u Zagrebu / Slap, 2003, str. 79-90.

10.           Lirska kamuflaža; u: S. Ludvig, A. Flaker, Mistifikacija / Parodija, Areagrafika, Zagreb, 2002, str. 26-33.

11.           Pismo i smjer; u: G. Rem (ur.), O Slamnigu. Zbornik radova, Pedagoški fakultet, Osijek, 2003, str. 397-424.

12.           Povijesnost budućnosti (O nekim aspektima znanosti o mozgu); u: V. Biti, N. Ivić (ur.), Prošla sadašnjost. Znakovi povijesti u Hrvatskoj, Naklada MD, Zagreb, 2003, str. 393-419.

 

Znastveni rad objavljen u časopisima citiranim u tercijarnim publikacijama

1.      Obratnaja perspektiva, «Russian Literature», XLV (1999), str. 115-129.

2.      Vzaimosnovidenie, «Russian Literature», LI (2002), str. 331-342.

3.      Simul'tanizm vremen?, «Russian Literature», LI (2002), str. 343-3

 

Znanstveni rad objavljen u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći

  1. Mat, «Studia Literaria Polonico-Slavica», 4, Utopia czystośi i góry śmieci, Slawistyczny Ośrodek Wydawniczy, Warszawa, 1999, str. 43-58.
  2. Aleksandr Puškin i ruska kniževnost, Književna smotra, Zagreb, 2000, br. 115-116, str. 55-56.
  3. «Krhotine srca» Marije Čaplinski, Književna smotra, Zagreb, 2001, br. 119 (1), str. 105-108.
  4. Liričeskij cikl / Pasternak i Mandel'štam, «Studia Russica», XIX, Budapeswt, 2001, str. 284-289.
  5. Liričeskij kamufljaž, «Studia Russica», XIX, Budapest, 2001, str. 290-294.
  6. Karikaturnost «filozofskoga vica», Književna smotra, Zagreb, 2001, br. 122 (4), str. 49-56.
  7. Dugo u noć, u zimsku bijelu noć. Interpretacija jedne Tadijanovićeve pjesme, Umjetnost riječi, Zagreb, 2000, br. 4, str. 217-228.
  8. Problem ponavljanja prekinutoga ponavljanja, Književna smotra, Zagreb, 2003, br. 127 (1), str. 37-44.
  9. Nikolaj Zabolockij i njegov svemir, Književna smotra, Zagreb, 2003, br. 128-129 (2-3), str. 59-63.

 

Znanstveni rad u objavljen u drugim časopisima

1.   Povijesnost budućnosti (O nekim aspektima znanosti o mozgu), «Republika», Zagreb, 1998, br. 9-10, str. 121-131.

2.   Pavel Florenskij i problem iluzija, «Filozofska istraživanja», Zagreb, 1998, sv. 2, br. 69, str. 301-310.

3.   Fenomenologija psovke, «Republika», Zagreb, 1999, br. 5-6, str. 187-200.

4.   Uzajamno sanjanje, «Republika», Zagreb, 1999, br. 11-12, str. 112-121.

5.   Smrt u lirici Vladimira Kovačića, «Republika», Zagreb, 2000, br. 1-2, str. 97-112.

6.   Simultanizam vreménā?, «Filozofska istraživanja», Zagreb, 2000, br. 1, str. 217-224.

 

Projekti

Upisan u registar istraživača pod matičnim brojem 063952.

- Bio glavni istraživač na projektu Leksikon slavenskih književnosti: pisci i djela; veći dio rezultata vezanih uz taj projekt objelodanjen je u Leksikonu stranih pisaca (Zagreb, 2001).

- Glavni istraživač na projektu Romantizam: formiranje modernoga subjekta i europska ideja.

 

Sudjelovanje na znanstvenim skupovima

Od 1998. godine sudjelovao na ovim međunarodnim skupovima:

1.   Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća. Simultanizam (Lovran, 1999);

2.   Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća. Karikatura (Poreč, 2001);

3.   Književnost i umjetnost u kontekstu kulture  (Opatija, 2003);

4.   Purgamenta – Śmiecie – Musor – Skoupidia (Warzszawa, 1998);

5.   Drugi hrvatski slavistički kongres (Osijek, 1999);

6.   Postsimvolizm III (Moskva, 2001),

7.   Literaturnoe proizvedenie kak literaturnoe proizvedenie (Bydgoszcz, 2001);

8.   Telo v slavjanskih kul'turah (Moskva, 2003).

 

Također je sudjelovao i na dva skupa u Hrvatskoj:

1. Tema Tadijanović (Slavonski Brod, 2000);

2. Važno je imati stila (Zagreb, 2002).

 

Znanstvena i strukovna društva

-          Hrvatsko filološko društvo

-          Hrvatsko semiotičko društvo

-          Hrvatsko filozofsko društvo

-          Matica hrvatska

 

 

 

STRUČNA DJELATNOST

 

Stručni radovi u knjigama

1.      Predgovor; u: Vladimir Vidrić: Pjesme, «Riječ», Vinkovci, 1998, str. 7-17.

2.      Osip Mandel'štam; u: Osip Mandel'štam, Izabrane pjesme – Izbrannye stihotvorenija, Matica hrvatska, Zagreb, 1998, str. 129-137.

3.      Natuknice u Leksikonu hrvatskih pisaca (ŠK, Zagreb, 2000): Josip Badalić, Miroslav Beker, Zdravko Malić, Milivoj Solar, Gajo Peleš, Branko Vuletić, Vladimir Vidrić.

4.      Predgovor; u: Vladimir Kovačić, Jantar na suncu, “Riječ”, Vinkovci, 1999.

5.      Baštinik drveta; u: Franjo Džakula, Baštinik drveta, vlastita naklada, suizdavač MH Đakovo,  Đakovo, 2001, str. 67-71.

6.      Novosti iz hrvatske slavistike; u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole. Trideset godina rada (1972-2001), Zagreb, 2001, str. 237-244.

7.      “Svi ljudi sve znaju” (Poslovice – pučka filozofija); u: Božica Sedlić, Lijepa lijepu donosi. Rječnik poslovica. Poslovice na dvadeset različitih europskih jezika, Europa House, Slavonski Brod, 2001, str. XVI-XVII. (Isto i na engleskome jeziku, str. XVIII-XIX.)

8.      Leksikon stranih pisaca (ŠK, Zagreb, 2001): 20-ak natuknica.

9.      Protonarrativy: problema povestvovanija v literaturnyh mikroformah (na materiale poslovic i pogovorok); u: Tezisy meždunarodnoj naučnoj konferencii “Poetika prozy”, SGPU, Smolensk, 2003, str. 9-11.

10. Zavičajna infuzija; u: Popucale štrange i kajasi, Udruga za zaštitu prirodne i kulturne baštine «Različak», Strizivojna, 2001, str. 137-142.

 

Ogledi, recenzije, prikazi, intervjui, polemike u časopisima i novinama

1.      Oči ponad svijeta /intervju/, «Brodski list», Slav. Brod, 25. lipnja 1998, str. 19.

  1. Samo cjelinu Evanđelja možemo shvaćati «doslovno», «Jutarnji list», Zagreb, 18.11. 1998, str. 50.

3.      Končići bitka, ili mali odgovori na velika pitanja, KS, Zagreb, 1998, str. 107-109.

4.      Jevgenij Onjegin (leksikonska natuknica), KS, Zagreb, 1999, br. 112-113 (2-3), str. 59-60.

5.      Nesentimentalna osjećajnost, «Vijenac», Zagreb, 25.3. 1999, br. 132, str. 9.

6.      Zavičaj u globalnome selu, «Vijenac», Zagreb, 26.8.1999, str. 15.

7.      Funebralni stihovi, «Vijenac», Zagreb, 4.11.1999, str. 12.

8.      Više od književnosti, «Vijenac», Zagreb, 24.2. 2000, str. 12.

9.      Nova ruska poezija, «Word Literary Today», 1999, br.?, str. 556.

10. Pjesničko svođenje računa, «Zarez», Zagreb, 11.11. 1999, str. 39.

11. Je li car gol?, «Zarez», Zagreb, 11.11. 1999, str. 39.

12. Lirika noći, «Zarez», Zagreb, 9.12. 1999, str. 41.

13. O logici, prevođenju i pamćenju, «Zarez», Zagreb, 23.12. 1999, str. 54.

14. Vodeći hrvatski stihoslovac, «Vijenac», Zagreb, 10.2. 2000, str. 14.

15. Na pragu. Zavičaj i virtualna stvarnost, «34. Đakovački vezovi. Prigodna revija», Đakovo, 2000, str. 64-65.

16. Prostorna teorija pjesničkoga znaka, «Republika», Zagreb, 2000, br. 7-9, str. 297-300.

17. Doktor Živago, «Brodski list», Slavonski Brod, 22. 11. 2000, str. 19.

18. Slamnig, Prpić i Onjegin, «Književna revija», Osijek, 2001, br.1-2, str. 62-64.

19. Veliki Inkvizitor, ili o mogućnosti kršćanske samokritike; u: O kraljevstvu nebeskom – novo i staro. Zbornik radova u čast Bonaventuri Dudi, OFM, u povodu 75. rođendana i 50 godina svećeništva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001, str. 455-461.

20. Pogovor; u: Josip Jurjević, Privatni arhiv Antuna Brudera. Roman u dvije knjige, Posavska Hrvatska, Slav. Brod, 2000, str. 470-477.

21. Knjiga prostornog obilja, KS, Zagreb, 2000, br. 118 (4), str. 157-160.

22. Sjedište suvremene teorije, «Republika», Zagreb, 2001, br. 5-6, str. 258-262.

23. Književnost i nova teorijska paradigma, KS, Zagreb, 2001, br. 120-121 (2-3), str. 141-145.

  1. Pogled unatrag; u: Martin Grgurovac (ur.), Knjiga o knjigama, Riječ, Vinkovci, 2001, str. 31-33.

25. Ideja intermedijalne paremiologije, «Republika», Zagreb, 2002, br. 1-2, str. 254-257.

26. Svjetska književnost – hrvatska vizura, KS, Zagreb, 2001, br. 122 (1), str. 129-130.

27. Blizina i drugost, «Republika», Zagreb, 2002, br. 7-9, str. 252-255.

 

Tematski brojevi časopisa

Uredio tematski broj "Književne smotre":

- Aspekti suvremene ruske književne teorije, KS, br. 107 (1), 1998 (zajedno s Ivanom Esaulovom).

 

Izdavačko-urednička i priređivačka djelatnost

Od 1998.-2003. uredio ili priredio ova izdanja:

1.   O. Mandeljštam: Izabrane pjesme - Izbrannye stihotvorenija, Zagreb, 1998.

2.   Tematski broj «Književne smotre» (br. 107):  Aspekti suvremene ruske književne teorije, Zagreb, 1998.

3.   Vladimir Vidrić: Pjesme, Vinkovci, 1998.

4.   Vladimir Kovačić, Jantar na suncu, Vinkovci, 1999.

5.   Slovo o vojni Igorevoj, Zagreb, 1999.

6.   Jurij Mihajlovič Lotman, Struktura umjetničkog teksta, Alfa, Zagreb, 2001.

 

Prevedene knjige

1.      Boris Tomaševski, Teorija književnosti. Tematika, MH, Zagreb, 1998.

2.      Ilarion, Slovo o zakonu i milosti; u: Slovo o vojni Igorevoj, ŠK, Zagreb, 1999. (Zajedno Natalijom Vidmarović i Radomirom Venturinom).

 

Rad na popularizaciji struke

U proteklome razdoblju sudjelovao na brojnim promocijama i tribinama, a više Užarevićevih tekstova (recenzija, eseja, rasprava) emitirano je na valovima Hrvatskoga radija (osobito na Trećem programu).

 

 

PRIKAZ I OCJENA ZNANSTVENIH RADOVA OBJAVLJENIH NAKON IZBORA U ZVANJE REDOVITOGA PROFESORA

 

Kao što se vidi iz priložene bibliografije, u razdoblju od 1998.-2003., tj. od izbora u zvanje redovitog profesora, dr. sc. Josip Užarević objavio je niz znanstvenih radova koji se mogu grupirati prema osnovnim pravcima njegovih znanstvenih interesa: a) rusistički radovi; b) kroatistički radovi; c) (književno)teorijski i filozofski radovi.

U ovome izvješću ograničit ćemo se samo na prikaz i ocjenu onih radova koji nam se čine osobito indikativnima za ukupnu znanstvenu djelatnost dr. Josipa Užarevića.

Kad je riječ o rusisitičkom području, može se uočiti da je u danom razdoblju dr. J. Užarević posvetio nekoliko rasprava stvaralaštvu Borisa Pasternaka - temi kojom se intenzivno bavio i u prethodnome razdoblju. Članak Odna žizn' – dve avtobiografii. Problema «genija» v avtobiografičeskoj proze B. Pasternaka (objavljen u zborniku Avtotematizacija, Sankt-Peterburg, 1998., str. 167-175) ruska je inačica članka objavljenog prije toga na hrvatskome jeziku. Pasternakološku liniju Užarevićevih interesa slijede još dva članka: Lirska kamuflaža (u zborniku Mistifikacija / Parodija, Zagreb, 2002, str. 26-33) i Lirski ciklus («Studia Russica», Budapest, 2001, str. 284-289). U prvome radu (Lirska kamuflaža), na koji ćemo se ovdje detaljnije osvrnuti, Užarević raspravlja o «ontologijskom statusu» lirskoga subjekta, odnosno poziciji iskaznoga Ja u lirskoj strukturi, te ustvrđuje kako lirsko Ja, za razliku od fikcionalnoga statusa likova u pripovjednim žanrovima (roman, pripovijetka i dr.), u pravilu ima stvarnu (autobiografsku) narav. Odatle česta potreba za kamuflažom u lirici (o čemu svjedoče postupci kao što su npr. anagramiranje, uporaba akrostiha, šifriranje «poruka» i sl.). U sučeljavanju s koncepcijom fikcionalnih i nefikcionalnih iskaza u K. Hamburger, dr. J. Užarević upozorava na paradoksalnu situaciju u lirici: lirski iskaz (tj. iskaz u lirskoj pjesmi) jest, sudeći po svemu, jedini tip iskaza u kojem se realni (nefikcionalni) smisao spaja s «literarnošću» (umjetničkom vrijednošću). Kao dobar primjer kamuflaže pokazuje se Pasternakova lirika gdje je lirsko Ja potisnuto u dubinu pjesničke strukture i «zasuto» pojavama izvanjskoga svijeta (Jakobsonovo metonimijsko načelo). Dr. J. Užarević osobito ističe da postupci skrivanja (kamuflaže) u lirici nikada nisu primarno pragmatične naravi, nego im je noseća funkcija uvijek estetska (umjetnička).

Kad je riječ o ruskom pjesništvu 20. stoljeća, Užarevićevu je istraživačku pozornost osim Pasternaka, Mandel'štama, Cvetaeve, Esenina i Ahmatove privukao i Nikolaj Zabolockij, jedan od najistaknutijih predstavnika «filozofske lirike». U članku pod naslovom Nikolaj Zabolockij i njegov svemir («Književna smotra», 2003, br. 3, str. 128-129) analizi je podvrgnuta pjesma N. Zabolockoga Kada se u daljini ugasi svjetlost danja (Kogda vdali ugasnet svet dnevnoj). Dr. J. Užarević smatra da je opozicija zemlja – svemir odnosno priroda – zvijezde konstitutivna za cjelokupno pjesništvo Zabolockoga. U danoj pjesmi aktivirana je i ideja simetrije – kao kompozicijskog načela na kojem je pjesma izgrađena. Tako zrcalna struktura pjesme odražava vlastitu temu - zrcalno simetričnu strukturu svemira. Osnovnu ideju pjesme – da u drugome kutu svemira («tamo») postoji isti locus i ista stvaralačka svijest kao i «ovdje» - dr. J. Užarević povezuje s idejom o «uzajamnom sanjanju» (koju je razradio u drugome članku): «mašta» jednoga pjesnika usmjerena je na realnost drugoga, i obrnuto.

Opsežna rasprava Aleksandr Puškin i ruska književnost (objavljena najprije u «Književnoj smotri», 2000, br. 115-116, a zatim, dvije godine poslije, i kao pogovor knjizi Puškinovih izabranih djela) pokušava baciti ne samo novo svjetlo na stvaralačku evoluciju «najvećeg ruskog pjesnika», nego i na njegovu nazočnost u ruskoj književnosti i ruskoj kritici 19. i 20. stoljeća. Autor zaključuje da Puškin može (treba) zaintrigirati i postmodernističkoga kritičara. Naime, neke Puškinove postupke nije teško prepoznati kao «postmodernističke»: autometaopisnost, autoreferencijalnost, (auto)ironičnost i parodičnost, igru citatima i književnim reminiscencijama, inter- i metatekstualnost.

Užarevićevo bavljenje ruskom književnošću nije ograničeno na noviju rusku književnost. Osobitu istraživačevu pozornost u više je navrata privlačilo književno remekdjelo iz vremena Kijevske Rusije – Slovo o vojni Igorevoj (kraj 12. stoljeća). U izboru staroruskih tekstova što ga je priredio u sklopu izdavačkoga projekta Vrhovi svjetske književnosti Užarević se pojavljuje i kao pisac pogovora  (Ilarionovo Slovo o zakonu i milosti i Slovo o vojni Igorevoj u kontekstu stare ruske književnosti) i kao prevoditelj (zajedno s N. Vidmarović i R. Venturinom preveo je Slovo o zakonu i milosti – najstariji izvorni tekst ukrajinske, bjeloruske i ruske književnosti iz 11. st.). Iako mu srednjovjekovna književnost nije «uža specijalnost», Užarević – oslanjajući se na odgovarajuću literaturu o tome razdoblju – predlaže netrivijalne analize najstarijih djela istočnoslavenske pismenosti.

Kroatistički segment Užarevićeva bavljenja književnošću i književnom znanošću prilično kompletno reprezentira njegova najnovija knjiga Između tropa i priče. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti i književnoj znanosti (Zagreb, 2003). Knjiga je gotovo u cijelosti posvećena hrvatskim književnicima i književnim znanstvenicima druge polovice 20. stoljeća. Prvi dio govori o «liricima i prozaicima» (Dragutin Tadijanović, Vladimir Kovačić, Danijel Dragojević i dr..), a drugi o suvremenoj književnoj znanosti i pojedinim predstavnicima Zagrebačke književnoznanstvene škole (Zdenko Škreb, Aleksandar Flaker, Viktor Žmegač, Miroslav Beker, Milivoj Solar i dr.). U prvome dijelu knjige osobito su studiozno pisane rasprave o Tadijanovićevoj pjesmi Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, o smrti u lirici Vladimira Kovačića te o mikroeseju Danijela Dragojevića. U drugom pak dijelu posebno valja upozoriti na sintetsku raspravu Znanost o književnosti i teorija interpretacije (Zagrebački književnoznasntveni krug). U njoj Užarević najprije ocrtava ukupan dvadesetostoljetni kontekst znanosti o književnosti (upozoravajući na postupno pomicanje znanstvenih procedura od pola objekta prema polu subjekta), da bi se zatim, izlažući shvaćanja pojedinih predstavnika Zagrebačke književnoznanstvene (stilističke) škole, zadržao na statusu interpretacije u sustavu znanosti o književnosti. Istodobno je dana i svojevrsna povijest interpretacije na našem tlu: početkom 1960-ih dogodio se interpretacijski «bum», u 1970-im došlo je do krize, a u drugoj polovici 1980-ih uočava se «povratak interpretacije». Dr. J. Užarević na kraju rasprave ističe da interpretacija omogućuje interpretiranom tekstu semantičku potpunost. Parafrazirajući Kanta, on uvjerljivo dokazuje da su tekstovi bez interpretacija «slijepi», a interpretacije bez tekstova da su «prazne». Užarevićeva knjiga Između tropa i priče upotpunjuje ne samo naše spoznaje o nekim suvremenim procesima u hrvatskoj književnosti, nego također pokušava dati sustavan uvid u aktualno stanje naše književne znanosti. Važno je napomenuti da u tu knjigu nisu uvrštene rasprave o Vladimiru Vidriću, kojim se Užarević dosad bavio i najintenzivnije i najplodnije (v. npr. članak Vizualnost Vidrićeve lirike, u zbornku radova s Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa, Zagreb, 1999. ili natuknicu o Vidriću u Leksikonu hrvatske književnosti, Zagreb, 2000). Plan je da se Vidrićološke rasprave objave kao zasebna knjiga. U kroatističku domenu mogli bismo uvrstiti i raspravu Presvlačenje Anne (O Pranjićevu prijevodu Anne Karenine), koja je izašla u zborniku Važno je imati stila (Zagreb, 2002). Ta je rasprava nastavak Užarevićeva interesa za teoriju prevođenja. Polazeći od semantičke bliskosti «presvlačenja» i «prevođenja», autor sugerira mogućnost «psihoanalitičke (frojdističke) teorije prevođenja» koja bi polazila od ideje suparništva među prevoditeljem i prevođenim autorom s jedne strane, a s druge – među autorom (idejom) i njegovim vlastitim tekstom (realizacijom).

Najveći broj radova dr. Josipa Užarevića u proteklome razdoblju posvećen je književnoteorijskim i/ili filozofskim pitanjima. Napomenimo da je dobar dio tih radova objavljivan istodobno i na hrvatskom jeziku (u našim časopisima) i na ruskom jeziku (u stranim časopisima). Ovdje ćemo se ograničiti na prikaz onih rasprava koje se u prvome redu tiču književnosti; ostale ćemo prikazati kumulativno.

Članak Problema poetičeskoj funkcii bio je napisan u povodu proslave Jakobsonove stogodišnjice u Moskvi 1996 (gdje je dr. J. Užarević nastupio s referatom), a nekoliko godina poslije (Moskva, 1999) objavljen je u zborniku koji je okupio najeminentnije svjetske poznavatelje Jakobsonova opusa. Ovdje se nećemo osvrtati na taj rad, jer se on prije objavljivanja na ruskome jeziku već bio pojavio na hrvatskome (1996). Možemo samo istaknuti da Užarević u njemu kritički raščlanjuje temeljni pojam Jakobsonove poetike – «poetsku funkciju» - s obzirom na različite pojmovno-problemske kontekste koji su uključeni u njezinu definiciju (poruka, funkcija, dominanta, hijerarhija, autoreferencijalnost i dr.).

Među radove koji se bave fundamentalnim problemima verbalne umjetnosti (književnosti) valja ubrojiti članak pod naslovom Ponavljanje prekinutoga ponavljanja. Termin «ponavljanje prekinutoga ponavljanja» ili «dvostruki paralelizam» pripada poznatom ruskom slavistu Igoru Smirnovu (koji već desetljećima živi i djeluje u Njemačkoj), a prihvatio ga je i razvio u međunarodnoj slavističkoj javnosti isto tako poznati poljski rusist Jerzy Faryno. Po mišljenju spomenutih znanstvenika, riječ je o «univerzalnom razlikovnom obilježju književnoga (umjetničkoga) diskursa ili literarnosti», odnosno o mehanizmu kojim se generiraju književni tekstovi. Dr. J. Užarević najprije dovodi u pitanje njihovu koncepciju, da bi potom – oslanjajući se na Farynovu teoriju autoreferencijalnosti i razvijajući vlastitu teoriju «znakovnoga predmeta» i njegova funkcioniranja u književnim strukturama – ipak ostavio mogućnost pozitivnog odgovora na pitanje je li «dvostruki paralelizam» sa svojom četverokomponentnom strukturom (usp. «formulu poetičnosti» Gertrude Stein: A rose is a rose is a rose is a rose) temeljni mehanizam jezičnoumjetničkoga oblikovanja.

Nekoliko Užarevićevih rasprava objavljenih u posljednje vrijeme svjedoči o njegovu pojačanu zanimanju za tzv. minimalističku književnost, odnosno za književne mikroforme. U središtu tog interesa leži pitanje: koji je minimum verbalne mase potreban da bi ona (verbalna masa) funkcionirala kao verbalna umjetnina. Ili drugim riječima: od koliko riječi se sastoji minimalan jezičnoumjetnički tekst? Ta su pitanja postavljena u članku Protonarrativy: problema povestvovanija v literaturnyh mikroformah, u zborniku posvećenu poetici proze (Smolensk, 2003). Užarevićev je odgovor na ta pitanja: dvije riječi. Vjerojatno upravo tu leži korijen njegova zanimanja za poslovice, aforizme, paradokse, psovke, viceve i druge «mikrostrukture».

Članak Fenomenologija psovke («Republika», 1999, br. 5-6) primjer je analitičkoga udubljivanja u povijest, tipologiju, strukturu i funkcioniranje psovke kao jezične analogije očnjaka, roga, kandže. Dr. Užarević argumentirano zaključuje da je psovka organski dio jezika odnosno ljudske svijesti u njezinim nasilnim (obrambeno-napadačkim) aspektima, a ne «jezično smeće», balast kojega bi se jezik trebao (ili mogao) lako riješiti. U područje jezičnih mikrostruktura svakako ide i vic. Njime se Užarević bavi u raspravi Karikaturnost «filozofskoga vica» («Književna smotra», 2001, br. 122). Skrećući najprije pozornost na žanrovsko-strukturna obilježja vica te na srodnost vica i karikature, dr. J. Užarević se usredotočuje na analizu «filozofskih  viceva», imajući pritom na umu one viceve koji se bave filozofskim problemima kao što su istina i laž, identitet, više biće, vrijeme, povijest. Pokazuje se da, iako u takvim slučajevima vicevi vrše funkciju karikaturalnog naličja filozofije, postavljanje ili rješavanje filozofskih problema u njima nipošto nije irelevantno.

S književnoteorijskoga motrišta zanimljiva je i rasprava Vzaimosnovidenie («Russian Literature», LI (2002)), koja je objavljena i u hrvatskome prijevodu («Republika», 1999, br. 11-12). Riječ je o takvoj vrsti literarnih snova u kojima se dva lika uzajamno sanjanju, ali tako da prvi lik sanja stvarnost drugoga, a drugi stvarnost prvoga. Primjeri se mogu naći u lirskim pjesmama, novelama, romanima - od stare kineske književnosti, arapske srednjovjekovne književnosti (1001 noć) do Lermontova, Borgesa ili Pavića. U razmjeni snova između dva lika temeljnu strukturnu ulogu igra, po Užarevićevu shvaćanju, instanca Trećega (Nad-Ja): ona omogućuje ne samo kontakt među likovima, nego i cjelovitost (osmišljenost) sveukupne umjetničke strukture.

Od ostalih teorijskih i filozofskih problema kojima se dr. Josip Užarević bavio u proteklom razdoblju spomenimo radove s područja proučavanja vizualnosti (zbornik Vizualnost, Zagreb, 2003, što ga je uredio zajedno s Aleksandrom Flakerom i rasprava Treće oči ili o granicama vizualnosti objavljena u tome zborniku), simultanizma (Simultanizam vreménā?, «Filozofska istraživanja», 2000, br. 1) i neuroznanosti («znanosti o mozgu»; Povijesnost budućnosti; u zborniku Prošla sadašnjost, Zagreb 2003).

 

 

IZVJEŠĆE O NASTAVNOJ DJELATNOSTI

 

Dodiplomska nastava

Pri Katedri za rusku književnost dr. Užarević vodi dva kolegija - Uvod u studij ruske književnosti (za studente prve godine) te Ruska lirika 19. i 20. stoljeća (za studente druge godine). Zadaća je prvoga kolegija da slušateljima pruži uvid u sustav književnoznanstvenih naziva i pojmova - polazeći od specifičnosti ruske književnosti i jezika te ruske književnozanstvene tradicije. Kolegij Ruska lirika 19. i 20. stoljeća (unutar kojega dr. J. Užarević izdvaja kompleks ruske filozofske lirike) daje uvid u povijest ruskoga pjesništva 19. i 20. stoljeća, ali isto tako upućuje u metodologijsku problematiku vezanu uz analizu pjesničkih (stihovnih) tekstova i drugih "sitnih oblika".

 

Autorstvo udžbenika (knjige)

Knjiga dr. sc. Josipa Užarevića Kompozicija lirske pjesme služi kao sekundarna literatura studentima slavistike, komparatistike, kroatistike i fonetike, a knjiga Književnost, jezik, paradoks – i studentima filozofije.

 

Mentorstvo

U proteklome razdoblju dr. sc. Josip Užarević bio je mentor pri izradi više diplomskih radova, a kao član povjerenstava sudjelovao je u gotovo svim obranama diplomskih radova s područja teorije i povijesti književnosti te stilistike i lingvistike.

Bio je mentor pri izradi magistarskoga rada Sanje Veršić (Kultura kao semiotički problem u djelu Jurija Lotmana), doktorske disertacije Katice Ivanković (Karel Teige i češka književna avangarda), a trenutno se pod Užarevićevim mentorstvom pripremaju dva doktorata (Jasmina Vojvodić, Gestikulacijski aspekti u stvaralašvu Nikolaja Gogolja; Rafaela Šejić, Rečenica i stih u poeziji Iosifa Brodskoga) i jedan magisterij (Arijana Herceg: Poetika sna /riječ je o analizi funkcije i strukture snovnih pasaža u ruskoj prozi 19. stoljeća/).

 

Ostale nastavne djelatnosti

Osim redovitih konzultacija sa studentima, dr. sc. Josip Užarević održava ispite, pomaže u nabavci literature, potiče prevodilački rad studenata.

 

 

 

 

 

 

 

ZAKLJUČAK, MIŠLJENJE I PRIJEDLOG

 

Ocjenjujući ukupnu znanstvenu i stručnu djelatnost dr. Josipa Užarevića, ovo je stručno povjerenstvo došlo do zaključka da je riječ o vrsnom i izuzetnom znanstveniku koji se nakon izbora u zvanje redovitog profesora u svojim istraživanjima uglavnom nadovezao na osnovna područja svojih znanstvenih interesa iz prethodnog razdoblja, ali na način da su ta interesna područja dobila još intenzivniju i bogatiju formu. U svim je njegovim rusističkim, kroatističkim i književnoteorijskim radovima postavljanje i rješavanje problema krajnje inovativno i originalno, a težnja prema filozofskom produbljivanju odlikuje ne samo njegove teorijske nego i književnoanalitičke tekstove. K tome, dr. Josip Užarević u svojim književnoznanstvenim istraživanjima redovito uzima u obzir i spoznajne rezultate kako drugih društvenih disciplina (recimo, filozofije, lingvistike, antropologije i dr.), tako i prirodoznanstvenih grana (recimo, neuroznanosti), pa je za sve njegove radove karakteristična i izrazita interdisciplinarnost pristupa. Naglasimo na kraju da je sve zamjetnija nazočnost dr. Josipa Užarevića na međunarodnoj znanstvenoj sceni – kako sudjelovanjem na međunarodnim skupovima diljem Europe, tako i objavljivanjem radova u stranim zbornicima i časopisima. Sa zadovoljstvom ističemo da dr. J. Užarević ponovno uspostavlja prekinuti znanstveni dijalog s rusistima iz same Rusije, a što se njegovih kroatističkih radova tiče, pogotovo njegovih uvida u stanje u novijoj hrvatskoj znanosti o književnosti, valja napomenuti da su oni potvrđeni i prihvaćeni u najširem, svjetskom znanstvenom kontekstu. Svime time dr. sc. Josip Užarević bitno doprinosi afirmaciji hrvatske književne znanosti, i to ne samo rusistike, u međunarodnim razmjerima.

Dr. sc. Josip Užarević objavio je dosad 5 znanstvenih knjiga i šezdesetak znanstvenih radova. Od toga je 5 radova objavljeno u časopisu citiranom u tercijarnim publikacijama (Current Contents), a 25 u časopisima s međunarodnom recenzijom ili pak u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći. Uredio je 2 znanstvena zbornika, 4 tematska broja časopisa, a priredio ili uredio 8 knjiga. Voditelj je dvaju znanstvenih projekata, sudjelovao je na preko 25 međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Objavio je preko 80 stručnih radova, prevodio s ruskoga, a više njegovih radova objavljeno je na ruskom, poljskom i engleskom jeziku.

Od posljednjeg reizbora objavio je 1 knjigu i uredio 1 znanstveni zbornik. U tome je razdoblju objavio 32 znanstvena rada, od kojih je 3 izašlo u CC, 12 u knjigama i zbornicima (uglavnom međunarodnima), a 9 u časopisima s međunarodnom recenzijom, odnosno u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći. Voditelj je znanstvenog projekta. Pri Katedri za rusku književnost nositelj je dvaju kolegija. Pod njegovim mentorstvom izrađeno je desetak diplomskih radova, 3 magistarska rada te 1 doktorska disertacija. Mentor je dvjema doktorandicama i jednoj magistrandici.

Iz svega što je rečeno slijedi da dr. sc. Josip Užarević u cijelosti zadovoljava uvjete za ponovni izbor u zvanje redovitog profesora. Svojim znanstvenim radom ispunio je uvjete čl. 43. stavka 3. Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, a nastavničkim radom u potpunosti udovoljava uvjetima čl. 74. stavka 3. Zakona o visokim učilištima te uvjetima što ih je propisao Rektorski zbor.

U skladu s rečenim stručno povjerenstvo predlaže da se dr. sc. Josip Užarević ponovno izabere u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za rusku književnost u Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

 

 

 

 

 

 

Stručno povjerenstvo:

 

 

 

Prof. dr. sc. Živa Benčić-Primc

 

 

 

Prof. dr. sc. Dubravka Oraić Tolić

 

 

 

Prof. dr. sc. Aleksandar Flaker

 

 

U Zagrebu, 12. prosinca 2003.


SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za sociologiju

IVANA LUČIĆA 3

10000 ZAGREB

 

FAKULTETSKOM VIJEĆU

                            

U Zagrebu, 20. studenog 2003.

 

 

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 14. srpnja 2003. g. imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmete Sociologija vojske i rata, Povijesni uvod u sociologiju i Socijalna povijest ideja u Odsjeku za sociologiju. Podnosimo Vijeću sljedeći

 

 

                I       Z      V      J      E      Š      T      A      J

 

 

Na javni natječaj objavljen u Vjesniku od 21. srpnja 2003. g. prijavio se samo jedan kandidat – dr. sc. Ozren Žunec, redoviti profesor Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta. Radi se, dakle, o drugom izboru u zvanje redovitog profesora. U nastavku ovog izvještaja, ukratko ćemo se osvrnuti na osnovne stavke iz kandidatove biografije, znanstvene, stručne, nastavne i ostale djelatnosti.

 

Biografija kandidata. Prof. dr. sc. Ozren Žunec rođen je 1950. godine u Zagrebu. Državljanin je Republike Hrvatske. U Zagrebu završava osnovno i srednje obrazovanje. Godine 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Godine 1978. magistrirao je iz filozofije na Filozofskom fakultetu obranivši magistarski rad pod naslovom Mogućnost marksističke estetike, a na istom je fakultetu 1985. godine doktorirao obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom Grčka teorija mimesisa. Godine 1978. izabran je za asistenta u Odsjeku za sociologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, da bi 1986. godine bio izabran u zvanje docenta, 1991. godine u zvanje izvanrednog profesora i 1998. prvi puta u zvanje redovitoga profesora. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je predmet Teorija duhovnoga stvaranja i Sociologija znanja i znanosti (koji je uveo kao novi predmet), a danas na istom fakultetu predaje predmete Povijesni uvod u sociologiju, Sociologija vojske i rata (koji je uveo kao novi predmet) i Socijalna povijest ideja. Od rujna 1991. do ožujka 1993. godine časnik je u Zboru narodne garde i Hrvatskoj vojsci ali ne prekida nastavnu djelatnost osim u razdoblju liječenja od posljedica ranjavanja (studeni 1991. - ožujak 1992. godine). Od 1992. do 1994. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u zvanju izvanrednog profesora honorarno je predavao predmet Estetika. U veljači 2000. godine imenovan je za zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost i ravnatelja Hrvatske izvještajne službe, ali u travnju iste godine podnosi ostavku. S navedenih dužnosti razriješen je u svibnju 2000. godine kada se vraća na Filozofski fakultet u Zagrebu i odmah nastavlja s nastavnom djelatnošću. Na Filozofskom fakultetu u Zadru (danas Sveučilište u Zadru) akademske godine 2001./2002. godine honorarno predaje predmet Sociologija vojske i rata. Kao voditelj više kolegija sudjelovao je i sudjeluje u nastavi poslijediplomskih studija Sociologija (Filozofski fakultet u Zagrebu) i Forenzička psihijatrija (Medicinski fakultet u Zagrebu) te, kao gostujući nastavnik, na poslijediplomskom studiju Međunarodni odnosi (Fakultet političkih znanosti u Zagrebu). Sudjeluje i u nastavi u Interuniverzitetskom centru Dubrovnik.

 

Osvrt na znanstvenu, stručnu, nastavnu i ostalu aktivnost kandidata. Kandidatovo područje bavljenja i djelovanja je sociologija, osobito sociologija vojske rata, te filozofija, a u posljednje vrijeme i povijest ideja. Objavio je ukupno šest znanstvenih knjiga (od toga dvije nakon izbora za redovitoga profesora), devet poglavlja u znanstvenim knjigama (četiri nakon izbora za redovitoga profesora), 23 znanstvena rada u časopisima (od toga četiri nakon izbora za redovitoga profesora), aktivno je sudjelovao u dva znanstvena projekta (od toga u jednom, Socijalni korelati Domovinskoga rata, sudjeluje nakon izbora za redovitoga profesora i to u svojstvu glavnog istraživača), održao tri pozvana međunarodna predavanja i 19 ostalih javnih predavanja (od toga sedam nakon izbora za redovitoga profesora), te sudjelovao na pet međunarodnih znanstvenih skupova (svi nakon izbora za redovitoga profesora) i na šest domaćih znanstvenih skupova.

 

          Osim što je bio nositelj više predmeta u poslijediplomskom i dodiplomskom studiju, predložio je pokretanje i izradio program te bio prvi nastavnik predmeta Sociologija vojske i rata i Sociologija znanja i znanosti koji se do tada nisu izvodili na Sveučilištu u Zagrebu. Autor je jednog i suautor drugog srednjoškolskog udžbenika. Bio je mentor u izradi 11 diplomskih radova i pet doktorskih disertacija, a od 2002./2003. godine mentor je za dvoje znanstvenih novaka.Aktivno je radio i na stručnim projektima: Hrvatska vojska 2000.: Nacionalna sigurnost. oružane snage i demokracija te Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u XXI. stoljeću" – Nacionalna sigurnost na kojima je bio sukoordinator odnosno voditelj predmetnog zadatka a koji su zaključeni izdavanjem opsežnih izvještaja. Objavio je u suautorstvu jednu stručnu knjigu (nakon izbora za redovitoga profesora) te 12 stručnih radova u časopisima (od toga jedan nakon izbora za redovitoga profesora) a sudjelovao je na 14 međunarodnih i domaćih stručnih skupova (od toga osam nakon izbora za redovitoga profesora).         Nakon izbora za redovitoga profesora preveo je i priredio za objavljivanje tri knjige, Spinozinu korespondenciju i Etiku te Kierkegaardovo djelo Filozofijsko trunje, napisavši i popratne pogovore i objašnjenja uz tekst. Boravio je na stručnom usavršavanju u Parizu (1981. godine), na Indiana University u SAD (1987. godine) te kao stipendist zaklade Fulbright na Yale University, SAD (1994.-1995.). Po pozivu održao je više predavanja u zemlji i inozemstvu (George Mason University, SAD, King’s College, UK i dr.). Bio je članom uredništava više časopisa, a pokretač je te glavni urednik (od prvog broja do danas) znanstvenog časopisa Polemos - časopis za interdiscplinarna istraživanja rata i mira. Član je više domaćih i međunarodnih znanstvenih udruga (Hrvatsko sociološko društvo, Hrvatsko filozofsko društvo, Udruga za promicanje filozofije, Interuniversity Seminar on Armed Forces and Society).

 

Znanstvena aktivnost. Kako smo već istaknuli, kandidat je objavio nekoliko znanstvenih knjiga. Navesti ćemo prvo knjige objavljene poslije prvog izbora u zvanje redovitog profesora (1998) - (1) (s Darkom Domišljanovićem) (2000.) Obavještajno-sigurnosne službe Republike Hrvatske. Stanje i načela preustroja za razdoblje konsolidacije demokracije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 272 str. ISBN 953-6483-52-1; (2) (1998.) Rat i društvo. Ogledi iz sociologije vojske i rata. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo - Naklada Jesenski i Turk, 224 str. ISBN 953-6483-07-6 (NJT); 953-6552-07-8 (HSD), kao i engleski prijevod znatno proširene knjige  (1997.) Planet mina. Taktičko-tehnički, humanitarni, socijalni, ekološki i međunarodnopravni aspekti uporabe kopnenih mina u suvremenom ratu. Zagreb: Strata istraživanja. 362 str. ISBN 953-6559-00-5 pod naslovom (3) (1999.) The Mine Planet. Tactical, Technical, Humanitarian, Social, Ecological and Legal Aspects of Use of Land Mines in Contemporary Warfare. Zagreb: Strata Research. XXIV+437 pages. ISBN 953-6559-01-3., a prije izbora u zvanje redovitog profesora objavio je sljedeće znanstvene knjige (4) (1997.) Planet mina. Taktičko-tehnički, humanitarni, socijalni, ekološki i međunarodnopravni aspekti uporabe kopnenih mina u suvremenom ratu. Zagreb: Strata istraživanja. 362 str. ISBN 953-6559-00-5., (5) (ur.) (1996.) Suvremena filozofija I. (Hrestomatija filozofije, sv. 7). 456 str. Zagreb: Školska knjiga. 456 str. ISBN 953-0-61304-0 (ISBN za cjelinu 953-0-61357-1)., priređivač sveska, autor uvodnih studija "Filozofija od Hegela do Nietzschea" (str. 7-34), "Sřren Aabye Kierkegaard" (str. 139-191) i "Karl Marx" (str. 263-292) te prevoditelj dijela Marxova Kapitala., (6) (1988.) Mimesis. Grčko iskustvo svijeta i umjetnosti do Platona. Zagreb: Latina et Graeca. 184 str., (7) (1980.) Mogućnost marksističke estetike. Zagreb: Filozofski fakultet. 1980. 245 str. Knjige navedene pod rednim brojem 6. i 7. predstavljaju autorovo proširene verzije magistarskog i doktorskog rada.

 

U knjizi (2000.) Obavještajno-sigurnosne službe Republike Hrvatske. Stanje i načela preustroja za razdoblje konsolidacije demokracije kandidat namjerava potaknuti pokretanje sustavnije rasprave o ciljevima, položaju, zadaćama, načelima djelovanja, metodama, sredstvima, načinima rada, normama, zakonskoj regulativi, ustroju, ovlastima, odnosima i nadležnostima te kadrovskim i materijalnim pretpostavkama djelovanja obavještajno-sigurnosnih službi Republike Hrvatske. Knjigom se isto tako nastojalo potaći procese i akcije upravljene na usklađivanje ukupnog djelovanja hrvatskih obavještajno-sigurnosnih službi sa zahtjevima demokratskog poretka odnosno društva čije su temeljne vrednote poštovanje individualnih sloboda i ljudskih prava, slobodno tržišno natjecanje, vladavina prava i suradnja u međunarodnim odnosima. Struktura knjige usklađena je s tim namjerama. U prvom poglavlju dane su temeljne informacije o obavještajno-sigurnosnim službama, zajedno s kratkim pregledom razvoja njihovih specifičnih zadaća, karakterističnih načina rada i tipičnih oblika organizacije, te su sumarno prikazana iskustva tranzicijskih zemalja. U drugom poglavlju prikazuje  se obavještajno-sigurnosni sustav bivše SFRJ budući da su neki njegovi značajni organizacijski dijelovi, kao i određena rješenja u sustavu upravljanja, nadzora i načina rada, bili temelj stvaranja hrvatskih službi. U trećem poglavlju dan je prikaz ustrojavanja, rada, odgovarajuće zakonske regulative, kao i niza problema s kojima se hrvatski obavještajno-sigurnosni sustav suočavao od 1990. do konca 1999. godine. U posljednjem poglavlju razrađuju se temeljna načela i glavni elementi preustroja hrvatskog obavještajno-sigurnosnog sustava, usredotočujući se na one koji se tiču njegove učinkovitosti i demokratske odgovornosti. Neki od prijedloga koje ova knjiga sadrži, primjerice ovlast Hrvatskog sabora da donosi Strategiju nacionalne sigurnosti, u međuvremenu su prihvaćeni i uključeni u Ustav i zakone. Ova knjiga predstavlja prvu cjelovitu studiju iz civilnog rakursa, osnovanoj na složenoj komparativnoj analizi različitih ustroja u svijetu o aspektima ustroja i preustroja sigurnosnih službi u Hrvatskoj.

 

U knjizi (1998.) Rat i društvo. Ogledi iz sociologije vojske i rata kandidat je prikupio i preradio radove u kojima se sociologijski promišljaju i ispituju institucija oružanih snaga i fenomen rata, teme koje su u sociologiju ušle razmjerno kasno. Osim u prvom radu “Pruski generalštab i počeci sociologije” u kojem se problematizira utemeljenje sociologije vojske i rata, u ostalim se radovima analiziraju različiti aspekti i događaji Domovinskoga rata. Objavljivanje ove knjige izazvalo je  i značajno zanimanje i pozitivnu recepciju kako stručne i znanstvene, tako i opće javnosti. U recenziji objavljenoj u časopisu Journal of Croatian Studies, primjerice,  («Annual Review of the Croatian Academy of America») Vol. XL (1999.), pristupnikov rad o operaciji “Oluja” ocijenjen je kao “najbolje tumačenje ove operacije na bilo kojem jeziku”, a za knjigu je pristupnik dobio i godišnju Državnu nagradu za znanost.

 

Osim navedenog, kandidat je objavio i 4 poglavlja u knjizi poslije prvog izbora u zvanje redovitog profesora - (1) (2003.) “Democratic Oversight and Control Over Intelligence and Security Services.” U: Trapans, Jan – Philipp H. Fluri (eds.) Defence and Security Sector Governance and Reform in South East Europe. Insights and Perspectives. Vols. I-II. Geneva – Belgrade: Centre for the Democratic Control of Armed Forces – Centre for Civil Military Relations. Sv. I., str. 381-399., (2) (i Siniša Tatalović, Tarik Kulenović) (2000.): "The Post-Conflict Restructuring of Armed Forces: War Veterans in Croatia." U: Jelušić, Ljubica - John Selby (eds.) COST Action 10. Defence Restructuring and conversion: Sociocultural aspects. Brussels: European Comission, Directorate-General Research. Str. 292-303. ISBN 92-828-8505-4., (3) (1999.) "Operacije BLJESAK i OLUJA." U: Magaš, Branka -  Ivo Žanić (ur.) Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zagreb-Sarajevo: Naklada Jesenski i Turk - Dani. ISBN 953-6483-48-3.  Str. 93-110. (Sudjelovanje u raspravi: str. 138-144, 268-269.) – navedeno poglavlje izašlo je i u engleskom prijevodu iste knjige pod naslovom (2001.) "Operations Flash and Storm." In: Magaš, Branka i Ivo Žanić (eds.) The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991-1995. Foreword by Noel Malcolm. London - Portland, OR: Frank Cass. ISBN 0-7146-5204-0. Str. 67-83. Sudjelovanje u raspravi: str. 110-115, 249-251., (4) ( i Tarik Kulenović) (1999.): "Die Jugoslawische Volksarmee und ihre Erben. Entstehung und Aktionen der Streitkräfte 1991-1995.". U: Melčić, Dunja (Hrsg.) Der Jugoslawien-Krieg. Handbuch zu Vorgeschichte, Verlauf und Konsequenzen. Opladen/Wiesbaden: Palais Jalta-Westdeutscher Verlag. Str. 381-407., a prije izbora u zvanje redovitog profesora kandidat je objavio 5 poglavlja u knjigama  - (1) (1997.) "Benedikt de Spinoza." U: Barbarić, Damir (ur.) (1997.) Filozofija racionalizma. (Hrestomatija filozofije, sv. 5.). Zagreb: Školska knjiga. Str. 189-232., (2) (1995.) "Democracy in the 'Fog of War': Civil-Military Relations in Croatia." U: Danopoulos, C. P. – D.Zirker (Eds.) Civil-Military Relations in Soviet and Yugoslav Successor States. Boulder, Colorado: Westview Press. Str. 213-230., (3) (1990.) "Neki ekološki aspekti socijalnih institucija minojskog društva na Kreti". U: Cifrić, I. (ur.): U susret ekološkom društvu. Zagreb: SDH. Str. 9-34., (4) (1989.) "Fundamentalna ekologija: socijalna ekologija kao duhovnoznanstvena disciplina". U: Cifrić, I. (ur.): Ekološke dileme. Zagreb: SDH. Str. 9-21., (5) (1986.) "O pojmu protivurječnog i neprotivurječnog društva". U: Čaldarović, O. et al (ur.): Suvremeno društvo i sociologija. Zagreb: Globus. Str. 65-72.

 

Rad (2003.) “Democratic Oversight and Control Over Intelligence and Security Services.” predstavlja nastavak istraživanja poduzetih u knjizi Obavještajno-sigurnosne službe. Autor razmatra razvitak zakonske regulative i upravljanja sustavom obavještajnih i sugurnosnih službi u Hrvatskoj u razdoblju poslije 1999. godine te analizira socijalne i političke razloge sporosti poduzetih reformi, kontrastirajući tranzicijskoj zemlji primjerena zakonska rješenja s jedne strane i neodgovarajuću praksu s druge strane, te raščlanjuje utjecaj ovakvog razvoja na političku kulturu, a u radu (2) (2000.): "The Post-Conflict Restructuring of Armed Forces: War Veterans in Croatia." se razmatraju implikacije mobilizacije velikog dijela civilnog stanovništva u oružane snage i socijalni problemi koji iz toga proizlaze. Radom (3) (1999.) "Operacije BLJESAK i OLUJA, odnosno u istom radu koji je izašao i u engleskom prijevodu pod naslovom "Operations Flash and Storm." (2001) je pristupnik zastupljen u do danas najsveobuhvatnijem i najviše citiranom zborniku o ratovima u bivšoj Jugoslaviji. U svojim razmatranjima o završnim operacijama Hrvatske vojske autor nastoji dati objektivnu sliku o njihovom odvijanju, ishodu i značenju, pri čemu temeljem svojeg poznavanja vojne povijesti i vojne vještine nastoji ispraviti neke uobičajene ali nerealne ocjene o ovim operacijama, dok u radu (4) (1999.) "Die Jugoslawische Volksarmee und ihre Erben. Entstehung und Aktionen der Streitkräfte 1991-1995." daje pregled ustroja i djelovanja JNA na početku rata te prikazuje stvaranje oružanih snaga u zemljama nastalih raspadom Jugoslavije. Središnji dio rada posvećen je raščlambi vojno-strategijskih aspekata ratova u bivšoj Jugoslaviji koje su u u literaturi o tom ratu u dobroj mjeri zapostavljeni.

         

Osvrnut ćemo se ukratko i na neke znanstvene radove objavljene u časopisima citiranim u tercijarnim ili sekundarnim publikacijama i drugima s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima. Kandidat je objavio ukupno 4 rada od posljednjeg izbora u zvanje redovitog profesora u takvim časopisima - (1) ( sa Smerić, T.) (2002.): “Mišljenja hrvatskih časnika o ulasku Hrvatske u političko-vojne integracije.”Polemos, 5, 1-2 (9-10), str. 139-155., (2) (1999.) "Ethnic Rallying in Bosnia and Herzegovina: The Hobbesian Account." Sociological Imagination, 36, 2-3, pp. 94-108., (3) (1998.) "Rat u Hrvatskoj 1991.-1995. Drugi dio: Od Sarajevskog primirja do završnih operacija." Polemos 1, 2, str. 111-136., (4) (1998.) "Rat u Hrvatskoj 1991.-1995. Prvi dio: Uzroci rata i operacije do sarajevskog primirja." Polemos 1, 1, str. 57-87.

Rad “Mišljenja hrvatskih časnika o ulasku Hrvatske u političko-vojne integracije” predstavlja protokol i interpretaciju empirijskog istraživanja provedenog među časnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) u razdoblju preustroja i restrukturiranja. Rad polazi od uvida da se OSRH, stvorene tek pred nešto više od jednog desetljeća u nepovoljnim uvjetima oružanog sukoba, nalaze pred izazovom uključivanja u europske i euroatlantske političko-vojne saveze. Kako pripreme za ulazak i članstvo u tim organizacijama, osobito kad je riječ o NATO-u, iziskuju niz značajnih promjena (od promjena u koncepcijama i strategijama nacionalne sigurnosti i obrane do promjena u društvenom položaju profesionalnog vojnika) spremnost časničkog zbora na njihovo prihvaćanje jest važan čimbenik uspješnosti provedbe spomenutih integracijskih procesa. Istraživanje provedeno tijekom 2001. godine na prigodnom uzorku od 268 viših i nižih časnika OSRH predstavljalo je pokušaj stjecanja uvida u njihova mišljenja o različitim aspektima ulaska Hrvatske u političko-vojne integracije (od članstva u NATO-u do bilateralne vojne suradnje sa zemljama nastalim na prostoru bivše SFRJ). Dobiveni su rezultati pokazali da većina ispitanika prihvaća ulazak u političko-vojne saveze (u NATO i u vojne eurointegracije) kao jamstvo vanjske/vojne sigurnosti zemlje te kao pretpostavku tehnološke modernizacije oružanih snaga. Istodobno, hrvatski časnici gotovo bez izuzetka smatraju da i po pristupanju NATO-u OSRH moraju očuvati sposobnost samostalnog djelovanja sukladno nacionalnim interesima. Mjera skepticizma zastupljena u mišljenjima časnika u odnosu na članstvo u NATO-u vezana je uz procjenu mogućnosti znatnog gubitka suvereniteta zemlje, kao i uz razmjerno nepovoljnu ocjenu stvarnog doprinosa članstva Hrvatske u “Partnerstvu za mir” vojnoj sigurnosti zemlje.

 

U radu "Ethnic Rallying in Bosnia and Herzegovina: The Hobbesian Account" pristupnik razmatra implikacije rata na društvo u Bosni i Hercegovini te pokušava analizirati razloge socijalne stagnacije i regresije do koje je došlo nakon rata. Da bi ispostavio svoju tezu, autor na početku daje klasifikaciju socijalnih ratnih šteta i uvodi kategoriju “socijetalnih ratnih šteta”, odnosno razaranje samog smisla društva za njegove pripadnike. Navode se poteškoće u političkom, gospodarskom i socijalnom razvoju i identificiraju prepreke od kojih je većina posljedice političke volje a ne objektivnih okolnosti. Da bi održale svoju monopolističku vlast nad pripadnicima vlastite nacije, nacionalne oligarhije nemaju interesa ispraviti političke i materijalne rezultate i posljedice rata. Primjerice, uvođenje profesionalizma i učinkovite javne uprave, uz poštovanje ljudskih i građanskih prava, dovelo bi do stvaranja pravne sigurnosti i neovisnih agenata socijalnog života, a što bi načelo apsolutnu moć nacionalnih oligarhija. S druge strane, i samo stanovništvo pruža otpor sanaciji ratnih šteta te u vlastitom interesu održava moć oligarhija, kako je bilo vidljivo iz prvih nekoliko poslijeratnih izbora (koncem devedesetih godina). Autor zaključuje da popularna podrška nacionalnim oligarhijama proizlazi iz stanja u koje ih je doveo rat i u kojem su izgubili veliki broj svojih socijalnih obilježja i uloga. U opširnom dvodjelnom radu “Rat u Hrvatskoj 1991.-1995.” (Prvi dio: Uzroci rata i operacije do sarajevskog primirja; drugi dio: Od Sarajevskog primirja do završnih operacija) autor temeljem tada dostupnih izvora rekonstruira političke, socijalne i vojne aspekte Domovinskoga rata i daje cjelovitu analizu uzroka, tijeka i posljedica rata.

 

Kandidat dr. sc. Ozren Žunec, red. profesor Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu aktivno je sudjelovao u znanstvenim projektima – u projektu Socio-ekološki aspekti razvoja (Filozofski fakultet, istraživač) – prije posljednjeg izbora u zvanje te u projektu Socijalni korelati Domovinskoga rata (Filozofski fakultet u Zagrebu, glavni istraživač, od 2002.). Temeljni cilj projekta Socijalni korelati Domovinskoga rata na kojem je pristupnik glavni istraživač (projekt u sustavu potpore Ministarstva znanosti i tehnologije od 2002. godine) jest identifikacija i opis ključnih socijalnih korelata Domovinskoga rata odnosno socijalnih činjenica i procesa bitnih za razumijevanje njegova uzroka, naravi, tijeka i posljedica, te razvijanje odgovarajuće istraživačke metodologije. Istražuju se neki od najbitnijih društvenih procesa kao što su etnička (nacionalna) homogenizacija i protuhomogenizacija, izgradnja institucija potrebnih za pokretanje efikasne kolektivne akcije, paraliza federalnih državnih struktura, napad na te strukture i raspad centralne države, sukob elita u borbi za vlast, eskalacija nasilja, utjecaj uvjerenja o ugroženosti, nestabilnosti međunarodnog okruženja, vanjske nezainteresiranosti, dostupnosti resursa, pojave vođa i drugih faktora na dinamiku sukoba itd. Posebna pozornost posvećena je socijalnim čimbenicima koji su uvjetovali način organizacije obrane i vođenja rata, socijalnim i političkim uzrocima rata, odabiru strategija aktera, ključnim socijalnim posljedicama rata (npr. migracije), nastanku i razvoju ratne pučke kulture i ulozi medija, te razvijanju formalnih modela nasilnih društvenih sukoba koji bi pridonijeli razumijevanju tog fenomena i razvitku strategija prevencije. Ovaj bi projekt trebao indentificirati bitne socijalne korelate koji tvore uzroke odnosno posljedice Domovinskog rata i kako su oni utjecali na njegov tijek, identitete aktera i odabire njihovih strategija te opseg i dubinu socijalnih i socijetalnih posljedica rata. Očekuje se nadalje da se identificiraju i definiraju iskoristive metode predikcije, prevencije i regulacije mehanizama koji utječu na sukob, njegovo vođenje i sanaciju njegovih posljedica. U području migracija izradit će se scenariji za budućnost migracija u Hrvatskoj i Europi, u području medija strategije djelovanja medija u ratnim uvjetima, a u području pučke kulture definirat će se razlike i odnosi između pučkih i institucionaliziranih vrijednosti.

 

Kandidat je sudjelovao i u radu nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova - (1) “Conference on Divided Societies IV.: Conflict and Security.” IUC - Inter-university Centre Dubrovnik. Dubrovnik, 22.IV.-2.V.2003. (Sudjelovanje priopćenjem "Social War Losses", te seminarom.), (2) “Wars of Former Yugoslavia: The Sociology of Armed Conflict at the Turn of Millennium.” Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 6.-8. XII. 2002. (Sudjelovanje priopćenjem "Mišljenja hrvatskih časnika o ulasku Hrvatske u političko vojne integracije", u koautorstvu s Tomislavom Smerićem.), (3) “Promišljanje umjetnosti. Filozofski simpozij.” Udruga za promicanje filozofije (Zagreb). Varaždin, 27.-28. IX. 2002. (Sudjelovanje priopćenjem "Arhitektura: vrijeme prostora".), (4) “Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1991.-1995.” The Bosnian Institute - London, Institute on Southeastern Europe - Budapest. Budimpešta, Madžarska, 25.-27.IX.1998. (Sudjelovanje priopćenjem.), (5) “International Workshop on Sociocultural Aspects of Defence Restructuring and Conversion. European Commission”. DG XII Science, Research and Development, COST Management Committee of COST A10 "Defence Restructuring and Conversion". Bled, Slovenija, 9.-12.VII.1998. (Sudjelovanje priopćenjem u koautorstvu.), (domaći skupovi) (1) “Hrvatsko društvo pred ekološkim izazovima. Znanstveno-stručni kolokvij.” Zagreb, 29.III.1996. (Sudjelovanje priopćenjem.), (2) “Vizualna i urbana kultura.” Arhitektonski fakultet. Zagreb, 24.IV.1991. (Sudjelovanje priopćenjem.), (3) “Napredak u slobodi.” Simpozij HFD. Zagreb, 6.XII.1990. (Sudjelovanje priopćenjem.), (4) “Položaj i razvoj sociologije.” Filozofski fakultet. Zagreb, 23.II.1989. (Sudjelovanje priopćenjem.), (5) “Proturječja i razvojni problemi suvremenog jugoslavenskog društva. Filozofski fakultet u Zagrebu, 24.II.1984. (Sudjelovanje priopćenjem.), (6) “Umjetnost i tehnika”. Simpozij Hrvatskog filozofskog društva. Zagreb, 7.VI.1979.  (Sudjelovanje priopćenjem.), a bio je u nekoliko navrata i  gostujući znanstvenik - (1) Yale University, SAD (poslijedoktorska stipendija zaklade Fulbright, 9 mjeseci, 1994.-1995.)., (2) Indiana University, SAD (poslijedoktorska stipendija Indiana Unversity, 7 mjeseci, 1987. godine), (3) Bibliotheque Nationale, Pariz, Francuska (poslijediplomska stipendija Republičkog sekretarijata za znanost i tehnologiju, 1982.). Kandidat je djelovao i kao pozvani predavač  te je održao nekoliko međunarodnih predavanja - (1) “Croatian Armed Forces and Security Sector.” Department of War Studies, King’s College, London, UK, 5.XII.1997., (2) "Democracy in the 'Fog of War': Civil-Military Relations in Croatia." Lecture:  Graduate Program in International Transactions. International Institute, George Mason University, Arlington, Virginia, SAD, 4.IV.1995., (3) "Containment or Spreading of War: Interactions of East and West in the Balkans." Round Table: Prospects for Peace and Stability in Post-Communist Europe. George Mason University, Fairfax, Virginia, SAD, 3.IV.1995. Valja posebno naglasiti da je  pristupnik, dr. sc. Ozren Žunec, primio i Državnu nagradu za znanost na području društvenih znanosti (godišnja, 1999.), a član je sljedećih znanstvenih udruženja (1) Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska (član), (2) Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, Hrvatska (član; dopredsjednik, 2001.-, (3) Interuniversity Seminar on Armed Forces and Society, Chicago, Illinois, SAD (član), te urednik znanstvenog časopisa (1) Polemos, časopis za interdiscplinarna istraživanja rata i mira (pokretač, glavni i odgovorni urednik, 1998.-) a bio je i član uredničkog odbora znanstvenog časopisa (1) Revija za sociologiju, te časopisa (2) Erasmus i (3) Theleme.

 

Stručna aktivnost. Pristupnik je poslije posljednjeg izbora u zvanje objavio i jednu stručnu knjigu - (1) Žunec, Ozren et al. (1999.) Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija. Materijal za raspravu. Zagreb: SocijalDemokratska partija Hrvatske - Strata istraživanja. 425 str., te nekoliko stručnih prijevoda, a priredio je i nekoliko knjiga (1) Spinoza, Benedikt de (2003., u tisku) Epistolarij. Razmjena pisama između Spinoze i njegovih prijatelja i suvremenika. Preveo i priredio O. Žunec. Pogovor. Zagreb: Demetra., (2) Spinoza, Benedikt de (2000.) Etika dokazana geometrijskim redom. Preveo O. Žunec. Pogovor. Zagreb: Demetra.  X+534 str. ISBN 953-6093-76-6., (3) Kierkegaard, Sřren (1998.) Filozofijsko trunje. Ili: Trunak filozofije. Priredio i preveo O. Žunec. Pogovor. Zagreb: Demetra. 152  str. ISBN 953-6093-45-6. Nadalje, kandidat je objavio i stručne radove u časopisima - (1) (1998.) "Tranzicija Hrvatske vojske." Erasmus 6, 23, str. 29-31., (2) (1997.) "NATO i Hrvatska. (Sigurnosna politika i ideja o povijesnoj misiji.)" Erasmus, 5, 22, str. 10-14.,  (3) (1997.)"Socijetalne ratne štete u Bosni i  Hercegovini: zašto je narod ponovno izabrao patnju." Erasmus 5, 20; str. 19-36., (4) (1997.) "Državni udar u Hrvatskoj: model i vjerojatnost uspjeha." Erasmus 5, 19, str. 6-22., (5) (1996.) "Pruski generalštab i počeci sociologije." Revija za sociologiju 27(1996)1-2, str. 3-19.,   (6) (1995.)"Okučanski zaključci." Erasmus 3, 12, str. 7-20., (7) (1994.) "Hrvatska u sukobu niskog intenziteta". Erasmus 2, 7, str. 46-63. , (8) (1993.) "Vojska i demokracija". Erasmus 1, 3, str. 47-55. - Engl. prijevod: "Armed Forces and Democracy in Croatia". Helsinki Monitor (Utrecht, Nizozemska), 5 (1994) Special Issue, str. 111-119., (9) (1993.)"Banalnost zla i usamljenost. H. Arendt: Politička teorija sa snagom antropologije." Erasmus 1, 2, str. 39-43., (10)  (1993.) "Intelektualci: humanistička tradicija protiv demokracije". Erasmus 1, 1, str. 20-29., (11) (1991) "Ontologija apsolutne slobode". Filozofska istraživanja, 11, 1 (40). Str. 99-105., (12) (1989.) "Minojska Kreta i Platonova legenda o Atlantidi". Latina et Graeca 33/1989. Str. 9-16., (13) (1989.) "Ontologijski status predmeta sociologije". Revija za sociologiju 20, 1-2. Str. 35-47., (14) (1986.) "Ideja i Ništa. (Uz Platonov Simpozij 210E-211B.)". Godišnjak za povijest filozofije 4. Str. 168-208., (15) (1986.) "Fragment o ljubavi". Gordogan 8, 20-21. Str. 146-151., (16) (1984.) "Djelo filozofije. O 'angažiranoj filozofiji'". Theoria 27, 3-4. Str. 23-34., (17) (1980.) "Čovjek, praksa istine i umjetnost". Kulturni radnik 33, 3. Str. 119-152., (18) (1980.) "Ontologijske odredbe tehnike i umjetnost". Dometi 1/1980, str. 81-90., (19) (1979.) "Društvo kao 'nesvjesno umjetničko djelo'". Pitanja 11, 6-7, str. 23-32., (20) (1979.) "Prilog metafizici metafizike". Književna reč 8, 135, str. 15-16., (21) (1974.) "Povijest i metafizika kod Karla Marxa". Praxis 3-5/1974, str. 287-302.

 

Kandidat je sudjelovao i na više međunarodnih i domaćih stručnih skupova (1) “Enhancing Democratic Control over the Armed Forces in Croatia. Parliamentary Workshop Center for European Security Studies (Groningen, The Netherlands) - Institut za međunarodne odnose (Zagreb, Croatia). Zagreb, 26.-27. X. 2001. (Moderator i sudjelovanje u raspravi.), (2) “Hrvatska između demokracije i političkog nasilja.” Okrugli stol Građanskog odbora za ljudska prava, Novinarski dom, Zagreb, 9.-10.XII.1999. godine. (Sudjelovanje  s priopćenjem), (3) “Hrvatska između rata i Europe.” Europski pokret - Europski dom, Zagreb, 12.XI.1999. (Sudjelovanje priopćenjem "Vojska u demokratskom društvu".), (4) “Zagreb Regional Conference on Landmines.” Zagreb, 27.-29.VI.1999, (Adresa sudionicima.), (5) “Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija,” SocijalDemokratska partija Hrvatske i Strata istraživanja, Zagreb, 2.VI.1999. (Sudjelovanje s dva priopćenja.), (6) “Bosnian Paradigm. International Conference '98.” Međunarodni forum "Bosna". Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 18.-21.XI.1998. (Sudjelovanje priopćenjem u koautorstvu.), (7) “Nove metode otkrivanja mina.” Znanstveno vijeće Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak, 17.XI.1998. (Sudjelovanje priopćenjem "Nevladine organizacije protiv mina - zadaće u Hrvatskoj."), (8) “Druga tranzicija: Politički pluralizam u Hrvatskoj - od oporbe do vlasti.” Okrugli stol. Erasmus Gilda, Hrvatski pokret za demokraciju i socijalnu pravdu (u osnivanju). Europski dom, Zagreb, 26.I.1998. (Sudjelovanje priopćenjem.), a prije posljednjeg izbora u zvanje, (9) “A Global Ban on Landmines.” Ottawa, Kanada, 2.-4.XII.1997., (10) “Committee Meeting and Seminar on Anti-personnel Landmines and their Humanitarian Implications.” Council of Europe, Parliamentary Assembly, Committee on migrations, refugees and demography. Budapest, 6.-7.III.1997. (Sudjelovanje priopćenjem.), (11) “Nove demokracije u poslijeratnoj tranziciji.” Erasmus Gilda, Zagreb, 13.-14.XII.1996. (Sudjelovanje priopćenjem.), (12) “8. svjetski kongres Međunarodne udruge promicatelja svjetskog mira (International Association of Educators for World Peace)”. Trogir, 26.XI.-1.XII.1996. (Sudjelovanje priopćenjem.), (13) “Kongres likovne pedagogije i kulture.” Zagreb, 16.-18.XII.1988. (Sudjelovanje priopćenjem.), (14) “Sociološki aspekti odgoja i obrazovanja.” Sociološka ljetna škola. Crikvenica, 5.-8.IX.1988. (Sudjelovanje priopćenjem.) Kandidat je i član različitih stručnih skupina - (1) Prosudbena skupina za znanstvene projekte na polju sociologije, Ministarstvo znanosti i tehnologije (predsjednik, 2001.-), (2) Područno vijeće za društvene znanosti, Ministarstvo znanosti i tehnologije (član, 2000.-), (3) Savjet za praćenje rada na znanstvenom projektu o Domovinskom ratu, Ministarstvo znanosti i tehnologije (član, 2000.-).

Kandidat je bio autor i koautor udžbenika – poslije prvog izbora u zvanje redovitog profesora (1) (1998. i ponavljana izdanja) Etika 2. U potrazi za istinom: religije svijeta. Udžbenik za drugi razred srednjih škola. Zagreb: Profil International. 163 str. ISBN 953-200-119-0., (2) Fanuko, N. et al. (1992; 1993; 1994; 1995.) Sociologija. Udžbenik za gimnazije. Zagreb: Školska knjiga. Autor poglavlja: "Istraživanje društvenih pojava: metode i tehnike", str. 7-16 i "Znanje i znanost", str. 195-200.,  a autor je i jedne stručne knjige objavljene poslije posljednjeg izbora u zvanje - (1999.) Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija. Materijal za raspravu. Zagreb: SocijalDemokratska partija Hrvatske - Strata istraživanja. 425 str.Ova knjiga, koju je pristupnik priredio kao voditelj stručnog projekta u suradnji s nekoliko vodećih hrvatskih stručnjaka na području nacionalne sigurnosti, obrane i civilno vojnih odnosa, bila je zamišljena kao temelj za reformu sustava sigurnosti i obrane u razdoblju konsolidacije hrvatske tranzicijske demokracije.

 

Nadalje, pristupnik je aktivno sudjelovao u sljedećim stručnim projektima - (1) Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u XXI. stoljeću - Nacionalna sigurnost" (Vlada Republike Hrvatske, 2000.-2001. - voditelj predmetnog zadatka). Rezultati objavljeni kao Mahečić, Z. (ur.) (2001.)  Nacionalna sigurnost. Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske. 266 str. ISBN 953-6430-27-4., (2) Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija (Strata istraživanja, Zagreb, 1998.-1999. - sukoordinator projekta). Rezultati objavljeni u: Žunec Ozren et al. (1999.) Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija. Materijal za raspravu. Zagreb: SocijalDemokratska partija Hrvatske - Strata istraživanja. 425 str. te prije posljednjeg izbora u zvanje (3) Nova agenda za nove demokracije (Erasmus Gilda, Zagreb - istraživač).

 

Pristupnik je održao i niz javnih predavanja – primjerice (1) Predstavljanje knjige: Grizold, A. – S.Tatalović – V.Cvrtila (1999.) Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti. Zagreb: Fakultet političkih znanosti., Zagreb, 2.II.2000., (2) “Organi represije i civilno društvo”. Klub studenata Filozofskog fakulteta. Filozofski fakultet, Zagreb, 12.I.2000., (3) “Javnost i obavještajna zajednica.”  Novinarski dom, Zagreb, 24.VI.1999., (4) Predstavljanje knjige: Peruško Čulek, Zrinjka: Demokracija i mediji. Novinarski dom, Zagreb, 21.V.1999., (5) Predstavljanje knjige: Županov, Josip: Zaboravljeni rat: sociologija jednog sjećanja. Društvo sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenih radnika. Zagreb, 19.I.1999., (6) “Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.” Otvoreno društvo Hrvatska, Zagreb, 8.X.1998., (7) "Nevladine organizacije i međunarodna politika: Konvencija o zabrani protupješačkih mina." Klub studenata sociologije "Diskrepancija". Filozofski fakultet, Zagreb, 29. siječnja 1998. godine., (8) "Civilno društvo u poslijeratnom razdoblju." Centar za promociju civilnog društva (Sarajevo) i Centar za civilno društvo u jugoistočnoj Europi (Zagreb); Sarajevo, 19.II.1997. godine., (9) "Smrt Jugoslavije." Tribina Kluba studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kluba studenata sociologije "Diskrepancija". Filozofski fakultet, Zagreb, 30.XI.1995., (10) "Agonalni karakter bosanskog života" i "Etnički pariteti i civilno društvo". Sarajevo, 3-5.V.1994. (11) "Okrugli stol Srbi i Hrvati."  Erasmus Gilda. Zagreb, 20-22. studenog 1993., (12) "Erasmus danas." Književni petak, Gradska knjižnica. Zagreb, 28. V. 1993., (13) Predstavljanje knjige: Meštrović, S. G., with M.Goreta and S. Letica: The Road from Paradise. Prospects for Democracy in Eastern Europe. Europski dom. Zagreb, 25. V. 1993., (14) Predstavljanje knjige Polšek, D.: Peta Kantova antinomija. Kulturno-informativni centar. Zagreb, 10. V. 1993. , (15) "Erazmova pulena". Promocija časopisa Erasmus. Zagreb, 4. V. 1993. Objavljeno u Erasmus 1(1993)2, str. 89-90., (16) Predstavljanje biblioteke Erasmus - Ash, Timothy Garton: Mi građani i Hobsbawm, Eric J.: Nacije i nacionalizam. Kulturno-informativni centar. Zagreb, 31. III. 1993., (17) "Umjetnost i revolucija i djelu Danka Grlića". Tribina HFD i SDH. Zagreb, 6. IV. 1984. , (18) Predstavljanje knjige Grlić, Danko: Za umjetnost. Književni petak. Gradska knjižnica, Zagreb, 14. X. 1983. , (19) Predstavljanje knjige Grlić, Danko: Friedrich Nietzsche." . Književni petak. Gradska knjižnica, Zagreb, 6. XI. 1981.

 

Nastavna aktivnost kandidata. Dr. sc. Ozren Žunec je razvio program i uveo nove predmete u nastavni program studija sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu – kolegij (1) Sociologija vojske i rata (dodiplomski predmet na studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uveden 1995. godine) - predlagatelj programa i izvoditelj nastave te kolegij (2) Sociologija znanja i znanosti (dodiplomski predmet na studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uveden 1988. godine) - predlagatelj programa i izvoditelj nastave od 1988. do 2001. godine. Kandidat je i mentor znanstvenim novacima za dva znanstvena novaka (od 2002. i od 2003. godine)., a bio je (jeste) mentor u izradi doktorskih disertacija u 5 navrata, kao i mentor za izradu više od 15 diplomskih radova. Pristupnik sudjeluje i  u izvedbi više  poslijediplomskih studija kao nastavnik - (1) Nositelj je kolegija Sociologija nacionalne sigurnosti (poslijediplomski studij “Sociologija”, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2001.-), (2) Nositelj kolegija Rat i ekologija (poslijediplomski studij “Sociologija”, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2000-2001.), (3) Nositelj kolegija Sociologija (poslijediplomski studij “Forenzička psihijatrija”, Medicinski fakultet u Zagrebu, 1996.-1997.), (4) Gostujući predavač (poslijediplomski studij “Međunarodni odnosi”, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, 2000.-2002.)., a na dodiplomskoj nastavi predaje (ili je predavao) kolegije (1) Socijalna povijest ideja 2001.-(2) Sociologija vojske i rata 1995-; Filozofski fakultet u Zagrebu i Filozofski fakultet u Zadru, 2001./2002.)., (3) Estetika (predavanja, studij slikarstva, kiparstva i grafike, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1992.-1994.), (4) Sociologija znanja i znanosti 1988.-2001.)., (5) Povijesni uvod u sociologiju 1987.-), te (6) Teorija duhovnog stvaranja 1978.-1990.

 

Mišljenje i prijedlog povjerenstva.  Kako je vidljivo iz ovog izvještaja, kandidat dr. sc. Ozren Žunec, red. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu, vrlo je aktivan u znanstvenoj, stručnoj i široj zajednici kako u domaćim, tako i u međunarodnim okvirima. Ovaj pregled pokazuje da je do sada objavio ukupno šest znanstvenih knjiga (od toga dvije nakon izbora za redovitoga profesora), devet poglavlja u znanstvenim knjigama (četiri nakon izbora za redovitoga profesora), 23 znanstvena rada u časopisima (od toga četiri nakon izbora za redovitoga profesora), aktivno je sudjelovao (sudjeluje) u dva znanstvena projekta (od toga u jednom, Socijalni korelati Domovinskoga rata, nakon izbora za redovitoga profesora u svojstvu glavnog istraživača), održao tri pozvana međunarodna predavanja i 19 ostalih javnih predavanja (od toga sedam nakon izbora za redovitoga profesora), te sudjelovao na pet međunarodnih znanstvenih skupova (svi nakon izbora za redovitoga profesora) i na šest domaćih znanstvenih skupova.

Osim što je bio nositelj više predmeta u poslijediplomskom i dodiplomskom studiju, predložio je pokretanje i izradio program te bio prvi nastavnik predmeta Sociologija vojske i rata i Sociologija znanja i znanosti koji se do tada nisu izvodili na Sveučilištu u Zagrebu. Autor je jednog i suautor drugog srednjoškolskog udžbenika. Bio je mentor u izradi 11 diplomskih radova i pet doktorskih disertacija, a od 2002./2003. godine mentor je za dvoje znanstvenih novaka. Aktivno je radio i na stručnim projektima, a objavio je u suautorstvu jednu stručnu knjigu (nakon izbora za redovitoga profesora) te 12 stručnih radova u časopisima (od toga jedan nakon izbora za redovitoga profesora) a sudjelovao je na 14 međunarodnih i domaćih stručnih skupova (od toga osam nakon izbora za redovitoga profesora). Nakon izbora za redovitoga profesora preveo je i priredio za objavljivanje tri knjige te je boravio na stručnom usavršavanju u Parizu (1981. godine), u SAD (1987.) te kao stipendist zaklade Fulbright na Yale University u  SAD (1994.-1995.). Po pozivu održao je više predavanja u zemlji i inozemstvu.

 

Uzimajući sve rečeno o pristupniku u obzir, povjerenstvo drži da on ispunjava propisane uvjete za ponovni izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora (čl. 42. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (pročišćeni tekst), (čl. 74. Zakona o visokim učilištima), te minimalne uvjete Rektorskog zbora visokih učilišta za izbor u navedeno zvanje jer:

·         Ima više od tri godine znanstvenoistraživačkog rada u znanstvenom zvanju višeg znanstvenog suradnika, odnosno znanstvenog savjetnika

·         Ima veći broj objavljenih znanstvenih radova u časopisima i publikacijama s međunarodno priznatom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima i publikacijama

·         Ima nove znanstvene radove objavljene poslije posljednjeg izbora u zvanje

·         Ima radove koji značajnije utječu na razvitak određenog znanstvenog područja i struke

·         Ima više od 6 godina neprekinutog nastavnog rada na visokom učilištu

·         Je održao više od 5 priopćenja na znanstvenim skupovima

·         Ima više od tri priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima

·         Izradio je nastavni tekst (udžbenik)

·         Je sadržajno i metodički unaprijedio nastavni proces

·         Su pod njegovim mentorstvom više od 2 pristupnika izradili doktorat znanosti

·         Je pod njegovim mentorstvom izrađeno je više od 8 diplomskih radova

·         Je bitno unaprijedio stručni rad i bio je (jeste) voditelj istraživačkog projekta

·         Je voditelj je kolegija i sudjeluje u nastavi na više poslijediplomskih studija.

 

Obzirom na sve rečeno u pristupniku, imenovano povjerenstvo ima čast predložiti Fakultetskom vijeću da prihvati ovaj izvještaj i time omogući ponovni izbor dr. sc. Ozrena Žuneca, red. prof. na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u znanstveno-nastavno trajno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmete Sociologija vojske i rata, Povijesni uvod u sociologiju i Socijalna povijest ideja u Odsjeku za sociologiju.

 

                   Povjerenstvo:

 

 

 

                                      Dr. sc. Ognjen Čaldarović red. prof.

                                                Predsjednik povjerenstva

 

 

                                      Dr. sc. Rade Kalanj, red. prof.

                                                Član povjerenstva

 

 

 

                                      Dr. sc. Ivan Rogić, red. prof.

                                      (Arhitektonski fakultet u Zagrebu)

                                                Član povjerenstva

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                                            

Napomena:

Ovaj izvještaj raspravljan je i prihvaćen na sjednici Vijeća odsjeka za sociologiju dana 24. studenog 2003.


P O P I S   R A D O V A

 

Dr. sc. Ozren Žunec, red. prof.

 

 

A. ZNANSTVENA DJELATNOST

1. Znanstveni radovi

1.1. Knjige

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (1998. godine)

 

(1) Žunec, Ozren - Darko Domišljanović (2000.) Obavještajno-sigurnosne službe Republike Hrvatske. Stanje i načela preustroja za razdoblje konsolidacije demokracije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 272 str. ISBN 953-6483-52-1.

 

(2) Žunec, Ozren (1998.) Rat i društvo. Ogledi iz sociologije vojske i rata. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo - Naklada Jesenski i Turk. 224 str. ISBN 953-6483-07-6 (NJT); 953-6552-07-8 (HSD).

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (1998. godine)

 

(3) Žunec, Ozren (1997.) Planet mina. Taktičko-tehnički, humanitarni, socijalni, ekološki i međunarodnopravni aspekti uporabe kopnenih mina u suvremenom ratu. Zagreb: Strata istraživanja. 362 str. ISBN 953-6559-00-5.

 

Napomena. Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora izašao je engleski prijevod ove knjige, znatno dopunjen u odnosu na izdanje na hrvatskome jeziku:

(3a) Žunec, Ozren (1999.) The Mine Planet. Tactical, Technical, Humanitarian, Social, Ecological and Legal Aspects of Use of Land Mines in Contemporary Warfare. Translated into English by Maja Starčević and Jasna Mati. Zagreb: Strata Research. XXIV+437 pages. ISBN 953-6559-01-3.

 

(4) Žunec, Ozren (ur.) (1996.) Suvremena filozofija I. (Hrestomatija filozofije, sv. 7). 456 str. Zagreb: Školska knjiga. 456 str. ISBN 953-0-61304-0 (ISBN za cjelinu 953-0-61357-1). Priređivač sveska, autor uvodnih studija "Filozofija od Hegela do Nietzschea" (str. 7-34), "Sřren Aabye Kierkegaard" (str. 139-191) i "Karl Marx" (str. 263-292) te prevoditelj dijela Marxova Kapitala.

 

(5*) Žunec, Ozren (1988.) Mimesis. Grčko iskustvo svijeta i umjetnosti do Platona. Zagreb: Latina et Graeca. 184 str.

 

(6*) Žunec, Ozren (1980.) Mogućnost marksističke estetike. Zagreb: Filozofski fakultet. 1980. 245 str.

* Napomena: Premda predstavljaju znanstvene radove, knjige pod rednim brojem 5. i 6. ne mogu se uračunati u znanstvene radove potrebne za izbor u znanstveno zvanje budući da sadrže preko 50 postog integralnog teksta iz magistarske (redni broj 6) i doktorske disertacije (redni broj 5).

 

1.2 Poglavlja u knjizi

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Žunec Ozren (2003.) “Democratic Oversight and Control Over Intelligence and Security Services.” U: Trapans, Jan – Philipp H. Fluri (eds.) Defence and Security Sector Governance and Reform in South East Europe. Insights and Perspectives. Vols. I-II. Geneva – Belgrade: Centre for the Democratic Control of Armed Forces – Centre for Civil Military Relations. Sv. I., str. 381-399.

 

(2) Žunec, Ozren - Siniša Tatalović - Tarik Kulenović(2000.): "The Post-Conflict Restructuring of Armed Forces: War Veterans in Croatia." U: Jelušić, Ljubica - John Selby (eds.) COST Action 10. Defence Restructuring and conversion: Sociocultural aspects. Brussels: European Comission, Directorate-General Research. Str. 292-303. ISBN 92-828-8505-4.

 

(3) Žunec Ozren (1999.) "Operacije BLJESAK i OLUJA." U: Magaš, Branka -  Ivo Žanić (ur.) Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zagreb-Sarajevo: Naklada Jesenski i Turk - Dani. ISBN 953-6483-48-3.  Str. 93-110. (Sudjelovanje u raspravi: str. 138-144, 268-269.) - () Engleski prijevod: Žunec, Ozren (2001.) "Operations Flash and Storm." In: Magaš, Branka i Ivo Žanić (eds.) The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991-1995. Foreword by Noel Malcolm. London - Portland, OR: Frank Cass. ISBN 0-7146-5204-0. Str. 67-83. Sudjelovanje u raspravi: str. 110-115, 249-251.

 

(4) Žunec Ozren  Žunec, Ozren - Tarik Kulenović (1999.): "Die Jugoslawische Volksarmee und ihre Erben. Entstehung und Aktionen der Streitkräfte 1991-1995.". U: Melčić, Dunja (Hrsg.) Der Jugoslawien-Krieg. Handbuch zu Vorgeschichte, Verlauf und Konsequenzen. Opladen/Wiesbaden: Palais Jalta-Westdeutscher Verlag. Str. 381-407.

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

 

(5) Žunec Ozren (1997.) "Benedikt de Spinoza." U: Barbarić, Damir (ur.) (1997.) Filozofija racionalizma. (Hrestomatija filozofije, sv. 5.). Zagreb: Školska knjiga. Str. 189-232.

 

(6) Žunec Ozren  (1995.) "Democracy in the 'Fog of War': Civil-Military Relations in Croatia." U: Danopoulos, Constantine P. - Daniel Zirker (Eds.) Civil-Military Relations in Soviet and Yugoslav Successor States. Boulder, Colorado: Westview Press. Str. 213-230.

 

(7) Žunec Ozren (1990.)"Neki ekološki aspekti socijalnih institucija minojskog društva na Kreti". U: Cifrić, I. (ur.): U susret ekološkom društvu. Zagreb: SDH. Str. 9-34.

 

(8) Žunec Ozren (1989.)"Fundamentalna ekologija: socijalna ekologija kao duhovnoznanstvena disciplina". U: Cifrić, I. (ur.): Ekološke dileme. Zagreb: SDH. Str. 9-21.

 

(9) Žunec Ozren (1986.)"O pojmu protivurječnog i neprotivurječnog društva". U: Čaldarović, O. et alii (ur.): Suvremeno društvo i sociologija. Zagreb: Globus. Str. 65-72.

 

 

1.3. Znanstveni radovi objavljeni u časopisu citiranom u tercijarnim ili sekundarnim publikacijama i drugima s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima (vidjeti privitke 4 i 5)

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Smerić, Tomislav – Ozren Žunec (2002.): “Mišljenja hrvatskih časnika o ulasku Hrvatske u političko-vojne integracije.” Polemos, 5, 1-2 (9-10), str. 139-155.

 

(2) Žunec, Ozren (1999.) "Ethnic Rallying in Bosnia and Herzegovina: The Hobbesian Account." Sociological Imagination, 36, 2-3, pp. 94-108.

 

(3) Žunec Ozren (1998.) "Rat u Hrvatskoj 1991.-1995. Drugi dio: Od Sarajevskog primirja do završnih operacija." Polemos 1, 2, str. 111-136.

 

(4) Žunec Ozren (1998.) "Rat u Hrvatskoj 1991.-1995. Prvi dio: Uzroci rata i operacije do sarajevskog primirja." Polemos 1, 1, str. 57-87.

 

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(5) Žunec Ozren (1997.)"Socijetalne ratne štete u Bosni i  Hercegovini: zašto je narod ponovno izabrao patnju." Erasmus 5, 20; str. 19-36.

 

(6) Žunec Ozren (1997.)"Državni udar u Hrvatskoj: model i vjerojatnost uspjeha." Erasmus 5, 19, str. 6-22.

 

(7) Žunec Ozren (1996.)"Pruski generalštab i počeci sociologije." Revija za sociologiju 27(1996)1-2, str. 3-19.

 

(8) Žunec Ozren (1995.)"Okučanski zaključci." Erasmus 3, 12, str. 7-20.

 

(9) Žunec Ozren (1994.)"Hrvatska u sukobu niskog intenziteta". Erasmus 2, 7, str. 46-63.

 

(10) Žunec Ozren (1993.)"Vojska i demokracija". Erasmus 1, 3, str. 47-55. - Engl. prijevod:  "Armed Forces and Democracy in Croatia". Helsinki Monitor (Utrecht, Nizozemska), 5(1994)Special Issue, str. 111-119. (Prevela Nataša Pavlović).

 

(11) Žunec Ozren (1993.)"Banalnost zla i usamljenost. Hannah Arendt: Politička teorija sa snagom antropologije." Erasmus 1, 2, str. 39-43.

 

(12) Žunec Ozren (1993.)"Intelektualci: humanistička tradicija protiv demokracije". Erasmus 1, 1, str. 20-29.

 

(13) Žunec Ozren (1991)"Ontologija apsolutne slobode". Filozofska istraživanja, 11, 1 (40). Str. 99-105.

 

(14) Žunec Ozren (1989.)"Minojska Kreta i Platonova legenda o Atlantidi". Latina et Graeca 33/1989. Str. 9-16.

 

(15) Žunec Ozren (1989.)"Ontologijski status predmeta sociologije". Revija za sociologiju 20, 1-2. Str. 35-47.

 

(16) Žunec Ozren (1986.)"Ideja i Ništa. (Uz Platonov Simpozij 210E-211B.)". Godišnjak za povijest filozofije 4. Str. 168-208.

 

(17) Žunec Ozren (1986.)"Fragment o ljubavi". Gordogan 8, 20-21. Str. 146-151.

 

(18) Žunec Ozren (1984.)"Djelo filozofije. O 'angažiranoj filozofiji'". Theoria 27, 3-4. Str. 23-34.

 

(19) Žunec Ozren (1980.)"Čovjek, praksa istine i umjetnost". Kulturni radnik 33, 3. Str. 119-152.

 

(20) Žunec Ozren (1980.)"Ontologijske odredbe tehnike i umjetnost". Dometi 1/1980, str. 81-90.

 

(21) Žunec Ozren (1979.)"Društvo kao 'nesvjesno umjetničko djelo'". Pitanja 11, 6-7, str. 23-32.

 

(22) Žunec Ozren (1979.)"Prilog metafizici metafizike". Književna reč 8, 135, str. 15-16.

 

(23) Žunec Ozren (1974.)"Povijest i metafizika kod Karla Marxa". Praxis 3-5/1974, str. 287-302.

 

 

2. Aktivno sudjelovanje u znanstvenim projektima

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Socijalni korelati Domovinskoga rata (Filozofski fakultet u Zagrebu, glavni istraživač, od 2002.).

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(2) Socio-ekološki aspekti razvoja (Filozofski fakultet, istraživač).

 

 

3. Pozvana predavanja

3.1. Pozvana međunarodna predavanje

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(1) “Croatian Armed Forces and Security Sector.” Department of War Studies, King’s College, London, UK, 5.XII.1997.

 

(2) "Democracy in the 'Fog of War': Civil-Military Relations in Croatia." Lecture:  Graduate Program in International Transactions. International Institute, George Mason University, Arlington, Virginia, SAD, 4.IV.1995.

 

(3) "Containment or Spreading of War: Interactions of East and West in the Balkans." Round Table: Prospects for Peace and Stability in Post-Communist Europe. George Mason University, Fairfax, Virginia, SAD, 3.IV.1995.

 

 

3.2 Ostala javna predavanja

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Predstavljanje knjige: Grizold, Anton - Siniša Tatalović - Vlatko Cvrtila (1999.) Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.". Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska udruga za međunarodne studije, Zagreb, 2.II.2000.

 

(2) “Organi represije i civilno društvo”. Tribina iz ciklusa tjednih tribina "Zdravo društvo". Sekcija "Phronesis",  Kluba studenata Filozofskog fakulteta. Filozofski fakultet, Zagreb, 12.I.2000.

 

(3) “Javnost i obavještajna zajednica.” Tribina Hrvatskog novinarskog društva. Novinarski dom, Zagreb, 24.VI.1999.

 

(4) Predstavljanje knjige: Peruško Čulek, Zrinjka: Demokracija i mediji. Novinarski dom, Zagreb, 21.V.1999.

 

(5) Predstavljanje knjige: Županov, Josip: Zaboravljeni rat: sociologija jednog sjećanja. Društvo sveučilišnih nastavnika i ostalih zanstvenih radnika. Zagreb, 19.I.1999.

 

(6) “Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.” Otvoreno društvo Hrvatska, Zagreb, 8.X.1998.

 

(7) "Nevladine organizacije i međunarodna politika: Konvencija o zabrani protupješačkih mina." Klub studenata sociologije "Diskrepancija". Filozofski fakultet, Zagreb, 29. siječnja 1998. godine.

 

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(8) "Civilno društvo u poslijeratnom razdoblju." Centar za promociju civilnog društva (Sarajevo) i Centar za civilno društvo u jugoistočnoj Europi (Zagreb); Sarajevo, 19.II.1997. godine.

 

(9) "Smrt Jugoslavije." Tribina Kluba studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kluba studenata sociologije "Diskrepancija". Filozofski fakultet, Zagreb, 30.XI.1995.

 

(10) "Agonalni karakter bosanskog života" i "Etnički pariteti i civilno društvo". Sarajevo, 3-5.V.1994. Predavanje objavljeno u *** (1995.) Federacija Bosna i Hercegovina: Država i civilno društvo. Zagreb: Novi Liber-Erasmus. Str. 4-5, 92-94.

 

(11) "Okrugli stol Srbi i Hrvati."  Erasmus Gilda. Zagreb, 20-22. studenog 1993.

 

(12) "Erasmus danas." Književni petak, Gradska knjižnica. Zagreb, 28. V. 1993.

 

(13) Predstavljanje knjige: Meštrović, Stjepan G., with Miroslav Goreta and Slaven Letica: The Road from Paradise. Prospects for Democracy in Eastern Europe. Europski dom. Zagreb, 25. V. 1993.

 

(14) Predstavljanje knjige Polšek, Darko: Peta Kantova antinomija." Kulturno-informativni centar. Zagreb, 10. V. 1993.

 

(15) "Erazmova pulena". Promocija časopisa Erasmus. Zagreb, 4. V. 1993. Objavljeno u Erasmus 1(1993)2, str. 89-90.

 

(16) Predstavljanje biblioteke Erasmus - Ash, Timothy Garton: Mi građani i Hobsbawm, Eric J.: Nacije i nacionalizam. Kulturno-informativni centar. Zagreb, 31. III. 1993.

 

(17) "Umjetnost i revolucija i djelu Danka Grlića". Tribina HFD i SDH. Zagreb, 6. IV. 1984.

 

(18) Predstavljanje knjige Grlić, Danko: Za umjetnost. Književni petak. Gradska knjižnica, Zagreb, 14. X. 1983.

 

(19) Predstavljanje knjige Grlić, Danko: Friedrich Nietzsche." . Književni petak. Gradska knjižnica, Zagreb, 6. XI. 1981.

 

4. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima

4.1. Sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim skupovima

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) “Conference on Divided Societies IV.: Conflict and Security.” IUC - Inter-university Centre Dubrovnik. Dubrovnik, 22.IV.-2.V.2003. (Sudjelovanje priopćenjem "Social War Losses", te seminarom.)

 

(2) “Wars of Former Yugoslavia: The Sociology of Armed Conflict at the Turn of Millennium.” Hrvatsko sociološko društvo (Croatian Sociological Association). Zagreb, 6.-8. XII. 2002. (Sudjelovanje priopćenjem "Mišljenja hrvatskih časnika o ulasku Hrvatske u političko vojne integracije", u koautorstvu s Tomislavom Smerićem.)

 

(3) “Promišljanje umjetnosti. Filozofski simpozij.” Udruga za promicanje filozofije (Zagreb). Varaždin, 27.-28. IX. 2002. (Sudjelovanje priopćenjem "Arhitektura: vrijeme prostora".)

 

(4) “Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1991.-1995.” The Bosnian Institute - London, Institute on Southeastern Europe - Budimpešta. Budimpešta, Madžarska, 25.-27.IX.1998. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(5) “International Workshop on Sociocultural Aspects of Defence Restructuring and Conversion. European Commission”. DG XII Science, Research and Development, COST Management Committee of COST A10 "Defence Restructuring and Conversion". Bled, Slovenija, 9.-12.VII.1998. (Sudjelovanje priopćenjem u koautorstvu.)

 

 

4.2. Sudjelovanja na domaćim znanstvenim skupovima

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(1) “Hrvatsko društvo pred ekološkim izazovima. Znanstveno-stručni kolokvij.” Zagreb, 29.III.1996. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(2) “Vizualna i urbana kultura.” Arhitektonski fakultet. Zagreb, 24.IV.1991. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(3) “Napredak u slobodi.” Simpozij HFD. Zagreb, 6.XII.1990. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(4) “Položaj i razvoj sociologije.” Filozofski fakultet. Zagreb, 23.II.1989. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(5) “Proturječja i razvojni problemi suvremenog jugoslavenskog društva. Filozofski fakultet u Zagrebu, 24.II.1984. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(6) “Umjetnost i tehnika”. Simpozij Hrvatskog filozofskog društva. Zagreb, 7.VI.1979.  (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

 

 

5. Urednik znanstvenog časopisa

 

(1) Polemos, časopis za interdiscplinarna istraživanja rata i mira (pokretač, glavni i odgovorni rednik, 1998.-)

 

 

6. Član uredničkog odbora znanstvenog časopisa

 

(1) Revija za sociologiju (mandat završen).

 

(2) Erasmus (mandat završen).

 

(3) Theleme (mandat završen).

 

 

7. Gostujući znanstvenik

 

(1) Yale University, New Haven, Connecticut, SAD (poslijedoktorska stipendija zaklade Fulbright, 9 mjeseci, 1994.-1995.).

 

(2) Indiana University, Bloomington, Indiana, SAD (poslijedoktorska stipendiija Indiana Unversity, 7 mjeseci, 1987. godine).

 

(3) Bibliothčque Nationale, Pariz, Francuska (poslijediplomska stipendija Republičkog sekretarijata za znanost i tehnologiju, 1982.)

 

 

8. Nagrade za znanost

 

(1) Državna nagrada za znanost na području društvenih znanosti(godišnja, 1999.)

 

 

9. Članstvo u znanstvenim društvima (fukcija)

 

(1) Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska (član)

 

(2) Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, Hrvatska (član; dopredsjednik, 2001.-)

 

(3) Interuniversity Seminar on Armed Forces and Society, Chicago, Illinois, SAD (član)

 

 

B. NASTAVNA DJELATNOST

 

 

1. Program i uvođenje novih predmeta

 


Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(1) Sociologija vojske i rata (dodiplomski predmet na studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uveden 1995. godine) - predlagatelj programa i izvoditelj nastave.

 

(2) Sociologija znanja i znanosti (dodiplomski predmet na studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uveden 1988. godine) - predlagatelj programa i izvoditelj nastave od 1988. do 2001. godine.

 

 

2. Autorstvo i suautorstvo udžbenika

 

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Žunec, Ozren (1998. i ponavljana izdanja) Etika 2. U potrazi za istinom: religije svijeta. Udžbenik za drugi razred srednjih škola. Zagreb: Profil International. 163 str. ISBN 953-200-119-0.

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(2) Fanuko, N. et al. (11992; 21993; 31994; 41995.) Sociologija. Udžbenik za gimnazije. Zagreb: Školska knjiga. Autor poglavlja: "Istraživanje društvenih pojava: metode i tehnike", str. 7-16 i "Znanje i znanost", Str. 195-200.

 

 

3. Mentorstvo i podizanje znanstvenog podmlatka

 

(1) Znanstveni novaci: mentor za dva znanstvena novaka (od 2002. i od 2003. godine).

 

(2) Doktorski radovi: mentor (ili mentor i predsjednik povjerenstva) za pet kandidata.

 

(3) Diplomski radovi: mentor za jedanaest kandidata.

 

 

4. Poslijediplomska nastava

 

(1) Nositelj kolegija Sociologija nacionalne sigurnosti (poslijediplomski studij “Sociologija”, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2001.-)

 

(2) Nositelj kolegija Rat i ekologija (poslijediplomski studij “Sociologija”, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2000-2001.)

 

(3) Nositelj kolegija Sociologija (poslijediplomski studij “Forenzička psihijatrija”, Medicinski fakultet u Zagrebu, 1996.-1997.).

 

(4) Gostujući predavač (poslijediplomski studij “Međunarodni odnosi”, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, 2000.-2002.).

 

 

5. Dodiplomska nastava

 

(1) Socijalna povijest ideja (predavanja i seminari, III. godina studija sociologije, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2001.-).

 

(2) Sociologija vojske i rata (predavanja i seminari, III./IV. godina studija sociologije i drugih studija, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1995-; predavanja i seminari, III. godina studija sociologije, Filozofski fakultet u Zadru, 2001./2002.).

 

(3) Estetika (predavanja, studij slikarstva, kiparstva i grafike, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1992.-1994.)

 

(4) Sociologija znanja i znanosti (predavanja i seminari, III. godina studija sociologije i ostalih studija, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1988.-2001.).

 

(5) Povijesni uvod u sociologiju (predavanja i seminari, I. godina studija sociologije, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1987.-).

 

(6) Teorija duhovnog stvaranja (predavanja i seminari, II. godina raznih studija, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1978.-1990.)

 

 

 

C. STRUČNA DJELATNOST

 

 

1. Stručne knjige

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Žunec, Ozren et al. (1999.) Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija. Materijal za raspravu. Zagreb: SocijalDemokratska partija Hrvatske - Strata istraživanja. 425 str.

 

 

2. Stručni prijevodi i priređivanje knjiga:

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Spinoza, Benedikt de (2003., u tisku) Epistolarij. Razmjena pisama između Spinoze i njegovih prijatelja i suvremenika. Preveo i priredio Ozren Žunec. Pogovor. Zagreb: Demetra.

 

(2) Spinoza, Benedikt de (2000.) Etika dokazana geometrijskim redom. Preveo Ozren Žunec. Pogovor. Zagreb: Demetra.  X+534 str. ISBN 953-6093-76-6.

 

(3) Kierkegaard, Sřren (1998.) Filozofijsko trunje. Ili: Trunak filozofije. Priredio i preveo Ozren Žunec. Pogovor. Zagreb: Demetra. 152  str. ISBN 953-6093-45-6.

 

 

3. Stručni radovi objavljeni u časopisima

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

 

(1) Žunec Ozren (1998.) "Tranzicija Hrvatske vojske." Erasmus 6, 23, str. 29-31.

 

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

 

(2) Žunec Ozren (1997.) "NATO i Hrvatska. (Sigurnosna politika i ideja o povijesnoj misiji.)" Erasmus, 5, 22, str. 10-14.

 

(3) Žunec Ozren (1996.) "Hrvatskim društvom vlada potištenost: deprimiraniji od Hrvata samo su građani Litve, Latvije, Bjelorusije i Bugarske." Globus, br. 317, 27.XII.1996.

 

(4) Žunec Ozren (1996.) "Hrvatski hod po minama." Erasmus 4,16, str. 71-81.

 

(5) Žunec Ozren (1995.)"Država i pobunjenici: operacija 'Oluja' i njene posljedice." Erasmus 313, str. 4-10.

 

(6) Žunec Ozren (1994.) Gardun, Jasna - Davorka Matić - Ozren Žunec: "Predrasude bez odgovora". Erasmus 2, 6, str. 53-56.

 

(7) Žunec Ozren (21992.) "'Civilno društvo' u sociologiji". Predgovor knjizi: Haralambos, Michael - Robin Heald: Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus. Str. 5-10.

 

(8) Žunec Ozren (1989.) "Revolucija i igra". U: Petrović, G. (ur.): Umjetnost i revolucija. Spomenica Danku Grliću (1923.-1984.). Zagreb: Naprijed. 1989. Str. 51-59.

 

(9) Žunec Ozren (1985.) "Jezik i subjekt". Predgovor knjizi: Coward, Rosalind - John Ellis: Jezik i materijalizam. Razvoji u semiologiji i teoriji subjekta. Zagreb: Školska knjiga. 1985. Str. 5-13.

 

(10) Žunec Ozren (1984.) "Moda i tradicija filozofije". Republika 40, 5. Str. 111-115.

 

(11) Žunec Ozren (1980.) "Estetika i takozvane društvene znanosti". Kulturni radnik 33, 6. Str. 111-117.

 

(12) Žunec Ozren (1978.) "Ferekid sa Sirosa". 15 dana 22, 6, str. 20-24.

 

 

4. Aktivno sudjelovanje u stručnim projektima

 

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u XXI. stoljeću - Nacionalna sigurnost" (Vlada Republike Hrvatske, 2000.-2001. - voditelj predmetnog zadatka). Rezultati objavljeni kao Mahečić, Zvonimir (ur.) (2001.)  Nacionalna sigurnost. Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske. 266 str. ISBN 953-6430-27-4.

 

(2) Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija (Strata istraživanja, Zagreb, 1998.-1999. - sukoordinator projekta). Rezultati objavljeni u: Žunec, Ozren et al. (1999.) Hrvatska vojska 2000: Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija. Materijal za raspravu. Zagreb: SocijalDemokratska partija Hrvatske - Strata istraživanja. 425 str.

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(3) Nova agenda za nove demokracije (Erasmus Gilda, Zagreb - istraživač).

 

 

5. Sudjelovanja na međunarodnim i domaćim stručnim skupovima

 

Poslije izbora u zvanje redovitoga profesora (od 1998. godine)

 

(1) “Enhancing Democratic Control over the Armed Forces in Croatia. Parliamentary Workshop Center for European Security Studies (Groningen, The Netherlands) - Institut za međunarodne odnose (Zagreb, Croatia). Zagreb, 26.-27. X. 2001. (Moderator i sudjelovanje u raspravi.)

 

(2) “Hrvatska između demokracije i političkog nasilja.” Okrugli stol Građanskog odbora za ljudska prava. Novinarski dom, Zagreb, 9.-10.XII.1999. godine. (Sudjelovanje priopćenjem koje je objavljeno u: Okrugli stol "Hrvatska između demokracije i političkog nasilja. Priredio Siniša Maričić. Zagreb: Građanski odbor za ljudska prava, 2000. ISBN 953-98203-0-8. (str. 3-6).

 

(3) “Hrvatska između rata i Europe.” Europski pokret - Europski dom, Zagreb, 12.XI.1999. (Sudjelovanje priopćenjem "Vojska u demokratskom društvu".)

 

(4) “Zagreb Regional Conference on Landmines.” Zagreb, 27.-29.VI.1999. (Adresa sudionicima.)

 

(5) “Nacionalna sigurnost, oružane snage i demokracija.” SocijalDemokratska partija Hrvatske i Strata istraživanja, Zagreb, 2.VI.1999. (Sudjelovanje s dva priopćenja.)

 

(6) “Bosnian Paradigm. International Conference '98.” Međunarodni forum "Bosna". Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 18.-21.XI.1998. (Sudjelovanje priopćenjem u koautorstvu.)

 

(7) “Nove metode otkrivanja mina.” Znanstveno vijeće Hrvatskog centra za razminiranje, Sisak, 17.XI.1998. (Sudjelovanje priopćenjem "Nevladine organizacije protiv mina - zadaće u Hrvatskoj.")

 

(8) “Druga tranzicija: Politički pluralizam u Hrvatskoj - od oporbe do vlasti.” Okrugli stol. Erasmus Gilda, Hrvatski pokret za demokraciju i socijalnu pravdu (u osnivanju). Europski dom, Zagreb, 26.I.1998. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

Prije izbora u zvanje redovitoga profesora (do 1998. godine)

 

(9) “A Global Ban on Landmines.” Ottawa, Kanada, 2.-4.XII.1997.

 

(10) “Committee Meeting and Seminar on Anti-personnel Landmines and their Humanitarian Implications.” Council of Europe, Parliamentary Assembly, Committee on migrations, refugees and demography. Budimpešta, 6.-7.III.1997. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(11) “Nove demokracije u poslijeratnoj tranziciji.” Erasmus Gilda, Zagreb, 13.-14.XII.1996. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(12) “8. svjetski kongres Međunarodne udruge promicatelja svjetskog mira (International Association of Educators for World Peace)”. Trogir, 26.XI.-1.XII.1996. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(13) “Kongres likovne pedagogije i kulture.” Zagreb, 16.-18.XII.1988. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

(14) “Sociološki aspekti odgoja i obrazovanja.” Sociološka ljetna škola. Crikvenica, 5.-8.IX.1988. (Sudjelovanje priopćenjem.)

 

 

6. Stručna društva i druge stručne institucije i radne grupe (funkcija)

 

(1) Prosudbena skupina za znanstvene projekte na polju sociologije, Ministarstvo znanosti i tehnologije (predsjednik, 2001.-)

 

(2) Područno vijeće za društvene znanosti, Ministarstvo znanosti i tehnologije (član, 2000.-).

 

(3) Savjet za praćenje rada na znanstvenom projektu o Domovinskom ratu, Ministarstvo znanosti i tehnologije (član, 2000.-).


Davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u

nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znananosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike

 

 

Zagreb, 16. prosinac  2003.

 

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

 

            Na temelju odluke Fakultetskog vijeća od 12. svibnja 2003., temeljem članka 94 Zakona o visokim učilištima i članka 93. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, imenovani smo u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

            Na natječaju objavljenom u Vjesniku 30 svibnja 2003. godine za izbor u zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike, temeljem odredbi članka 92 Zakona o visokim učilištima, prijavila se u propisanom roku mr. sc. Vivijana Radman, priloživši sve potrebne dokumente. Nakon uvida u poslanu dokumentaciju podnosimo slijedeće

 

 

          IZVJEŠĆE

 

 

Mr. sc. Vivijana Radman rođena je 25. veljače 1966. godine u Splitu. 

 

Obrazovanje:

 

1984. upisala studij Engleskog jezika i književnosti i Ruskog jezika i književnosti (nastavni smjer) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirala 1991.

 

Radno iskustvo

 

1991/1992 predavala engleski jezik u školi stranih  jezika Zlatna vrata u Splitu.

 

Od 1993 do 1998 predavala “Engleski jezik u službi struke” kao vanjski suradnik u Centru za jezičnu nastavu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te držala nastavu studentima Filozofskog fakulteta s ne-jezičnih odsjeka kao i studentim Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, te studentima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

 

1997. postala urednica izdavačkog projekta Ženske infoteke, tada Ženskog informacijsko dokumentacijskog centra, nevladine udruge  (danas ustanove za prikupljanje i obradu podataka u ženskom pokretu). Tijekom rada na tom projektu objavila devet naslova iz područja psihologije, političke teorije,  povijesti umjetnosti, teorije književnosti, teorije jezika, filozofije i sociologije, od kojih su mnogi danas ispitna literatura na različitim odsjecima Filozofskog fakulteta, te na Politološkom fakultetu i na Fakultetu za socijalni rad. Kao urednica i prevoditeljica sudjelovala ne samo u stvaranju temeljnog korpusa literature iz područja feminističkih/ ženskih/ rodnih studija, već i u stvaranju terminologije tih interdisciplinarnih studija.

 

1998. izabrana u zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika u Centru za jezičnu nastavu Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Niz godina se bavi prevođenjem, i to uglavnom tekstova iz područja društvenih i  humanističkih znanosti. Redovno sudjeluje na stručnim skupovima te objavljuje u stručnim publikacijama.

 

Posebne kvalifikacije i usavršavanje:

 

1994. upisala i uspješno okončala eksperimentalni program Ženskih studija u Zagrebu.

 

1998. obranila magistarski rad “Lik žene u razdoblju filmskog postmodernizma” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

 

 

Izvorni znanstveni radovi:

 

Radman, Vivijana, “Lik žene u razdoblju filmskog postmodernizma”,

magistarski rad, 1998. (118 stranica).

 

Radman, Vivijana, “Hamlet; žensko čitanje”, Književna smotra, Godište XXXII/2000  br. 115-116 (1-2), 2000. (str. 139-143).

 

Stručni članci:

 

 Radman, Vivijana “Ivana Brlić Mažuranić, pristajanje kao okvir nepristajanja “/ “Ivana Brlić-Mažuranić, le consentement – cadre du refus”, Most/le Pont, 3-4/1998, jesen-zima 1998. (str. 150-159).

 

Radman, Vivijana, ur., Kruh i ruže  (broj 12, jesen 1999.), časopis za feminističku teoriju, tematski broj posvećen filmu, tj. feminističkoj filmskoj teoriji.

 

Radman, Vivijana, “Žena kao nacija: Ljubavne priče post-jugoslavenskih kinematografija”, zbornik radova sa seminara Žene i politika 2000. godine u organizaciji IUC  i Ženske infoteke, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.  (str. 65 – 73).

 

Radman, Vivijana , “Serijski ubojica kao filmski junak”, Kruh i ruže (broj 14, 2001), tematski broj posvećen psihoanalizi, uredila Ljiljana Filipović, (str. 44 – 49).

 

Prijevodi s engleskog na hrvatski:

 

Camille Paglia, Seksualna lica, umjetnost i dekadencija od Nefertiti do Emily Dickinson (Sexual Personae, Art and Decadence from Nefertiti to Emily Dickinson), 2001., Ženska infoteka, Zagreb ( 582 str.) , prevele Vivijana Radman i Dragana Vulić-Budanko, (315 str. ili 12 eseja, cca. 500 kartica prevela V. Radman).

 

Gloria Steinem, Revolucija iznutra, knjiga o samopoštovanju (Revolution from Within, The Book of Self-Esteem), 2002., Ženska infoteka, Zagreb (338 str., cca. 400 kartica), prevela V. Radman.

 

S. Medlik, H. Ingram, Hotelsko poslovanje, sveučilišni udžbenik ( The Business of Hotels), 2002. Golden marketing, Zagreb (229 str., cca. 300 kartica), prevela V. Radman.

 

S. Hood i G. Crowly, Markiz de Sade za početnike (Introducing Marquis de Sade), 2002., Naklada Jesenki i Turk, Zagreb, (176 str., cca. 60 kartica), prevela V. Radman.

 

Prijevodi s hrvatskog na engleski:

 

F. Nola. Jukebox Melita, 2001. (drama, naručitelj prijevoda autor), prevela V. Radman.

 

S. Meštrović, Slava, 2002. (scenarij za dugometražni film, naručitelj prijevoda S. Vejnović, producentica), prevela V. Radman.

 

 

Prijevodi u tisku:

(iz edicije Introducing... ) Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

 

Paul Cobley, et al, Semiotika za početnike (naslov izvornika Introducing Semiotics)

R. L. Trask, et al, Lingvistika za početnike (naslov izvornika Introducing Linguistics)

 

Nick Groom, et al,  Shakespeare za početnike (naslov izvornika Introducing Shakespeare)

Rada Iveković, ur. Muška nacija? (naslov izvornika Masculine Nation?), Ženska infoteka., Zagreb

 

Kao urednica za  Žensku infoteku objavila:

Carole Pateman, Ženski nered, feminizam i politička teorija, 1998. (The Disorder of Women) ISBN 935-96744-5-X

Luce Irigaray, Ja, ti, mi, za kulturu razlike, 1999. (Je, Tu, Nous - Pour Une Culture de la Différence) ISBN
953-96744-6 8

Erica Fisher, Aimée und Jaguar, 2000. / ISBN 953-96744-8-4

Mary Wollstonecraft, Obrana ženskih prava 1999. (A Vindication of the Rights of Woman) ISBN 953-96744-7-6

Carole Pateman, Spolni ugovor, 2000. (The Sexual Contract) ISBN 953-6860-00-7

Judith Butler, Nevolje s rodom, Feminizam i subverzija identiteta, 2000. (Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity) ISBN 953-96744-9-2

Anne Phillips, (O)rađanje demokracije, 2001. (Engendering Democracy ) ISBN 953-6860-06-6

Camille Paglia, Seksualna lica, Umjetnost i dekadencija od Nefretiti do Emily Dickinson,. 2001. (Sexual Personae: Art and Decadance from Nefertiti to Emily Dickinson) ISBN 953-6860-07-4

Ljiljana Filipović: Sokol u šusteraju, 2001.ISBN 953-6860-06-6


 Prema gore izloženom, a na temelju uvida u dokumentaciju, stručno povjerenstvo smatra da predloženica  mr. sc. Vivijana Radman udovoljava uvjetima za izbor u višeg predavača za engleski jezik u Centru za strane jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ona ima dugogodišnje radno iskustvo kao predavač u Centru, gdje vrlo uspješno provodi nastavu koristeći zadane udžbenike i autentične tekstove. Osim magisterija, i jednog znanstvenog rada objavljenog u Književnoj smotri, Vivijana Radman ima četiri objavljena stručna rada, i četiri objavljena prijevoda knjiga. Kao urednica i prevoditeljica sudjelovala je u stvaranju temeljnog korpusa literature iz područja feminističkih/ženskih/rodnih studija i na sastavljanju terminologije iz tih interdisciplinarnih studija. Gore navedeno, kao i sudjelovanje na mnogobrojnim stručnim skupovima, svjedoče o njenom aktivnom angažmanu na poboljšanju nastave i struke.

 

 

 

 

                                                                        mr.sc. Marija Marušić, viši lektor

 

 

                                                                        dr. sc.  Alka Krvavac, viši predavač

                                                                       

 

mr.sc. Katarina Ivić Doolan, viši predavač (Ekonomski fakultet, Zagreb)


Davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača ili više za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje

 

Zagreb, 20. studenoga 2003.

 

 

Fakultetskomu vijeću

Filozofskoga fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

                                                                                   

 

Na temelju Odluke Fakultetskoga vijeća od 13. listopada 2003. godine, temeljem članka 95. Zakona o visokim učilištima («Narodne novine», br. 59/96. – pročišćeni tekst) i članka 93. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, imenovani smo u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Engleski jezik na Visokoj školi za glazbenu umjetnost «Ino Mirković» s pravom javnosti u Lovranu.

 

Na natječaj koji je raspisala Visoka škola za glazbenu umjetnost «Ino Mirković» u Lovranu objavljenom u Novome listu 2. srpnja 2003. prijavila se mr.sc. Ester Vidović, priloživši sve potrebne dokumente. Uvidom u dokumentaciju pristupnice podnosimo slijedeće

 

IZVJEŠĆE

 

 

Mr. sc. Ester Vidović, hrvatska državljanka, rođena je 26. prosinca 1962. godine u Rijeci. Nakon završene srednje škole u Rijeci, upisala je Engleski jezik i književnost te Ruski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1987. godine.

 

Godine 1995. upisala je poslijediplomski studij na Odsjeku za rusistiku, kroatistiku i polonistiku Sveučilišta u Aucklandu (Novi Zeland). Magistrirala je 1999. godine s najvišim ocjenama (cum laude) obranivši radnju koja se bavi jezičnim zbivanjima u standardnome hrvatskom jeziku u posljednjem desetljeću 20.st., osobito anglizmima i njihovu uvođenju u jezik. Diplomu je 22. svibnja 2001. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu priznalo kao istovrijednu diplomi magistra humanističkih znanosti, znanstvena grana slavistika, znanstveno polje jezikoslovlje.

Tijekom boravka u Novome Zelandu 1996. godine završila je i tečaj stručnoga usavršavanja u organizaciji Službe za profesionalno usavršavanje Sveučilišta u Aucklandu namijenjen sveučilišnim predavačima početnicima.

 

U travnju 2000. godine uspješno završava tečaj za uvođenje u mentorstvo u organizaciji Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Hrvatskog otvorenog društva.

 

Godine 2001. upisala je doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Namjerava se baviti usvajanjem termina iz područja znanosti o književnosti iz engleskog u hrvatski jezik. Do sad je s ocjenom odličan položila jedan od dva propisana ispita.

 

Pristupnica je 2002. godine imenovana stalnim sudskim tumačem pri Županijskome sudu u Rijeci.

 

 

 

Mr.sc. Ester Vidović ima raznovrsno i bogato radno iskustvo. Počela je raditi 1987.,  kad se zapošljava u Osnovnoj školi Kantrida kao profesor engleskog jezika. Godine 1991. prelazi u  Osnovnu školu Zamet također kao profesor engleskoga.

 

Godine 1993. odselila je s obitelji u Novi Zeland, gdje se zapošljava u privatnoj kompjutorskoj školi i školi za hotelski management (Tricia's Academy of Learning) kao predavač engleskoga jezika za govornike drugih jezika (English for Speakers of Other Languages). Radila je s uglavnom s polaznicima iz azijskih zemalja čije znanje engleskoga nije bilo na razini zahtjeva tečajeva koje su upisivali. Naglasak tih tečajeva bio je na komunikaciji i svladavanju četiriju jezičnih vještina, te osnovnih gramatičkih struktura.

 

Godine 1995. počinje raditi kao predavač hrvatskoga jezika kao drugog slavenskog jezika na Odsjeku za rusistiku, kroatistiku i polonistiku Sveučilišta u Aucklandu. Predavala je osnove gramatike hrvatskoga jezika i prijevodne vježbe s hrvatskog na engleski i s engleskog na hrvatski. Na tome radnome mjestu ostaje do 1998.godine, kad se vraća u Hrvatsku.

 

Istodobno je honorarno radila kao prevoditeljica za prevodilačku agenciju Uniservices Translation Centre, prevodeći uglavnom upravno-pravne tekstove. Radila je i kao community interpreter za hrvatski jezik, za potrebe Ureda za useljenike u Aucklandu.

 

Po povratku u domovinu 1998. godine zaposlila se kao profesor engleskog jezika najprije u Hotelijersko-turističkoj školi u Opatiji, uz pola radnoga vremena, a zatim u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji uz puno radno vrijeme. Istodobno vodi tečaj engleskoga jezika u privatnoj školi Cosmopolitan, za koju ujedno honorarno radi i kao prevoditeljica.

 

Od siječnja 2003. godine zaposlena je u Visokoj glazbenoj školi «Ino Mirković» u Lovranu kao predavač engleskoga jezika. Predaje engleski jezik studentima prve, druge, treće i četvrte godine studija. Uz jezik struke (područje glazbe), pozornost posvećuje i općem jeziku, osobito usvajanju vještina, komunikaciji i složenijim gramatičkim strukturama.

 

Mentorica je studentima završne godine, te je do sad održala niz predavanja, kao i ocijenila predavanja studenata održanih u nekoliko razreda u kojima predaje.

 

Pristupnica je članica strukovne udruge HUPE (Hrvatsko udruženje profesora engleskoga jezika).

 

Prema gore izloženome, a na temelju uvida u dokumentaciju, stručno povjerenstvo smatra da pristupnica mr.sc. Ester Vidović prema članku 80, stavak (1) ZVU ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača za predmet Engleski jezik na Visokoj školi za glazbenu umjetnost «Ino Mirković» s pravom javnosti u Lovranu jer ima odgovarajuću stručnu spremu, više od tri godine radnog iskustva                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               u struci, a svojom je dosadašnjom djelatnošću pokazala i sklonost prema nastavnome radu kako propisuje Rektorski zbor.

 

Da bi bila izabrana u zvanje predavača, pristupnica je obvezna održati nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima visokog učilišta koje je raspisalo natječaj. Nakon održanog nastupnog predavanja povjerenstvo će Fakultetskome vijeću priložiti izvješće.

 

Izvješće prihvaćeno na sjednici Odsjeka 10. prosinca 2003.

 

 

 

Povjerenstvo:

 

mr.sc. Nataša Pavlović

 

 

Jasenka Šafran, viši lektor

 

 

mr.sc. Jasna Bilinić-Zubak

 

 


Davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za

Izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje

Humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje

 

 

      FAKULTETSKOME VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU

 

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na sjednici od 13. listopada imenovalo je stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Engleski jezik na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji.

 

Stručno povjerenstvo u sastavu:

 

I.                    mr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić, viši lektor

II.                 mr. sc. Vesna Beli, viši lektor

III.               mr. sc.  Marija Marušić, viši lektor

 

podnosi ovo:

                                                        IZVJEŠĆE

 

 

Na natječaj  objavljen u «Večernjem  listu» 15. srpnja 2003. za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, za predmet Engleski jezik, javila se Alenka Mikulec.

 

Alenka Mikulec rođena je 1974. godine u Sisku. Osnovnu školu završila je u Petrinji, a srednju – Matematičku gimnaziju -  u Sisku 1993. godine.

Diplomirala je 1999. Engleski jezik i književnost te Češki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

2000. upisala je Poslijediplomski stručni studij glotodidaktike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Odobrena joj je izrada magistarskog znanstvenog umjesto stručnog rada (priložena potvrda).

Sudjelovala je na stručnom  skupu učitelja engleskog jezika «Motivation and Learner Autonomy», održanom u Zagrebu 23. ožujka 1999. (priložena potvrda).

Na znanstveno-stručnom skupu «Treći dani Mate Demarina», održanom 23.-24. svibnja 2002, sudjelovala je kao voditelj radionice na temu «Priča u nastavi stranog jezika» .

      Na međunarodnom znanstvenom i stručnom skupu «Četvrti dani Mate Demarina» Interaktivna komunikacija u nastavi i odgojnim aktivnostima, održanom na Brijunima 29.-30- svibnja 2003, prezentirala je svoj rad na temu «Developing Communicative Competence in a Class Environment». Rad će biti objavljen u zborniku radova na engleskom jeziku (priložena potvrda).

U razdoblju od listopada 2002. do ožujka 2003. sudjelovala je u radionicama projekta «Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi» (priložena potvrda).

2000. godine počela je raditi kao vanjski suradnik na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji, a  1. studenog 2002. primljena je u stalni radni odnos. Trenutno radi u zvanju stručnog suradnika.

 

Alenka Mikulec dosad je objavila sljedeće stručne članke:

 

I.                    Mikulec, A. i  S.  Šimek-Cvitković (2003.). «Priča u nastavi stranog jezika»,  Zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa Dani Mate Demarina: Učitelj-Učenik-Škola (ur. I. Prskalo i S. Vučak), Zagreb-Petrinja, Visoka učiteljska  škola Petrinja i Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 318-327;

 

 2.  Šimek-Cvitković, S. i A. Mikulec. (2003.). «Pisanje u nastavi stranog jezika»,            Zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa Dani Mate Demarina: Učitelj-Učenik-Škola (ur. I. Prskalo i S. Vučak), Zagreb-Petrinja, Visoka učiteljska škola Petrinja i Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 352-357.

 

      Stručno povjerenstvo smatra da  Alenka Mikulec zadovoljava uvjete za izbor u predavača, zbog toga što ispunjava uvjete iz članka 80. stavka 2. Zakona o visokim učilištima («Narodne novine» - pročišćeni tekst 59/96) te minimalne uvjete Rektorskog zbora visokih učilišta («Narodne novine» br. 94/96.). Pristupnica je pokazala sklonost prema nastavnom radu sudjelovanjem na nekoliko stručno-znanstvenih skupova čija je tematika vezana uz nastavni rad. Pristupnica je također upisala  poslijediplomski studij iz glotodidaktike, a uz to je napisala i tri stručna rada, od kojih su dva objavljena, a treći u tisku.

 

                                                            Članovi stručnog  povjerenstva:

 

                                                             mr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić, viši lektor

                                                             mr. sc., Vesna Beli, viši lektor

                                                             mr. sc. Marija Marušić, viši lektor

 

 

U Zagrebu, 15. siječnja 2004.

 

Izvješće prihvaćeno na sjednici Odsjeka 4. veljače 2004.

                                                               

 

                                                             

 

                                                            

 


 

 

 

Davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za

izbor u nastavno zvanje predavača ili više za znanstveno

područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje

 

 

 

 

      FAKULTETSKOME VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU

 

 

 

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na sjednici od 9. lipnja imenovalo je stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku.

 

Stručno povjerenstvo u sastavu:

 

I.                    mr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić, viši lektor

II.                 mr. sc. Marka Filipović, viši lektor

III.               dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. u miru

 

podnijelo je izvješće 15. rujna 2003.  Matično je povjerenstvo pod predsjedavanjem prof. dr. sc. Darka Novakovića na sjednici održanoj 27. listopada 2003. raspravljalo o tom predmetu te je zaključilo zamoliti stručno povjerenstvo da opiše i vrednuje stručne radove koji pristupnicu kvalificiraju za izbor u predloženo zvanje.

 

Stručno povjerenstvo podnosi ovo

 

 

                                                  DOPUNJENO  IZVJEŠĆE

 

 

Dekan Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, Sveučilište u Splitu, raspisao je 10. siječnja 2003. godine u Slobodnoj Dalmaciji natječaj za izbor nastavnika u nastavnom zvanju predavača i više na predmetu  Engleski jezik, jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme i s punim radnim vremenom. Na natječaj se javila Helena Đurić, prof,  koja je od 1998. na tom fakultetu stalno zaposlena  zvanju predavača za engleski jezik.

 

Helena Đurić rođena je u Sarajevu 14. lipnja 1968. godine. Osnovnu je školu pohađala u Cavtatu, a maturirala je 1986. godine u Dubrovniku. Diplomirala je 1994. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je stekla zvanje profesora engleskog jezika i književnosti te francuskog jezika i književnosti.

 

Kratko je vrijeme radila u turističkoj agenciji «Atlas« kao turistički vodič. Po završetku studija honorarno je bila zaposlena u privatnoj školi za strane jezik iz  Splita «Euroschool», gdje godinu dana poučava engleski i francuski.

Nakon toga godinu dana predaje engleski i francuski u Osnovnoj školi Cavtat, a od 1995. do 1997. zaposlena je na neodređeno vrijeme u XV. gimnaziji u Zagrebu, gdje također predaje engleski i francuski. Kao profesor francuskog bila je angažirana i u Internacionalnoj školi (International Baccalaureate) koja djeluje u sklopu XV. gimnazije. Učenike je pripremala za županijsko i državno natjecanje, na kojima su postigli zavidne uspjehe, a prof. Đurić je dobila  pismena priznanja (u prilogu).

1997. godine položila je stručni ispit s izvrsnim uspjehom.

1997. godine vraća se u Cavtat i te godine postaje vanjski stručni suradnik na predmetu Engleski jezik na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Od 1998. stalno je zaposlena na tom fakultetu u zvanju predavača za engleski jezik.

2002. upisala je Poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

 

Helena Đurić  objavila je četiri stručna rada. Prevela je veći broj kraćih tekstova te dva duža. Za izbor u zvanje višeg predavača smatramo da su relevantni sljedeći radovi:

 

 

Stručni radovi:

 

I.                    «Importance of Foreign Languages and Communication in the Hotel Industry» (2000.). Proceedings of the 5th International Conference «Travel Trade, Regional Development and Education», University of South Bohemia in Česke Budejovice, Faculty of Agriculture, Department of Service Industries an Tourism in Tabor, str. 243-244;

 

II.                 «Business Communication» (2000.). Sbornik referatu z mezinarodni vedecke konference «Marketing a cestovni ruch Ostrava 2000», Visoka škola banska – Tehnicka univerzita Ostrava, Ekonomicka fakulta ostrava, str. 42 – 44;

 

III.               «The Importance of Communication in a Travel Agency Management» (2001.). Proceedings of the 6th International Conference «Travel Trade, Regional Development and Education, University of South Bohemia in Česke Budejovice Faculty of Agriculture, Department of Travel Trade in Tabor, str. 109-114;

 

IV.              «Cost Control Systems» (2002.). Proceedings of the 13th International DAAAM Symposium «Intelligent Manufacturing & Automation: Learning from Nature», Vienna University of Technology, str. 49-50 (u suautorstvu).

 

 

Navedeni radovi relevantni su za pristupničin izbor zbog toga što pokazuju njezinu spremnost da istražuje te tako dođe do nekih novih saznanja, na taj način usavršavajući sebe i pridonoseći kvaliteti predavačke struke. Pokazala je također da poznaje literaturu relevantnu za predavača stranog jezika na visokoškolskoj ustanovi čiji je cilj obrazovati buduće djelatnike u turizmu. Osim toga, radovi su pisani solidnim engleskim jezikom te objavljeni u inozemstvu, što nikako nije zanemarivo.

 

 

Prijevodi:

   

      1.  Review for Law and Economics (2002.), Godina 3, Br. 1,  Pravni                        

           Fakultet Mostar, str. 1-81;

 

I.                    Review for Law and Economics (2002.), Godina 3, Br. 2,  Pravni Fakultet Mostar,

     str. 1-55.

 

 

Stručno povjerenstvo smatra da Helena Đurić zadovoljava uvjete za izbor u višeg predavača zbog toga što, prije svega, ispunjava uvjete iz članka 80. stavka 2. Zakona o visokim učilištima («Narodne novine» - pročišćeni tekst 59/96). Osim toga, pristupnica ima četiri objavljena stručna rada te dva prijevoda na engleski koji su duži od 20 stranica.

Uz to je pokazala sklonost prema nastavnom radu time što je cijeli svoj dosadašnji radni vijek radila u nastavi, a  prihvaćala  se i dodatnih aktivnosti  koje su sve bile vezane uz poučavanje stranih jezika

 

 

 

                                                            Članovi stručnog  povjerenstva:

 

 

 

                                                             mr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić, viši lektor

 

 

                                                             

                                                              mr. sc. Marka Filipović, viši lektor

 

 

 

                                                              dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. u miru

 

    Dopunjeno izvješće prihvaćeno na sjednici od 31. 3. 2004.                                                        

                                                            

 

 

U Zagrebu, 15. siječnja 2004.

 


Zagreb, 2. prosinca 2003.

Predmet: Izvješće stručnoga povjerenstva o rezultatima natječaja za izbor u znanstvenonastavno zvanje docenta, izvanrednoga ili redovitoga profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i prijedlog da se izabere dr. sc. Vjera Bonifačić.

 

Vijeću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

Vijeće nas je na svojoj sjednici od 13.10.2003. godine imenovalo u stručno povjerenstvo sa zadatkom da procijenimo rezultate natječaja za docenta, izvanrednoga ili redovitoga profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pošto smo pregledali prispjele dokumente i razmotrili sve relevantne činjenice, podnosimo sljedeće

 

IZVJEŠĆE

 

Na natječaj, objavljen u Vjesniku 15. srpnja 2003., prijavila se samo dr. sc. Vjera Bonifačić.

Biografija.    Dr. sc. Vjera Bonifačić rođena je 21. kolovoza 1947. u Zagrebu, gdje je završila školovanje diplomiravši s uspjehom na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska je državljanka. Između god. 1969. i 1975. pohađala je poslijediplomski studij teorijske kemije na kanadskome Sveučilištu Alberta u Edmontonu. Studij je, zbog zasnivanja obitelji, prekinula, a 1988. upisala je novi poslijediplomski studij, ovoga puta humanističkih znanosti, također u Edmontonu, na Odjelu za humanu ekologiju s Odjelom za moderne jezike i komparativne studije. Studij je završila 1996. godine i diplomom stekla zvanje doktora filozofije (Ph.D.). Disertacija joj ima naslov Ethnological Research and Canonization of Autochtonous Folk Textiles in Croatia, 1896 to 1940: A Polysystem Study. Ima 157 gusto (računalno) ispisanih stranica, solidno je zasnovana, a zaključci su pomno izvedeni i znanstveno relevantni. Doktorska diploma nostrificirana je 3.7.1998. godine. Godine 1997. dobila je poslijedoktorsku dvogodišnju stipendiju federalne zaklade Social Sciences and Humanities Research Council of Canada, što joj je omogučilo dulji studijski boravak u Hrvatskoj.  Nakon toga boravka ostala je u domovini.

Znanstveni rad.        Znanstveno je počela raditi još dok je studirala kemiju, pa je god 1968.-1969. radila kao istraživački asistent u institutu Ruđer Bošković, a zatim sve do konca stoljeća na Alberta sveučilištu. Prvo je surađivala 1973.-1975. u projektu Atomic and molecular ”model potential” calculations, a zatim u prijektima s područja humanističkih znanosti:  od 1989.-1991. Tekstilna kolekcija iz Hrvatske i Kosova, 1990.-1992. Žene u emigraciji kao proizvođači tekstila: prijenos tehnika proizvodnja, tržište i potrošnja ručno izrađenog tekstila u Alberti, Kanada, 1994.-1995. Procesi nacionalizacije “narodnih” kultura, 1996.-1997. Nove smjernice Odjela za odjeću i tekstil, University of Alberta, 1996.-1997. Tekstilne kolekcije u muzejima u Alberti te 1997.-1999. (kao samostalni poslijedoktorski istraživač) Simbolički identitet i ženski rad: čipkarstvo na otoku Pagu u Hrvatskoj.

Dr. sc. Vjera Bonifačić ustajno objavljuje stručne i znanstvene radove (popis je priložen). Od 1974.-1976. objavila je, u koautorstvu sa Sigeru Huzinaga, šest često citiranih znanstvenih radova iz područja teorijske kemije, a od 1992. objavljuje znanstvene radove sa širega područja etnologije. Od ukupno 10 radova ove druge skupine dva su još u tisku, a četiri u domaćim časopisima izjednačenima s časopisima s međunarodnom recenzijom (3 u časopisu Narodna umjetnost, 1 u Studia Ethnologica Croatica). Osvrnut ćemo se na neke od njih.

    Ethnological Research in Croatia: 1919 to 1940 (Narodna umjetnost 33/2:239-263, 1996.). U ovome je radu prikazano razdoblje između dva rata u hrvatskoj etnologiji. Znanstveni rad izvodi se pretežno u zagrebačkom Etnografskom muzeju, pa odatle pretežita usmjerenost na povijesni aspekt pojava materijalne kulture. To je korespondiralo s političkim načelima glavne hrvatske političke stranke, HSS, koja traži vrijednosti nacionalne kulture u tradicijskoj seljačkoj kulturi. Premda takav pristup napušta Radićevu multidisciplinarnu zamisao narodoznanstva i sužuje ju na proučavanje pojedinih kulturnih elemenata, prinosi vodećih osoba (Gavazzi, Matasović, Kus-Nikolajev) šire društveno zadane teorijsko-metodološke okvire.

    Antun Radić and Ethnological research of Clothing and Textiles in Croatia: 1896 to 1919. (Studia Ethnologica Croatica 7/8:161-179, 1996). Ovdje je naglasak stavljen na dva problema. Prvi je bolje razumijevanje Radićeve definicije narodne (seljačke) kulture, a drugi visoka relevantnost građe skupljene prema njegovoj Osnovi za današnja istraživanja. Autorica dokazuje da je Radić predložio odvajanje istraživanja narodne kulture od istraživanja elitne kulture iz pragmatičkih razloga, a ne zato što bi smatrao da narodna kultura funkcionira odvojeno od elitne.

    O polisistemskoj teoriji, folklorizmu i suvremenim pristupima istraživanju tekstila (Narodna umjetnost 34/2:137-151, 1997). Ovdje autorica prikazuje istraživanje tekstila provođeno u Sjevernoj Americi. Prvotna podijeljenost prema pojedinim disciplinama koje su obrađivale i tekstil, u posljednjim se desetljećima 20. stoljeća gubi i disciplinarne granice postupno blijede, a u raspravu se ubacuje i historiografija. Autorica posebice naglašava važnost rada The Anthropology of Cloth (1987) Jane Schneider i stavlja ga u okvire polisistemske teorije što ju je razvio na Tel-Avivskom sveučilištu Itamar Even-Zohar u okvirima filologije. U završnom dijelu rada pokazuje kako se zasadama ove teorije mogu protumačiti pojedini procesi u mijeni seljačkoga odijevanja i “narodne nošnje” u Hrvatskoj.

Radove dr. sc. Vjere Bonifačić odlikuju dobro poznavanje materijala i relevantnih suvremenih teorija i metodičkih postupaka, sustavno i pregledno iznošenje misli i jasno formuliranje zaključaka.

Dr. sc. Vjera Bonifačić sudjelovala je sa svojim izlaganjima od 1992. do danas na 15 znanstvenih skupova, od toga 4 u Hrvatskoj a 11 u inozemstvu (popis je priložen).

Nastavni rad.           Dr. sc. Vjera Bonifačić započela je s radom u nastavi na Odjelu za odjeću i tekstil na Sveučilištu Alberta još kao poslijediplomski student 1980. god., a nakon doktoriranja održala je 1996. kao gost predavač na Alberti predavanja Odjeća kao simbol individualnog i grupnog identiteta i Muzeji kao mjesto društvene konstrukcije znanja. U Hrvatskoj djeluje od god. 1998. Prvo je u travnju 1988. održala na poslijediplomskom studiju etnologije na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu nekoliko predavanja na temu Povijest etnoloških istraživanja u Hrvatskoj, a odmah nakon toga angažrana je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu gdje je kreirala nove kolegije Istraživačke metode u kulturnoj antropologiji i Etnografska istraživanja: uvod u znanstveni postupak.

Zaključak i prijedlog.          Iz izloženoga se vidi da dr. sc. Vjera Bonifačić ispunjava sve uvjete koje predviđaju Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (čl. 42) i Zakon o visokim učilištima (čl. 89) za izbor u zvanje docenta.

Zakon o visokim učilištima (NN 96/1993) u čl. 74 navodi kao uvjete za izbor u zvanje docenta:

— da ispunjava uvjete u zvanje znanstvenoga suradnika i uvjete koje propisuje rektorski zbor, te

— da ima potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje.

Uvjete za izbor u zvanje znanstvenoga suradnika donose Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (NN 96/93. i 34/94.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (NN 29/1996) i Minimalni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja (NN 38/1997). Prema njima, za znanstvenoga suradnika u humanističkim znanostima treba imati :

·        stupanj doktora znanosti i

·        najmanje tri znanstvena rada, od toga dva objavljena u časopisima s međunarodnom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama.

Dr. sc. Vjera Bonifačić ima doktorat znanosti, više od tri (ukupno osam) znanstvena rada, od toga četiri objavljena u propisanim domaćim publikacijama i dva u inozemnim publikacijama;

Rektorski zbor je svojom Odlukom o utvrđivanju minimalnih uvjeta (NN 94/1996) propisao da pristupnik treba zadovoljiti dva od četiri uvjeta:

·        da je sudjelovao u izvođenju nastave na dodiplomskom studiju najmanje jednu godinu,

·        da je održao barem dva priopćenja na znanstvenim skupovima, od kojih jedno na međunarodnom skupu,

·        da je pomagao diplomandima ili magistrandima pri izradi diplomskih/magistarskih radova i da je objavio barem jedan rad u koautorstvu s magistrandom i diplomandom, ili

·        da se znanstveno usavršavao u inozemstvu nakon obrane disertacije.

Dr. sc. Vjera Bonifačić sudjeluje povremeno u nastavi od 1980., a stalno od 1998., održala je 11 priopćenja na meunarodnim znanstvenim skupovima i znanstveno se usavršavala u inozemstvu.

 

Stoga predlažemo da se dr. sc. Vjera Bonifačić, uz uvjet da s uspjehom održi nastupno predavanje, izabere u znanstvenonastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Stručno povjerenstvo:

 

Dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof.

Dr. sc. Ante Vladislavić, izv. prof.,

Tekstilo-tehnološki fakultet u Zagrebu

Dr. sc. Tihana Petrović, docent


FILOZOFSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Ul. Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

 

 

 

 

            Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu uputila je 13. ožujka 2003. Fakultetskom vijeću molbu za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta Ljiljane Ščedrov, koja se jedina javila na natječaj objavljen u «Vjesniku» 22. veljače 2003. za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana muzikologija, za predmet Povijest glazbe.

            Fakultetsko vijeće na sjednici od 9. lipnja 2003. godine imenovalo je Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističke znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana muzikologija, za predmet Povijest glazbe na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i to u sljedećem sastavu:

            1. dr. sc. Eva Sedak, red. prof. Muzičke akademije u Zagrebu

            2. dr. sc. Nikša Gligo, red. prof. Muzičke akademije u Zagrebu

            3. dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

            Stručno je povjerenstvo pregledom dokumentacije ustanovilo da pristupnica Ljiljana Ščedrov ispunjava uvjete natječaja, te Fakultetskom vijeću podnosi sljedeće izvješće:

 

 

ŽIVOTOPIS PRISTUPNICE

 

            Ljiljana Ščedrov rođena je 1. ožujka 1952. u Karlovcu, gdje je završila osnovno obrazovanje, gimnaziju i Srednju muzičku školu (smjerovi glazbena teorija i klavir). Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1977. godine studij muzikologije kao glavni (A) predmet, a godinu dana kasnije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i jednopredmetni studij psihologije. Godine 1989. upisala je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu poslijediplomski studij muzikologije, te započela rad na temi «Glazbeni život Karlovca do 1. svjetskog rata» pod mentorstvom akademkinje Koraljke Kos.

            God 1978. zaposlila se u Glazbenoj školi Funkcionalne pedagogije u Zagrebu (danas Glazbeno učilište Elly Bašić) gdje je osim kao nastavnik glasovira i povijesti glazbe sudjelovala i u istraživanjima («Doživljaj glazbenih stilova u djece najmlađe dobi», «Brojalice i metroritamski senzibilitet») što ih je vodila utemeljiteljica škole, prof. E. Bašić.

            Od 1981. godine do danas djeluje u Glazbenoj školi u Karlovcu, gdje redom predaje sljedeće predmete: povijest glazbe, analizu glazbenih oblika, upoznavanje instrumenata i solfeggio, te nekoliko godina harmoniju i polifoniju.

            Temeljem nalaza o stručno-pedagoškom radu od 24.XI.2000. godine pristupnica je 07. lipnja 2001. napredovala u zvanje profesora-savjetnika za područje glazbene umjetnosti, a  u studenome 2001. imenovana je ravnateljicom Glazbene škole u Karlovcu.

            Dugogodišnje pedagoško iskustvo Ljiljana Ščedrov je uobličila i autorski, izradivši (uz Natašu Perak Lovričević i Ružicu Ambruš-Kiš, odnosno Sašu Marić) udžbenike za glazbeni odgoj za sva četiri razreda gimnazije, kao i završni razred osnovne škole, koja su, uz proširenja, podobna i za nastavu u glazbenim školama.

            Bogatu predavačku aktivnost pristupnica je razvila i izvan stručnih škola, održavajući niz predavanja u okviru Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu s najrazličitijim temama iz opće i nacionalne povijesti glazbe (J.S. Bach, G.F. Händel, D. Scarlatti, V. Lisinski, D. Pejačević i dr.). Kraće vrijeme pristupnica je predavala i psihologiju na Srednjoj medicinskoj školi i na Gimnaziji u Karlovcu.

            U rečenom se razdoblju osim nastavničkom djelatnošću Ljiljana Ščedrov bavila i istraživačkim i spisateljskim radom, te je kao autor sudjelovala u knjizi Glazbom kroz povijest Karlovca, čiji je bila i glavni urednik, a koja je objavljena 1994. god. U povodu 190-te obljetnice osnivanja karlovačke Škole. Više od 15 godina redovito prati glazbeni život Karlovca objavivši preko osmdesetak glazbenih kritika i stručnih tekstova u dnevnim i  tjednim listovima (Karlovački tjednik, Karlovački list) općim (recenzija knjige H. De la Motte-Haber: «Psihologija glazbe» objavljena u časopisu Vijenac) i stručnim časopisima, te na  Radio Karlovcu i na Trećem programu Hrvatskog radija. Stručnim je izlaganjima s muzikološkom i glazbeno-pedagoškom tematikom sudjelovala na znanstvenim i stručnim skupovima Hrvatskog muzikološkog društva i Hrvatskog društva glazbenih teoretičara.

            Pristupnica je član Hrvatskog muzikološkog društva i njegova Upravnog odbora, te Hrvatskog društva glazbenih teoretičara.

 

 

ZNANSTVENA DJELATNOST I OCJENA

 

            U ovome se izvješću stručno povjerenstvo usredotočuje na prikaz odabranih pristupničinih znanstvenih i/ili stručnih radova.

 

            1) Glasovirski opus Dore Pejačević, Zvuk (Sarajevo), 1978, 2, str. 56-65.

            Rad je jedan od prvih priloga analizi i valorizaciji skladateljskog opusa Dore Pejačević, jednoj od najznačajnijih pripadnica generacije glazbenika s početka 20. stoljeća u Hrvatskoj, koju između ostalih još čine Blagoje Bersa, Vjekoslav Rosenberg-Ružić, Josip Hatze, Franjo Dugan, Franjo Lučić i dr., a koja tijekom usavršavanja u inozemstvu djelomice usvaja novije značajke europskog glazbenog govora. Ne preuzimajući radikalnija rješenja, spomenuti skladatelji grade glazbeni izraz na kasnom romantizmu obogaćujući ga značajkama impresionizma i ekspresionizma.

            Ovaj je rad prvi prikaz glasovirskog opusa Dore Pejačević. Autorica se koristila rukopisnom glazbenom građom većinom pohranjenom u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda, a manjim dijelom tiskanim skladbama. Izbor ovdje prikazanih skladbi načinjen je prema njihovoj umjetničkoj vrijednosti i značenju u glazbenoumjetničkom razvoju skladateljice. Među istaknutijim su programni ciklusi Maštanja, op. 17., Blumenleben, op. 19 te Zwei Nocturnen, op. 50. te Zwei Intermezzi, op. 38., Capriccio, op. 47 i sonata u As-duru, op. 57. Analizom spomenutih skladbi autorica je po prvi put uočila značajke forme, ritmike, melodike i haromnijskog izraza kojima Dora Pejačević oblikuje osobni stil. Radu su priloženi notni primjeri i faksimili.

 

            2) Franz Zihak: «prvi zakonski učitelj glazbe ugovorom postavljen u kraljevskom gradu Karlovcu», Glazba, riječi i slike, Svečani zbornik za Koraljku Kos, (Ur. V. Katalinić i Z. Blažeković), Zagreb: HMD, 1999, str. 261-271.

 

            Otkriće dosad nepoznatog imena Franza Zihaka, prvog karlovačkog gradskog glazbenog učitelja, rezultat je autoričinih istraživanja spisa Gradskog magistrata pohranjenih u Povijesnom arhivu Karlovca. Zihakov životopis i djelovanje nedjeljivi su dio povijesti glazbene škole i glazbenog života Karlovca i u ovome se radu prvi put objavljuju.

            Početkom 19. stoljeća, u vrijeme djelatnosti Franza Zihaka, vojni identitet Karlovca mijenja se u civilni te je osnivanje glazbene škole simbol početka novog razdoblja u kojemu glazba postaje važan dio građanskog života. Gradski magistrat, ubrzo nakon utemeljenja škole 1804. godine, izabrao je Franza Zihaka za prvog zakonskog učitelja glazbe ugovorom postavljenog u kraljevskom gradu Karlovcu.

            Na temelju izvorne dokumentacije autorica je ovoga rada ustanovila da je Franz Zihak bio obrazovani glazbenik; svirao je orgulje i šest drugih instrumenata, dirigirao i podučavao pjevanje. Gradski magistrat povjerio mu je nabavku instrumenata za potrebe tek utemeljene škole, koju su pohađali siromašni, glazbeno nadareni mladići. Zihak je redovito izvještavao o njihovim dolascima na nastavu i uspjehu. Podaci o Zihaku kao gradskom orguljašu i učitelju mogu se pratiti do 1816. godine kroz platne spiskove gradskih činovnika. Desetak godina kasnije njegovo ime nalazimo na gradskim izvještajima, ali više ne u svojstvu glazbenog učitelja. Zihak je djelovao i kao skladatelj, a rukopise triju njegovih misa pronašla je autorica ovoga rada u franjevačkom samostanu u Koprivnici.

            Temeljito dokumentirajući sveukupnu i razgranatu djelatnost ovog glazbenika, autorica je po prvi put ustvrdila da upravo Franza Zihaka možemo smatrati začetnikom karlovačkog profesionalizma i gradskog glazbenog života.

 

            Sveukupni znanstveni radovi pristupnice, a osobito oni ovdje prikazani, svjedoče o njezinim izrazitim sposobnostima u baratanju arhivskom građom i njihovoj višestrukoj obradi, od transkripcije i transliteracije, do muzikološke analize i interpretacije. Te se sposobnosti u jednakoj mjeri očituju kada je riječ o primarnom glazbenom materijalu, kao i o sekundarnom povijesnom dokumentu, na temelju kojega autorica uspijeva formulirati izvorne kulturnopovijesne sinteze o do sada neobrađivanim temema.

 

 

STRUČNA DJELATNOST I OCJENA

 

1) Ivan Mane Jarnović. Bio-bibliografski pregled, u: Ivan Mane Jarnović

(ur. S. Tuksar), Zagreb.Osor: MIC, 1980, str. 27-57.

 

            U ovom je radu autorica po prvi put prezentirala opširan izbor bibliografskih jedinica s osvrtom na nekoliko zanimljivijih, te tematski katalog Jarnovićevih djela pohranjenih u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda. Tematski katalog načinjen je na temelju ranih notnih izdanja i sadrži: 15 violinskih koncerata, 3 koncertna kvarteta, 6 dua za dvije violine, 6 koncertantna dua za dvije violine, 6 tema s varijacijama za violinu i violončelo i rondo za violinu i čembalo.

 

2) Bibliografsko stanje opusa obitelji Sorkočević, u: Luka i Antun Sorkočević (ur. S. Tuksar) Zagreb-Osor: MIC, 1983, str. 55-80.

 

            Riječ je o tematskom katalogu djela Luke i Antuna Sorkočevića, te Jelene Pucić-Sorkočević, koji obuhvaća skladbe sačuvane u glazbenom arhivu samostana Male braće u Dubrovniku. Katalog što ga je autorica sačinila sadrži 15 skladbi Luke Sorkočevića, 14 skladbi Antuna Sorkočevića i 6 popjevki Jelene Pucić-Sorkočević.

 

3) Glazbeni život Karlovca do početka 19. stoljeća i okviri stvaranja glazbenog školstva; Zamah posljednjeg desetljeća, u: Glazbom kroz povijest Karlovca (ur. Lj. Ščedrov), Karlovac: Glazbena škola Karlovac i Karlovačka županija, 1994, str. 51-61 i 131-147.

            Dva poglavlja o glazbenom životu Karlovca dio su fotomonografije kojoj je njihova autorica ujedno glavna urednica, objavljenoj u povodu 190. obljetnice Glazbene škole. Knjiga u cjelini, pa tako i spomenuta poglavlja, nadilaze, međutim, okvire povijesti jedne glazbenopedagoške ustanove, prerastajući u sliku glazbene kulture čitavog grada i regije kojemu je ovaj središte. Autorica je uspjela poznatu povijesnu građu prezentirati na iznimno privlačan i pregledan način koji osim kao stručni dokument ima i reprezentativno popularizatorsku vrijednost. Posebno valja istaknuti drugo od dva izdvojena poglavlja, u kojemu su detaljnije obrađeni Karlovački puhački orkestar i Karlovački komorni orkestar, te aktivnosti Škole tijekom Domovinskog rata.

 

            Stručni rad pristupnice u cjelini, a posebno ovdje istaknuti radovi, dokazuju njezino sustavno bavljenje glazbenom baštinom sredine u kojoj i sama aktivno sudjeluje, te znalačku reviziju preuzete dokumentacije uz pomoć novijih nalaza i istraživanja. Pri upotpunjavanju  povijesne slike određene sredine pristupnici uvelike pomaže iskustvo kritičkog promatranja i kroničarskog bilježenja što ga je razvila intenzivnom publicističkom djelatnošću. Istodobno bavljenje temama iz starije hrvatske glazbene baštine dokazuje otvorenost njezina stručnog interesa.

 

NASTAVNA DJELATNOST I OCJENA

 

            Kao što je vidljivo iz Životopisa pristupnice, njezina nastavna djelatnost kontinuirano traje tijekom sveukupne profesionalne aktivnosti kao njezina najuočiljivija konstanta i to unutar širokog raspona disciplina od suho teorijskih do muzikologijskih, pa i izvan toga. Širina i sveobuhvatnost njezina dugogodišnjeg pedagoškog iskustva najuočljivije je, međutim, došla do izražaja u njezinim autorskim (koautorskim uz N. Perak Lovričević i R. Amruš-Kiš, odnosno . Marić) radovima na udžbenicima za glazbeni odgoj u općeobrazovnim školama.

 

            1) Glazbeni susreti 1. vrste. Udžbenik glazbene umjetnosti za 1. razred gimnazije.

            Zagreb: Profil, 2000.

            Udžbenik se sastoji od tri dijela u kojima autorice obrađuju glazbene sastavnice, izbor glazbe različitih kultura diljem svijeta, te glazbenu povijest od Grčke do renesanse. Svako glazbeno razdoblje, uz najvažnija društvena zbivanja, sadrži i kratak pregled ostalih umjetnosti. Svaki udžbenik prate 3 kompaktna diska sa snimljenim djelima (ili ulomcima) koja ilustriraju svako poglavlje.

           

            2) Glazbeni susreti 2. vrste. Udžbenik glazbene umjetnosti za 2. razred gimnazije.

            Zagreb: Profil, 1998.

            Prateći nastavni program udžbenik obrađuje razdoblje baroka, pretklasike i bečke klasike. Uz svako glazbeni-stilsko razdoblje prate se najznačajnija postignuća u ostalim umjetnostima te društveni i politički odnosi.

 

            3) Glazbeni susreti 3. vrste. Udžbenik glazbene umjetnosti za 3. razred gimnazije.

            Zagreb; Profil 1998.

            Slijedeći osnovnu koncepciju sadržaja i pristupa prethodnog udžbenika, ovaj donosi glazbena zbivanja tijekom 19. stoljeća u Europi i Hrvatskoj.

 

            4) Glazbeni susreti 4. vrste. Udžbenik glazbene umjetnosti za 4. razred gimnazije.

            Zagreb: Profil, 1999.

            Možda najzahtjevniji zbog nedovoljne distance i bogatstva događaja, program 4. razreda obuhvaća glazbu prve i druge polovine 20. stoljeća, te jazz i rock. Osobito su zanimljivi opširni uvodi u prvi i drugi dio stoljeća koji će učenicima približiti suvremena postignuća na različitim područjima. Način na koji je razvrstana glazbena građa originalan je prilog mogućem pregledu glazbe 20. stoljeća.

 

            5) Glazbena osmica. Udžbenik glazbene kulture za 8. razred osnovne škole.

            Zagreb: Profil International, 2003.

            Koncepcija udžbenika istodobno daje završnost osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju te je uvod u glazbeno obrazovanje budućih gimnazijalaca. Osim pjesama kojima se ujedno ponavljaju glazbene sastavnice, udžbenik sadrži pregled glazbeno-stilskih razdoblja te obrađuje scenske i koncertne vokalno-instrumentalne vrste.

 

            Sveukupna nastavna djelatnost pristupnice iskazuje visok stupanj kreativnosti i izrazito inovativan. U želji da potakne nove i suvremenije načine usvajanja stručnog znanja i polazeći od temeljnih i svojedobno revolucionarnih pedagoških postavki Elly Bašić prema kojima muzikalitet nije samo pitanje dara, nego i vještina koju je pravilnim njegovanjem moguće i neophodno učiniti sastavnim dijelom opće kulture svakog čovjeka, pristupnica je u nizu objavljenih udžbenika izradila izvorni pedagoški model koji osim na poticanju individualnog senzibiliteta učenika počiva i na sagledavanju glazbene umjetnosti kao nedjeljive sastavnice općeg razvoja kulturnih i društvenih vrijednosti. Time je dala izniman doprinos statusu i ugledu glazbenog obrazovanja – unutar našeg općeobrazovnog sustava već godinama neopravdano zapostavljene nastavne discipline – i, valja se nadati, ujedno značajan doprinos za njegovu revalorizaciju.

 

 

ZAKLJUČNA OCJENA I PRIJEDLOG

 

            Na temelju uvida u sveukupnu priloženu dokumentaciju i analize cjelovite djelatnosti i postignutih rezultata rada pristupnice Ljiljane Ščedrov,

 

ZAKLJUČUJEMO SLJEDEĆE

 

            Pristupnica Ljiljana Ščedrov zadovoljava sve uvjete Zakona o visokim učilištima, čl. 80, st. 2. i Odluke Rektorskog zbora o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja (N, br. 94. 8 studenoga 1996, str. 4098):

            1. ima odgovarajuću stručnu spremu.

2. Ima objavljena 2 (dva) znanstvena i 8 (osam) stručnih radova, dakle ukupno 10 (deset) (po Odluci Rektorskog zbora morala bi imati najmanje pet objavljenih stručnih radova).

3. Ima bogatu nastavničku djelatnost, što dokazuju 3 (tri) godine njezina nastavnog rada na Glazbenoj školi funkcionalne muzičke pedagogije i 22 (dvadesetdvije) godine nastavnog rada na Glazbenoj školi u Karlovcu (ukupno 25 godina nastavničkog staža – po Odluci Rektorskog zbora morala bi imati najmanje 5), kao i priznato zvanje profesora savjetnika.

 

            Povjerenstvo osobito ističe raznolikost predmeta što ih je pristupnica predavala, te veliko iskustvo u oblasti pedagoške metodologije posvjedočeno autorskim radom na nizu temeljnih udžbenika glazbene umjetnosti.

 

Zato

PREDLAŽEMO

Da se pristupnica Ljiljana Ščedrov izabere u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti, za predmet Povijest glazbe.

 

                                                                                   

Dr. sc. Eva Sedak

Red, prof. Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

 

Dr. sc. Nikša Gligo

Red. prof. Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

 

Dr. sc. Vitomir Belaj

Red. prof. Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

           

 

 

 

 

 

 

 


Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za filozofiju

 

Imenovani na sjednici Fakultetskog vijeća od  8. prosinca 2003. godine za članove Stručnog povjerenstva, koje će dati mišljenje ispunjava li pristupnik uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, predmet filozofija odgoja, na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, podnosimo Vijeću slijedeći

 

 

IZVJEŠTAJ

 

a)      Podaci o natječaju

 

Učiteljska akademiji Sveučilišta u Zagrebu raspisala je 22 listopada 2oo3. natječaj za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet filozofija odgoja,

Natječaj je objavljen 5. studenoga 2003. godine u Narodnim novinama broj 176, a 20. studenoga 2003. godine Učiteljska akademija uputila je Filozofskom fakultetu u Zagrebu molbu za davanje mišljenja ispunjava li jedini pristupnik, dr.sc. Milan Polić, uvjete za izbor u jedno od znanstveno-nastavnih zvanja.

 

b)      Podaci o pristupniku

 

Milan Polić rođen je u Zagrebu 11.01.1946. godine, gdje je završio osnovnu i srednju Tehničku školu (elektronika).

Od 1968. - 1973. bio je zaposlen u Radio-industriji Zagreb.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1973. filozofiju i sociologiju, a na istom je fakultetu i doktorirao iz područja filozofije 1989. godine s temom “Emancipacijski odgoj na tragu Marxa – etički ili erotički”.

Od 1974. radio je kao srednjoškolski nastavnik, a od 1988. i kao honorarni suradnik na Filozofskom fakultetu - Pedagogijske znanosti, gdje je 1992. zaposlen kao docent pri katedri za filozofiju odgoja. Na istom  fakultetu bio je u jednom mandatu prodekan za nastavu. Sada je izvanredni profesor filozofije odgoja na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu i honorarni suradnik Visoke učiteljske škole u Puli.

Kao potpredsjednik Hrvatskog filozofskog društva 1990. pokrenuo je još uvijek jedini hrvatski časopis za filozofiju odgoja Metodički ogledi čiji je bio prvi glavni i odgovorni urednik (od 1990. do 1994., te ponovo od 2001. na dalje).

Predsjednik Hrvatskog filozofskog društva bio je 2002. i 2003.

Član je uredništva časopisa Filozofska istraživanja od 1984. godine.

Desetak godina bio je član uredništva znanstvenog časopisa Žena, sve do gašenja časopisa.

Sudjelovao je u više znanstvenih i stručnih projekta. Održao je više desetaka pozvanih predavanja na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, te desetak puta bio predsjednik ili član organizacijskog ili programskog odbora znanstvenog ili stručnog skupa.

Objavio je šest knjiga, pripremio za objavljivanje i napisao predgovor za knjigu Filozofija odgoja Pavla Vuk-Pavlovića (utemeljitelja hrvatske filozofije odgoja), te objavio više od sto znanstvenih i stručnih članaka, recenzija i prikaza..          

 

c)       Znanstvena djelatnost pristupnika

 

Dr. sc. Milan Polić objavio je šest knjiga i trideset i pet znanstvenih radova. Od toga poslije izbora za izvanrednog profesora: dvije knjige, sedam znanstvenih radova objavljenih u časopisima citiranim u sekundarnim publikcijama, te sedam radova objavljenih  u zborniku radova s domaćeg znanstvenog skupa ili u domaćim časopisima. Održao je šest pozvanih predavanja na međunarodnim znanstvenim skupovima i sedam pozvanih predavanja na domaćim znanstvenim skupovima.

Održao je jedno pozivno predavanje na međunarodnom stručnom skupu i sedam pozvanih predavanja na domaćim stručnim skupovima.

 

Znanstvenu rad dr.sc. Milana Polića dosljedno je fokusiran na problematiku filozofije odgoja.

 

Prva knjiga koju ovdje prikazujemo Život i djelo Pavla Vuk-Pavlovića, (Hrvtsko filozofsko društvo, Zagreb, 2001., 211 stranica) sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu prikazan je život i stvaralaštvo Pavla Vuk-Pavlovića. Polić je dao niz novih, do sada javnosti nepoznatih i zanimljivih detalja o društvenoj i porodičnoj sredini u kojoj je odrastao Pavao Wolf (Pavao Vuk-Pavlović). Tekstom i slikom prikazani su svi važniji momenti iz života porodica Granitz i Wolf, a opis Vuk-Pavlovićeva odrastanja i sazrijevanja obogaćen je mnogim do sada neobjavljenim fotografijama iz različitih razdoblja njegova života, te faksimilima važnijih dokumenata i svjedočanstvima Vuk-Pavlovićevih učenika i studenata.

Polić je dao do sada najpotpunije bibliografije Vuk-Pavlovićevih radova kao i radova o njemu, pregled njegove nastavne djelatnosti, pregled izlaganja na znanstvenim skupovima, pregled članstva u znanstvenim i stručnim ustanovama.

U drugom dijelu knjige kritički se u sedam poglavlja razmatraju određeni momenti Vuk-Pavlovićeva djela, s naglaskom na njegovom originalnom doprinosu filozofiji. Umjesto prepričavanja Vuk-Pavlovićeva djela Polić se odlučio za egzemplarno problemski pristup tragajući za onim dijelovima Vuk-Pavlovićeva opusa koji su mu se činili filozofski živi i suvremeni. Na taj način uspio je zanimljivo, znalački, originalno i provokativno smjestiti Vuk-Pavlovićevu filozofiju u suvremeni postmodernistički kontekst, pokazujući da je Vuk-Pavlović u mnogo čemu bio ispred svog vremena pa i nekih svjetski poznatih filozofa.

Knjiga je pobudila znatno zanimanje već prilikom predstavljanja uz znanstveni skup Pavao Vuk-Pavlović – život i djelo, HAZU i Institut za filozofiju, (2001.).

 

Druga knjiga “Filozofija odgoja”,  (2002), CD interaktivni multimedijski priručnik u HTM formatu, Zagreb: Radionica Polić k.d. i Visoka učiteljska škola u Puli, oko 500 računalnih zaslona (cca 500 aut. kartica).

Priručnik je opremljen bogato, originalno je i funkcionalno strukturiran tako da se podaci pronalaze brzo i lako. Glavni dio čini 30 nastavnih cjelina koje prate program kolegija Filozofija odgoja za visoke učiteljske škole. Svaka se cjelina sastoji od tri dijela: izlaganja, radionice i materijala. Svako se izlaganje sastoji od tri stupca: u lijevom je stupcu autorski tekst o određenoj  temi, u srednjem su stupcu izvorni navodi filozofa koji se odnose na temu (uz navod je i slika autora kada se pojavljuje prvi put), dok je desni stupac metodički, s tematskim ilustracijama, pitanjima za usmjereno čitanje, zadacima te prigodnom poslovicom ili izrekom. U dnu metodičkog stupca je izbornik za brzo prelistavanje CD priručnika. Poveznice (linkovi) u tekstu omogućavaju jednostavno i brzo pronalaženje riječi u rječniku, bibliografskih podataka ili drugih sadržaja važnih za trenutno proučavanu temu. Svaka se radionica sastoji od dva stupca. U lijevom su tekstualni, slikovni ili glazbeni sadržaji, a desni je stupac metodički. Svaki se materijal sastoji također od dva stupca: u lijevom su dodatni sadržaji koji upotpunjuju izlaganje, radionicu ili služe za daljnje samostalno promišljanje teme, a u desnom su stupcu informatički alati za samostalno prikupljanje podataka.

Elektronički priručnik »Filozofija odgoja« koncipiran je i izveden inventivno, interesantno, privlačno i praktično. Znanstveno je utemeljen, a metodički izvanredno dobro raščlanjen, pa može izvrsno poslužiti ne samo studentima, nego i svima onima koji su zaokupljeni problemima odgoja. Nastavnicima filozofije pak priručnik nudi vrijedna metodička rješenja i brojne poticaje.

Polić je znalački birao teme i probirao sadržaje. Uz svaku temu prizvao je širok raspon izvora, citata, izvornih tekstova s preciznim bibliografskim podacima o navedenim izvorima. Posebno ističemo autorovo komentiranje i kritičko promišljanje citata koje navodi da bi sam ponudio novo uvjerljivije gledište. On promišlja i formulira mnoge sadržajno nove teze, a posebno izdvaja one stavove za koje smatra da ih je potrebno problematizirati. Polićevo problematiziranje uvijek je radikalno kritički  utemeljeno, ali i odmjereno s nijansiranom i dobrom prosudbom kako prinosa, tako i neprihvatljivih stavova pojedinih autora.

 

 

Znanstveni članci objavljeni nakon natječaja za izbor u zvanje izvanrednog profesora:

 

“Uz rane raspre hrvatskih filozofa o mjestu i zadatcima pedagogije”, FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA, Zagreb, god. 19, sv. 3, br. 74/1999, str. 609-621.

U promišljanju mogućnosti i opravdanosti znanosti o odgoju Polić smatra korisnim analizirati filozofske rasprave koje su se o tome vodile u Hrvatskoj prije više od šezdeset godina. Njihovo naknadno čitanje otkriva neka suvremena rješenja i aktualizira neka bitna pitanja odnosa odgoja i znanosti o njemu. Posebno s obzirom na razliku odgoja i manipulacije, te kauzalnost odgojnog zbivanja. S iskustvom proteklih desetljeća, pokazuju se ne samo ideološke zablude tadašnjih autora, nego i mogućnosti produktivnijeg pristupa rješenju toga odnosa.

Pokazuje se naime da je znanost o odgoju, usprkos utemeljenosti odgoja u slobodi, ne samo moguća, nego upravo zato i za uspješan odgoj potrebna. No, bez onih ideoloških natruha kojima je pedagogija bila, pogrešnim određenjem predmeta i zadataka, pola stoljeća opterećena. Nakon što ju se oslobodi neznanstvenih pretenzija odnos znanosti o odgoju i filozofije dovodi se u istu ravninu kao i odnos filozofije i bilo koje druge znanosti.

 

“Spoznajne osobitosti suvremene nastave”, METODIKA, Zagreb, god. 1, sv. 1, br. 1/2000, str. 27-39

Nasuprot tradicionalnom odgoju koji je utemeljen na rascjepu vrijednosti i znanja, što pogoduje autoritativnom metodičkom pristupu i što se opet takvim pristupom podržava, suvremeni odgoj oslanja se na metode koje potiču i podupiru razvitak osobnosti.

Osnovno je pri tome da se metodički postigne spoznajno-vrijednosno jedinstvo poduke kao i spoznajno-vrijednosna transparentnost odgojne poruke. Umjesto da zahtijeva prihvaćanje gotovih znanja i vrijednosti, suvremena nastava osposobljava za samostalno istraživanje i kritičko promišljanje kako spoznajnog tako i vrijednosnog aspekta poruka, a s konačnim ciljem osposobljavanja učenika za stvaralaštvo. Za to su dakako potrebne nastavne metode bitno različite od tradicionalnih.

 

“Kaos u sustavu”, FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA, Zagreb, god. 20, sv. 2-3, br. 77-78/2000, str. 267-276.

Misao, da u oblikovanju prirodnog reda upravo nered ima bitno mjesto, u povijesti je filozofije već odavno prisutna. Dapače već u predfilozofsko doba antički mitovi tvrde da je kozmos  proizišao iz kaosa.

Epikur (341-270) je međutim, u već zamišljeni determinizam prirode, uveo kaos  kao temeljnu teorijsku pretpostavku bez koje je nemoguće zamisliti i objasniti ne samo neprestane promjene stvarnosti, nego i samo njezino postojanje. Govoreći pak jezikom suvremene znanosti postavio je - možda još primitivnu, ali ipak već - teoriju “determinističkog kaosa”.

Za razliku od pozitivne znanosti, filozofija nikada i nije potpuno napustila misao o prožimanju reda i nereda, zakona i slučaja, kozmosa i kaosa. Uostalom, neki od temeljnih filozofskih pojmova, za koje u pozitivnoznanstvenom mišljenju nema i ne može biti mjesta, su pojmovi slobode i stvaralaštva koji uglavnom već po definiciji uključuju zakonitost i red, ali i “deklinaciju” ili divergenciju od postojećeg reda, pa i potpuni prekid s njime, da bi se uspostavio neki novi red.

Suvremena teorija kaosa  upućuje na odmak od znanstvenog redukcionizma k holističkom i time više filozofskom pristupu. Što znači da znanost pokazuje potrebu vraćanja svojem iskonu.

 

“Vrijeme i kaos”, FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA, Zagreb, god. 21, sv. 1, br. 80/2001, str. 69-78.

“Time and Chaos”, SYNTHESIS PHILOSOPHICA, Zagreb, vol. 16, fasc. 1, no 31/2001, pp. 85-96.

 

Vrijeme je uvijek vrijeme promjena i jedino s promjenama vrijeme jest. Polić pokazuje da matematičko-fizikalna apstrakcija vremena koja počiva na pretpostavci sveopće determiniranosti promjena ne može dospjeti dalje od predodžbe kontinuiranog, zapravo linearnog vremena u kojem se prošlo i buduće razlikuju samo po mjestu u vremenskom kontinuitetu nužnosti. Što znači da je "buduće" već implicitno prisutno u "prošlom", kao što je i "prošlo" implicitno prisutno u "budućem". Stoga je linearno vrijeme teorijski reverzibilno kao i gibanje u kontinuiranom prostoru. Iskustvo međutim to ne potvrđuje.

Suprotno tome povijesno je vrijeme u svojoj biti nelinearno. Događaj nije nešto nužno i očekivano, već naprotiv nešto bitno novo i neočekivano, nešto začuđujuće. Nešto što nije proizišlo iz kontinuiteta nužnosti, nego upravo kao prekid u tom kontinuitetu,. Stoga povijesno vrijeme nije reverzibilno.

Shvati li se ulogu kaosa u oblikovanju kozmosa ozbiljno, a ne tek kao privid nereda iza kojeg se skriva još nevidljivi red, fizikalno i povijesno razumijevanje vremena moguće je zadovoljavajuće približiti. Dozvoli li se naime da u kontinuitetu nužnosti postoje divergentne točke u kojima novi red započinje bezuzročno, dakle upravo kaotično, postaje jasno zašto ni fizikalno vrijeme ne može biti reverzibilno. Jer, ne samo da u divergentnim točkama ne bi bilo moguće unatrag slijediti tijek promjena, nego bi se i u prijašnjem kontinuitetu nužnosti u obratnom smjeru otvarale nove divergentne točke povećavajući kaotičnost zbivanja.

 

“Vuk-Pavlovićeva filozofija odgoja”, FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA, Zagreb, god. 22, sv. 4, br. 87/2002, str. 709-716.

“Vuk-Pavlovićeva filozofija odgoja”, zbornik radova PAVAO VUK-PAVLOVIĆ ŽIVOT I DJELO, Zagreb, 2003., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Institut za filozofiju, str. 178-188

 

Iako je nastajala dvadesetih godina 20. stoljeća Vuk-Pavlovićeva filozofija odgoja ima sva obilježja jednog suvremenog teorijskog pristupa. Okrenut budućnosti i stvaralaštvu u kojem je ono buduće već prisutno i po kojem je budućnost jedino moguća, ali i s izvanrednim osjećajem za prošlost na koju se stvaralaštvo jednim dijelom opire, Vuk-Pavlović izvrsno zapaža da je upravo odgoj mjesto bitnog povijesnog dodira prošlosti i budućnosti. I da je on ona presudna spona među njima koja ih uvijek iznova povezujući omogućuje.

Odgoj je ona osnovna i najšira djelatnost kojom se novi naraštaji uvijek iznova ukorjenjuju u prošlosti, a stari dosežu do budućnosti. Odgojem se ljudi par excellence potvrđuju kao ljudi i stoga odgoj nije i ne treba biti sredstvo ičemu, već je svrha samome sebi. Jer biti čovjek znači upravo biti odgojen.

Iz toga proizlaze i bitne odlike odgoja. On je slobodan i slobodonosan. Njime se njeguje odgajanikova osobnost i potiče ga se na razvitak do ličnosti, koja kao takva sama postaje odgojnim uzorom. To znači da je odgoj suodnos koji se može graditi samo na uzajamnosti potreba odgajatelja i odgajanika, njihovom prepoznavanju, uvažavanju i zadovoljavanju. Na međusobnoj duševnoj pobudi koja obostrano potiče rast ljudskih moći, pa je utoliko ljubav najbolja podloga odgoja. Stoga svaki pokušaj ideološkog ujarmljivanja odgoja nužno vodi k njegovom rastakanju.

 

“O virtualnom i stvarnom na primjeru tzv 'virtualne stvarnosti'”, FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA, Zagreb, god. 23, sv. 1, br. 88/2003, str. 85-92.

“O virtualnom i stvarnom na primjeru tzv. 'virtualne stvarnosti'”, zbornik radova FILOZOFIJA I TEHNIKA, Zagreb, 2003., Hrvatsko filozofsko društvo, str. 255 -264

O tzv. »virtualnoj stvarnosti« često se govori kao o »prividnoj stvarnosti« ili o prividu stvarnosti. No, tzv. »virtualna stvarnost« ili bolje rečeno računalno proizvedena i podržavana stvarnost nije ništa manje stvarna, niti je više virtualna od ostalih dijelova stvarnosti. Njezina je doduše posebnost u računalnoj upravljivosti - pa bi joj stoga više odgovarao naziv kiber-stvarnost (cyber-reality), što je uostalom u skladu i s nazivom ostalih za računalnu komunikaciju vezanih pojava - ali ni ostali dijelovi stvarnosti nisu bez svojih posebnosti i zakonitosti koje vladaju samo u njima, a da zbog toga ne bivaju izjednačavani s prividom.

Kiber-stvarnost je zapravo samo još jedan dokaz da je ukupna stvarnost, i kao zbilja i kao privid, dio čovjekova svijeta i njegovo djelo.

 

“Suvremenost Vuk-Pavlovićeva poimanja budućnosti”, zbornik radova, OTVORENA PITANJA POVIJESTI HRVATSKE FILOZOFIJE, Institut za filozofiju, Zagreb 2000, str. 397-406

Svoje poimanje vremena, koje ako je bitno vrijeme izvire iz “budućnosti”, Pavao Vuk-Pavlović izgradio je dvadesetih godina 20. stoljeća. Iako ih on sam tako ne imenuje, ali za to daje dovoljnu osnovu, Vuk-Pavlović razlikuje prirodno i povijesno vrijeme. Prirodno je vrijeme linearno. Ono se očituje tek kao puki neprekinuti slijed jednakovrijednih nebitnih promjena prema nekom “prije” i “poslije”. U prirodnom vremenu nema ni “prošlosti” ni “budućnosti”, jer je ono lišeno vrijednosti i svrhe.

“Prošlost” i pogotovo “budućnost” u biti su povijesnog vremena. No upravo zato što izvire iz “budućnosti” povijesno je vrijeme nelinearno, nejednako zgusnuto i ne uvijek na istom pravcu. Povijesno se vrijeme očituje kao ostvarenje vrijednosti s kojima je “budućnost” naslućena. Dakle kao povijesno događanje ili kao događanje povijesnog, a ne kao puko bivanje više-manje istog.

Ostvarenje pak novih vrijednosti nije moguće bez stvaralaštva nošenog vjerom i nadom u ostvarenje vrijednosti kojima je to stvaralaštvo pokrenuto. To znači da je budućnost prisutna u ljudima kao sloboda, ili da ljudi samo kao slobodni još imaju budućnosti.

Vuk-Pavlovićevo poimanje “budućnosti” kao izvora povijesnog vremena ne samo da je bilo na filozofskoj razini nekih njegovih svjetski poznatih suvremenika, nego je svakim danom, s novim odmacima od znanstvenog redukcionizma, sve aktualnije.

.

 

Ono što smo utvrdili za navedene radove vrijedi u potpunosti i za ostale znansvene radove, koje pristupnik navodi u svom popisu u prilogu (Znanstvena djelatnost). Dr. sc. Milan Polić je ne samo vrstan znalac nego i originalan mislilac, koji istražuje i argumentirano promišlja širok raspon filozofskih pitanja. U području pak filozofije odgoja razvija se i potvrđuje kao vodeći mislilac u nas.

 

Na kraju, ocjenjujući  sveukupnu znansvenu djelatnost (objavljene knjige i članke, sudjelovanje u znansvenim projektima, brojna pozvana predavanja, sudjelovanje na međunarodnim i domaćim znansvenim skupovima, njihovo organiziranje, predsjedanje Hrvatskom filozofskom društvu, urednički rad u časopisu, itd.), valja utvrditi da dr. sc. Milan Polić ispunjava i obilno premašuje sve propisane uvjete za napredovanje u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora.

 

 

 

d)  Nastavna djelatnost

 

Dr. sc. Milan Polić izabran je 1999. godine u zvanje izvanrednog profesora za predmet Filozofija odgoja.

Polić je iskusan, izvrsan i savjestan nastavnik. Dok je radio u srednjoj školi, bio je više godina mentor sudentima u kolegiju Metodika nastave filozofije.

Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu bio je prodekan za nastavu. Sa studentima surađuje veoma dobro i uspješno uvodi elektroničke oblike komuniciranja.

Autor je udžbenika u području filozofije odgoja, te autor nastavnog programa za kolegij Filozofija odgoja za učiteljske akademije. Suautor je jednog od važećihprograma za nastavu filozofije u gimnazijama. Kao urednik časopisa Metodički ogledi i autor članaka unapređuje metodiku nastave filozofije.

Sveukupna nastavna djelatnost pristupnika kvalificira ga za izbor u zvanje redovitog profesora.

 

d)      Stručna djelatnost pristupnika

 

Doprinos dr. sc. Milana Polića isto je tako velik i vrijedan i na planu stručne djelatnosti. Brojni stručni radovi sudjelovanje u radu međunarodnih i domaćih stručnih skupova, organiziranje tih skupova, urednički i autorski rad u časopisima kvalificiraju ga za izbor u zvanje redovitog profesora.

 

 

f) Zaključak i prijedlog

 

Uvidom u kvalitete knjiga i brojnih znanstvenih radova, referata na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, urednički rad u časopisu Metodički ogledi i drugim časopisima, izrade nastavnih programa, izrazito nastavničko iskustvo, inovacije u nastavi, utvrđujemo da pristupnik ispunjava i obilno premašuje sve propisane uvjete za izbor u zvanje redovitog profesora.

 

Predlažemo, zato, da se dr. sc. Milan Polić izabere u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Filozofija odgoja na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu.

 

U Zagrebu, 21. prosinca 2003                         

Članovi stučnog povjerenstva:

 

 

Red. prof. dr. sc. Boris Kalin

 

 

Red. prof. dr. sc. Lino Veljak

 

 

Red. prof. dr. sc. Nadežda Čačinović

 


dr. sc. Žarko Puhovski, red. prof.

dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

dr. sc. Snježana Prijić-Samardžija, izv. prof.

                       

Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednoga ili redovnog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za kolegije Etika i Filozofija politike, na Filozofskomu fakultetu u Rijeci, imenovano na sjednici Fakultetskoga vijeća 15. rujna 2003., daje slijedeće

                       

MIŠLJENJE

 

Na natječaj objavljen u “Novome listu” 22. svibnja 2003. javio se je samo jedan kandidat, dr. sc. Elvio Baccarini, koji je svojoj prijavi priložio potrebne dokumente. Na osnovi prijave, životopisa, izvještaja o vlastitome znanstvenom, nastavnom i stručnom djelovanju, te priloženih radova, predlažemo Matičnome povjerenstvu izbor dr. sc. Elvia Baccarinija u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora.

            Elvio Baccarini rođen je u Rijeci 3. rujna 1961. Srednju školu završio je u Rijeci (Centar za obrazovanje na talijanskome jeziku, današnja Srednja talijanska škola). Filozofiju je diplomirao na Filozofskomu fakultetu Univerziteta u Trstu 1986. (s najvećim mogućim brojem bodova, pohvalom, te preporukom za objavljivanje diplomskoga rada). Magistrirao je 1992. na Filozofskomu fakultetu u Zagrebu, a doktorat je obranio na Univerzitetu u Urbinu (Italija).

            Nastavno je djelovanje započeo u Srednjoj talijanskoj školi u Rijeci, nastavivši kao mladi istraživač (i nastavnik predmeta Suvremena filozofija) na Filozofskomu fakultetu u Zadru, te kao vanjski suradnik u nastavi iz predmeta Teorija prava i države na Pravnomu fakultetu Sveučilišta u Rijeci i u nastavi u okviru seminara iz filantropije na Pedagoškomu (danas Filozofskom) fakultetu Sveučilišta na Rijeci.

Od osnivanja Odsjeka za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci (akademijska godina 1998./99.) Baccarini sudjeluje u izvođenju nastave, najprije kao vanjski suradnik, a od 2000. kao zaposlenik fakulteta. Svake akademijske godine predavao je predmet Etika, a u posljednje dvije godine i predmet Filozofija politike.

21. prosinca 1999. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofije. Nakon ovoga izbora sudjelovao je u istraživačkome projektu Racionalnost koji podržava Ministarstvo znanosti i tehnologije, a vodi i hrvatsko-slovenski znanstveni projekt Praktična etika – normativnost i racionalnost. Jedan je od osnivača i izvršni urednik časopisa “Croatian Journal of Philosophy”, te član savjeta časopisa “Prolegomena”.

                        Od izbora u zvanje docenta kandidat je objavio jednu knjigu, pet članaka u časopisima koji se referiraju u međunarodnim publikacijama, te tri izvorna znanstvena rada u međunarodnim publikacijama radova s međunarodnih znanstvenih skupova.

                        Bioethica. Analisi filosofiche liberali (Trauben, Torino 2002.) najznačajniji je kandidatov rad u promatranome razdoblju. Riječ je o knjizi koja (društveno i uže stručno) izrazito aktualnome problemu bioetike pristupa iz perspektive javne normativnosti. Na taj se način bioetička rasprava interpretira kao sastavnica rasprava koje se bave teorijom pravednosti, pod jasnim utjecajem Rawlsove pozicije. Prvo poglavlje knjige bavi se određenjem osobe (uzimljući u obzir čitav raspon između empirijskoga i metafizičkog pristupa), polazeći od biologijskoga aspekta (s obzirom na znanstvene podatke), te dospijevajući, u drugome poglavlju koje propituje etičku debatu, do normativnoga (s obzirom na relevantne normativne teorije). Treće poglavlje razmatra problem pobačaja, posebice s obzirom na pitanje o mogućoj osobnosti embrija. Četvrto se bavi liječnički potpomognutim začećem, peto genetikom (naročito s obzirom na brojne mogućnosti manipuliranja na tom području), šesto definicijom smrti, sedmo eutanazijom i liječnički potpomognutim samoubojstvom, a osmo presađivanjem organa. Čitav rad  demonstrira veoma dobro informiranu raspravu o ključnim znanstvenim i moralno-filozofijskim stajalištima i pokazuje konzekventnu koncentriranost na filozofijsku argumentaciju u prilog liberalne opcije, s time da su i konstrukcijski problemi ove opcije također kritički promotreni, a u obzir su uzeta i relevantna svjetonazorski suprotstavljena stajališta (npr. katoličko-teologijsko, i sl.). Radi se, riječju, o najboljoj knjizi iz ovoga područja koju je napisao neki hrvatski znanstvenik (što beziznimno potvrđuju i recenzije u domaćim i inozemnim časopisima).

                        Uz ovu knjigu kandidat je objavio i članak «Etika i kazneno pravo» koji na strog način razmatra moduse i legitimiranost realizacije moralnih načela kroz kazneno zakonodavstvo, te kazneno-pravne intervencije u moralno područje (posebice na primjeru paradigmatičke Hartove kritike tzv. Wolfendenova izvještaja). Rasprava je aktualizirana (slijedom komunitaristički inspiriranih rasprava) pitanjem o ulozi kulturnih zajednica u stvaranju načela koja je opravdano provoditi zakonskim putem.

                        U članku «On Speciesism» Baccarini raspravlja o moralnome statusu ljudskoga bića u odnosu na druga živa bića, tj. o argumentima za privilegirani status ljudskih bića. Okosnica je rasprave dana poznatim stajalištima Petera Singera koja, u specifičnoj interpretaciji, kandidat podržava polazeći od toga da se moralni status bića ne može jamčiti naprosto na osnovi pripadnosti skupini (pa ni ljudskome rodu), već isključivo na osnovi individualnih zasluga.

                        U radu «Rawls and the Question of Physician-Assisted Suicide» raspravlja se o eutanaziji i lječnički potpomognutome samoubojstvu. Teorijski je kontekst preuzet iz Rawlsove interpretacije Kantove moralne filozofije, te sukobljena shvaćanja kod J. D. Vellemana. Riječ je o mogućnosti primjene druge formule kategoričkoga imperativa, pri čemu kandidat, u osnovi, podržava Rawlsovu intepretaciju.

                        Rasprava «A Liberal Argument on the Topic of Genetic Engineering» iskušava mogućnosti primjene liberalne teorije pravednosti, kako ju formulira Bruce Ackerman, na rasprave o moralnoj opravdivosti genetičkoga inženjeringa. Polazeći od Ackermanove metodologije vođenja moralnih rasprava korištenjem pravila neutralnosti i racionalnosti nastoji se oko preciziranja kriterija moguće moralne prihvatljivosti usavršavanja genetskih osobina pojedinaca. Autor pritom dospijeva do zaključka da je ovaj tip intervencija legitiman ako odstranjuje nedostatke individue ne stvarajući nove, te ako usavršava stanovite njezine sposobnosti ne eliminirajući ostale.

                        Rasprava «Kantovo nasljeđe i pitanje eutanazije» razmatra neke suvremene interpretacije Kantove filozofije (posebice prijedloge Christine Korsgaard  i Thomasa Hilla). Riječ je ponajprije o pokušaju preciziranja kategoričkoga imperativa s obzirom na Kantovo promišljanje samoubojstva. Pritom se dospijeva do stajališta prema kojemu se na osnovi pažljiva tumačenja Kantove filozofije ne mogu naći dostatni argumenti za osudu samoubojstva, pa ni liječnički potpomognuta samoubojstva ili pak eutanazije.

                        «Truth and Warrant in Ethics» je rad koji se bavi primjenom koherentističke metode u moralnoj spoznajoj teoriji. Kandidat nastoji oko unapređenja koherentističke metode kritizirane zbog statičnosti, polazeći od prijedloga Michaela DePaula koji ovu metodu teži nadopuniti usavršavanjem moralnoga senzibiliteta moralnog spoznavatelja.

                        «New Values for New Societies» predstavlja raščlambu mogućnosti primjene Rawlsove teorije pravednosti u državama koje nemaju čvrstu demokratsku tradiciju. Ova se teorija uzima u obzir kao model suživota skupina različitih kulturnih identiteta na novo nastalome političkom prostoru. Prednost Rawlsova stajališta pokazuje se posebice u odnosu na institucijski make-up u postkomunističkome kontekstu.

                        «Utilitarizam, liberalizam i bioetika» propituje privilegiranu poziciju utilitarizma u suvremenim bioetičkim raspravama. Prihvaćajući kritiku utilitarističke paradigme – posebice u redakciji Anne MacLeane – u pitanje se postavlja doseg ove kritike s obzirom na liberalnu poziciju.

                        Elvio Baccarini je u izvještajnome razdoblju bio jedan od organizatora međunarodnoga simpozija Odsjeka za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci (2000. i 2002. godine), međunarodnoga simpozija «Human Mind: Description and Normativity», održanoga lipnja 2001. u Rijeci, te zajedničkoga simpozija riječkih i padovanskih filozofa, «Philosophy between Padova nad Rijeka».

                        Uz redovnu nastavu, kandidat je i koordinator uvođenja bioetike u nastavu na riječkome sveučilištu (riječ je o suradnji filozofskoga, medicinskoga i teološkoga fakulteta). Uz to je bio i mentorom dvama kandidatima za doktorat, a mentorski radi i s petoro diplomanata filozofije. Nositelj je predmeta Filozofija kniževnosti na postdiplomskome studiju «Književnost i društveno-humanistički kontekst» na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

                        Na poziv inozemnih univerziteta održao je predavanja u Vercelli (prosinac 1999.), Mariboru (siječanj 2000.), Padovi (veljača 2003.) i Ljubljani (veljača 2003.)

                        Kandidat doc. dr. Sc. Elvio Baccarini ispunjava uvjete određene člankom 42 Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i člankom 74 Zakona o visokim učulištima, te minimalne uvjete Rektorskoga zbora visokih učilišta, jer je:

·           prije izbora u zvanje docenta objavio 3 knjige i 9 izvornih znanstvenih radova;

·           poslije posljednjega izbora još jednu knjigu i osam izvornih znanstvenih radova;

·           održavao ne samo nastavu na predmetima za koje je izabran, nego i na postdiplomskome studiju, te na stranim univerzitetima;

·           uvodio nove sveučilišne kolegije;

·           bio aktivan i uspješan organizator znanstvenih skupova;

·           sudjelovao referatima na desetak međunarodnih znanstvenih skupova;

·           vodio (i vodi) dva znanstvena projekta (jedan je međunarodne naravi).

Iz svega navedenoga slijedi da doc. dr. sc. Elvio Baccarini ispunjava sve uvjete za izbor u više znanstveno-nastavno zvanje. Riječ je, razvidno, je o izrazito aktivnome znanstveniku i nastavniku koji neprestance širi svoje područje interesa, koji je već stekao ugled i jednoga od vodećih stručnjaka na području praktičke filozofije u Hrvatskoj, ali i sudionika međunarodno relevantnih filozofijskih rasprava. Istovremeno, na matičnome fakultetu i sveučilištu kandidat je neprestance nastavno i znanstveno nazočan u razvoju mlade znanstveno-nastavne ustanove. Stoga Povjerenstvo smatra svojom obvezom predložiti izbor docenta dr. sc. Elvija Baccarinija u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmete Etika i Filozofija politike na Filozofskomu fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

 

(dr. sc. Žarko Puhovski, redovni profesor)

(dr. sc. Lino Veljak, redovni profesor)

(dr. sc. Snježana Prijić-Samardžija, izv. profesorica, Filozofski fakultet, Rijeka)


 Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

 

 

Vijeću Filozofskog fakulteta

 

 

Izvještaj povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika  Delfine Krišković za izbor u nastavno zvanje predavača, višeg predavača ili profesora visoke škole te suradničko zvanje (stručni suradnik ili asistent visoke škole ) za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmete Filozofija, Estetika i Etika, na Visokoj školi za glazbenu umjetnost “Ino Mirković” u Lovranu

 

            Davanje mišljenja bilo je usporeno potrebom da se utvrdi status Visoke škole te vrijednost diplome i dodatnog usavršavanja pristupnice. Pristupnica je diplomirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove a prilaže potvrdu o završenom sveučilišnom dodiplomskom studiju (završeni filozof i religiolog) koju je u ime Sveučilišta u Zagrebu potpisao tadašnji rektor Prof.dr.sc.Branko Jeren a gdje se u zaglavlju pojavljuje osim  FF Družbe Isusove i Hrvatski studiji  dok se kao diploma prilaže bakalaureat  FF Družbe Isusove. Pristupnica također prilaže potvrde o znanstvenom usavršavanju i o radnom stažu. Ukoliko se diploma koju je stekla priznaje kao odgovarajući studij ( a povjerenstvo nema potanke podatke o studiju koji nije dio Sveučilišta osim preko  Hrvatskih studija, čiji je status u međuvremenu reguliran)  pristupnica ispunjava  minimalne zakonske uvjete za izbor u predavača, uključujući upute Rektorskog zbora  ,  budući da ima zahtjevanu dužinu staža u struci (priložena kopija radne knjižice) te da se usavršavala (priložene potvdre Ministarstva za znanost te Hrvatskog filozofskog društva). Povjerenstvo  stoga   predlaže da joj se omogući izbor u to zvanje.

 

 

                                                                                    Dr.sc.Nadežda Čačinovič

                                                                                   

                                                                                    Dr.sc.Gordana Škorić

 

                                                                                    Dr.sc.Elvio Baccarini   

 

 

 

 

Zagreb,13.veljaće 2004

 

 


Dr. sc Žarko Puhovski, red. prof.

Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

Dr. sc. Borislav Mikulić, izv. prof.

 

                   Imenovani na sjednici Fakultetskoga vijeća od 12. svibnja 2003. u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u naslovno zvanje predavača ili višega predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Socijalna filozofija na Visokoj elektrotehničkoj školi s pravom javnosti u Varaždinu, podnosimo slijedeći

 

                             I Z V J E Š T AJ

 

         

                   Na natječaj objavljen u «Vjesniku» 23. veljače 2003. javio se je Blago Spajić koji je svojoj prijavi priložio sve tražene dokumente.

                   Blago Spajić rođen je 27. veljače 1940. u Grudama, Bosna i Hercegovina. Nakon završetka srednje škole radio je sedam godina kao strojarski tehničar. Potom je upisao i 1975. završio studij Filozofije I ruskoga jezika na Filozofskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U akademijskoj godini 1974./75. završio je dopunski studij iz Osnova marksizma i teorije i prakse samoupravnoga socijalizma. Po završetku studija predavao je, na gimnazijskomu odjelu Elektrostrojarske škole u Varaždinu, petnaest godina Filozofiju, Sociologiju, Psihologiju, Logiku, te Osnove marksizma i TIPSS. Od 1986. djeluje kao ravnatelj Elektrostrojarske škole u Varaždinu, te na razvoju Visoke elektrotehničke škole s pravom javnosti u istome gradu, u kojoj obavlja i nastavu iz kolegija Socijalna filozofija, na osnovi programa koji je sam koncipirao.

                   1978. kandidat je upisao Postdiplomski studij iz Filozofije i apsolvirao ga. 2001. dobio je Nagradu grada Varaždina «za značajan doprinos u radu i ostvarenjima Elektrostrojarske škole». Kandidat je sporadično objavljivao u «Školskim novinama».

                   Na osnovi uvida u dokumentaciju i odgovarajuće zakonske odredbe, te odredbe iz Odluke Rektorskoga zbora visokih učilišta o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti, Povjerenstvo donosi slijedeće

 

                   Mišljenje

 

                Iz natječajnoga je materijala razvidno da je kandidat izrazito aktivan nastavnik koji je, uz redovne obveze, stvaralački sudjelovao u razvoju školskih ustanova u kojima radi i, posebice, nastavnoga programa u njima. Za to je dobio i stručna priznanja, kao i priznanje lokalne zajednice. Kandidat, također, godinama radi na vastitu stručnome usavršavanju. Time zadovoljuje uvjete čl. 80 Zakona o visokim učilištima i minimalne uvjete Rektorskoga zbora za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Socijalna filozofija na Visokoj elektrotehničkoj školi s pravom javnosti u Varaždinu.

Zagreb, 1. ožujka 2004.

 

 

(dr. sc. Žarko Puhovski, red. prof.)

 

 

(dr. sc. Lino Veljak, red. prof.)

 

 

(dr. sc. Borislav Mikulić, izv. prof.)

                  

         


Fakultetsko vijeće imenovalo nas je na sjednici od 14. srpnja 2003. u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje lektora ili višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Podnosimo ovaj

 

 

IZVJEŠTAJ

 

 

            Na natječaj objavljen u "Novom listu" od 22. svibnja 2003. javila se Aneta Stojić.

Kandidatkinja je 1966. na Filozofskom fakultetu u Zadru završila studij njemačkog jezika i književnosti te francuskog jezika i književnosti. Nakon studija radila je kao profesor njemačkog jezika na Elektrotehničkoj školi u Rijeci. Od travnja 1998. radi kao lektor za njemački jeziku na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Godine 2000. upisala se na poslijediplomski studij lingvistike.

            Aneta Stojić priložila je svojoj prijavi na natječaj jedan znanstveni članak u koautorstvu sa prof. dr. Marijom Turk, jedan pregledni članak, jedan stručni članak u koautorstvu sa austrijskom lektoricom na Filozofskom fakultetu u Rijeci Christinom Okresek te više prijevoda s hrvatskog na njemački i obrnuto.

            Sudjelovala je na nekoliko znanstvenih skupova i stručnih skupova, na dvjema je održala referate koji su kasnije objavljeni u zbornicima sa tih skupova. Znanstveni članak "Pridjevska antonimija i negacija u hrvatskome i njemačkome jeziku" napisan u koautorstvu s prof. dr. Marijom Turk bavi se odnosom antonimije i negacije u hrvatskom i njemačkom jeziku. Utvrđuju se podudarnosti i razlike na tvorbenoj i semantičkoj razini. Kontrastivnom metodom opisuju se antonimski odnosi, kolokacije antonimskih parova i prividni antonimski parovi.

            Stručni članak " Der, die ili das Link-internet u nastavi njemačkog jezika", napisan u koautorstvu s Christine Okresek bavi se pitanjem korištenja interneta u nastavi njemačkog jezika na temelju ankete provedene u osnovnim i srednjim školama u Primorsko-goranskoj županiji. Autorice konstatiraju da se internet premalo koristi u školama, pa tako i u nastavi stranih jezika.