Diplomski studij
Pravo upisa na diplomski studij poljskog jezika i književnosti imaju studenti koji su stekli naslov baccalaurea/baccalaureusa humanističkih znanosti, smjer poljski jezik i književnost, ili pak oni studenti koji su, nakon stjecanja istovrsne diplome na drugim studijima, stekli titulu baccalaurea/baccalaureusa humanističkih znanosti na drugim humanističkim disciplinama u Hrvatskoj ili u inozemstvu, te odgovarajuću licencu o znanju poljskog jezika na razini B2 (prema poljskom programu certifikacije) ili prošli provjeru znanja poljskog jezika na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Na diplomskom studiju studenti se mogu opredijeliti između lingvističkog i kulturološkog smjera, pri čemu se smjer definira modulima. Svaki modul ima obvezne i izborne kolegije, pri čemu se izborni kolegiji biraju u skladu s odabranim modulima. Pri odabiru izbornih kolegija student se konzultira s nastavnikom/mentorom.
Jezične vježbe na diplomskom studiju donose 5 bodova, a stručni kolegiji na diplomskom studiju po 4 ili 5 boda.
Obvezni kolegiji, koji tvore jezgru diplomskog studija poljskog jezika i književnosti (lingvistički i kulturološki smjer), uključuju i individualni (mentorski) rad sa studentima u sklopu priprema za pisanje magistarskog rada.
Studenti se opredjeljuju za pisanje magistarskog rada iz poljskog jezika ili književnosti, ovisno o odabranom modulu/smjeru, najkasnije do početka IX. semestra, pri čemu u suradnji s odabranim nastavnikom (mentorom) definiraju temu buduće radnje.
Kolegiji Metodologija jezikoslovnoga znanstvenog rada i Poljska književna kritika i znanost o književnosti (metodologija), koji se slušaju i polažu u IX. semestru diplomskog studija, imaju manje teorijski, a više praktični karakter: podrazumijevaju individualni rad sa studentima u sklopu metodoloških priprema za pisanje magistarskog rada (zato donose po 5 bodova).
Diplomski studij poljskog jezika i književnosti završava obranom magistarskog rada iz odabranog smjera/modula na studiju poljskog jezika i književnosti. Ukupan broj prikupljeniu bodova na diplomskom studiju mora iznositi 60, pri čemu obrana magisterija donosi 15 bodova. Ukoliko student piše magistarski rad na drugom dvopredmetnom studiju, a ne želi pisati rad na studiju poljskog jezika i književnosti, mora položiti Završni ispit iz smjera/modula na diplomskom studiju poljskog jezika i književnosti, koji donosi 15 bodova. Završni je ispit pismeni i usmeni, a uključuje široku provjeru znanja i vještina stečenih iz odabranog smjera diplomskog studija. Usmeni dio polaže se pred povjerenstvom - na poljskom jeziku.
Cilj diplomskog studija je usvajanje osnova struke u predmetu poljski jezik i književnost, s osobitim obzirom na šire lingvističko, odnosno književno-kulturološko znanstveno polje. Na taj način završeni student stječe kompetencije koje mu omogućuju da, ukoliko želi, nastavi studij polonistike u sklopu matičnih i njemu srodnih poslijediplomskih studija. Istodobno, zahvaljujući pojačanim prevodilačkim vježbama u sklopu lektorata, student stječe kompetencije i u području prevođenju s poljskog na hrvatski jezik i obratno.
Završnost tog stupnja obrazovanja, bez obzira na odabrani modul studija, daje mogućnost zapošljavanja u obrazovanju (savjetnička mjesta), kulturi, znanosti, diplomaciji, prevodilaštvu, državnoj upravi, medijima, gospodarstvu i sl. – svugdje gdje se traže specifična stručna znanja i vještine iz predmeta poljski jezik i književnost.
Akademski naziv: Magistra/Magistar humanističkih znanosti, smjer poljski jezik ili poljska književnost (ovisno o odabiru lingvističkog ili kulturološkog smjera).