SLOVAKISTIKA
Povijest studija
Studij slovačkoga jezika i književnosti jedan je od najmlađih neofiloloških studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo je osnivanje u okviru Odsjeka za slavenske jezike i književnosti, odnosno Katedre za zapadnoslavenske jezike i književnosti inicirala prof. dr. sc. Dubravka Sesar, koja je u program studija bohemistike (III. i IV. godište) od akad. godine 1994/95. uvela dva izborna slovakistička kolegija (Slovački jezik i Slovačku književnost) te pokrenula prvi slovački lektorat.Tako se akad. god. 1994./95. slovački jezik počeo predavati kao izborni predmet, odnosno kao drugi slavenski jezik, namijenjen svim studentima kroatistike i slavistike, ali su ga uglavnom slušali bohemisti. Kolegij je do kraja 1997./98. akad. godine vodio prvi ugovorni lektor za slovački jezik PhDr. Emil Horák CSc., slavist (leksikolog) iz Bratislave.
Na Odsjek je kao asistentica za slovačku književnost 1994. godine primljena Zrinka Stričević Kovačević. Završivši 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij komparativne književnosti i bohemistike, iste se godine upisala na poslijediplomski (postgradualni) studij književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Komenskoga u Bratislavi. Završivši ga 1997. godine disertacijom o hrvatskim motivima u djelu Martina Kukučina, stekla je diplomu doktora folozofije, koja joj je priznata kao magisterij znanosti. Zrinka Kovačević započela je 1994./95. održavati prvu, izbornu nastavu iz slovačke književnosti za bohemiste i slaviste.
Samostalan studij slovačkoga jezika i književnosti postoji od akad. godine 1997./98. Tada je dr. sc. Emil Horák na I. godini studija počeo predavati dva kolegija: Slovačku gramatiku (fonologiju i osnove morfologije) i Uvod u studij slovačkoga jezika (pregled procesa formiranja slovačkoga književnog jezika). Iste je godine i mr. sc. Zrinka Kovačević preuzela nove obveze na studiju slovakistike. Uz održavanje nastave iz kolegija Slovačka kultura i civilizacija te kolegija iz slovačke književnosti objavila je niz radova o suvremenoj slovačkoj književnosti i recepciji hrvatske književnosti u Slovačkoj. Bila je uključena je i u znanstvenoistraživačke projekte: Leksikon slavenskih književnosti (J. Užarević) i Istraživanje zapadnoslavenskih jezika (D. Sesar). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je krajem 2004. godine obranivši disertaciju pod naslovom Slovačka drama i kazalište nakon baršunaste revolucije.
Godine 1997. na slovakističkom je dijelu projekta Istraživanje zapadnoslavenskih jezika (D. Sesar) kao znanstveni novak počeo surađivati Siniša Habijanec. Nakon završetka studija opće lingvistike i fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine te jednogodišnje jezične izobrazbe na dvjema Slavističkim ljetnim školama i Zavodu za jezičnu i stručnu pripremu u Bratislavi upisao se 1998. godine na poslijediplomski (postgradualni) studij slovačkoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Komenskoga u Bratislavi. Obranom disertacije o razvoju prozodijskoga sustava slovačkoga jezika Siniša Habijanec je 2002. godine stekao diplomu doktora filozofije, koja mu jed priznata kao magisterij znanosti. Objavio je niz radova s područja slovakistike, a od 2003./2004. godine redovito održava nastavu iz fonologije i morfologije slovačkoga jezika i surađuje na projektu D. Sesar - Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim.
U međuvremenu se na slovakistici nastavila redovita razmjena ugovornih lektora. Od akad. god. 1998./1999. do 2001./2002. slovačke jezične vježbe izvodila je ugovorna lektorica - PhDr. Elena Melušová, CSc. koja je pokrenula i uspješno održavala nove oblike naše suradnje sa sveučilištima u Slovačkoj, a na slovakistici je uz jezične vježbe održavala i nastavu iz slovačke sintakse. Sljedeća ugovorna lektorica - PhDr. Anna Valcerová, CSc. radila je na slovakistici samo u 2002./2003. akad. godini. Od 2003./2004. do 2006./2007. na mjestu ugovornoga lektora angažirana je PhDr. Mária Dobríková, CSc. a od 2007./2008. do danas PhDr Eva Tribenská, CSc., obje s Filozofskoga fakulteta u Bratislavi.
Akad. god. 2001./2002. na slovakistici je zaposlena i stalna lektorica za slovački jezik - Mgr. Maria Kursar koja uz dio jezičnih vježbi održava seminar iz prevođenja te nastavu iz kolegija Slovačka kultura i civilizacija. Objavila je više stručnih radova, i vrlo je aktivno surađivala na projektu D. Sesar - Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim.
Kompletiranjem studija slovakistike povećan je obujam nastavnih obveza pa je u održavanje jezične nastave (vježbi) akad. godine 2003./2004. uključen i Martin Machata, najprije kao vanjski suradnik, a od 2007. kao stalni lektor za slovački jezik. Iste je godine predavanja iz slovačke sintakse na III. godini studija počela održavati prof. dr. sc. Dubravka Sesar.
Katedra za zapadnoslavenske jezike i književnosti podijeljena je akad. godine 2003./2004. na tri katedre - za češki, poljski i slovački jezik i književnost, a krajem godine je i Odsjek za slavenske jezike i književnosti podijeljen na tri odsjeka - za istočnoslavenske, zapadnoslavenske i južnoslavenske jezike i književnosti.
Od 2004./2005. studij slovakistike prvi put ima sva četiri godišta studenata (cca 20 na svakoj godini), a prva predstojnica samostalne Katedre za slovački jezik i književnost je prof. dr. sc. Dubravka Sesar.
Studij slovačkoga jezika i književnosti ušao je u akad. godinu 2005./2006. s novim programom – prema načelima Bolonjske deklaracije. Kadrovska se situacija u međuvremenu izmijenila; slovakistiku su napustili viša asistentica dr. sc. Zrinka Kovačević (2005.), koja je povremeno angažirana kao vanjska suradnica, te viši asistent dr. sc. Siniša Habijanec (2009.). Od akad. god. 2009./2010. na studiju slovakistike radi sedam nastavnika: redovita profesorica dr. sc. Dubravka Sesar, strana lektorica – docentica dr. sc. Eva Tibenská, viša lektorica Maria Vuksanović Kursar, lektor Martin Machata, vanjska suradnica dr. sc. Martina Grčević, vanjski suradnik dr. sc. Marijan Šabić te znanstvena novakinja – asistentica Ivana Čagalj.