Naziv predmeta: Uvod u filozofiju – opći predmet
Nositelj: dr. sc. Hotimir Burger, red. prof.
ECTS: 6 bodova
Status: izborni za studente ostalih studija
Oblik nastave: predavanja
Trajanje: jedan semestar, 4 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Uvjeti upisa: nema uvjeta
Način provjere znanja: referati i usmeni ispit
Način praćenja kvalitete nastave: studentska anketa
Cilj: kolegija je da uvede studente u filozofsko mišljenje prikazom osnovnih metodologijskih i sadržajnih specifičnosti filozofije, prikazom njene konstitucije u grčkoj kulturi te  referiranjem povijesne preobrazbe njenih bitnih pojmova i upoznavanjem s njenim položajem u suvremenoj kulturi; zatim, da studente upozna s posebnošću filozofskog pristupa znanju i zbiljnosti i osposobi ih za refleksivni i kritički odnos spram tema kojima se bave i spram temeljnih problema suvremene zbiljnosti. Posebno je važno osvijestiti spregu filozofske refleksije i humanističkih i društvenih studija.
Sadržaj: Prethodni pojam filozofije, filozofske discipline  i odnos filozofije spram prirodnih znanosti i spram društvenih i humanističkih znanosti te spram ostalih područja duhovnog djelovanja – umjetnosti i religije. Pomoćna literatura: povijesti filozofije, uvodi u filozofiju, filozofske enciklopedije, filozofski rječnici i leksikoni. Prikaz povijesti središnjih filozofskih pojmova: filozofija, sloboda, istina, čovjek, subjekt itd. Predložak povijesti pojma filozofije: konstitucija filozofije u grčkoj kulturi i pojam metafizike. Odnos kršćanskih mislilaca prema filozofiji kao predložak odnosa objavljene istine i filozofske istine. Filozofija i egzaktna znanost na primjerima Occama, Descartesa, Galileja i drugih. Kantova kritika spoznaje i metafizike te njegovo utemeljenje etike. Fichteovo utemeljenje subjekta. Filozofija umjetnosti kao organon filozofije u Schellinga. Hegelova apsolutna znanost. Posthegelijanska situacija: Marx, Kierkegaard i Nietzsche. Comteov pozitivizam i jezični obrat u novijoj filozofiji. Hermeneutika i fenomenologija, te filozofija egzistencije, egzistencijalizam i neomarksizam. Kritika metafizike i suvremene diskusije o krizi filozofije.

Literatura:

Obvezna

• Adorno,  Th. W., Filozofska terminologija, Sarajevo 1986.
• Bošnjak, B., Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb 1989.
• Fink, E., Uvod u filozofiju, Zagreb 1998.
• Jaspers, K., Duhovna situacija vremena, Matica hrvatska, Zagreb 1997.

Povijest filozofije (jedna od dvije)

• Bošnjak, B., Povijest filozofije I-III, Zagreb 1993.
• Windelband, W., Povijest filozofije I-II, Zagreb 1990.

Dopunska (jedan originalni filozofski spis u dogovoru s nastavnikom)

• Aristotel, O duši. Aristotel, O duši/Nagovor na filozofiju, Zagreb 1996.
• Brkić, J. (ur.), Čemu još filozofija, Zagreb 1982.
• Cassirer, E., Ogled o čovjeku, Zagreb 1978.
• Descartes, R., Rasprava o metodi, Zagreb 1951.
• Gadamer, H.-G., Nasljeđe Europe, Zagreb 1997.
• Habermas, J., Filozofski diskurs moderne, Zagreb 1988.
• Hartmann, N., Novi putovi ontologije, Beograd 1973.
• Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofskih znanosti. Uvod, Sarajevo 1972.
• Hegel, G. W. F., Filozofija povijesti. Uvod, Zagreb 1966.
• Heidegger, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb 1996.
• Horkheimer, M./Adorno, Th. W., Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo 1976.
• Husserl, E., Kriza evropske znanosti i transcendentalna fenomenologija, Zagreb 1990.
• Kant, I., Prolegomena za svaku buduću metafiziku, …
• Kant, I., Osnove metafizike ćudoređa (oboje u: Dvije filozofske rasprave, Zagreb 1953.
• Leibniz, G. W., Rasprava o metafizici, u: Izabrani filozofski spisi, Zagreb 1980.
• Marx, K., Ekonomsko-filozofski rukopisi, Zagreb 1953.
• Nietzsche, F., O koristi i štetnosti historije za život, Zagreb 2004.
• Sartre, J.- P., Egzistencijalizam je humanizam, Sarajevo 1964.
• Platon: Fedon, Zagreb 1996.
• Plessner, H., Condicio humana, Zagreb 1994.
• Scheler, M., Ideja čovjeka i antropologija, Zagreb 1996.
• Wittgenstein, L., Tractatus logico-philosophicus, Sarajevo 1960