Suradnici: dr. sc. Viktor Žmegač, prof. emeritus; dr. Dragutin
Horvat, izv. prof.; dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić, doc.; dr. sc. Milka
Car, as.; mr. sc. Alma Kalinski, as.; Rikard Puh, znanstveni novak-as.;
Ivana Perica, znanstveni novak-as. (svi Zagreb); dr. sc. Vlado Obad,
red. prof.; dr. sc. Željko Uvanović, doc.; dr. sc. Josip Babić (svi
Osijek); dr. sc. Daniel Baric, doc. (Tours); dr. sc. Matjaž Birk, izv.
prof. (Maribor); dr. sc. Kálmán Kovács (Debrecen); prof. dr. Jacques
Le Rider (Paris); dr. sc. Mira Miladinović Zalaznik, izv. prof. (Ljubljana);
dr. sc. Helga Mitterbauer (Graz); dr. sc. Wolfgang Müller-Funk, doc.
(Wien)
Opis:
Projekt "Pamćenje i identitet: Kulturni transfer između Hrvatske
i njemačkoga jezičnog područja» u mnogo čemu treba nastaviti istraživanja
provedena u okviru projekta "Hrvatsko-njemačke književne veze" (2000-2006)
koji je obradio razne aspekte hrvatsko-njemačkih književnih dodira
(recepcija književnosti njemačkoga jezičnog područja u Hrvatskoj,
preuzimanje njemačkih književnih poetika u hrvatsku književnost,
književnost na njemačkom jeziku nastala u Hrvatskoj, njemačka publicistika
u Hrvatskoj, povijest hrvatske germanistike itd.) i čiji su rezultati
prezentirani na pet znanstvenih simpozija, odnosno objavljeni u pet
zbornika radova.
Naslov predloženoga
novog projekta upućuje na znatno širi predmet istraživanja i diferenciranije
metode istraživanja. Bilateralna, hrvatsko-njemačka usmjerenost, koja
će i u njemu ostati u središtu interesa, sada će se proširiti dimenzijom
multilateralnosti: okolnost što je recepcija njemačkih kulturnih fenomena
tekla na sličan način i u Hrvatskoj susjednim i srodnim zemljama doći
će pritom znatno više do izražaja, a posebno snažnijim uključivanjem
inozemnih suradnika, stručnjaka za pitanja kulturnog transfera na području
bivše habsburške monarhije, odnosno Istočne i Jugoistočne Europe.
Istovremeno,
novi će projekt biti utemeljen na produbljenim, diferenciranim metodama
istraživanja, pri čemu će u središtu stajati koncept "kulturnog
transfera", istraživački koncept koji je znatno složeniji i precizniji
od dosada pretežno korištenih koncepata "kulturnih/književnih veza",
"odnosa", "dodira" i sl. Pojam "kulturnog transfera", koji su
u novije vrijeme razvili francuski i njemački teoretičari i povjesničari
kulture (H.-J. Lüsebrink, M. Espagne, M. Werner), pokazuje da se projekt
neće baviti samo razmjenom književnih tekstova (premda će oni i dalje
biti u središtu interesa), nego će obuhvatiti i posredovanje drugih
kulturnih fenomena između Hrvatske i zemalja njemačkog jezika, ali
i u široj regiji, napose na ex-habsburškom prostoru.
Pojam "kulturnog
transfera" odnosi se na procese prenošenja i posredovanja kulturnih
artefakata (književnih i drugih tekstova, diskursa, medija itd.) između
kulturnih sustava, pri čemu naglasak stoji na tri komponente: (1) na
procesima selekcije (tj. na logici izbora transferiranih tekstova, medijskih
diskursa itd.), (2) na procesima posredovanja (tj. na prikazu različitih
tipova interkulturalnih posrednika - pojedinaca, skupina, institucija)
i (3) na procesima recepcije (tj. na oponašanju i akulturaciji, odnosno
na kreativnom usvajanju i transformaciji kulturnih artefakata).
Potpuniji prikaz
dodira njemačke s hrvatskom književnošću i kulturom - posebno
u 19. i na početku 20. stoljeća - moći će se dobiti tek relativiranjem
ideje o samoniklosti nacionalne kulture. Novi, kritički pristup na
povijest nacionalne književnosti i kulture u sjećanje će dozvati
sve ono što se u procesu nastajanja i kasnijeg razvoja kulture potiskivalo
i zaboravljalo. Razlog potiskivanju i zaboravljanju nije, dakako, samo
inzistiranje na samoniklosti vlastite kulture i isključivanju onoga
drugog, stranog. Razloge valja tražiti i u okolnosti što je odnos
prema nijemstvu i njemačkoj kulturi dugo vremena bio zatomljivan i
prešućivan, pri čemu su u pozadini najčešće stajali neki politički
i/ili ideološki stavovi. U tim aspektima projekt će se osloniti na
metodičke koncepte "kulturnog sjećanja" i "pamćenja", koncepte
koji omogućuju istraživanje fenomena sjećanja i pamćenja u književnim
i neknjiževnim tekstovima, diskursima, medijima. Polazi se od toga
da sjećanje i pamćenje igraju odlučnu ulogu u izgradnji i održanju
individualnoga i društvenog, odatle i nacionalnog identiteta. Iz vida se
neće izgubiti ni širi, regionalni kontekst u kojem je nova nacionalna
kultura nastajala. Bio bi to ujedno i prilog regionalno utemeljenoj
kulturnoj povijesti nekadašnjega habsburškog prostora, prilog koji
se, dakako, ne bi smio svesti na naivno-nostalgičan prikaz, kao što
je to donedavno u raspravama o Srednjoj Evropi često bio slučaj. Jer
ono što je u srednjoevropskom, posebno u bivšem habsburškom prostoru
zanimljivo, nije nostalgija, nego interakcija kulturnih silnica, isprepletenost
jezika, kulture i politike, slike o sebi i drugom, dinamika partikularizma
i univerzalizma. Utoliko će istraživanja provedena u ovom projektu
pružiti prilog određivanju pojma hrvatskog identiteta, napose u onim
njegovim komponentama koje su stajale ili još uvijek stoje u kontaktu
s njemačkim jezičnim prostorom.
Navedeni ciljevi
i metode planiranog projekta ostvarit će se u okviru sljedećih tema
istraživanja: transfer njemačkih,
posebno austrijskih autorskih odnosno grupnih poetika i književnih
programa u hrvatsku književnost, pri čemu će naglasak stajati na
razdoblju od ilirskog pokreta do Prvoga svjetskog rata. Istraživanja
utjecaja njemačkih autora na hrvatske omogućit će i bolje sagledavanje
razvojnih tijekova hrvatske književnosti. Osobita pozornost posvetit
će se transferu drugih kulturnih dobara, a u taj kontekst, u kojem
je bilo i otpora i prihvaćanja, treba uklopiti i druge relevantne strane
kulture, posebno književnosti. Kao važna tema tog aspekta istraživanja
nameće se fenomen književnih vrsta koje su u hrvatsku i druge srodne
sredine u 19. stoljeću često preuzimane iz njemačkih zemalja.
Važno područje
istraživanja bit će recepcija svekolikih kulturnih fenomena s njemačkoga
jezičnog prostora u Hrvatskoj, s naglaskom na književnosti, pri čemu
će se bilateralna komponenta istraživanja uvijek nastojati dopuniti
multilateralnom perspektivom. Mnogi aspekti recepcije njemačke kulture
u Hrvatskoj nedovoljno su istraženi, primjerice recepcija njemačkih
dramskih tekstova i dramaturških obrazaca u hrvatskom kazalištu i
sl.
Potrebno je također
istražiti i opisati opus i poetiku autora koji su u Hrvatskoj (ali
i u drugim zemljama regije) pisali na njemačkom jeziku. Obuhvatit će
se autori različitih epoha, a u tome će se zrcaliti i povijesne mijene
na našem tlu. Na taj način istraživanje ulazi i u područje opće
kulturne povijesti, osobito s obzirom na promjene u funkciji književnosti
(ciljevi političkih stranaka, stajališta raznih slojeva stanovništva,
individualna poetika pisaca). U tom kontekstu treba posvetiti pažnji
i autorima s dvojezičnim ili višejezičnim opusom čiji se tekstovi
svojom 'deteritorijaliziranošću' teško mogu uklopiti u koherentno
utemeljenu nacionalnu književnost.
Naglasak će biti
i na imagološkim istraživanjima: opisivat će se slike o Hrvatskoj
(ali i drugim usporedivim zemljama) koje su autori njemačkog jezika
posredovali u svojim tekstovima i medijskim diskursima. Prilika je to
da se kritički promotre i stereotipi koji u pojedinim nacionalnim kulturama
postoje o drugim narodima - primjerice o stereotipu 'Hrvata kao brutalnog
vojnika-plaćenika' koji se već stoljećima provlači kroz razne tekstove
nastale na njemačkom jezičnom području.
Uvjet za provođenje
širih istraživanja je izrada obuhvatnih bibliografija (autorskih,
prevoditeljskih itd.), primjerice bibliografija njemačkih prijevoda
u Hrvatskoj.
Popis
radova objavljenih u sklopu projekta: http://bib.irb.hr/lista-radova?projekt=130-1301070-1062