Odsjek za komparativnu književnost

Arhivirani popisi literature za kolegije od 2001. do 2005. nalaze se ovdje.

Opis kolegija - akademska godina 2003/2004.

I. GODINA

dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
EPOHE SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI, 2+1, općepovijesni kolegij
(srijedom 10-12 sati, A-214 )
Pojmovi nacionalne, komparativne, opće i svjetske povijesti književnosti. Opći problemi koncepcije i periodizacije povijesti književnosti: književne epohe, pravci i razdoblja. Pitanja općeg određenja književnosti; usmena književnost, mitologija, problemi povijesnog kontinuiteta i «kraja» povijesti književnosti. Temeljni metodološki problemi i različiti načini «obrade» povijesti književnosti. Pregled velikih književnih epoha svjetske književnosti od antike do postmodernizma: temeljne karakteristike, dileme oko određenja i naziva, reprezentativni autori i djela. Analize i interpretacija odabranih primjera, prema dogovoru na početku predavanja.
Preporuča se studentima da prije početka predavanja pročitaju knjigu Milivoja Solara Povijest svjetske književnosti.
Literatura

dr.sc. Boris Senker, red.prof.
OSNOVE TEATROLOGIJE, 2+1, teorijski kolegij
(utorkom 8-10 sati, A-214)
U uvodnom dijelu kolegija studenti će se upoznati s teatrologijom kao znanstvenim područjem, njezinim predmetom, glavnim disciplinama (povijest kazališta, dramaturgija, estetika kazališta, metodologija) i građom koja teatrolozima stoji na raspolaganju. Zatim će, do kraja prvog semestra, biti riječi o mjestu i poimanju kazališta i drame u nekoliko temeljnih tekstova od antike do 19. st, npr, Poetikama Aristotela, Horacija, Castelvetra i Boileaua, Paradoksu o glumcu Diderota, Hamburškoj dramaturgiji Lessinga, Tehnici drame Freytaga i Rođenju tragedije Nietzschea. Drugi semestar bit će posvećen suvremenoj teatrologiji pa će se govoriti o semiologiji kazališta i strukturalnoj semantici (T. Kowzan, U. Eco, K. Elam, A. Ubersfeld), sociologiji kazališta (J. Duvignaud, S. Melchinger), kazališnoj antropologiji (R. Schechner, V. Turner, E. Barba) i feminističkom pristupu kazalištu (J. Dollan, E. Dimond, E. Fuchs).

dr.sc. Dean Duda, doc.
MODERNI ROMAN, 2+1, općepovijesni kolegiji
(utorkom 12-14 sati, A-214)
Kolegij obuhvaća pregled kulturalnog konteksta u kojemu se javlja moderni roman i analizu ključnih tekstova modernističke romaneskne prakse. Obradit će se odnos između «tradicionalnog» i modernog pripovijedanja, struktura i izbor modernih pripovjednih tehnika, načini strukturiranja modernističke fabule, zapleta i karakterizacije, kao i prema različitim kriterijima uspostavljeni frekventni žanrovi modernog romana – roman struje svijesti, roman o gradu, umjetnički i intelektualni roman itd. Također će se uspostaviti i relacije prema «završnom pragu» modernog romana, odnosno njegovu pretapanju, eventualnoj smjeni ili pak supostojanju s postmodernističkom romanesknom proizvodnjom. Posebna pozornost posvetit će se Conradovu «Srcu tame», Proustovu «Traganju», Kafkinu «Procesu», Joyceovu «Uliksu», Camusovu «Strancu», Mannovu «Čarobnom brijegu», Rilkeovim «Zapisima Maltea Lauridsa Briggea» i Faulknerovu «Kriku i bijesu».
Literatura

dr.sc. Željka Matijašević, doc.
ROD, KLASA, SIMPTOM, RASA, 2+1, općepovijesni kolegij
(utorkom 17-19 sati, A-214)
Kolegij će se baviti osnovnim pojmovima feminističke, marksističke, psihoanalitičke i post-kolonijalne teorije na primjerima djela sljedećih autora: Austen, Balzac, Bronte, Conrad, Dostojevski, G. Eliot, Flaubert, E.M. Forster, Stendhal.
U okviru feminističke teorije razmatrat će se teorije K. Millett, M. Ellmann, S.Gilbert/S. Gubar, N. Schor; psihoanalitička teorija bit će zastupljena radovima S. Freuda, S.Felman, R.D. Lainga; marksistička kritika radovima G. Lukácsa, F. Jamesona te post-kolonijalna teorija radovima E.Saida i G.C. Spivak.
Literatura

mr.sc. Slaven Jurić, asistent
ROMANTIZAM, 2+1, općepovijesni kolegij
(srijedom 14 – 15.30 sati, A-214)
Tradicionalno razumijevanje romantizma. Romantički kanon. Imaginacija, romantička ironija, romantički junak. Suvremene redefinicije razdoblja i pregradnja kanona. Europsko društvo i kultura od 1770 do 1830. Predromantizam (britanska gotska proza, Sturm und Drang, sentimentalizam i novi senzibilitet). Širenje romantizma. Književne vrste u romantizmu (lirika, romantički ep, drama i roman u romantizmu, umjetnička bajka, onirička proza, drugi oblici fantastike). Odnos prema klasicizmu i prosvjetiteljstvu. Utopijske projekcije i pokušaji obnove tradicionalnoga društvenog poretka u programatskim tekstovima.
Cilj je kolegija upoznati polaznike kolegija s najvažnijim tekstovima europskoga romantizma kao i novijim interpretacijama koje idu u pravcu izmjene romantičkoga kanona ili pak osvjetljenju donedavno manje razmatranih aspekata u romantičkim tekstovima. Na taj bi se način također otvorio pogled na pitanje o temeljnim dostignućima romantizma i njihove važnosti za daljnji razvoj europske književnosti i kulture.
Literatura

mr.sc. Nikica Gilić, asistent
UVOD U FILMOLOGIJU, 2+1, teorijski kolegij
(srijedom 12-14 sati, A-214)
Kolegij predstavlja uvod u filmologiju i teoriju filma. Izučavaju se teorijske škole u kontekstu srodnih disciplina, svojstva medija u odnosu prema srodnim medijima (televizija, video, interaktivni mediji...), te percepcija i recepcija filma. Posebna pažnja obraća se oblicima filmskoga zapisa i njihovim funkcijama, kao i retorici filmske izražajnosti koja dovodi do ustrojavanja filma kao umjetničkog djela. U kolegiju će se koristiti dosezi filmoloških istraživanja te teorijskih pravaca kao što su semiotika i naratologija, uz kratki osvrt na primjenljivost poststrukturalističkih paradigmi u filmologiji. Film će se komparativno promatrati prema književnosti i drugim umjetnostima.
Cilj kolegija je uputiti studente u područje filmologije, teorije filma i osnove teorije medija. Studenti se upoznaju s posebitostima filma kao medija te s čimbenicima sličnosti i razlike u odnosu na umjetničke postupke i medij književnosti.
Literatura

mr.sc. David Šporer, asistent
OSNOVE TEORIJE KNJIŽEVNOSTI, 2+1, teorijski kolegij
(petkom 12.30-14.00, A-214)
Kolegij je uvodnog karaktera, namijenjen studentima prve godine, a svrha mu je upoznavanje s osnovnim problemima, područjima, terminologijom i razvojem teorije književnosti. Tokom godine u osnovnim će crtama biti prikazana područja proučavanja književnosti: tradicionalni izvori proučavanja književnosti (poetika, kraći pregled povijesnih poetika, retorika); osnovni problemi povijesti književnosti; klasifikacija književnosti i osnovni rodovi i vrste; versifikacija; teatrologija; odnos teorije književnosti i drugih srodnih disciplina; utjecaj lingvistike na razvoj suvremene teorije književnosti; metodologija proučavanja književnosti i glavni pravci suvremene teorije književnosti.
Literatura

II. GODINA

dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof.
POREDBENA POVIJEST HRVATSKE EPIKE, 2+1, općepovijesni kolegij
(četvrtkom 10-12 sati, A-214)
Kolegij će obuhvatiti naraciju u stihu od šesnaestoga do dvadesetog stoljeća, tj. od Marulića do Tresića Pavičića, uključujući i takve pisce kao što su Vetranović, Baraković, Gundulić, Zrinski, Palmotić Dionorić, Kavanjin, Kanižlić, Reljković, Mažuranić, Marković, Nazor i drugi. Obratit će se pažnja prije svega na to kako se spjevovi odnose prema tradiciji epskoga pripovijedanja, prema zbilji i prema drugim književnim vrstama, a posebno će se analizirati njihova kompozicija, položaj pripovjedača i stil. Od slušača će se očekivati da pažljivo pročitaju desetak epskih djela.

dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
UVOD U TEORIJU STIHA, 2+1, teorijski kolegij
(četvrtkom 16-17.30 sati, A-214)
Svrha je kolegija upoznati slušače s osnovnim obilježjima stihovno organiziranoga govora, s različitim mogućnostima gradnje stihovnoga ritma i osposobiti ih da se metodom metričke analize posluže u cjelovitoj analizi pjesničkoga djela. Ključne teme: različiti pristupi stihu (stih kao oblik, kao estetički stimulus, kao znak i kao književnopovijesna pojava); stihotvorni elementi u govoru (naglasak, duljina, intonacija, sintaktička granica); sastavnice stihovno ustrojenoga govora (redak, strofa, pjesma); sinkrona i dijakrona tipologija stihovnih oblika (sintagmatski, kvantitativni, silabički i akcenatski stih).
Literatura

dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
FILMSKI RODOVI I VRSTE, 2+1, teorijski kolegij
(ponedjeljkom 10-12 sati A-214)
Genološki pristup filmu, usporedba s drugim umjetničkim disciplinama i srodnim medijima. Kriteriji podjele filmova na rodove i vrste – medijskotehnološki i poetički. Evolucija filmološke genologije. Dokumentarni film, igrani film, eksperimentalni film, animirani film, kompjutorski film, video, televizijski film. Žanrovi igranog filma: (socijalnopsihološka) drama, komedija, glazbena komedija, kriminalistički film, vestern, film fantazije, film strave, znanstvenofantastični film i dr. – poetika i povijesni razvoj. Žanrovi u hrvatskom filmu.
Prednost kod prijema u kolegij imaju studenti II. godine studija koji su pohađali kolegij Uvod u filmologiju.

dr.sc. Andrea Zlatar, izv.prof.
RAZDOBLJA KNJIŽEVNE POVIJESTI, 2+1, općepovijesni kolegij
(utorkom 15.30 do 17 sati, A-214 )
Uvodni dio kolegija posvećen je osnovnim problemima književne historiografije i metodologije književne povijesti. Razmatraju se načela i temeljni pojmovi književne historiografije: ideja dijakronije i razvoja književnosti, problemi imenovanja, podjela na periode (vremenske odsječke različite duljine) i načini izmjene književnih razdoblja. U povijesnom slijedu prikazuju se sva temeljna književnopovijesna razdoblja: antika, srednjovjekovlje, humanizam, renesansa, manirizam, barok, klasicizam, romantizam, realizam, modernizam, postmodernizam. U pristupu svakom književnom razdoblju postavljaju se pitanja o pripadnoj poetici (implicitnoj i eksplicitnoj), kao i prevladavajućem žanrovskom sistemu i paradigmatskim djelima/autorima.
Cilj kolegija je uputiti studente u opsežan materijal povijesti književnosti,, a naglaskom na njegovu klasifikaciju u dijakronijskom nizu. Namjera kolegija je osposobiti studente za prepoznavanje pripadnosti pojedinih književnih tekstova određenom književnopovijesnom razdoblju.

mr.sc. Tomislav Brlek, asistent
SUVREMENA HISPANOAMERIČKA PROZA, 2+1,općepovijesni kolegij
(utorkom 14 do 15.30 sati, A-214)
Polazeći od kritičko-teorijskih postavki višeglasne poetike romana Mihaila Bahtina i Julije Kristeve, semiotike čitanja Michela Riffaterrea, Rolanda Barthesa, Umberta Eca i Jurija Lomana, te estetike recepcije Hansa-Roberta Jaussa i Wolganga Isera, u kolegiju će se pokušati pobliže odrediti specifično literarni značaj jednog od najvažnijih korpusa zapadnjačke književnosti prošloga stoljeća, hispanoameričke pripovjedne proze. Svrha je kolegija ukazati na mogućnosti prevrednovanja i drugačijeg tumačenja toga korpusa u udnosu na uvriježene kritičke modele koji polaze od pozitivističko-historicističkih pretpostavki interpretativnim smještanjem u kontekste narativnih tradicija u koje se ta djela eksplicitno ili implicitno upisuju, pritom ih istodobno nastavljajući i mijenjajući, čime se želi pokazati kako je njihova dominantna vrijednost književna, a ne obavijesna, te kako im je položaj u konstelaciji moderne književnosti središnji, bez obzira na političku i ekonomsku marginalnost zemalja u kojima su nastala. Nakon uvodnog obrazloženja metodoloških odrednica, sažetog pregleda šireg književnog, povijesnog i društvenog konteksta, s posebnim osvrtom na središnje ostvarenje promišljanja latinoameričkog kulturnog identiteta, Labirint samoće Octavija Paza, uz informativni prikaz ključnih djela autora kao što su Miguel Ángel Asturias, Alejo Carpentier, Juan Rulfo, Augusto Roa Bastos, José Lezama Lima, José Donoso i Guillermo Cabrera Infante, u kolegiju će se podrobnije analizirati stožerna ostvarenja hispanoameričke književnosti 20. stoljeća: pripovjetke i eseji Jorgea Luisa Borgesa, te romani Grad i psi Marija Vargasa Llose, Sto godina samoće Gabriela Garcíje Márqueza, Terra nostra Carlosa Fuentesa i Školice Julija Cortázara.
Literatura

dr.sc.Cvijeta Pavlović, viši asistent
MODERNIZAM, 2+1, općepovijesni kolegij
(ponedjeljkom 16-18 sati, A-214)
Potkraj 19. stoljeća u književnosti se događaju bitne promjene, koje će odrediti literarne formacije 20.stoljeća. Znanost je urasla u književnost i sada se javlja reakcija: interes za intuitivno, analize unutarnjih doživljaja, obnova «starih» vrijednosti, razni «neo-izmi». Kolegij je zamišljen kao pokušaj projekcije cjeline koja u pravom smislu riječi nije pregledna, te će se ograničiti na ono što uglavnom nije prijeporno. Epohu modernizma, kao posljednju veliku epohu svjetske književnosti, valja razdijeliti na temeljna razdoblja, a najnoviji njihov pregled predlaže podjelu na: esteticizam, avangardu, kasni modernizam i postmodernizam (od Prousta do Marguerite Yourcenard, do Rilkea do Handkea, od Marinettija do Eca, od Majakovskog do Brodskog, od Joycea do Pounda, od Garcíe Lorce do Garcíe Márqueza, od Hašeka do Kundere, od Matoša do Dragojevića).
Literatura (.zip sadrži .gif-ove)

mr.sc. Nikica Gilić, asistent
FILMSKA NARACIJA, 2+1, teorijski kolegij
(četvrtkom 14-16 sati, A-214)
Kolegij će obuhvatiti pripovijedanje kao transmedijski fenomen, ukazujući na temeljne odrednice teorije pripovijedanja, odnosno književnoteorijske tradicije (ruski formalizam, naratologija, itd.), ukratko naznačujući mogućnosti tipologije pripovijedanja. Potom će filmska naracija biti uspoređena s naracijom u književnom i drugim medijima (npr. kazališni/izvedbeni medij, strip i radio), te će biti obrazložene ključne specifičnosti filmskoga pripovijedanja, kao i specifičnosti teorije filmskoga pripovijedanja. Obradit će se i neke moguće tipologije filmskoga pripovijedanja, odnosno pripovjedačke tehnike i glavni stilovi nijemoga te zvučnoga filma (s osobitim naglaskom na koncepcije klasičnoga i modernističkoga stila/ova), kao i problem pripovijedanja u novijim audio-vizualnim medijima (TV, interaktivni mediji). Cilj je kolegija usustaviti studentsko znanje o naraciji i obraditi ključne značajke filmske naracije, potom osposobiti studente za prepoznavanje različitih tipova filmskoga narativnog izlaganja te ocrtati važnije sustavne metodološke referentne okvire kritičke, stručne i znanstvene analize narativnih filmova, a ti su okviri primjenjivi i za znatan dio pripovijedanja u drugim audiovizualnim medijima.
Literatura

III - IV GODINA

dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
MIT, BAJKA I TRAČ, 2+1, teorijski kolegij
(petkom 10-12 sati, A-214)
Mit i trač kao tipovi suvremenog diskursa. Problemi određenja mita: mitski «jezik», mitska svijest, mitska priča. Pregled teorija mita u povijesti, suvremene psihoanalitičke, strukturalističke, funkcionalističke i simboličke teorije mita. Odnos mita i bajke. Strukturalne, stilističke i psihoanalitičke analize bajki. Usmena i umjetnička bajka. Problemi određenja trača kao žanra. Problemi «prepoznavanja», značenje, važnost i uloga mita, bajke i trača u suvremenoj književnosti i u svagdašnjici. Analiza i interpretacija odabranih primjera, prema dogovoru na početku predavanja.
Preporuča se studentima da prije početka predavanja pročitaju knjigu Milivoja Solara Edipova braća i sinovi.
Literatura

dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof.
POETIKE STARIH HRVATSKIH PISACA, 2+1, poredbenopovijesni kolegij
(utorkom 10-12 sati, A-214)
Stariji hrvatski pisci nisu – bar u načelu – pisali poetičke traktate, ali su zato svjedočanstva o svojim nazorima na književnost ostavili u drugim vrstama tekstova, ponajviše u posvetama, gdje su – obraćajući se kakvu uglednom i učenom naslovniku – znali iznijeti i sasvim zaokružene ideje o društvenoj funkciji ili o poželjnim estetskim kvalitetama književnoga djela. Upravo takvi tekstovi – uz još neke druge, kao što su poetičke digresije unutar drugačije perspektuiranih narativnih cjelina – analizirat će se u ovom kolegiju. Predmet razgovora bit će tekstovi Marka Marulića, Petra Zoranića, Petra Hektorovića, Dinka Ranjine, Dominka Zlatarića, Ivana Gundulića, Ignjata Đurđevića, i drugih naših starih pisaca.

dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
KNJIŽEVNA I INTELEKTUALNA DESNICA, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
(četvrtkom 12-14 sati, A-214)
U kolegiju će se analizirati desni svjetonazori u vremenskom rasponu od romantike do današnjega vremena. Pojmom desnice obuhvaćaju se svjetonazori obilježeni: a) kritičkim odnosom prema liberalno-kapitalističkoj moderni; b) iracionalizmom, tj. misaonim motivima koji se nalaze u prikrivenu ili otvorenu sukobu s prosvjetiteljskim konceptom racionalnosti; c) nostalgijom prema predmodernim društvenim svjetovima, njihovim organizacijskim oblicima i njihovim svjetonazorskim tvorbama; d) totalitarnim pretenzijama (stvarnima ili simboličnima). Svjetonazori koji odgovaraju tim kriterijima mogu se razdijeliti uz pomoć nekoliko specijalnih pojmova (romantički pasatizam, nacionalizam, antimodernizam, fašizam, nacizam, nova desnica). U kolegiju će se, uz oslon na postojeću stručnu literaturu, pratiti njihova očekivanja na području ideologije, umjetnosti i, prije svega, književnosti.
Literatura

dr.sc. Boris Senker, red.prof.
SUVREMENA ANGLOAMERIČKA DRAMA I KAZALIŠTE, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
(četvrtkom 8-10 sati, A-214)
Na početku kolegija bit će riječi o organizaciji i načinu poslovanja britanskih i američkih kazališta i njihovoj tradiciji. Nakon toga usredotočit ćemo se na manji broj suvremenih britanskih (engleskih, škotskih, velških) i američkih dramskih tekstova, te na poneki tekst iz irske (B. Friel), afričke (W. Soyinka) i australske (D. Williamson) dramske književnosti. Bavit ćemo se uglavnom tekstovima u kojima se postavljaju pitanja nacionalne, kulturalne, rasne ili rodne pripadnosti i identiteta, dakle tekstovima koji su u svojevrsnom 'dosluhu' sa suvremenim književnokritičkim i teorijskim tendencijama na angloameričkom području. Osvrnut ćemo se i na problem prevođenja ili lokalizacije takvih tekstova. Govorit ćemo o tekstovima ovih autor(ic)a: M.I. Fornes, M. Norman, C. Churchill, S. Kane, T. Stoppard, D. Hare, H. Brenton, S. Greenhorn, E. Thomas, S. Shepard, D. Mamet, T. McNally, A. Wilson, D.H. Hwang. Kolegij zahtijeva dobro znanje engleskog.

dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
FILMSKE STILSKE EPOHE, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
(petkom 8-10 sati, A-214)
Osnove proučavanja povijesti filma (pristupi i historiografske metode) i razvoj filmske historiografije. Odrednice povijesti filma: nasljeđe drugih umjetnosti, autonomni razvojni elementi, uloga razvoja filmskih tehnologija i srodnih medijskih disciplina, društvenopolitički kontekst postojanja i razvoja filma. Pitanja periodizacije povijesti filma (preteče izuma filmske tehnologije, nijemi film, zvučni film, novo doba /film i novi mediji/). Pregled povijesti filma s naglaskom na najznačajnijim stilskim epohama, strujama i pravcima, nacionalnim kinematografijama te žanrovima u njihovim evolucijama i autorskim doprinosima. Relacija teorija filma i kritika – filmsko stvaralaštvo. Hrvatski film – pregled povijesti i, posebno, u kontekstu općeg razvoja filma.

dr.sc. Andrea Zlatar, izv.prof
TEKST I IDENTITET, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
(srijedom 17-18.30 , A-214)
Kolegij se bavi izučavanjem kulturalnih i tekstualnih strategija oblikovanja identiteta. Prvi teorijski krug problema, bit će posvećen povijesnom pregledu filozofijskih teorija o oblikovanju identiteta u tekstu (ideja individualiteta, epistemološki model identiteta). Drugi dio bavit će se specifičnostima tekstova u prvome licu (autobiografski i pseudoautobiografski tekstovi), kao i povlaštenim mjestima formiranja identiteta u dvama različitim područjima. Povijesna tema Holokausta te tema spolnog/rodnog identiteta i teksta bit će razmatrana iz očišta teorije reprezentacije, kao i iz očišta psihoanalize (trauma i tekst). Teme spolnoga/rodnoga identiteta bit će prikazane iz aspekta gender studies, a na temelju odabrane lektire spisateljica od 18. do 20. stoljeća.

dr.sc. Dean Duda, doc.
KULTURALNI STUDIJI: TEORIJA I PRAKSA, 2+1, teorijski kolegij
(srijedom od 8-10 sati, A-214)
Namjera je kolegija uvod u problemsko područje interdisciplinarnog («postdisciplinarnog») znanja koje se od početka šezdesetih godina, potaknuto fenomenima popularne kulture, naziva kulturalnim studijima. Dominantno zaokupljeni odnosom kulturalnih formi i oblika moći, kulturalni studiji tematiziraju promjene u suvremenoj (popularnoj) kulturi kao «sukobe oko značenja» koji proizlaze iz različitih socijalno diferenciranih «načina života», oprečnih strategija komunikacije i suprotstavljenih modela reprezentacije. Uz pokušaj određenja disciplinarnih prožimanja (književna teorija, etnografija, sociologija, teorija medija, historiografija, filozofija), govorit će se o utjecaju marksizma, kulturalizma, semiotike, strukturalizma, poststrukturalizma, feminizma i postkolonijalnog diskurza, kao i o ključnim problemima ideologije i hegemonije. Ponajviše pažnje posvetit će se radu CCCS-a (Centre for Contemporary Cultural Studies) Sveučilišta u Birminghamu i njegovim glavnim predstavnicima (Stuart Hall, Paul Willis, Richard Johnson, Angela McRobbie, Paul Gilroy i dr.), odnosno njihovim analizama popularne kulture, subkulture, radničke kulture, medija, televizije i njezine publike, popularnih magazina, obrazovnog sustava, roda i rase.
Literatura

dr.sc. Željka Matijašević, doc.
FREUD, ADLER, JUNG, 2+1, teorijski kolegij
(ponedjeljkom 12-14 sati, A-214)
Razmatrat će se osnovni pojmovi Freudove, Adlerove i Jungove psihoanalitičke teorije uz osvrt na podrijetlo psihoanalize i nauk o duši prije Freuda. Također će se obrađivati sljedeće teme: tumačenja ludila prema Freudu, Adleru i Jungu; književne obrade ludila; pokret anti-psihijatrije (Cooper, Laing, Szasz).
Posebna pozornost bit će posvećena odnosu psihoanalize i religije, prije svega kršćanstva i budizma, kao i odnosu psihoanalize prema new ageu i jungovske psihoanalize prema alkemiji. Razmatrat će se i utjecaj jungovske psihoanalize na pokrete 60-ih i lijeva reakcija na Freuda (Marcuse, Reich).
Literatura

mr.sc. Slaven Jurić, asistent
POEZIJA MODERNIZMA , 2+1, povijesni kolegij
(ponedjeljkom 18-20 sati, A-214)
Suvremeno shvaćanje modernizma. Europsko društvo i kultura na kraju 19. i u prvoj trećini 20. stoljeća. Prethodnici modernizma. Postsimbolistička koncepcija poezije. Magijsko i intelektualno u modernom pjesništvu. Poezija kao eksperiment. Prostor i vrijeme u modernom pjesništvu. Uloga pjesnika i poezije. Odnos prema građanskom i pragmatičkom modernitetu. Modernizam i antimodernizam u europskom pjesništvu. Nova koncepcija pjesničkoga jezika. Pojava slobodnoga stiha. Modernistički manifesti i odnos prema tradiciji. Lirska pjesma prema drugim književnim vrstama modernizma. Modernistička poema. Ključne pjesme i pjesnici razdoblja (Rimbaud, Mallarmé, Valéry, Apollinaire, Rilke, Trakl, George, Benn, Yeats, Pound, Eliot i dr.).
Cilj je kolegija upoznati polaznike s razvojem europskoga pjesništva u razdoblju od 1890. do 1930. Radikalne promjene na planu poetskoga jezika u tom periodu pokušat će se osvijetliti kako iz tadašnjih društvenih i kulturalnih okolnosti, tako i iz samih poetskih tekstova kao i iz teorijske refleksije koja je pratila pjesničku praksu. Pokušaj opisa polazit će prvenstveno od suvremenih teorijskih i književnopovijesnih studija o modernizmu, ali će polaznici biti upoznati i s klasičnim interpretacijama (Friedrich, Bowra) razvoja moderne lirike.
Literatura

mr.sc. Tomislav Brlek, asistent
T.S. ELIOT I SUVREMENA KNJIŽEVNA TEORIJA, 2+1, teorijski kolegij
(ponedjeljkom 14-16 sati, A-214)
Oslanjajući se na formalističke, strukturalističke, semiotičke, hermeneutičke i dekonstrukcijske pristupe pojmovima teksta, autora, kritike i tumačenja, kolegij će nastojati pjesničke, kritičko-teorijske te filozofske tekstove T.S.Eliota (1888-1965) interpretativno kontekstualizirati unutar konstelacije koja u prvi plan dovodi aspekte Eliotova djela što su ih ranija tumačenja, zasnovana na postulatima tzv. anglo-američke “nove kritike” ili historističko-pozitivističkog pristupa književnom i kritičkom tekstu, nedovoljno uočavala ili potpuno ignorirala (pragmatizam, indijska te zapadna filozofija, američko i europsko kulturno i misaono nasljeđe, diskurzivne strategije). Usredotočavanjem na genealogiju teorijskih koncepata kao što su radikalna anti-sistematičnost teorijskog mišljenja, određenje književnog djela kao jezičke tvorevine, a autora kao funkcije djela (impersonalnost ili “smrt” autora), dijalektičko poimanje odnosa nasljeđa i sadašnjosti, epistemološki relativizam tumačenja smisla i značenja u okvirima recepcijskih konteksta u neprekidnom mijenjanju (kontekstualiziranost i utjelovljenost uvida, nužnost interpretanta za svako značenje), te kritička društvena uloga estetskoga temeljena na njegovu negativnom određenju, nastojat će se ukazati na višestruku dinamičku povezanost i međuovisnost kako različitih vidova Eliotova rada, tako i pojedinih “razdoblja” njegova stvaralaštva, za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su pretežno izdvajala određene aspekata ili djela. Cilj je kolegija revalorizacija ukupnog Eliotovog rada s obzirom na kritičko-teorijske uvide s kojima se ono dosada nedovoljno dovodilo u vezu, što bi, uz reinterpretaciju Eliotovih tekstova, trebalo ukazati i na bliskost nekim interpretativnim načelima suvremene književne teorije.
Literatura

dr.sc. Cvijeta Pavlović, viši asistent
HRVATSKA KNJIŽEVNOST XX.STOLJEĆA U KONTEKSTU SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI, 2+1, poredbenopovijesni kolegij
(srijedom 15.30-17. sati, A-214)
Hrvatska književnost XX. Stoljeća obilježena je traganjima za novim estetskim uzorima nacionalnoga usmjerenja. Kolegij će biti posvećen mogućim podjelama na stilove i/ili razdoblja, s naglaskom na dominantnim književnim vrstama, i novim književnim postupcima. Pri tomu važnim postaju pojmovi: društveno priznata književnost, paradigme i individualisti, inovacije ili pomodni trendovi. Klasici hrvatske književnosti XX. Stoljeća usmjereni prema suvremenim svjetskim gibanjima otkrivaju raznorodne veze i utjecaje. Antun Gustav Matoš, Janko Polić Kamov, Milan Begović, Vladimir Nazor, Antun Branko Šimić, Ivo Andrić, Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Slavko Mihalić, Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio, Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Miro Gavran i dr.
Literatura (.zip sadrži .gif-ove)

mr.sc. David Šporer, asistent
NOVI HISTORIZAM I KULTURALNI MATERIJALIZAM, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
(ponedjeljkom 8-10 sati, A-214)
Kolegij je namijenjen studentima treće i četvrte godine, a bit će posvećen prezentiranju perspektive koju u proučavanje renesansne engleske književnosti i kulture unose novi historizam i kulturalni materijalizam. Predavanja imaju dvostruku orijentaciju: s jedne strane teorijsku i metodološku, te s druge interpretacijsku i povijesnu. Prva se tiče prikaza interdisciplinarnog metodološkog okvira (kulturne antropologije, teorije književnosti, povijesnih disciplina) te osnovnih zajedničkih polazišta novije angloameričke književne historiografije. Druga se odnosi na prezentaciju i analizu interpretacija renesansne književnosti i kulture u okviru svojevrsne “književnopovijesne antropologije” novog historizma i kulturalnog materijalizma. U tom dijelu kolegij se bavi s tri srodna problemska žarišta. Jedno obuhvaća novohistorističku interpretaciju društvenih i političkih okolnosti u kojima nastaje ranonovovjekovni engleski teatar, te odnose i uzajamne utjecaje teatra i kulture. No osim kontekstualizacije predavanja su posvećena i usporedbi pozicija koje su došle do izražaja u egzemplarnim novohistorističkim i kulturalnomaterijalističkim interpretacijama kanonskih autora (poput Williama Shakespearea ili, primjerice, Christophera Marlowea). Naposljetku, treće problemsko žarište odnosi se na razmatranje nekonzistentnih elemenata metodologije novog historizma i kulturalnog materijalizma te kritičkih polemika koje su pojedine interpretacije izazvale.
Literatura