Pavlović
REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (K)
Zahtjev da umjetnost prikazuje svakidašnji život u hrvatskoj književnosti imao je preteču već u romantičkim povijesnim romanima Augusta Šenoe, a posebice u pripovijetkama sredine i druge polovice XIX. stoljeća. U kolegiju će biti riječi o granicama i sponama romantizma, realizma i naturalizma u europskim i u hrvatskoj književnosti, o pojmovima protorealizam, impassibilité itd., koji su se često upletali u rasprave o potrebama hrvatske književnosti XIX. stoljeća. Razdoblje započinje tzv. Šenoinim dobom i obuhvaća drugu polovicu XIX. stoljeća, ali u pojedinim primjerima seže do početka XX. stoljeća: Šenoa, Tomić, Kovačić, Kumičić, Kozarac, Novak, Gjalski, Vojnović. Svjetski kontekst: Balzac, Gogolj, Dickens, Keller, Carducci, Verga, Ibsen, G. Elliot, Twain, Hardy, Gončarov, Tolstoj, Dostojevski, Flaubert, Zola, Maupassant, Daudet, Scribe, Sardou, Augier i dr.