Naziv kolegija: Ukrajinska književnost 2 (renesansna i barokna književnost) (2023./2024.)
Ime nastavnika: dr. sc. Domagoj Kliček, poslijedoktorand
Status: obvezatni
Oblik nastave: predavanja i seminar (3P + 1S)
Jezik: ukrajinski (uz uvodni hrvatski)
Ispit: Usmeni ispit i ocjena iz seminara
Ocjena: brojčana
Uvjeti: položen ispit iz kolegija Ukrajinska književnost I
Ciljevi kolegija: Kolegij predočava povijesni razvoj ukrajinske književnosti renesansnog i baroknoga doba, rasvjetljava osobitosti nastanka novih pojava, uz razvoj tradicija srednjega vijeka. Osnovni cilj – prikazati značaj ukrajinske kulture u komuniciranju s katoličkim prostorom i stvaranju novih pojava u sintezi bizantinske i latinske tradicije. Kolegij pruža uvid u formiranje novih stilskih izražaja i žanrova, prikazuje ulogu ukrajinskog baroka u barokiziranju drugih književnosti bizantske tradicije. Upoznavanje s književnim jezikom u postupnom transformiranju prema novom književnom jeziku.
Sadržaj kolegija: Kolegij uvodi u društveno-političko stanje razvoja ukrajinske književnosti 15. do 18. stoljeća, predočava ulogu crkvenoga faktora u književnom procesu, nastanak crkvene polemike, uz uključivanje ukrajinskog društva u europsko kulturno-idejne tokove. Rasvjetljava se jezično stanje, nastanak novih žanrova u pjesništvu, prozi, dramskoj književnost; drugim vrstama proze. Predočeni su najznačajniji predstavnici književnosti kao i uloga ukrajinske kulture u nastanku baroknih pojava u drugim književnostima istočne crkve.
Studentske obveze: redovito pohađanje nastave, redovito čitanje odabranih tekstova te interpretacija književnih tekstova na nastavi, sudjelovanje u seminarskim temama, proučavanje obvezatne (i dopunske) stručne literature.
Korištene metode: izlaganje, vizualna metoda, metoda uspoređivanja i analogija, metoda analize i sinteze, analiza tekstova, diskusija, e-učenje.
Sadržaj kolegija:
- Društveno-političke okolnosti razvoja ukrajinske kulture 15-16. st., pronicanje renesansnih pojava u ukrajinsku sredinu, formiranje čovjeka renesansne svijesti (J. Drogobyč, S. Orihovs’kyj); interknjiževno zajedništvo kao osobitost razvitka književnosti 16. st.: ukrajinsko-poljsko, ukrajinsko-bjelorusko zajedništvo.
- Ukrajinska književnost na latinskom jeziku, sinteza europske i usmenoknjiževne tradicije, prva tiskana knjiga ukrajinskog autora 1483. (J. Drogobyč), latinojezično pjesništvo (Pavlo Rusyn), značaj poljskog posredništva.
- Nastanak crkvene unije i polemičke literature kraja 16 – poč. 17. st.. Bratstva i značaj Ostroz’ke akademije. Ivan Vyšens’kyj kao osobitost i polemičar, njegove poslanice, „Knyžka“ kao izraz protestantizma. Poredba Vyšens’kyj- Markantun Gospodnetić
- Problem književnoga jezika: Meletij Smotryc’kyj kao rodoljub i jezikoslovac, uloga njegove Gramatike u razvoju knjižnog jezika. Pojam ukrajinske redakcije crkvenoslavenskoga jezika. Smotryc’kyj – Juraj Križanić.
- Barokno doba – specifikum nastanka, razvoja i osobitost ukrajinske kulture u komuniciranju s katoličkom kulturom. barok s funkcijom preporoda ukrajinskog društva. Mentalitet čovjeka ukrajinskog baroka, kozaštvo kao poseban stalež u poticanju barokne kulture. Značaj školstva. Kyjevo-Mogyljans’ka akademija kao središte književnog baroka.
- Nastanak rimovanog pjesništva kao vodećeg žanra ukrajinskog baroka: osnovne teme, žanr, sadržaj, uloga kanta, zbirke, predstavnici, tematska klasifikacija.
- Religijsko-filozofsko pjesništvo: Vitalij i njegova zbirka „Dioptra“, Kyrylo Trankvilion Stavrovec’kyj „Perlo mnogocinne“, Ivan Velyčkovsđkyj: ideje, teme, poetika.
- Panegirično pjesništvo: osobitosti žanra, nastavak prethodne tradicije, panegirik kao barokna moda, slavljenje mecena, get’man Sagajdačnyj kao vitez. Predstavnici: Oleksandr Mytura, Kasijan Sakovyč, Dmytrij Tuptalo.
- Kuriozno i figurativno pjesništvo: Ivan Velyčkovs’kyj.
- Povijesno-rodoljubno pjesništvo: odraz oslobodilačkoga rata pod vodstvom Bogdana Hmel’nyc’kog, apologija kozaštva, kontrastiranje Ukrajine i Moskovije (Semen Dyvovyč), anonimno pjesništvo.
- Lirsko pjesništvo: visoki, srednji i nizovyj barok, korištenje folklornih elemenata; tema ljubavi, erotska, etiketna, humoristička poezija.
- Burleskno-travestijno pjesništvo kao odraz pučke kulture smijeha, stvaralaštvo „mandrivnyh djakiv“, značaj burleska u razvoju ukrajinske književnosti.
- Dramaturgija kao nova pojava, školska drama, intermedija, vertep. Dramske forme: misterija, (Dmytro Tuptalo, Mytrofan Dovgalevs’kyj); mirakul. moralitet, povijesma drama.
- Predstavnici drame: Feofan Prokopovyč – „Volodymyr“ – idejna, alegorijska osobitost; Ivan Nerunovyč – „Mylist’ Boža Ukrajinu…“, Intermediji Dovgalevs’kog i Konys’kog; osobitosti vertepa kao pučkog teatra.
- Povijesna proza: Bogdan Hmeljnyc’kyj, oslobodilački rat 1640-1654. i naredni događaji kao središnja tema ukrajinske historiografije 17.-18. st. Glavna djela: Synopsys, Kozac’ki litopysy, Litopys Samovydc’a, Litopys Samijla Velyčka, Istorija Rusiv.
- Oratorska, propovidnyc’ka, palomnyc’ka proza.
- Ivan Mazepa kao novi čovjek ukrajinskog baroka.
- Stvaralaštvo Grygorija Skovorody: zbirke, problem jezika.
Ishodi učenja: Kolegij Ukrajinska književnost 2 omogućava ostvarenje slijedećih ishoda učenja
- opisati i komentirati određene kulturne, povijesne i društveno-političke procese u Ukrajini
- opisati specifičnosti odabranih književnopovijesnih razdoblja i književnostilskih formacija
- primijeniti temeljne spoznaje o književnostilskim formacijama u analizi i tumačenju književnih djela
- izdvojiti i analizirati relevantne obrasce književnopovijesnih razdoblja i pojedinih književnih djela ukrajinske književnosti
Literatura:
Obvezatna:
Dmytro Cyževs’kyj. Istorija ukrajins’koji literatury. Kyjiv (različita izdanja)
Julija Solod. Ukrajins’ka klasyčna liteatura. Kyjiv, 2008.
Myhajlo Najenko. Hudožnja literaira Ukrajiny. Vid mifiv do real’nosti. Kyjiv, 2012.
Jevgenij Paščenko. Juraj Križanića i Ukrajina. Zagreb: Matica hrvatska, 2013.
Jevgenij Paščenko. Ukrajinsko-hrvatske književne poredbe. Split: Književni krug, 2010. (poglavlje o baroku, zaključak).
Hrvatska/Ukrajina. Kulturne veze Od Jadrana do Dnjepra. Priredio Jevgenij Paščenko. Zagreb: 2006 (poglavlja o baroku)
Antologijske zbirke ukrajinskoga pjesništva 17.18. st. – u fundusu knjižnice FFZG
Dodatna:
«Ukrajina » . – Kolo : časopis Matice hrvatske, 1997, br. 3.
« Ukrajina » . – Hrvatska revija , časopis Matice hrvatske, jesen, 2005.
« Ukrajina ». – Dubrovnik , časopis Matice hrvatske, jesen, br. 3, 2007.
Ukrajins’ke baroko. Tom 1-2. Harkiv: Acta, 2004.
Web-stranice: Ukrajina, ukrajinska literatura na Internetu (prema preporučenom popisu na stranicama Katedre za ukrajinski jezik i književnost ).
Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:
Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta.