Mate Zorić, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, u svojoj dugoj i plodnoj sveučilišnoj karijeri djelovao je kao talijanist, komparatist, leksikograf i prevoditelj. Rođen u Šibeniku 6. travnja 1927., osnovnu školu i gimnaziju završio u je u rodnom gradu a medicinu, talijanistiku, kroatistiku i južnu slavistiku studirao na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je 1953. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je 1954. izabran za asistenta na Katedri za talijansku književnost. Od 1955. do 1958. boravio u Italiji, najprije u Perugi na Sveučilištu za strance, zatim od 1956. radio kao lektor hrvatskog jezika na Sveučilištu u Firenci. Doktorirao je 1960. godine na Sveučilištu u Zagrebu s tezom Marko Kažotić i romantička književnost u Dalmaciji na talijanskom jeziku. Izabran je u zvanje redovitog profesora 1972. godine a predstojnik Katedre za talijansku književnost bio je od 1961. do umirovljenja 1997. godine. Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu  bio je od 1980. do 1984. godine. Predavao i na sveučilištima u Italiji (Firenca, Milano, Venecija, Verona i dr.). Profesor Zorić je jedan od utemeljitelja  časopisa Književna smotra i član uredništva a desetljećima je uređivao fakultetski znanstveni godišnjak  Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia.

Objavio je preko 300 znanstvenih i stručnih radova u renomiranim zbornicima,   časopisima i publikacijama na hrvatskom i talijanskom jeziku a od toga je 150 izvornih znanstvenih rasprava posvetio opusima sljedećih talijanskih pisaca: Dante, Boiardo, Ariosto, Poliziano, Machiavelli, Tasso, barokni romanopisci, Casanova, Metastasio, Foscolo, Manzoni, Tommaseo, Carducci, Verga, Pascoli, D’Annunzio, Ungaretti, Saba. Njegova znanstvena otkrića o pojedinim talijanskim piscima (Foscolo, Tommaseo, D’Annunzio) citirana su u najrenomiranijim povijestima talijanske književnosti i edicijama njihovih sabranih djela. Bitne prinose dao je hrvatsko-talijanskoj komparatistici u dijakroniji od 15. do do 20. st. te imagologiji (slika Hrvata u talijanskoj književnosti). Ta su njegova istraživanja tiskana u Italiji kao opsežne knjige kod uglednih izdavača: Italia e Slavia (Antenore, Padova 1989.) i Dalle due sponde (Il calamo, Rim 1999.), a u Hrvatskoj sveučilišni udžbenik Classici e moderni della letteratura italiana (s Franom Čalom, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1964., 1973., 1986., 1991.) i Književni dodiri hrvatsko–talijanski (Književni krug, Split 1992.). Uredio je osam komparatističkih zbornika radova  Hrvatsko-talijanski književni odnosi (1989.-2002.), rezultat timskog rada znanstvenog projekta čiji je bio voditelj, a urednik je i redaktor vrijednih hrvatskih izdanja talijanskih klasika (Dante, Petrarca, Boccaccio, Bruno, Vico) i modernih autora (Talijanski roman u 10 knjiga, Liber, Zagreb 1982.; te edicija „Istra kroz stoljeća“). Preveo je na hrvatski djela Giovannija Boccaccia, Giordana Bruna i Massima Cacciarija, Sabina Aquavive i Enza Pacea (s Dubravkom Zorić). Golem je njegov urednički i autorski doprinos struci  tal. književnost u hrvatskim enciklopedijama i leksikonima od 1956. do 2001. godine. Za svoj znanstveni i kulturni rad dobio je niz priznanja i odličja u Italiji. God. 1997. u njegovu je čast održan međunarodni talijanistički i komparatistički znanstveni skup u Zagrebu, a iste mu je godine dodijeljeno počasno zvanje i titula professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

DJELA: Classici e moderni della letteratura italiana [s F. Čalom],  Zagreb 1964;  Marko Kažotić (1804.-1842.), Zagreb 1965; Romantički pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku, Zagreb 1971; Italia e Slavia. Contributi sulle relazioni letterarie italo-jugoslave dall’Ariosto al D’Annunzio, Padova 1989; Književni dodiri hrvatsko–talijanski, Split 1992; Dalle due sponde, Rim 1999; Sjenovita dionica hrvatske književnosti, Hrvatska sveučilisna naklada, Zagreb 2014.

LITERATURA O MATI ZORIĆU: S. Roić, Dante Alighieri, Djela, a cura di F. Čale e M. Zorić, Esperienze letterarie, 1983, 1; ista, Giovanni Boccaccio, Djela, a cura di F. Čale e M. Zorić, Esperienze letterarie, 1983, 2; ista, O pjesniku-vojniku s povijesne distance, Dometi, 1987, 5;  T. Maroević, Vitezovi oko Beograda, Politika, 14.1.1989; Pedanti, šarlatani i kurtizani, Vjesnik, 1989;  isti, Opet preko Padove, Vjesnik, 10.3.1990; F. Čale, Zbližene obale, Republika, 1990, 5-6;  T. Maroević, U Casanovinoj galaktici, Vjesnik, 19.4.1991; S. Roić, Mate Zorić, Italia e Slavia, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, 1991/92, 36-37; ista,  Mate Zorić, Italia e Slavia, Italienisch, 1992, 27; R. Morabito, Mate Zorić, Italia e Slavia, AION Slavistica, 1993, n.s. 1; Razni Autori u knjizi Talijanističke i komparatističke studije u čast Mati Zoriću, Zagreb 1999; S. Graciotti, Per lasciare una traccia, u knjizi Dalle due sponde, 1999; R. Bogišić, Između dviju obala, Forum, 2000, 7-9; K. Milačić, Mostovi u svijetu pera i kista, Vjesnik, 19.9.2001; Ivan J. Bošković, Romeo i Julija iz Kaštela, Vijenac, 2003, 254;  M. Čale, M. Mišetić, S. Roić, Mate Zorić Professor emeritus Facultatis Philosophicae Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb 2002.