logo

Filozofski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Ustroj studija

Od ak. godine 2005/2006. na Filozofskome fakultetu izvode se studiji ustrojeni po novim studijskim programima, temeljenima na načelima Bolonjske deklaracije. Sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine” broj 123/03, 198/03, 105/04. i 174/04.) i novomu Statutu Sveučilišta u Zagrebu (25. veljače 2005.), Filozofski je fakultet u ak. godini 2004/2005. pristupio izradi novih studijskih programa koji su se počeli izvoditi već u sljedećoj ak. godini 2005/2006. I novi Statut Filozofskoga fakulteta integrirao je pretpostavke bolonjske reforme visokoga obrazovanja i tako ustrojenih novih studijskih programa.

Filozofski fakultet izvodi sveučilišne studijske programe koji su utemeljeni na trostupanjskoj koncepciji visokoškolskoga obrazovanja, a shema po ciklusima obrazovanja izgleda ovako:

  • preddiplomski studiji traju tri ili četiri godine, a njihovim se završetkom stječe akademski naziv prvostupnika/prvostupnice (baccalaureus/baccalaurea) struke;
  • diplomski studiji traju jednu ili dvije godine, a njihovim se završetkom stječe akademski naziv magistra/magistre struke
  • poslijediplomski studiji dijele se na specijalističke i doktorske studije: prvi traju jednu godinu i njihovim se završetkom stječe titula specijalist struke, dok drugi traje tri godine i donosi titulu doktora znanosti.

Trogodišnji preddiplomski studiji predviđaju stjecanje 180, a četverogodišnji 240 ECTS bodova. U skladu sa zakonskim pretpostavkama, za stjecanje diplome prvostupnika, student preddiplomskog studija koji traje tri godine mora prikupiti najmanje 180 ECTS bodova, a onaj čiji je studij koncipiran kao četverogodišnji – 240 ECTS bodova. Na sljedećoj razini studija, ukoliko diplomski studij traje dvije godine, student mora steći najmanje 120 ECTS bodova; onaj pak, čiji diplomski studij traje jednu godinu – 60 ECTS bodova. Ukupno, u pet godina preddiplomskoga i diplomskoga studija – bez obzira je li riječ o koncepciji 3+2 ili 4+1 – student mora skupiti 300 ECTS bodova.

SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJI

Na Filozofskome fakultetu izvode se sveučilišni preddiplomski i diplomski studiji što znači da osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito, te da ih osposobljavaju za razvoj i primjenu znanstvenih dostignuća, kako je to predviđeno Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokome obrazovanju.

Preddiplomski i diplomski studiji na Filozofskome fakultetu mogu biti dvopredmetni (dvodisciplinarni) i jednopredmetni (jednodisciplinarni). U sustavu studiranja to znači da student ima mogućnost svoje studijsko opterećenje ostvariti na jednom jednopredmetnom studijskom programu ili u kombinaciji dvaju dvopredmetnih studijskih programa. Pojam dvopredmetnoga studija može se razumijevati dvojako: s točke gledišta akreditiranoga programa, dvopredmetnost označava obvezu kombiniranja takva programa s drugim dvopredmetnim programom, dok s točke gledišta studenta i njegova studiranja dvopredmetnost označava uključenost studenta u istodobno studiranje dvaju akreditiranih programa i ravnopravnu podjelu studentova opterećenja na dva studijska programa. Studentove se obveze, dakle, tretiraju jedinstveno, a ne odvojeno. U konačnici broj ECTS bodova zbroj je bodova stečenih na objema studijskim grupama u sustavu dvopredmetnosti, a ne na svakoj posebno. I diploma i dopunska isprava temelje se na jedinstvu dvopredmetnosti.

Na preddiplomskoj razini nema predviđenih smjerova, usmjerenja i modula, osim na integriranome sveučilišnom preddiplomskom studiju povijesti i geografije koji se izvodi kroz nastavnički smjer.

Sveučilišni diplomski studiji u različitim poljima humanističkih i društvenih znanosti ustrojeni su kroz smjerove. Najveći broj diplomskih studija uključuje nastavnički smjer, ukupno 19 studija (ANG, ČEŠ, FIL, FRA, GER, GRČ, INFO, JSL, KRO, LAT, POV, POV-GEO, PUM, RUS, SLO, SOC, ŠPA, TAL, UKR), najčešće u dvopredmetnoj kombinaciji studiranja, iako postoje i jednopredmetni akreditirani nastavnički smjerovi na diplomskim studijima Kroatistike i Povijesti te na integriranome studiji Povijesti i geografije. Specifičnost humanističkih znanosti i posebice neofiloloških disciplina ogleda se i u izvođenju prevoditeljskoga smjera na velikom broju sveučilišnih diplomskih studijskih programa, ukupno njih devet (ANG, ČEŠ, FRA, GER, JSL, RUS, SLOV, ŠPA, ŠVE). Ostali zastupljeni smjerovi proizlaze iz specifičnosti samih studijskih programa i pripadajućih disciplina, a to su: lingvistički i književno-kulturološki (ANG), prapovijesna, antička i srednjovjekovna arheologija (ARH), znanstveni smjer (FIL, FON, FRA, LAT, SOC, ŠPA) informatika, informatologija, arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i upravljanje baštinom (INF), jezikoslovni, književni (KRO), prevoditeljsko-kulturološki (ČEŠ, SLO), interkulturalni (GER), jezično-prevoditeljski, književno-interkulturalni (JSL), kulturološki (POLJ), jezikoslovno-kulturološki, književno-kulturološki (TAL, UKR), opći, poredbeni, računalni, primijenjeni, kognitivni (LING), istraživački (PUM). Sljedeći diplomski studiji ne predviđaju posebne smjerove: Antropologija, Etnologija i kulturna antropologija, Hungarologija, Indologija, Judaistika, Komparativna književnost, Nederlandistika, Pedagogija, Portugalski jezik i književnost, Psihologija, Rumunjski jezik i književnost, Turkologija.