XXI.

Illyr. Tko hochje cjasno, nemosce lasno.

Non est ejusdem et honeste, et facile agere.

Caper, et Onager.

Vitis tenello palmite repletus Caper

Ad amnis oram defluentis aspero

Sub monte venit; utque libatis sitim

Detraxit undis, inter abruptas jugis

Cautes Onagrum rariora conspicit 5

Labore magno divellentem gramina.

Tum sic locutus: cur adeo sterili in jugo

Depascis herbam, nec miser quaeris tuo

Jucundiora nutrimenta corpori?

Huic Onager: alia praeter has rupes loca 10

Haud video circum, negligoque quaerere.

Heic difficulter pasco; sed quod victui

Sat est reperio. Ego vero, reddidit Caper,

Facillimeque, largiterque nutrior.

Haud longe agellus est virente consitus 15

Messe; est novello quae superbit palmite

Vinea: me utroque perlevi saltu infero,

Et delicatis expleo famem cibis:

Et ipse posses experiri ... Onager negat,

Se velle facere, jus quod alienum vetat, 20

Tenuique malle victitare gramine

Alterius absque damno, quam cum injuria

Repleri opipare. Tum Caper, quod anxium,

Ait, religio reddit ita animum tibi,

Haud porro miror; nam genere vili es satus: 25

Nobilior ego te liberor ab isto metu,

Utorque jure jam quaesito; vivere

In sterili tute perge solitudine.

Ad turpia facilis, aspera ad honestum est via.

Priciza XXI.

Pr. Tko hochje cjasno, nemoſce lasno.

Jaraz, i Oso divj.

Ki dobro glad loſe mladikam ſajaſi

Smradglive musc koſe na rjeku dolaſi

Iſadna kridglive kâ goreiſvirasce,

I ſceghju s' tê ſcive vode u scto gasasce,

Vidje Osla, ki s' mnogo truda meu hridima 5

Trave sctoje mogo darpgljasce ſubima.

Pak velj: ſascto ti ù stranu tac goloj

Pasesc, nit iskati ſa bogli bitak tvoj

Gresc mjesto ù drugo kô obilnu paoscju vech?

Kom Osal ovako: pravochjut' ovo rech. 10

Ù okol druga ja, hridi raſmi ovih,

Nevidim mjestia, nit marim ſnat ſa gnih

Mucno pasem goi, alse hrane sctoje

Dostami nahodi. A ja pak svesctoje

Pasce obilate, gnem Jaraz, beſ truda 15

Imaneti, moj brate, sitae i mâ poſcjuda.

Selena jes gniva bliſu, kise i novima

Bjesno raſplodiva Vinograd prutima,

Tù skoknem, i jescjam ljepimse sitim ja,

Mogobi i ti, ſnam ..kom Osal, mâ voglja 20

Nie to ciniti, sctoje proch pravizi,

I ò malloj ſciviti volim ja travizi,

Beſ sctete icie, s' tughjom negh sctetome

Gostitse oblinie. Tad Jaraz: ti s' tome

Scto griſcgnom na dusci ſcivesc, nj cjuditse, 25

Traghte er priprost ruſci, ja tô nestrascimse,

Vele boglje ersamse rodio, nego ti,

I kô moim jescjamse hochju tim sluſciti.

ſcivi ti ù samochi neplodnoj. Lasanje

Put na ſlo ſa prochi, na dobro trudanje. 30

Pripov. XXI.

Tko hochie cjaâſno, nemosge laſno.

Jarraz, i Divij Osò.

Cîm Jarraz mnosg pruchjâ pohleppan isije,

Kraj vira tekuchja dohoddi da pie.

Baerdaste kod hridi, Troskotta ghdj pase

Tovarra tuj viddi, ter s' gnime rugaſe.

Kê tvêsu privare! Sctò ne isctesc ti sade 5

Sgjallosni Magarre, ploddnije Livadde?

Ovvijeh van Hridi sa druggo nemarim,

Osòmu bessjddi, nekkaſe privarrim:

Ovuda pastitti nemallo ja trudim,

Obbilno hraniti, buddemſe kô sgjudim. 10

Boglije moj uddes, tad Jarraz govorri,

Svakkame sretta ceſ, isctame nemorri.

Jest ovdi Livadda, sgittomſe kâ kitti,

I pruchjâ jest Mlada,da menne naſitti;

K' gnôm buddem ugljesti, slatkose da sgivim,15

S' obbilne ter ciesti mû lacnoſ samirim.

Istose ti hrani cinnitti nemoghu

Sctò tughja Prav brani, prottiva rasloghu

Recce Osò, drasgije menniſe hranitti,

Od sctette sctò nie druggomu na Svîti. 20

Tad Jarraz: Nie cjudda sctò tako govvorriſc,

Saerzasi kad luda, starhomſe kad morriſc,

Potiscten ti jesi, s' teggasi strasciv ti,

Plemstvote ne reſi ko menne na Svîti

Sgivjeti jur slidi, kô vellisc, slobboddan, 25

Nikkotti savidi tvoj uddeſ sgiallostan.

"Sa stechi ruſcnosti put laſan uſbudde,

Na trudan sadosti kijem skladne posgjudde.“