Odsjek za klasičnu filologiju na Danu otvorenih vrata Filozofskog fakulteta – subota, 23. ožujka 2024.

U subotu, 23. ožujka 2024., u sklopu manifestacije Dan otvorenih vrata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavlja se i naš Odsjek za klasičnu filologiju. Manifestacija se odvija u prizemlju fakulteta, a Odsjek za klasičnu filologiju sudjeluje na dvije lokacije, u Auli i u dvorani D-1.
Na pultu postavljenom u Auli Fakulteta profesori i studenti zainteresiranima će dočarati što znači studirati na našem Odsjeku, cijeli dan od 10 do 16 sati.
U dvorani D-1 studiji grčkog i latinskog jezika predstavit će se u sažetijoj formi u trajanju od 15 minuta, u terminu od 10:40 do 10:55 sati.
Želimo dobrodošlicu svima, a napose srednjoškolcima i njihovim roditeljima!

Studentima 1. godine diplomskoga studija – rok za prijavu teme i mentora/komentora u izradi diplomskoga rada 15. 3. 2024.

Rok za prijavu diplomskih radova na Odsjeku za klasičnu filologiju je 15. ožujka 2024. godine. Temu dogovarate s mentorom, a obrazac za prijavu diplomskoga rada potrebno je ispuniti elektronički. Elektroničku verziju obrasca (kao word dokument, bez potpisa) potrebno je poslati mailom.

U slučaju pisanja jedinstvenoga diplomskog rada potrebno je dostaviti suglasnost drugog odsjeka.

MOLBA ZA ODOBRENJE – DIPLOMSKI RAD

MOLBA ZA ODOBRENJE -JEDINSTVENI DIPLOMSKI RAD

Međunarodni dan grčkog jezika

Dana 9. veljače, obilježili smo Međunarodni dan grčkog jezika u društvu našeg dekana dr. sc. Domagoja Tončinića, grčke ambasadorice Njezine Ekselencije Antonije Katzouru i kolega s drugih odsjeka. Dan je bio posvećen temi poklasičnog grčkog te su izlaganja održali dr. sc. Hrvoje Gračanin, dr. sc. Teuta Serreqi Jurić i dr. sc. Petra Matović.

Herkulski podvig

Ovih dana, ljubitelje klasične starine diljem svijeta razveselila je vijest o revolucionarnom pomaku u dešifriranju jednog od najintrigantnijih misterija staroga svijeta – svitaka iz Herkulaneja. Radi se o oko 1800 svitaka koji su, skupa s knjižnicom u tzv. Villa dei papiri, stradali u erupciji Vezuva. Otkriveni su sredinom 18. stoljeća, otkad traju pokušaji da se karbonizirane i izrazito krhke svitke pročita. Dosadašnji su pokušaji uglavnom rezultirali velikim oštećenjima, ali nove su tehnologije omogućile da se svitke skenira bez odmotavanja. Posljednjih godina intenzivno se radilo na razvijanju postupaka za pouzdano čitanje skeniranih svitaka, a krajem prošle godine uspješno je rekonstruirano približno 5% jednoga svitka. Do kraja godine cilj je pročitati barem 90% četiriju skeniranih svitaka. Znanstvenicima na projektu želimo svu sreću i daljnjem radu!

Više o navedenom projektu i tijeku istraživanja možete pročitati ovdje: Vesuvius Challenge.