Your search found 70 occurrences

Click here for a KWIC Report

Occurrences 46-67:

Rasbjase rad Nesrechie, Rasliutjene sred Puccine Nechie ikomu smaert da prosti, Sillno Morre sred Dubine Jâs otvorrâ beſ Millosti. 20 Samo jedan tusgian plovve, Koga Morrſki val ismucci, Saman pommoch vappi, i sovve Kada bjesno Morre bucci. Sidro docîm k' mom upadda 25

beſ straha i pristupi, Ter ù glas, s' cesase, ovako ſaupi, Dvje na harbatu gharbe uſdiscju tebi, Trechja i na parsim tù? Kad cju Deva, scto bj Kuna ù gnoj vidila, ter samo dase od tih Gardochjâ stavila, a ne od ostalih, Tot ove samo ti ù meni, Sele mâ, Vidje neiſvarsnosti povechje? Al – te ja ſaklignem glavom tvom, da kadme budesc

na harbatu gharbe uſdiscju tebi, Trechja i na parsim tù? Kad cju Deva, scto bj Kuna ù gnoj vidila, ter samo dase od tih Gardochjâ stavila, a ne od ostalih, Tot ove samo ti ù meni, Sele mâ, Vidje neiſvarsnosti povechje? Al – te ja ſaklignem glavom tvom, da kadme budesc ti 15 Sasvih stranâ okom pomgnivo paſiti, Recesc ù meni

nu docîm gleddaje 5 Gdje prima bremmenâ, slobbodno pitaje: Tvê Plechi gukavve, buddimi rad rjeti, I Paerſi garbavve cemuſu vidjetti? Kad Deva sluſciasce, da samo rasgleda Sctò grubo, i mucciaſce bî svescto beſ reda; 10 Dasu ovve, zjennisc ti, kê viddisc ù menni Naigore grubbosti, tu miso promjeni; Dobrome rasgleda, bûd

ovve, zjennisc ti, kê viddisc ù menni Naigore grubbosti, tu miso promjeni; Dobrome rasgleda, bûd Glava tvâ sdravvo Ù menni jel' reda, sctoggodli jêl' pravvo! "Scto samo jedinu, prikorrit nebuddi 15 Ugleddasc krivinnu; pomgnivo nêgh sudi, I nachiesc tad dosti sla, lasgi himbenne Nikakve vjerrnosti, posctegna, ni zjenne!“

Vi pomgnivo nastojte 25 Uressiti Perivoje Da jest vrjedan, nauccitte Kogod krjepi Tjelo svoje; Jest Perivoj ghisdav, ljepi, Koggod sama sebbe krjepi. 30 "Ovvo koggod rasumije, Lasnochjese domislitti, Svescto rekoh mallo prie, Koga hochiu prikoritti: Nêk pohullit svak –

gledajuch darsci ù nezjeni: On se snebivajuch mahnituje zjeni. Tot mene, kim ſcena svaka, kâ omiliti 5 Nastoi, urescena iscte sveghjer biti, S' vrata odmechjesc tvoga sama, ers' ohola, ti? (Gosp.) Ne zjeni da s' toga jate htjeh smetnuti Nego er scto chjutim, ſlo davisc dame ti. (Ogharg.) Trak popusti, i vech tim nebudse strasciti 10

svoj 15 Dragh jedan recemu prjategl, brate moj, Kao barda visoka tichjesc proch, na vrati Kad kuchje pri roka ljenos – te tâ uhvati? Kom on: nestrasceme barda ina, samo da Proghjem ja kuchje mê pragh visci svih bardâ. Stvari, na svjetu kê mi vechma gljubimo, S' mukese velike od gnih odzjepimo.

cimse al roſima biu ovna na travi, Jedan, er ljena bj ubjeghnut, s' cesti ſlom Nemilojoj probi desno rebro s' rogom. Nesrichja, jaoh! na tô Pastjer rece tada, 25 Tebe samu ſascto svaka svegh dopada? Pod ſvjeſdam kadaje tko rodjen ſlobnime Srechja nepristaje tvoriti rugh gnime. Pripov. XVI.

nebise gnem istom, Kad gnegov na pir ti samabi otiscla, Sebi pribaviti ſa druga htje viſcla. 10 Kad tô Vuk ughleda, tkoje s' tobom ſli taj? Gnu upita ureda, tebe samu ſvah, ſnaj. Gnemu ona: on kuchnik, i Drughje draghi moj, Ki ù tuſi pomochnik bj cesto privegljoj. Pristojno ſato jes, da primisc obadva; 15 Al pokli [...] da vech

Svom u Drusgbi Psa dovoddi. Cîm to vidje, Vukje isusti Scto Psa voddisc, Milla ovcize? Himbennoga Drugha pusti, 15 Rasvesselli drago lize, Sama hodi na raddosti Mê Gliuvenne cestittosti. Ona gnemmu: Drugh ovvje I priategl dnevvi, i Nochi 20 Cesto krati menni kîje U Nesgoddâm do

U privaru tad uppãsti 20 Putnik laccian i ſa truda Gnimmſe budde neſasititti Kadga vajmeh bolleſ huda Budde sasvijem morritti. "Koja sama mosge sretti 25 Prie vremena, nejma stvari. Tvôm uvjecban u pameti Pomâstimſe ne privarri."

tjerratti sgivine. Slovinſkom Daersgiavvi Psi ljepi sa dosti, 5 Kî lovvne Naravvi, kijêm svakke krepposti, Jedanmu tad recce: Pohlepno posgjudi Gnjh baerso da stecce, ter immat ne trudi. Tughijeh iſ Mjesti scto bjesce, hvaljo, Dostojno da cesti to samo zjennio. 10 S' Slovinske Pse strane cettiri dobavvi, Obbilne gnjm hrane Gliubliesgliv pripravvi: Cîm s' gnimmi prohoddi kroſ Gorre, kroſ Hridi Ù Lovvnom tad sgoddi raddostan gnjh sljdi: Ù gorkom nu vaju, nemilla rad glada 15 Nevolgni zaerkaju

poglja sva, Pod stabrom junackim onim, na kom pjeva, Ughledajuch Mrava sva u poslim potoj 5 Ghdino pritarcjava parcini gorusctoj, Mnoga i ſarna ſcita nosi, i opaha,, Rugatse gnemu sta, ſovega i bastaha. Nisctave smachjasce on na tô, rjeczome Negh samo odgognasce ti podrugh ovome. "I kogodi, ſnaj, nosi sobome, niscta ti U druſih neprosi, er ima ſadosti.“ Ljeto proghje, i pocesce mjesezi sljedom it Studeni, kad jesce krjes bjesce potrebit, I briſcjan da ſato lipsati od glada 15 Nebude

ova tvorjase stavio. Dobrocesan s glave pocetak bj dao, Pak redom djele sve ostale ureſao. Uratmu uſdiſasce visokse, a griva 5 Gustase vidjasce na desnu letjet sva. Pretilje ù sapima, tarbuhje malahan, Noghe a tanke ima ſa skocit lagahan. Sama ostajasce kuda ſa svarsciti, Kû kad pocignasce on isctom tvoriti, 10 Na rucizi gnemu noſc – se iznenada Slomi eto, i svemu pokli ù domu tada Neneghje on drugoga podobna ſa tvor ti, Kogna usigljen svoga bi tako ostaviti. Dobro ſapoceta daje

ludjasti, ſa gnim pogoditi, 15 Nacinim teſim hti obimse sluſciti Na med letit ghleda beſbrojne, i uſciva Ghdise gnima neda môch dighnut ljepgliva. Ù sud osta ſa tiem ſaviri, ali malle On vidi dasu prem unutra upale, 20 I tô one samo, nesmotarno kêbi Odljetale onamo neopaſne sebi. Er vapa gnih ista, kâse ù okol chjuti, Ucj ſcestoka tâ od bacve ubjeghnuti. Kih blago karaju, i tih moſcdani 25 Lascgnese svighjaju, negh osctro karani. Pripov. XXXI.

sve onamo gorjeti. Namechje opet trjes varch Jove sarditi, I jachju, vaj ſla ceſ! sasvime dospiti. Kad obaſna od straha Oro uſrok tako lud, 15 Varſ pripas od maha, rece, i vesec bud. Er scto mnisc onamo daje oghagn, ſnaj da nj, Nego svetlos samo, kâ nikom ſla cini. Po vedru nitse ti trjeskovâ strasci ikad, Negh vihre reſcjati kad cjujesc iſnenad, 20 Sva i vidisc gustima nebesa kadnose, Prikrisce oblazima, boj tebi p..vose, Er Jovu strasce ja tad nosim mugne, ſnaj. Tlac' tascta

Kakvase ù zaklenoj ploci toj kaſasce, Pocese sarciti ſarzalu, i ſvatiga 15 Laſciva, i jur priti ruſcno iſgharditiga. Kroſ ſcjortu virechi Dikliza njeka tô Sarzala i ſcjalechi nedostojna udes ſô Na ovu ces ſla-te namjeri, govori Sama sobom, kate [...] prikori, 20 Cim staros korit svû imalabi, i suhar. Doksi mlad napravu sljedi; a kadsi star, Stavna dobra, s' kima resise duh iscti, I pravu ù gnima postavi slavu ti. Pripov. XXXVII. Cemuje Babbi Saerzalo.

Godine ove mali Kruscjak', al velik rod Rezi, bit imali? Dachje biti prirod, Medvjed obechja gnoj, i cimga pak pita, 15 S'koga rece dajoj, tô uſroka dohita, Dà rjeci samo ove, pameti tej ghgnile Dostojne gnegove, kruscke ermusu mile. Moremo mnoghe mi Medvjedu ovem slicit, Snjevase koijemi, scto ſcjude, dachje bit.20

Ter ù zvjetu kruſcke passi, Cîm prolassi, 5 Zjeni od stabbaâr da sctò pita Sctò ovvi hudi Lupesc sgiudi? Sama s' sobbom tad govvorri: Gnescto misli, motri gnescto, 10 Ovdi cesto Sctò dohoddi, dalek Gorri? Ù toj sgoddi Cîm prohoddi

Krukom, vinom cîmga viddi 25 Napaertjenna, zjenit slîdi, Dachie tada Sillnost Glada S' kakvijem Djelom ukrottiti: Tvaerda samo slamme isije, 30 Mallo Vodde sgedan pije Svakki budde jad taerpîtti. Raddujesse kad pò srechi Sin Gosparev gnêm na Plechi Jasce, er

S' Drenaizzom, da idde prie.
"Svak podobban na ovvem Svjeti,
30   Nie sa svakke saisto stvâri,
Nekka sljedi svê pameti
Um, i sato samo mari." XXIX.

Bibliographia locorum inventorum

Click here for a KWIC Report