Croatiae auctores Latini: inventa |
domum | qui sumus | textus | auxilia | tolle, lege! | |
Bibliographic criteria: none
(All documents) Search criteria: dat Your search found 717 occurrences
1 2 3 4 5 6 7 8 Retrieve all occurrences (This may take some time to download)
Occurrences 589-610:589. Ferić Gvozdenica,... . Fabulae, versio electronica [Paragraph | SubSect | Section]
590. Ferić Gvozdenica,... . Fabulae, versio electronica [Paragraph | Sub2Sect | SubSect | Section] Slatnijem ſcvalom menne sausdava;
Cîm ti buddesc Livaddom pastitti,
Kalom Simi, prahom gnuſan Litti.
"Slugha tvoga gladan neumorri,
Dobro zjeni dat vjerrno dvorri."
XXI.
Pr. Ghdje sila gospodj, s' raſlogom nehodi.
Vran, i Kuna.
Kada Lav kragljevat usta meu svjerima,
ſapovjed ova dat htje nad ostalima,
Dase tragh od Devâ iskorjepi s' svjeta.
Hud poso, al kragljeva kao ſakon rjecje tâ.
Iſvarscit trjebaje scto silnik naredi, 5
Zkniti krivinaje, i
koga ovi jasce,
Kogn gnegov isti tô istjahni biasce,
S' gnega dase taj cjas sjasce vegljascemu. 15
On da utece necjas, odgovor dà gnemu,
Na targu kupio dagaje, i nechje dat.
Drughi al erje htio silu ù djelo stavgljat,
Lupesc ù svîh Drugâ pomoch iſkat stade.
ſcjalech oni tûga, i da nedopade 20
Scgnega gnih kâ scteta, strascechi
i san udil
Tihimu pridoghje, nochi i dobar pospa dil.
Plata kae vidjela s' barda visokoga 5 Prihuda tâ djela, ghnjevise rad
toga,
Dostojno i er spravglja uſdarje gnemu dat,
Na praghse postavlja kuchje ſa spravna stât
Mac- mu iſnenada ù parsi ſabiti,
Vrata otvori kada ſa na dver stupiti. 10
Dobro ide poso gnoj, umri, ubihte ja
ubogh ti, i mislit pocina,
Privrachja i ù pameti, kaobi ovem tescku 15
On mogo donjeti cjovjeku brigu kû.
Dakle sta iſkati od gnega, i tô ſbiglja,
Pjeneſ damu dat iima vas do ziglja,
Kimu ù ſaduſcbinu bil do, dae tù bio.
Beſocnu nacinu ovise cjudio, 20
Kadga cju iſkati (scto stasce ù gnemu tad
Datmu, al nedati) da hochje od
Cîm Taergovvaz sve to sluscia, 30
Veomma u sebbi sacjuddise;
Gorki u saerzu cemmer kuſcia
Raſaerciſe.
Iasam, recce, Gospar bio
Dat, i nedat pjenneſ tada: 35
Rughe gnime jest tvorrjo
Mnoghe kada.
Gnegga k' Pravdi nu dosiva
Potisctenik tome u sgoddi;
Ghdje Vladalaz jur
Pripov. XLI.
Tko tebbe kamenom, ti gnegga kruhom.
Siromah Slocinaz rasabran.
Sa dat urreſ môij bessjedi,
Odkle pravi Nauk ishoddi,
Scti, mollimte svescto sljedi,
Svescto upisah u ovvom sgoddi.
Idde Ciovjek cîm Bogatti, 5
gnih namjegnena.
Jedan jes ſlatan pâs, podobnos drughie,
S' kojomse stjece glas slavovit svudie.
Na putu ſdruſcena ghdi idu dva brata 5
On vidje rodjena, pak gnima rece tâ
Vaſcjasu, Sinzi, ova; al oni obirat
Parvi ima od vas dva, kom' bude Srechja dat,
Da odovle parvomu iſvadim ime ja.
Parvorodjenomu iſide tâ srechja. 10
Veseo on od pameti dar uſet htiasce,
Ù zjeni er magnoj ti ſlatni pâs darſcjasce.
Kad mlaghi vighje, pâs da ſlatni osta gnem
S' komte, ſaupi ù ghlas, ja radosti
XVI.
XVI.
rôk veseli da doghje napokon
ſaimalaz stavise vrachjanja, zjegnasce,
Da duſcnik ovise vidjeti masce 10
Dochmu doma isti can, i pjeneſ vratiti.
Buduchga ceko man?, on priti k' gnemu hti.
Pjeneſ iscte. – Imatiga sjutrachjesc, a mogo
I sadbi dat – tega, posal da nj mnogo.
On dase pohlepan neukaſce, ù sjutrascni 15
Neide k' gnemu dan, negh prikosjutrascni.
Tadmuje ovi reko: scto njesi jucer ti,
Kadasamte ceko, dinar doscjo uſeti?
Er jutro, dobra cim prigoda menje bil,
Targovjem ù njekim
Skrativat pocese najparvo, sasvime
Prisusci doklese prem ù mallo vrime. 20
Tad tuſcne ù suhu mrjet pocesce, i svakoj
Vidjese ſla doprjet nesrechja na rôk svoj.
Kad doghje ſlo druſim, mni dachje i tebi doch,
I ako moſc kû gnim, nebud ljen dat pomoch
Pripov. XXIII.
Nevoglia redom gre.
Sgjabbe po Susci Maertve.
Po Blattu sgiamorit cîm Sgjabbe slusciaju,
Sve buddu van isit, bit sctochie, da snaju;
Usbuddu sacjutti Vuk tusgi ghdje tada,
Daje uddes zaerhnutti rad
po kieh ja piem,
Pravize i kih moje svjedoke ſaſivam.
A ti, ki svakoje gnih kipe, kao dobro ſnam,
Ghnusisc, is' otarâ popade ki ſgrabliv 15
Ghnihovih dil darâ, cekaj gnih na te gniv.
Ti, ki kupisc blago, nikom kriv nebudi,
Mislechi ſa nego, dat Bogh vidi, i sudi.
Pripov. XXVII.
Kokosc pije, i na nebbo gledda.
Vranna, i Kokosc.
Vrannaje gleddala vech – krati kokosc pit,
Cimiojse rugala, gnoj use bessjeddit.
Lettjetti put nebbi sctò nejmasc ti ceſti,
Cepaergljat sctò
od naſad dvi, bit tako malena?
Kod mi, kô vidisc ti, mjeseza dvoja ù tâ
Do tvoga doprjeti moghlesmo uſrasta.
O stabra neboga tebe ki ſao ù cjas
Usaghjen plodnoga poglja bj ſa necjas! 10
Nezknechi ovako odgovori ona gnim:
Javamchju svakako dat ovo, da doznim
Sctogodi rastiti, hitgnu al umiem mû ja
Tû nadomjeniti s' mnnoicem dobrima.
Vi, prj mene koje vicinese do tê 15
Uſdigoste oboje, danumi recite,
Ù sebi dobro kê imate vi, ti ſlo
Oklapivasc ruke, ti bodesc nemilo.
Njesu
onim cini ſnati,
S' imenom Ovze kim htjescega poslati.
Uſ scto on hrabreno ſa gnih tù govori,
Vuk takmeno star gnemu odgovori. 10
Kao narav tebi htje slamu ſa hranu dat,
Tako meni Ovcije meso hotje podat.
ſakon objem ti jes stavgljen, nu ako tû stvar
Hochje onê, od kjehs' k' nam poslan poklisar,
Na uvjete spravnismo pravve doch
Tovar ſvan na pir.
Oso bjedne srechje posechi sred luga,
ſapiehan dolechje Gosparev k' gnem sluga,
Pakamu besjedi: sjutrachje Gospar dat
Goſbu, i on navedi da i tebe budem ſvat.
Oso tâ nesbigl mnech gnemu da vegljasce, 5
Iſvorna ghlasa zjech daje ſvât zjegnasce,
Ù mjestu nekase s' gnegnovim
videchi ghdje hrocit pocigne,
I koceti osctre tê paſech ù zarnomu
Tjelu kêjoj lete redu ù neſgrovnomu,
Na taku ſgadise ghardochju, i prikor,
I jurjoj cinise dach' dat zrjeva, na dvor. 10
Ù toliko Prase ſemglju rilom dube
I buduch ſcilâse naijo, kê kube,
Kû nghje ſgodno tù on poce lokati
Vodu kalovitu, pakse u gnoj
nogâ, odgovarasce.
Poklie zjenila, daje Kuna pita 15
Varh stasa od tjela, ſatojoj rece tâ
Er sljepa buduchi ſa pomast kaochje ſnat?
Odgovor cjujuchi tac ludi ona dat,
I s' vechjom pomgnom cim vid ù gnu upirasce,
Spoſnaje da sasvim beſ oci biasce. 20
Ukaſah s' ovim ja, da cesto laſczima
ſgaghjase, laſc svoja gnim da udj istima.
gnemu on veliki raſgovor dajuchi,
Jescjami obilnim ſatoga hragnasce.
Tovara ovi scgnim takoghjer imasce,
Koga buduch ſegljem mnoſim napavrio
Moemum zjeni i gnem dachje dat ki dio. 10
Al niscta ne skusi od toga: Drughi krat
Vinom vidi, i krusi' napavrjenmu harbat.
Bremena od jednoga on misli kugod stvar
Dachje i od drugoga dat gnemu
i gnem dachje dat ki dio. 10
Al niscta ne skusi od toga: Drughi krat
Vinom vidi, i krusi' napavrjenmu harbat.
Bremena od jednoga on misli kugod stvar
Dachje i od drugoga dat gnemu Gospodar.
Al truda i ſa toga plata Oslu bj sva 15
Mal pruchja suhoga, i voda blatava.
I ſa tega evo uſjahat na plechi
Djete Gosparevo malahno on videchi
nadari prilikom narav tom,
Tac plodan slavise Cecropskom maslinom,
Da kad ugodise s' dobrom rod ljetinom,
Moſce sam nakarzat ugljem brodâ vechje, 5
Bogljega i Etruske dat jagodeti nechje.
Primoghi njekada bjeku vinogradi,
Prirjetko kê sada Otocjanin sadi.
Jednomu od Vlastelâ, kada loſa parvi ti
Lis isctom pocela biasce otvorati,
Retrieve all occurrences (This may take some time to download)
|
Zbirka Croatiae auctores Latini, rezultat Znanstvenog projekta "Digitalizacija hrvatskih latinista", dostupna je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska.
Podatke o projektu vidi na www.ffzg.hr.
Za uporabe koje prelaze okvire ove licence obratite se na http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/dokuwiki/doku.php/z:digitalizacija-hrvatskih-latinista.