Your search found 427 occurrences

Retrieve all occurrences

Click here for a KWIC Report

Occurrences 388-411:

od sidra, dase sva Usadi tù tako, kô cjavlim pribjena, I sidru nikako dà pasti morska ù dna. Rukam potomgase on hrabren uhvati, Val s' srechjom u cjas – se uſdiſce isti ti, 20 Prjateglski ki na kraj dadega citava. Ako tebe (ovo ſnaj) hochje Srechja ſdrava, Stvarimchjese sluscit, ſa tebe spasiti, Onim, kêchjesc zjenit podobne magne

Prjateglja svakoga, i diezi djegljasce Medene zelove, i dobroj Gljubi svoj. 5 Jur slughe gnegove, kiehje ne mao broj, I prateſc sva prid gnim ide, pak uputi I onse isti ſatim posledgni: al nuti! Pristupi kad na pragh, tajcjas-se uſtavi Odstupi ter na tragh, i gljubitse stavi 10 ſcenu, i djezu iſnova, sluſcbi i nareghivat Sad ona,

Njedna tugha samodrugha. Srechia umaerlijeh stvari vladaliza. Isti ciovjek vechie- krati Svoju usmnosgi ceſ i srechiu, Nesnajuchi dachie immatti Sgialloſ vechiu Ova huda jur Bosgizza 5 Cinni svescto

naſbiglsi Vrane ti, 20 Poveglje er kragljâ ucit hoch mene, ka ù svisti Nadhodim, mogu rit, tebe i ù godiscti. Da Lav kragl stavi – ti samar, i svjedok pak, I Sudaz on isti receti ù glas jak, Tichjesc Deva biti, bil ſdravu mogao 25 Ti glavu iſniti, i na sud ustao Beſjedom hitrome dasi vran kaſati, A ne Deva, kojome onte htje

iſnenada it k' sebi vidjahu 10 S' ne mallo segljanâ: kogna on iscte svoga, Naſad ne vel danâ gnem ukrasce koga. Kad spoſna ocito, da koga ovi jasce, Kogn gnegov isti tô istjahni biasce, S' gnega dase taj cjas sjasce vegljascemu. 15 On da utece necjas, odgovor dà gnemu, Na targu kupio dagaje, i nechje dat. Drughi al erje htio silu

ù visokoj gori kâsu bora, Ù luzi Gruſcja toj, kraj ghdi ima ponora, Obratio ù plavi vjesct mesctar bjesce dvi: Istoga on sastavi utvora obedvi. Targh one nosechi isti po morskomu 5 Prostoru jedrechi k' mjestu ù istomu. S' istocne strane kad strahotna godina ſametnuse iſnenad: uſavre puchina, Gore i valovite objem proch

Koja sillno raſaercena buci, 20 Kadse Morre svak- ciaſ s' valîm smuti, K' Staermennittom rasbiase Gljuti. "Hochieſe snatti scto korabgle dvije Uddes isti sahran nije? Brod kî dosta Nauchierâ sluscia 25 Smaertna vajmeh svû porassu kuscia; Kîse vladat jednijem pustio Onje ù Luku srechno dojedrio."

Cmulle od moje? Jednakesu, Bracce, prosti, Tise varrasc obbe dvije, Nîtt ikakve raſlikosti 15 Vech u gnimmi saisto nie: Ista semglia, Mesctar isti Gnjh napravvi, gnjh occisti. Tughje dobro kî savidi, Cemu rughgliv, recce, jesi? 20 Tvû rasgledat Cmullu slîdi, Vidiettichiesc kôse

er kada ona glas poscteni 10 Ukaſat nastoi da ſgubgljen gnoj nie, Tad ù gnoj scto stoi, najvechje odkrie. Kada ſli stavese krivnosti da odmetnu, Tadih vecma nase oni isti nametnu. Pripov. XXXIX. Cjavka, i sla sgena sctose vech perre,

Ptizzo, klihnu Ciovjek tade: Tvâ prilika Jest velika Prem pogannoij slicnoſ sgeni, 15 Cîm rusgnosti zkvaern da ciſti, I stid isti Povratiti ludo zjeni. Svescto trudi Toij posgjuddi 20 Sadovoglit; svak-ciaſ gorre Sramotnija jur ostanne;

Gnegga krivijem okkom gledda Cîm Taergovvaz stoij u strahu, Sve da plati, sapovjeda Siromahu. 45 I svak-ciasmu gorre prjeti Erjm sakon isti nie, I gneggovvo Blago oteti Misli od prie. Kôchie penneſ israditti 50 Siromahu, sve naccine Budde tada promislitti

Orare coepit, consecutus illico.
Hoc ille pacto rediens ad frugem bonam
15  Mutavit animum, divitemque numinis
Colebat instar, pro viro haud timidus mori.
Narrasti: at isti tun' ferendae injuriae
Par esse possis? Ratio fac praesit, feram.
Numeremus agedum, qui sprevere fortiter
20  Quodcumque gravius evenibat. Socrates
Percussus alapa,

Oliga ſvat na sud, od pravde da bude Pedepsan ſa grjeh hud s' dostojne osude, Niscta on tô ucini, negh kgljeb, ki nosasce, S' milima nacini na darmu davasce. 10 ſao isti blogochju na takuse cjudi, Kleknu, i ſa ſlochju prosctegne i grjeh hudi, On stamu pitati, i udiglga isprosi. Na svjes-se ovi vrati, bogatzu i gâs nosi, I gljubav

Prorecje. Cjemse koſa dicila, tiemse Ovza sramila. Jaraz, i Ovza. Ugasil Jaraz cim jur sceghju biasce, Vodam u zaklenim onse oghledivasce. Rogâse visinom svoieh nasladi, I gustom diglinom, kâ mu je ùbradi. S' tega Ovzu, na isti kâ vir vodu pie, 5 Er neima ures ti, pun tlaci oholie. ſadovoglna al svîme onaje dobrima, Niti gnegovime ſavidi roſima, Ki er ne u gustime spljechjuse busima, ſadarſcjan po istime vechjekrat bit ima.10 Da brada pak gnemu ſaludgna

prohode na stada. Mnosc mreſce ù metnute veglja upade kada, Parvo oni s' teſime bjehu ucinil kû 15 Spravam ù oneſime, iſvade potrosku. Gosparim dobiti veglje pak ostaju, Cinuje er soliti, i ù sude stavgljaju; Nas Siniglaskome da targu oni isti Buduje s' vechjome prodati koristi. 20 More al kadase studeno josc chjuti, Al Pliskavizase pridkrajem ochjuti, Ù ponor pucine kâ tjera ribu, al s' kê Drughe ſgode iſghine riba, tad velike Upadu ù dugove, i ù vjetar pghje trud, 25

primum id mali Ferunt libenter, multa dehinc vident sibi Bona ex eodem provenire incommodo. 25 Priciza XV. Pr. Kako tko nikne, tako i obikne. Gljubize dvje. Rodglive ſemglje van iſ skuta udrile Buduch ù isti dan dvi Gljubize mille, Jedna, kâ odkrivena na livadi stasce Drughoj, kâe ſabjena ù targnu, vegljasce. Kolie bichje tve ſa ſcjalit, sestro ma, 5 Dracjam na strarsc sve speta kâ si osctrima, A nighda put neko' moſc glavu uſdighnut! Cim

Korisna uciniti daga bude ovi, 5 Gnemu osam tisuca niti iſbroit gotovi', I iſ ruke (kaos' velj) damuih ù ruku on. Kada rôk veseli da doghje napokon ſaimalaz stavise vrachjanja, zjegnasce, Da duſcnik ovise vidjeti masce 10 Dochmu doma isti can, i pjeneſ vratiti. Buduchga ceko man?, on priti k' gnemu hti. Pjeneſ iscte. – Imatiga sjutrachjesc, a mogo I sadbi dat – tega, posal da nj mnogo. On dase pohlepan neukaſce, ù sjutrascni 15 Neide k' gnemu dan, negh prikosjutrascni.

i ſa pâs ſadjesti. Sviralaz. Njeki jedinu svôm ki dobro ſdruscjasce Pjevcizu svirokom, i timse hragnasce, Iſ mjesta hoditi opchjasce ù misto. Kadaju sviriti onbi paka pristo, Sviroku udigl svû ſa pasbi ſadio, 5 Onbi isti paka tù pokupit stupio Scto bimu svak mjedi povoglno davao. Cim pjet tako sljedi, svud hvale stekao Ne mallo biasce; al sebe er istoga On vech pocignasce zjenit iſa toga 10 I svoim pjesnima sluſciti stadese. Ali niscta ù gnima ugljudno

ſasve da ſeleni. Gnimase rugasce kupjena, i vamse nj 10 Rece, ſa strasciti, ſeleni erste vi. Nu da lud nebi ti strah, eto objavi ſao ù barſo dogoghjaj, er oghagn na svak cjas Hodechi naprjed, gaj ù jedno gorj vas. Nit shranit mogose podrugalaz isti 15 ſasve dase pose kraj gaja namisti. S' nepravim poghinut vidjesmo i prava, Tô ſle ne jedan put bj cesti oprava. Ti nastoj, da njesi dostojan ſla onoga, Usigljen jesi tarpjeti od drugoga. 20 Pripov. XXVIII. Uſ suho daervo,

ejusmodi,
Qua se videbat exhiberi, irascier
Incoepit speculo, mentiensque dicere;
15  Injuriaeque dum minatur addere
Damnum, puella per foramen intuens
Speculi immerentis sic tacita doluit vicem:
Genius profecto te malignus foeminae
Objecit isti, stulta quae vitio tibi
20  Vertit, senecta quod unice peccat sua.
Cultum juvenibus convenire corporis
Fabella docuit; at senes exquirere
Debere solida queis nitet animus bona,
Veramque in illis collocare gloriam.

I mochjan vechje nj on Ovze pljeniti, Ratajâ svesctoje po selim bliſcnime, Vode ovze ki svoje livadam travnime, S' uſroka togase mnogo radovahu. 5 Psi isti, er osctase vechje ne strascjahu, Uſ obor bestuſcni veselose igraju: I kako, kad tuſcni protivni kje ù vaju Njeka rugatmuse nasladje nemilla, Psetâ ù lugh

ona uſ to svoj sad jednu davasce Macki, sad drughejoj kigod dil cignasce. Ije ona, al misc gnoj vidjet kadse dade, Nebavech ò inoj jesci se vech tade, 20 ſagnim ù isti cjas naghlose ſalechje. Tarbuha i ù propas tmastuga jur mechje. Cin, kie ù ozima, bude i ù djezi jednak, I chjudi tê, kû ima, prighnuchje sljedi svak.

Ol Naravvne zijech blagosti Vechie-krati Diellovvatti, Dobro i cinnit druſijem budde 5 Beſ ikakve svê koriſti; Kreneijh joscter uſrok isti Svû neposnat sctettu, i trude.“ Mojemucciu cîm dobavvi Jedan, slatkom u sabavi 10 Cjuti, i gladdi Ù Nasladi:

Lis isctom pocela biasce otvorati, 10 Priljepi vinograd, koga tù imasce, Otuce silni gradd: daglje ki biasce Drughimu osta ti neteghnut, al dan ti Spravgljasce kad isti onga jur targati, Gradd s' vihrom strahotnim omlati:ſcglje ako scto ſdravo na loſam kim osta, bj dighnuto, Tac da jedva dvje bacvee mogo nalit S' dvjesti ki mal

Bibliographia locorum inventorum

Retrieve all occurrences

Click here for a KWIC Report