Your search found 24234 occurrences

Retrieve all occurrences (This may take some time to download)

Click here for a KWIC Report

Occurrences 23178-23280:

III. Illyr. Tkogodse i ſa lis skrje, a koga nemoſce ni dub da sakrje. Aliquem et folium celat, alium neque arbor integra. Dives judicium devitans, pauper damnatus.

Sakrivi kad ubogh ki, ſa grjeh svoj platichje,
Bogataz veliki beſ pedepse otichje. Pripov. III. Tkogodse i sa liſ skrie, a koga nemosge ni Dub da sakrje. Bogattaz od Pravde slobbodjen, a Siromah pedepsan. Potisctenik od svojega Grada Kad ubosctva, nevoglje i glada Prem malahnu budde stvâr ukraſti, Nehajuchi sa srâm i necjaâſti, Kad

Bogataz veliki beſ pedepse otichje. Pripov. III. Tkogodse i sa liſ skrie, a koga nemosge ni Dub da sakrje. Bogattaz od Pravde slobbodjen, a Siromah pedepsan. Potisctenik od svojega Grada Kad ubosctva, nevoglje i glada Prem malahnu budde stvâr ukraſti, Nehajuchi sa srâm i necjaâſti, Kad sacciuje, sctose nagn govorri 5 Baerſ pobjesge k ' najgustijom Gorri Ustavnikaâ

Cjovjek ki dopliva na sidru. Put kraja hirdgliva sardito more cim Jur plav ſachjeriva s' valim strahovitim, Pomorze sve bljede strah smarti priuſe, Uſmnascjat a sljede vjetrise, i k' tomuse. Mnosc dascda sdruscjasce, kâ zarna iſ oblaka 5 Tac silno padasce, da nigda bj taka. Korabglja valima jur jacim mjesto da, Rasutim

cesase, ovako ſaupi, Dvje na harbatu gharbe uſdiscju tebi, Trechja i na parsim tù? Kad cju Deva, scto bj Kuna ù gnoj vidila, ter samo dase od tih Gardochjâ stavila, a ne od ostalih, Tot ove samo ti ù meni, Sele mâ, Vidje neiſvarsnosti povechje? Al – te ja ſaklignem glavom tvom, da kadme budesc ti 15 Sasvih stranâ okom pomgnivo

Aquam haurientes absque vini guttula.
Illos Amyntas cum videret sordido,
10  Ut censum haberent ampliorem, deditos
Sic victu, Amyntas nutriendo corpori
A temperatis non abhorrens sumptibus,
Vos excolendis diligenter hortulis
Vacatis, inquit; at sui qui suscipit
15  Curam, elaborat hic vireto in optimo.

na rosnoj Tovarâ pasuchih Iſnaghje velik broj: njekise oncjas od gnih Od straha splascisce, rilo grabiteglja 5 Kad strascno vidisce, ter bjeſce dalek tja. Druſi a naſad tim pocesce vitescki Nogam podkovanim metatse, nek ſna ki Udarazâ kruti' cekaga vegli broj. Smionstvo na gljuti kad biga tislo boj. 10 Protiv neprjateglju tughinu

Lupus voravit plurimos; saturo at Lupo
10  Qui tunc fuere temporis superstites,
Ob paucitatem largiora pabula
Quod contigere, licuit his pinguescere.
A flumine potens magno ut explevit sitim,
Ne invideat inopi, rivulo a tenui ut bibat. Prizica XVII.

tunc fuere temporis superstites,
Ob paucitatem largiora pabula
Quod contigere, licuit his pinguescere.
A flumine potens magno ut explevit sitim,
Ne invideat inopi, rivulo a tenui ut bibat. Prizica XVII. Pr. Iſa vuka i Koſlichiſu siti.

XX. Illyr. Hrani kogna kako bratta; a jascigha kako (*) duscmanina. Equum pasce ut amicum, illi ut inimico inside. Equi duo.

(*) duscmanina. Equum pasce ut amicum, illi ut inimico inside. Equi duo.
Equus gracilior a domino ad ignobile
Tantum trahendum destinatus essedum
Sic inquiebat alteri, quem splendido
Videbat habitu pinguiorem corporis.
5  Sodes, mihi illud explica, cur accidat,

significat. XX. Pr. Hrani kogna kako brata; a jasciga kako (*) duscmanina. Kogna dva. Kogn marscjav, koga htje Gospodar da svude Putnicke kocie poteſat uſbude,

Dati on ù tesckima poslim dobro odvrati Pripov. XX. Hrani kogna kako bratta; a jasciga kako duscmanina. Dva Kognâ Svaerſcen trudom, i svaerſcen ſadosti Liettim, mnoghom i morren slabbosti

XXV. Illyr. Velle rjeci, a niscta tvora. Multum verborum, operis nihil. Promissor verbosus.

verbis pollicentur garruli,
Plerumque factis exhibent illi nihil. Priciza XXV. Pr. Velle rjeci, a niscta stvora. Obechjajnik pun rjeci. Targovnu vegljasce da hochje plav ſgradit Millosc, i hvastasce, dachje

Ki mnogo tlapechi ù rjeci obechjaju, Niscta oni trudechi ù djelo stavgljaju. Pripov XXV. Vele rjeci, a niscta stvorra. Obbechiavalaz Mnogho- govorrni. Strasgimirſe svud hvalio, Da veliku Plav graditi Hochie, dabi umnosgio Namiscgliene svê

I Sudaz on isti receti ù glas jak, Tichjesc Deva biti, bil ſdravu mogao 25 Ti glavu iſniti, i na sud ustao Beſjedom hitrome dasi vran kaſati, A ne Deva, kojome onte htje naſvati? Dobro, ersi krilat, da to nj, ù sckripu kôm, ſa ſciv bit, skroven stat iſkaobi i samnom 30 ſa start druſih, ſljema da kraglim kigod jes,

S' boglje sredhje dato tebie, da zarvak Sada ti to ſlato predese, i da opet pak Ljepirse pribili priporodisc na svit, Da plod tvoj ti mili tac bude vjekovit. A ja svegh u istoj koſci imam ſciviti, 25 Ù boglje er udes moj nedase obratiti Tugami tolizim nesrechja njeke trê Ufagne isto ù gnim od dobra da satre.

josc nj, dase krechju, 5 Scjalosno kadaih ſamûkat njescto cju. Neobicnu na stvar raſieghjen ovima Velê da gnih Volar pokara rjecima. Kola, kâ veliki tegh chjute, mûce, a vi Mukâte, niscta ki vucete Volovi. 10 Cestose oni tuſci, koga mal jad mucci, Koga pecjal dûsci tescja; on cesto mûci. Pripov.

umarlih Boſciza budi ti neumarla, i vechje, Nech- se Plata ſvati unaprjed, negh tvêchje Nemeſi ime biti, gnimse i tresti ſlizi. Rjechjesc se ù Ateni ti Romunscja, a Argivzi Adrastiom ſvatchjete imenom od kraglja. Da muke sljediti svake cinitchju ja, I da utech nj ſlima dato, imatchjesc ti Krila, i na kolima barſimchjesc

fugere, quod videlicet nemo nocens poenam suis sceleribus debitam queat effugere. Rhamnusia vero appellatur a Rhamnunte Atticae oppido, in quo ejus statua ex uno lapide decem cubitos alta mali ramum ferebat, et coronam gerebat in varia cervorum sigilla incisam.

Godiscte, i ljetina bude dobra biti. Neka on djezi od tle kâsechje raghjati, Odjechje prisvjetle noce dobavgljati, 10 Obilno i gostiti, kô sebi pristoi A on sta prositi, da odar, ù koi Ulaſi s' Dragôm svôm, bude doborrodan, Pusctajuch Bogovom gnivâ miso, i stan. Jove obadva smiri. Oni od dohodaka 15 Svakoljetnih ſciri

svôm, bude doborrodan, Pusctajuch Bogovom gnivâ miso, i stan. Jove obadva smiri. Oni od dohodaka 15 Svakoljetnih ſciri sinove, i na svaka Raskoscna uci gnih uſcivagna, a daje Duh nagh oda svih krepostj pusctaje. Drughi djeze ù kuchi od dobre naravi Nemallo imajuchi vjescbatihse on stavi, 20 I iſ rana iſghledome na dobro nukati,

iſghledome na dobro nukati, Sctoga ne jednome ljetina htje iſdati, Istase nesrechja svarnu ù dobro gnim tâ, Er ruka sctedechja jur na tô obiknuta Oza cjuvat stoke; a druſi na obilne 25 Naucni obroke iſ mala i svilne Nositi hagline, veglje ù mal godiscta Svescto bj djedine svarnusce ù niscta.

in illum concitavit impetu,
Vanoque questu perstrepentem strangulans
Eviscerare coepit: ut periculum
Evasit illud Passer, ad socios volat
10  Adhuc timentes; namque se a tergo putant
Ferocem habere Milvium haud ausi retro
Oculos referre; cumque fessi in intima
Densae abdidissent se cupressus brachia,
Passer sodales adsecutus, ponite

Numeremus agedum, qui sprevere fortiter
20  Quodcumque gravius evenibat. Socrates
Percussus alapa, constanti id animo tulit;
Cato salivam Lentuli, Pisistratus
Idem a Trasippo; conjugisque Pittacus
Iram superbae pertulit in convivio.
25  Consulto omitto plurimos; uno tamen
Adhuc morari libet in exemplo mihi.
(*) Luxum severis dum

V. Illyr. Metat dinare u morre, a iſkatih svjechjom. Nummos in mare projicere, et lumine postea eos quaerere. Piscatus

Sinam te in aequor projicere pecuniam,
Ut mox eandem quaeras accensa face. Priciza V. Pr. Metat dinare ù more, a iſkatih svjechjom. Ribagne Dalmatinsko. Dalmatinsko onoje osobno Ribagne, Oò proljechja koje (kad mora reſcjagne) Nj vech cjut) cinise, i sve do pod ſimu Nepristav sljedise, kad vrjeme ugodimu. Od velika ova harcenja jes sprava, 5 Er osvem

Takoje, veli ovi: kom drughi, ali josc 35 Ja njesam takovi mahnitaz, da moih mnosc Pjeneſâ tebi dam ù mre metati, Da mijh pak svjechjam ti budesc iſkati. Pripov. V. Metat dinare ù Morre, a iskatjh s' svjechjom. Ribagne Dalmatinſko. Cîm smiri svû vechie saedittoſ pjenasti Ù paervo Prolietchie Val Morrſkom pò Vlaâſti, Dalmatin koij – je prem hittar po tminni, Dôk Jessen dospije Ribbagne svê cinni: Samjerna

svakkomu, 25 Buddese sdrusgiti da svakki slicnomu.“ VII. Illyr. Kuchjamse, i basctinam isctu godiscta; a mudar cjovjek sveghje mlad. Domibus, et vineis aetas inquiritur; at homo sapiens semper viget. Homo dives, et Praeco.
Domum, adjacensque venditurus praedium
Senex sub hasta posuerat, cum divite
Vir censu utrumque

fruuntur, corpore et effoeto vigent.
Sapiens senectae incommoda aut sentit minus,
Aut illa saltem sustinebit fortius. Priciza VII. Pr. Kuchjamse, i basctinam isctu godiscta, a mudar cjovjek sveghje mlad. Cjovjek bogat, i Licjar. Star kuchju, i basctinu, kâ kod gne biasce, Po obicnom nacinu licbe prodavasce. Kad jedan, radje ki ſa sebe daih stece, Bogataz veliki ostalih pritece. Videch on, Staraz taj sjedinâ

Tôti prudi, ne ſnat vjek Starza, er dokle svjes Starzim bude vladat, i ù losciem jakos jes. Mudar al magnechje chutjet ſla starosti, Alijh tarpjechje s' vechjom hrabrenosti. Pripov. VII. Kuchjaâmse, i basctinnâam isctu godiscta, a Mudar Cjovjek sveghje Mlâd. Boggattaz, i Glâſnik. Baſctinu hottjo svû Starraz prodatti, I kuchju cinnio proglâſit vechi- krati Bogattaz nu kada starroga tuj viddi, Sctapomſe gdje vlada, tad gnemmu bessjddi: Sjedisu tvî Vlaſi,

krepposti pritaerpjet ummje. VIII. Illyr. Jagne ponisceno i dvjechje majke possisat. Lac suget mitis geminis a matribus agnus. Agni duo, et Mater.
Permulta mites adsequuntur commoda.
Enixa foetus cum gemellos debilis
Fuisset Agna, se duobus impotem
Enutriendis lacte cognovit suo.
5  Dissimilis inerat indoles; mitissimus

I ſato ſcjalostan sctose gnem ſgaghjasce. Majku uprascja s' ovim rjecim, s' cesaje tô Da meni k' bratovim dojkam prit nj dato? Niti mene doje, kisam, i on kako, 15 Utrobeiſ tvoje iſascjo jednako? Kom ona: osoran ti ersi,ſlote hochje, A brata dojeti, erje pun blagochje. Gnemu dakle nastoj ù tom slicjan biti, I mljeka, sinko moj, imachjesc dost i ti. 20 Kad ſacju tô, ureda smetnu ſlu chjudinu, Sisatmu svaka dà tad ſasve tughinu. Pripov. VIII. Jagne ponisgeno i

laſnoje, Nu vajmeh druggomu savisce trudnoje: 10 On tada tusgiti poccneſe toij sgoddi, I teſcko cjudditti sctomuſe dogoddi, Matteri ter recce: sctò sveghjer Ovcize Od menne dalecce pobjegnu Dojnize? Brattami prihrani cîm svakka sa dosti, A menni sabrani sgiudjene Millosti? 15 Vech smijon nebuddi, Mattimu govorri, Dospijechie tvî trudi, Nevoglie, prikori: Pomgnivo tad sluscia sctò Majka bessjeddi, I raddoſ svu kuscia,bit dobbar i sljedi. Tad Mljekom sa dosti svû lacnoſ nasitti, 20 I

lasno tâ er svaku zjegnasce Boglju stvar, kâ iſ mjesta tughjase nosasce. S' toliko pjeneſ tê cetiri dobavi, Hvagljene od varste, s' koliko nebih ja 10 Na Svjetu svesctoje psetegna kupio. Dan dobarse akoje ſa lova objavio, Gnih vodi sobome, druſi a ustavgljeni Verigam domome lahaju smamgljeni. S' jescjam hrani iſbranim, i leſcjati ghdjechje,15 Mekahno plevje gnim, i postav podmechje. Bjenisu druſi ſlo sctapima, i ako scto Ovima ſostalo marsko jes, jedu tô Ù jednu rjec stare iſtjera; s'

Svamusu sadare raſbluda, gnih goi. 20 Nu ako hoch ſnati, scto bj ipak, sad chjut' rech. Od gnih obilati' jescjam er siti odvech, Cetiri od teſih, tojes svi ù godinu Toliko hvagljenih kucjakmu iſghinu. Grad oni prav nie, ki tjera svoje van, 25 A tughje milie chjuti blagodaran. Pripov X. Doghjosce Divglj, istjerraſce pitome. Kucki Domachj, i tughj. Psà vrjednijeh jednomu Mnosg bjesce Cjovîku, Vidjetti svakkomu jest Lovvnu priliku: Moghlibi tad ovvi kroſ hittre

XII. Illyr. Iſjela Kogna trava. Herba peredit equum. Venditor Equi. Ut mercaturam fructuose exerceas, A sumptu quovis abstineto inutili. In sole poterant exta cui videri, equum Cum quidam haberet, cogitabat corpore Paulo ut videret pleniori vendere. 5 Conduxit ergo quattuor sestertiis Dies in omnes graminis agrum fertilem, Quo pabulatus quadrupes

eundum ad tecta Formicae sibi 15 Existimavit; dumque poscit, ut suae Levamen aliquod adferat indigentiae, Formica reddit: si per aestivos dies, Cum cantitabas, meque bajuli genus Vile adpellabas, quidpiam et tu dapis 20 Domus intulisses, nec fuisses a me opem Petere coacta, nec repulsam perpeti. In antecessum qui sibi victum parat, Mendicitatis nescit ille incommoda. Priciza XIII. Pr. Tko nosi, ne prosi. Krjes, i Mrav. Krjesctati po vas dan, i ò stavnu

Neulomi nosc u kudi. Ad manubrium ne abrumpas cultrum. Culter ad manubrium ruptus. Facturus opifex ex acerno stipite Equum, admovere gnaviter coepit manus Operi: auspicatus a capite feliciter Quod jam fuisset, ordinatim caeteros Formabat artus. Colla stabant ardua, 5 Effusa in armum dexterum sese juba Multa ferebat densitate crinium, Obesa terga, venter ast erat brevis, Pedesque graciles, cursuique aptissimi. Restabat

Pr. Neulomi noſc ù kudi. Noſc ulomjen ù kudi. Darva od makljenova njekie er kogna htio Udegljat, jur na ova tvorjase stavio. Dobrocesan s glave pocetak bj dao, Pak redom djele sve ostale ureſao. Uratmu uſdiſasce visokse, a griva 5 Gustase vidjasce na desnu letjet sva. Pretilje ù sapima, tarbuhje malahan, Noghe a tanke ima ſa skocit lagahan. Sama ostajasce kuda ſa svarsciti, Kû kad pocignasce on isctom tvoriti, 10 Na rucizi gnemu noſc – se iznenada Slomi

er kogna htio Udegljat, jur na ova tvorjase stavio. Dobrocesan s glave pocetak bj dao, Pak redom djele sve ostale ureſao. Uratmu uſdiſasce visokse, a griva 5 Gustase vidjasce na desnu letjet sva. Pretilje ù sapima, tarbuhje malahan, Noghe a tanke ima ſa skocit lagahan. Sama ostajasce kuda ſa svarsciti, Kû kad pocignasce on isctom tvoriti, 10 Na rucizi gnemu noſc – se iznenada Slomi eto, i svemu pokli ù domu tada Neneghje on drugoga podobna ſa tvor ti, Kogna usigljen svoga bi tako

ſemglje van iſ skuta udrile Buduch ù isti dan dvi Gljubize mille, Jedna, kâ odkrivena na livadi stasce Drughoj, kâe ſabjena ù targnu, vegljasce. Kolie bichje tve ſa ſcjalit, sestro ma, 5 Dracjam na strarsc sve speta kâ si osctrima, A nighda put neko' moſc glavu uſdighnut! Cim meni dato jes na osami, i uſ put Vegljos nebeskoga prostora uſcivat, I jarma od svakoga iſbavgljena ovdi stât. 10 Gnoj ona: ſnaj, meni dasu ova mjestia Ugodna, i ù zjeni, ù gnihse er rodih ja Akoje

s' obikom. Podloſcnos al targnu, kom – me ti prikara, 15 Od mnoſih uſrok gnu ja naghjoh dobarâ. Skrovenu ne bie ovdime daſc, ni krup, Nitchjeme kocie segljanski al smecit stup. Nu [...] i oku cestkrati, kême uscte, ukradem ja. Podloſcna a ersi ti na sva ta poghibja, 20 Tebi istoj vechbise imala strasciti, Nego prud ſa tise iſpraſan diciti. Tkogodse od mladih ljet naucio tescko scto, I neugodno tarpjet, na svarhu s' dobre tô On voglje pronosi, pak vidi, da s' toga Napredzi gnem

vech-krati posnatti nêgh budde, Da dobro saplati svû sgjallos, i trude. 25 XVI. Illyr. Davat rukami, a skogiavat noghami. Dare manibus, exigere pedibus. Creditor, et Debitor. Quisquis dat aliis mutuam pecuniam, Prius ille secum, cui viro dat, cogitet. Cum quidam ad annum foenebres ab altero Nummos petisset

ad annum foenebres ab altero Nummos petisset mutuum dari sibi, Hic fructuosam faciat ut pecuniam, 5 Sestertiorum numerat octo millia, Eique tradit de manu in manum, ut inquiunt. Vix exigendae terminum pecuniae Adesse sensit creditor, cum eam domi A debitore censuit eadem die 10 Ex consituto restitutum iri sibi. Frustra sed hominem praestolatus, ipsemet Accedit ultro, commonetque debiti. Prompte ille nummos se daturum in crastinum Promittit, illico praebiturus, ni foret 15 Negotiorum

hic Dolore sectus tum jaceret, se ob suum Morbum excusabat, asseverans omnia Primo ut valuerit redditurum tempore. 30 Pertaesus ille tot varium, inutili Quas iterat opera, jam video, quo haec res modo Priciza XVI. Pr. Davat rukami, a skogjavat nogami. ſaimalaz, i Duſcnik. Tko druſim pjeneſe dâje ù ſajam, dobro Nek prj opomenese, tkomujh datje obro. Jedan ù drugoga na kamatu iscte Dinara da svoga dâmu ſa godiscte. Korisna uciniti daga bude ovi, 5 Gnemu

ù ruku on. Kada rôk veseli da doghje napokon ſaimalaz stavise vrachjanja, zjegnasce, Da duſcnik ovise vidjeti masce 10 Dochmu doma isti can, i pjeneſ vratiti. Buduchga ceko man?, on priti k' gnemu hti. Pjeneſ iscte. – Imatiga sjutrachjesc, a mogo I sadbi dat – tega, posal da nj mnogo. On dase pohlepan neukaſce, ù sjutrascni 15 Neide k' gnemu dan, negh prikosjutrascni. Tadmuje ovi reko: scto njesi jucer ti, Kadasamte ceko, dinar doscjo uſeti? Er jutro, dobra cim prigoda menje bil,

velechi, Oſdravi da potom, s' sebechje dugh smechi. On, komu marski ti, ſaman cini koje, Pocese bit puti, ovamu rekoje. 30 Jur vidim, kô ova stvar ide: ki rukami Dah ti, da isctem dinar trjebaje nogami. Pripov. XVI. Davat rukami, a skogiavat noghami. Sajmalaz, i Dusgnik. "Kî svoje dinare na saijam pridava Da nejma privare, nêk misli kôijh dava.“ S' dohodkom pitoje gnjh jedan ter iscte, Drughimu mnosc doje sa zjelo Godiscte. Kad vrjeme dohoddi dinarse da

akome sjechi kad ter kad budesc ti Magnechjesc s' tim stechi, al stavne koristi. Dobroga svjetova Gora, al necju on. Scto donje stvar ova? Od obih napokon Nesvjes pedepsana vidjese, er hodechi 20 Nakon malo dana ovi darva sjechi, Naghje posjecen gaj; a darvâ buduchi Skupio mnogo taj, plahoih ù kuchi Tako gorj, kao nighda dachje nestat. Al kad sva, ostao damu ne bj ni bat, 25 Bj ù godin stratio, s' sctetom svôm spoſna vaj! Koe ludo cinio, posjece kad vas gaj. Ovo onim, ki tlace male fajde, htih

laudis plurimum Sic cantitando compararet undique, Pluris valere se putabat et suo Canere arbitratu coepit et alios modos. 10 At cum fuissent absoni, nec gratiae Hic quicquam inesset, omnibus contemptui Dehinc esse coepit; nec dabatur amplius A plebe inepto quidpiam tibicini. At si, quod ante permodeste fecerat, 15 Contentus una cantilena subdere Zonae, ut cecinerat, perstitisset tibiam, In posterorum non abisset fabulam. Servare oportet rebus in cunctis modum, Intraque

I svoim pjesnima sluſciti stadese. Ali niscta ù gnima ugljudno cjujese, Gnega svi tlaciti pocesce, i vechjese Ù puku kupiti ne vidi on pjeneſe. Odjedne nu da on pjevke ſadovogljen 15 (Cignasce scto priklon odprie, i mogljen) Sljedioje pjevat, a i ſa pjegna ſa pâs Sviroku ſadjevat, nebj imo ruſcjan ghlas. Trjebaje ù stvarih svih svoj nacin darſcjati, I nighdase iſ svoih mejascjâ djegljati. 20 I tadje viddjo s'sctettome svôm prece, 30 Dae ludo cinjo, sctò Gorru svu sjece. "Onnijem

Od granâ ſaliscja, sad ſemglju ghnoiti, Susce ù saviscne, na sunza ſahodu Iſ rjeke on bliscno svarchje na me vodu, Sad loſu na briste pegne, kopacjam sad 20 Na braſdi gnime tê raſbia sprjed, i ſad. Tad vechja: eto s' scta ti raghjasc, a ne ja, Kû svega godiscta jednom Gospar vighja. Pripov. XIX. Plodnaje ſemglja, koju Gospodar plesce. Dvije Basctine. U jednom Livaddi dvije bjehu Basctine, Kîjeh Gospar naſadi kroſ hittre nacine; Kâ Magnja

vajmeh nesgoddi! Zjelo isctom u Ljetti 25 Cîm Gospar prohoddi, buddeme vidjetti. XX. Illyr. Majka kchjerzu kara, a nevjesti prigovara. Mater dum filiam corrigit, nurum intendit. Socrus, et Nurus. Matrona raptum morte plorabat virum; At quo dolorem ferret aequius, duo Recte fuerunt instituti liberi. Permisit uni, conjugalis

coepit ad frugem bonam, Socrumque posthac (rara quae concordia) Amore semper prosecuta est maxima. 20 In corrigendo dato locum prudentiae: Hac destituti quempiam ne corrigant. . Pripov. XX. Majka kcjerzu kara, a Nevjesti prigovara. Svekaerva, i Nevjesta. Isgubbi Gospoja kad Musgia dragoga Bèſ Mira, pokoja sgivjela jest s' toga: Magnije jad vrîdi, jest lahxscia gnoj bolleſ, Dva Sina cîm viddi, kijêm svakki jest urreſ. Doppusti jednomu raddosne

nit iskati ſa bogli bitak tvoj Gresc mjesto ù drugo kô obilnu paoscju vech? Kom Osal ovako: pravochjut' ovo rech. 10 Ù okol druga ja, hridi raſmi ovih, Nevidim mjestia, nit marim ſnat ſa gnih Mucno pasem goi, alse hrane sctoje Dostami nahodi. A ja pak svesctoje Pasce obilate, gnem Jaraz, beſ truda 15 Imaneti, moj brate, sitae i mâ poſcjuda. Selena jes gniva bliſu, kise i novima Bjesno raſplodiva Vinograd prutima, Tù skoknem, i jescjam ljepimse sitim ja, Mogobi i ti, ſnam..kom Osal,

moli on Istino da snjenje poscjljumu napokon, Na gnegovo i da se budu ubosctvo ganut. 15 Sljedechju ovase noch rjecmu dade cjut. Do kraja doch ako svih hochje poſcjudâ Beſ zkniti svakako hitise da truda, I nek ſna, ljenomu da blago snj...se, A da umotvornomu samomu stjezase. 20 Pripov. XXII. Nie lescechiega Svjeta. Cjovjek Snjevajuchi. Ispraſsne gliubio kî Ciovjek pokoje, Occinstvo strattjo bogatto sve svoje; Kad vajmeh odsvudde stesgiuga nevoglie, Usrocci sve

klasima, 5 Ali tù bragnasce uljesti tuſcnima I potok povechi ù drace, kêsu od svud. Ovan to videchi, Vô, Kogn idu inud. Da scto naghju, i pusta mejsta cim obhode, Vuk garma iſ gusta doleti s' ſle ſgode, 10 Sakla, i ù cjas Ovna, naprjed a Vô poghje, Mjesta i htech blatovna malsvjestan da proghje, Ù kalu vas osta ſakopan: kogn poton Umoran ſadosta od ghlada dospi i on. Sam Oso do roka ki toga tù stasce 15 Krajem od potoka pomgnivo ghledasce, Biliſe po srechi kud mogo uvuchi,

vidi da istu stvar cine i starj gnemu. 10 Da?emu, kao vrat podloſcit imasce Jarmu, i poteſat kao lemesc?, kaſasce, Ù ljepu da redu svaka braſda ostaje. Al videch, govidu da pamet tupaje, Tvardim plechja sada udara sctapom – mu, 15 Ostanom obada a sad bôk tromomu. Al s' tim necinechi napredka i kakva I ù vjetar videchi da nada poghje sva. Sctoje ovo poſnam sad, rece, nam Vola ti Stara ucise: dokje mlad, trjebgaje uciti. 20 Pripov. XXVI. ſaluduje starra Volla uccit orat.

Mnomse hoch rugati, uſroka, ja s' toga Hvagljenabi i po tvoj imala sudbi bit. Er svaki na sark moj marvicjak sctome uſnit 10 Oci uſgor vidisc ti, pomignem se s' tiem Od Bogov, dobroti po kieh ja piem, Pravize i kih moje svjedoke ſaſivam. A ti, ki svakoje gnih kipe, kao dobro ſnam, Ghnusisc, is' otarâ popade ki ſgrabliv 15 Ghnihovih dil darâ, cekaj gnih na te gniv. Ti, ki kupisc blago, nikom kriv nebudi, Mislechi ſa nego, dat Bogh vidi, i sudi. Pripov. XXVII. Kokosc pije,

Tko ranno ustaje, vaſ-danmu dobar nastaje. Surgenti diluculo totus dies feliciter labitur. Rusticus diluculo ad laborem pergens. Mos est opificum, maximeque rusticae Pubis labori mane operam a primo dare: Nam sic agentes largiora colligunt, Quam pigriores lucra, quos solet ad opus Hora evocare tardior. Erat villicus 5 Quidam, educatus optime pago in suo, Dies in omnes ante lucem surgere Suetus, sagaci multa qui domi prius Cura

hinc scutula suam, Illinc aceti promittebat dolium. 5 Ajebat illa: pauculas in assere Distende guttas: hae sua dulcedine Illico avidum allicient genus; ab illo at pedes Vinctos nequibunt expedire glutine Hoc inquiebat: me sub auras aetheris, 10 A parte supera dimovens operculum, Profer: siti actae, deceptaeque imagine Coloris aquei quotquot advolaverint, Hinc ut sorbillent muscae, ego acidi improvidas Haustu liquoris enecabo: utrumque agit 15 Simplex agricola: mellis ad guttas videt Muscas

Er vapa gnih ista, kâse ù okol chjuti, Ucj ſcestoka tâ od bacve ubjeghnuti. Kih blago karaju, i tih moſcdani 25 Lascgnese svighjaju, negh osctro karani. Pripov. XXXI. Medomſe, ne ostom Muhe hittaju. Krinciza Meda, i Cjasci(z)a Osta. Tusgise, jauce Seglianin vech- krati Da Muhe gnêm suce, nedadu da spatti: Ostâmu Ciascizza svû pomoch obbechia, I medda Crinciza, koij obblaâſt jest vechia. Ovamu govorri: Smiriſe ti sada 5 Tvê saerze nemorri s' gorkoga vêch

jaoh svomu svaerscichie sve trude.“ XXXIV. Illyr. Od pitoma ſeglja taerbuh ne bolj. A sativo olere non laborat stomachus. Capra imprudens in vescendo.
Pertaesa cythisi Capra delicatior,
Salicisque amarae cum saporem gramine
Variare et alio vellet, imprudentius
Cujusque generis coepit herbae fidere.

lucem scito, nec coelo time
Unquam sereno fulmina; at cum videris
20  Infremere nimbos, perque tractus aeris
Densari opacam nubium caliginem,
Tibi extimesce justius; nam ego Jovi
Horrenda summo tunc ministro fulmina.
Pericla vana despice, a veris time. Priciza XXXV. Pr. Tries iſ vedra Neba nepada. Hrast, i Oro. Trjeska od gorusctoga udren Hrast njekada, Kom nesta od svoga uresa pol tada, S'

Istina ghdjeno sija, buddise straſcitti.“ XXXVI. Illyr. Kogaje ſmja upekla, boj-se i guscterize. A vipera admorsus et lacertum timet. Asinus, et Lacertus.
In prato Asellus dum virente roscidas
Attondet herbas, e supino cespite
Fugax lacertus provolavit flexili
Cauda Rudentis leviter adtingens pedem.
5  Metu ille

priti ruſcno iſgharditiga. Kroſ ſcjortu virechi Dikliza njeka tô Sarzala i ſcjalechi nedostojna udes ſô Na ovu ces ſla-te namjeri, govori Sama sobom, kate [...] prikori, 20 Cim staros korit svû imalabi, i suhar. Doksi mlad napravu sljedi; a kadsi star, Stavna dobra, s' kima resise duh iscti, I pravu ù gnima postavi slavu ti. Pripov. XXXVII. Cemuje Babbi Saerzalo. Babba, i Saerzalo. Kad Babba Mladdosti s' Zvjetkomſe raſdjeli I s' hude starroſti Pramjoje

ludo, po nesrechi Lastoviza s' naghlim krilim doletechi Kgljunomju eto hita, i diku hvagljenu Mal pri plemenita od roda i istu gnu 20 U tmastu tarbuha propast ſakopaje. Tako dospje muha, i ino neostaje Od gne, negh spomena marſechja hvastanja. A mravku imena glas svud beſ prustanja Leti, ù Oksanu ſatvoren er on jes 25 Veglja kraglja ù stanu, svoga krasna ures. Kuchje i od plemenite tkogodje iſrod, tmast mre, Cesto a imenite cini krepos sebre. Pripov. XXXVIII. Nie plemena do

dospje muha, i ino neostaje Od gne, negh spomena marſechja hvastanja. A mravku imena glas svud beſ prustanja Leti, ù Oksanu ſatvoren er on jes 25 Veglja kraglja ù stanu, svoga krasna ures. Kuchje i od plemenite tkogodje iſrod, tmast mre, Cesto a imenite cini krepos sebre. Pripov. XXXVIII. Nie plemena do slavna immena. Muha, i Pcella. Ispraſnom nadmena bî Muha vrjednosti, Svojega plemmena hvaliſe sa dosti: Prohoddim rad srechie veselo dni moje, Usgivam odvechie

XXXIX. Illyr. Bogljeje doch kasno na goſbu, nec ſaran na (*) kavghu. Praestat venire sero ad convivium, quam cito ad jurgium. Canis discerptus a sociis.
Sedare possent ut aliquo famem cibo,
In partem abierant oppositam Canes duo:
Hic recta in agros pergit, et dum lumina
Acuta vertit quaquaversus, avio
5  Quosdam videre in nemore se putat canes,
Ad quos anhelo cum venisset

Musca, et Apis.
Stat Musca quaedam, quam viridis ornat color
Contemperatus aureo, pulcherrima
Videri, at aliis et figura, et moribus
Cognata muscis; propriumque huic insuper
5  Id est, ut olido, quo nutritur, a fimo
Nunquam recedat. Haec volantem cominus,
Florumque capita delibantem Apiculam
Ut vidit atro concolorem pulveri,
Tune, inquit, habitu corporis sic lurido
10  Audes venustis insidere floribus?
Id me deceret aequius, cui divitis
Smaragdi

Na govor oho tâ Pcelase raſgljuti. Da ljeposmi data nj, rece, dachjuti, Ni ù tjelu da se mom te ſcive pomasti 15 Nahode, kêsu ù tvom; al ſa tê ochjasti Nadvorgnje zvjeche iscta nehaje, i med-mi dà Vadit, da ù uliscta nosimga mâ ureda. A ti ù svjetloj toj haglini, kâ druſih Tlacisc, zjenit nemoj sctichjena dasi od gnih, 20 Sramote i ostati mogu tvê da ù tminah, Na kû er jescju ti pristupasc, kaſce dah. Kjeh nedostojno cjas-se kagod prima, Scpota ova dostojno prikaldase gnima.

Star vuk pasja (*) (*) Vox Arabica, irrisionem significans in hoc Illyricum irrepsit adagium. maskara. Lupus senior a canibus irridetur. Lupus senior, et Canes.
Lupus senecta factus imbecillior
Oves praedari cum

Rana, et Veterinarius.
Rupto jacentis corpore infortunium
Ranae, aemulari stulta dum tentat bovem,
Sciri a puellis vel quadrimis arbitror.
Pretium sit operae nosse, quis fuerit meae
5  Nil sanioris exitus. Soleas equi
Quidam pedibus ut ferreas inducere
Coepit, palustri rana

III. Illyr. Kuchja na glasu, a macka ghladna. Domus dives fama, at in ea et felis esurit. Rusticus, et Felis.
Agricola

rumor plurimos. Priciza III. Pr. Kuchja na ghlasu, a macka ghladna. Macak, i Segljanin. Ù Dvorim veglima kad segljan vidje da ſla od Macka miscima motrise ſasjeda,

Od ghlada doisto ja stokratbi umro na dan. Cestose dogaghja, ghlas da vara iſpraſan. Pripov. III. Kuchia na glaſu, a Macka gladna. Seglianin, i Macka. Kad Seglianin Macku ugleda, Ghdjeno svjetli jesu Dvori Tusgnijem Mîscim

napoit, Odkle vech krepkime sarzemchjesc na targh prit. Na rjeci on prighnut tê suhim ustim proghje, I grechi uſ bardaste stjene ù karmu doghje, Veselo ghdi pie, targhe a ovi, er sam jes, 30 Prodava vrjednie sve na gotov pjeneſ. Pripov. IV. Scednabihte priko Vode privveo.

Lupesc i mjestima, sctonoli gotovi. Od ovih da scto iscte stabarâ al mnim ja, I naprjedse tiscte: kadse k' gnem pribliſcjâ, Dvorno poſdravgljaga prj svega, vuhveno A paka pitaga: rezimi pravedno, 10 Molimte, Mèdo moj, sctochjute pitati (Ermi obraſ kaſce tvoj, da njescto gatasc ti.) Godine ove mali Kruscjak', al velik rod Rezi, bit

i dopne do nebes. 20 Drughi satli cime dighnutse nastoi S' madom mnoghime, mjestu ù istom stoi, ſaman treptech krilim: velik rugh tvorisce Tada sve ptize gnim, a Orla okrunisce. Pripov. VI. Popaerscioje, nu nie polettio. Struz, i Orro.

Talesne, dixit, omnium miserrimo
Mihi advenerunt nuptiae? Sicne has meus,
25  Cum fonte, lignisque indiget, celebrat herus?
Viro a potente cum quis inferior gradu,
Qua non solebat, colitur observantia,
Hic exigi operam sentiet ab illo suam.

Stvari ne ù jednoj, Sluſi ſapovjeda, Da darva ù gaj svoj ide sjech ureda, I udigl da gnima Magarza naparti. Tô cini, i tesckima bremenimga parti Dvasc i trisc, a paka do markle nochi sve. 15 Od trava opaka Oso strenje jurve, Udamu i padaju; al kad stane mislit, Da dobra cekaju sjutraga, i ù cemchje bit, Vesel-je misli ù toj. Nu

ni iſbroil prie, Ni danâ ſnajuchi broj u godin kie, Niscta magn nacin svoj on sljedi svaki dan. Po ſgodi al neſnam koj dohodi k' gnem jedan, Cim objedivasce, onmuse a jescjom tom Svakdagnom hvagljasce, ovi gnemu potom: Ù spremi dakle tvoj djevenizâ dvjesti Kolik' ostaje broj josc danâ, imasc ti. On ſnati tô ſcegljan broiti

biasce popaso, nu sctose Pod ſemgljom kriasce, nach da ima ſdravose Motikom ſamlati ù grum, kise smarvi. Udaraz al na ti niscta on naghje parvi. 10 Sad ovdi kopa pak, a sada onamo, Al repe otracjak ni tamo, ni amo. Sjeme on, i ptize proklignech grabecje, Jednu sustapize naghje, kâ liſ mechje. Noscichjem strugaju, htechje od mah iſjest,

5  Hic ut vel agnum, triticumve ab area,
Aliudve quidvis, quod veniret ad manus,
Dolo amovere callidus posset malo,
In rus se quoddam deferebat patrio
A rure distans; utque visus obviam
10  Prodire pastor plurimo cum ovium grege,
Metum ille simulans, an peragat ultra viam,
Incertus haeret, et retractis gressibus,
Oves an

najposledgni gradd. Herilis vini venditrix postrema grando. Herilis vini venditrix.
A tauriformi quae figura Tauridis (*)
Adepta nomen pervetustum est insula
Ferax Cecropiae sic olivae dicitur,
Ut una, quoties copiose reddidit
5  Ager, onerare plura

ki tarpit to nie obicjan Velj, dajoj beſ zknit iſ kuchje ide van. 20 Al Osa gnem: nu ti josc-se vechje suſcjâ, Tjesnochi da stati ù magnoj budem ja. Iſ tvoga a tada (ako ustiem) iſiti Jachju doma kada pristane daſcditi. Spuſc na tê raſghnivi beſocnese rjeci, 25 Al videch, prjetglivi da ostan, kim peci, Jur spravglja sebi

veseglje al kratko bj, Ne umi er prividiti, na ſavrat kâ sebi Bremena staviti spravglja Gospar osctar. 5 Parvo on potrebniti' sebi ne mallo stvar' Stavimu na harbat, a pak druſi mnoga Stascemu pridavat, tolika i jes sloga, Dase pristojasce vech Devi, negh gnemu. Olova ovi slasce prjateglju i prah svêmu, 10 Zrevize a oni Sarucnizi ù dar

Stavimu na harbat, a pak druſi mnoga Stascemu pridavat, tolika i jes sloga, Dase pristojasce vech Devi, negh gnemu. Olova ovi slasce prjateglju i prah svêmu, 10 Zrevize a oni Sarucnizi ù dar svoj, I klobuk svioni na selu stojechjoj Od bragnegnika a svôm bedre od praza slane. Parzu bjehu s' sirom Oſcjujka poslane. Druſi ina, dokle s'

pristojasce vech Devi, negh gnemu. Olova ovi slasce prjateglju i prah svêmu, 10 Zrevize a oni Sarucnizi ù dar svoj, I klobuk svioni na selu stojechjoj Od bragnegnika a svôm bedre od praza slane. Parzu bjehu s' sirom Oſcjujka poslane. Druſi ina, dokle s' stô stvari napartiga, 15 A Oslarje osto s' punim njedrom kgniga. Stupio Oso bisce

I klobuk svioni na selu stojechjoj Od bragnegnika a svôm bedre od praza slane. Parzu bjehu s' sirom Oſcjujka poslane. Druſi ina, dokle s' stô stvari napartiga, 15 A Oslarje osto s' punim njedrom kgniga. Stupio Oso bisce mallo naprjed, akda, Er na sebi odvisce nosi, na tle pada. Diſcega: al koliko bogljebi i gnemu bil, Da stvarj od

kucka prid sudzem Tovarom. Dva lovna buduchi Psa ſeza tjerali I ſubim griſuchi' krutoga ſaklali, Meu sobomse arvaju, pljen bitchje komu zil, Er oba da imaju hochjega, a ne dil. S' arvanja iſmoreni duga, i osctrima 5 Nemillo iſgharghjeni jur oba ſubima, Osla, ki tù pase ſa sudza obrasce. Gnih jedan ù ghlase ovemu vegljasce.

XXVII. Illyr. Odnjelabimu u kgljunu svraka bichje, a nebi ni Deva chjudinu. Ejus possessionem rostro Pica; at indolem malam neque Camelus ipse ferret. Male gloriosus.

videt. Priciza XXVII. Pr. Odnjelabimu ù kgljunu svraka bichje, a nebi ni Deva chjudinu. Ludi hvastalaz.
Njeki svê hvalechi bsctine, ſvan Sctrobach,
Kê Spuſc dug hodechi polbi ù

biasce)
Ki dobro poſna tù, kû tako on basctinu
10   Hvagljasce, i istu gnegovu chjudinu,
Gnim velj: poglja kâ on uſni do Nebes,
Ù Kgljunubi svraka odnjela, a nebi
Ni Deva ſle chjudi moghla tegh odnesti.
Svak ſna, kise gljudi kaſcju ovdi, ki ova scti.
Pripov. XXVII.

Svak ſna, kise gljudi kaſcju ovdi, ki ova scti.
Pripov. XXVII.
Odnjelabimu ù kgliunu Svraka Bichie,
a nebi ni Deva Chjudinu.
Slo Hvastav.
Vaerh Basctinâ hvaljo, i hvaſto
Cîm-ſe gnekki jest Mamurra (a)
Koije

Bichie,
a nebi ni Deva Chjudinu.
Slo Hvastav.
Vaerh Basctinâ hvaljo, i hvaſto
Cîm-ſe gnekki jest Mamurra (a)
Koije Spusgju dostae saisto
Sa proch urra.
5  Puk, kî laſno sve vjerruje,
Blasgenaga sasvijem zjeni,
Sctò govorri, pomno

20   Odnjet Deva.
"Ovva kratka mâ Priciza,
Lasnose snatti k' komu padda,
I koga on josc nariza
Uprav sadà." (a.) Mamurra, Rimski Plemmich, koij paervi naresi Mire svoje kuchje s' Mramorrom. (b.) Crizia, samosilnik od Atene. (c.) Thraso. Imme od vojnika Hvastavza

Sgodilose nie drugovghje viditi.
Pod dipli tù troma Medvjeda on skakati
Ghledasce pitoma, Psa oruſcjem vladati,
I kano bojnika sad macem mahati,
10   A sada s' prascnika pusckom poteſati.
Moemuna od vech on tù vidje sve cine,
Pricignat napokon od gljudj, i nacine,
Stvari da kroſate velmise cjudio.
ſadovogljan sve tê

Ovis viso Lupi stercore fugit. Ovis.
Imbellem et umbra territat periculi.
Balans a stabulis evagata longius
Gramen in amoena laetum solitudine
Carpebat alacris; jamque in illa clanculum
5  Abire crebro cogitabat pascua,
Pastori irascens, in salubria

gatanja Migljas ki tascta biasce Naukase dao vas, ſvjeſdi obnoch ghledasce, I vjetre, i daſcde s' tim, i Neba vedrinu. Vegljasce Segljanim, plodnu kad godinu Imatchje, a kadli ne. Po njekim ovi cim 5 Pristupne godine privighja bigljeſim Glad vegli dachje bit, svjetuje svakoga, Da hrane scto skratit pocne dneva od toga. Er tô ako uſbudu

Stvarj al s' neſdravieh svakdano kêje io, Tarbuh bi i teſieh jescjâ napunio, 20 ſdravja od parvascnoga red tacmu smetese, Da smart ù maloga vremena ſanese. A arpa velika ſcita neteghnuta Osta basctinika gnegova sada tâ Lakomce, ki sluſcit blagomse neumisc tvim 25 Svarha ista da ima bit i tebi, jati dim.

Tù on dosta ſcita, i prosa sipgljasce, Sljepa ona al ſarna tâ kgljuzat nemogasce. Drughe kê vidjahu, ptize gnoj grabechi Svoj dio uſimahu, sebe iste ſcivechi. A ona mledni cim svaki dan to vechje, 15 Prid jescjam obilnim dospje, vaj nesrechje! Kad pamet ſa mnoga doba otighje stramput; ſaludu Raſloga svjetlosjoj kaſce put.

Bibliographia locorum inventorum

Retrieve all occurrences (This may take some time to download)

Click here for a KWIC Report