Your search found 517 occurrences

Retrieve all occurrences (This may take some time to download)

Click here for a KWIC Report

Occurrences 429-485:

Prem malahnu budde stvâr ukraſti, Nehajuchi sa srâm i necjaâſti, Kad sacciuje, sctose nagn govorri 5 Baerſ pobjesge k ' najgustijom Gorri Ustavnikaâ cetta po nesgoddi Gnegga u Hreku cesvine nahoddi, Ghdjese trese sgjallostan u Lizu, Ter ù tmâstu vodiga Tamnizzu; 10 Nu Bogatta Ciovjeka moghuchia (Kî grabechi mnogha dobra tughjâ, Kad ù Pravdi bî Sudaz prihudi Protiv Boghu beſ sakona sudi Vajmeh gnemmu nagn sctose govorri 15 Dunda, i Tetku da s' otrovvim morri.) Pravda

plovve, Koga Morrſki val ismucci, Saman pommoch vappi, i sovve Kada bjesno Morre bucci. Sidro docîm k' mom upadda 25 Sctizza k' gnemmu ter doplje Subaâ k' kutjm isnenada Strucechise sva sabije: Morrem sidro kad plovechi Uſdaersgiatſe vaerhom budde 30 Hittar Mladich tôm

Tjela na veglinu duh da odgovarasce. Al padnut kadaju na kogljena ghleda 5 Cjoecizu, i daju tovarj gnemse dà, Jur uſlobaghjase, beſ straha i pristupi, Ter ù glas, s' cesase, ovako ſaupi, Dvje na harbatu gharbe uſdiscju tebi, Trechja i na parsim tù? Kad cju Deva, scto bj Kuna ù gnoj vidila, ter samo dase od tih

beſ straha i pristupi, Ter ù glas, s' cesase, ovako ſaupi, Dvje na harbatu gharbe uſdiscju tebi, Trechja i na parsim tù? Kad cju Deva, scto bj Kuna ù gnoj vidila, ter samo dase od tih Gardochjâ stavila, a ne od ostalih, Tot ove samo ti ù meni, Sele mâ, Vidje neiſvarsnosti povechje? Al – te ja ſaklignem glavom tvom, da kadme

ù menni pravvo ugleddo. Deva, i Kuna. Kad Deve veliki staſ Kuna rasgleda Cjuddise Priliki, zijech straha ter predda. Er Tjelo kakvoje, varraſe da tako Saerzechie bit svoje moghuchje jednako: Prignutti koljennâ, nu docîm gleddaje 5 Gdje prima bremmenâ, slobbodno pitaje:

Govvor, mollim, tvoj tomacci. Gosp. Sa Ciovjeka kad Bogatta 25 Mogha is bichia potisctena Srechnom ceſti tih udata, Gliubglieſglivvo ter ciutjena ſlato, Biser mû ſa srechiu Svakke uressne jur naprave 30 ſlatnu dava Musg odjechiu I raslike josc sabave. Kogod menne tada

svak savidi 35 I sladdosti mogha udessa: Nu da budde ko vidjetti, Sctome u kuchi svak – ciaſ morri... Ogargliajoj neda isjreti Ovakojoij ter govvorri. 40 Tvû bessjeddu vech ustavvi, Ogargliaja nemo tvoga Krivit, sctote morri, i davi, Krivi Musgia, krivi istoga "Sred Bogastva

ù obore uvuchse, da koglje, Livadi na rosnoj Tovarâ pasuchih Iſnaghje velik broj: njekise oncjas od gnih Od straha splascisce, rilo grabiteglja 5 Kad strascno vidisce, ter bjeſce dalek tja. Druſi a naſad tim pocesce vitescki Nogam podkovanim metatse, nek ſna ki Udarazâ kruti' cekaga vegli broj. Smionstvo na gljuti kad biga tislo boj.

Jur slughe gnegove, kiehje ne mao broj, I prateſc sva prid gnim ide, pak uputi I onse isti ſatim posledgni: al nuti! Pristupi kad na pragh, tajcjas-se uſtavi Odstupi ter na tragh, i gljubitse stavi 10 ſcenu, i djezu iſnova, sluſcbi i nareghivat Sad ona, sad ova: tù ga al vechje nj stat, Opetase uputi ſa iſit, nu iſnova Na praghu

Mnoghe ostavvit tadà budde, Sadse vrati, sad put sljedi, 15 Sa djelitſe pun posgiudde: Cjuti olovvne svê stuppaje Na Pragh opet ter pristaje. Utaernutjem priusetto Cjuti vajmeh sasvijem Tîlo, 20 Neobicciajnijem cjuti speto Saerze jaddan tad Nemillo, Nie krepposti,

odloſcila, sobomju vodjasce, Travomse da mlada mekahom uvrjeſci. K' veceru nu kada s' ostalim scigljeſi' Domase vrachjasce, vajmeh onju vidi Ghdinose uſtavgljasce, ter hromi, i ne sljedi. Bjednu uſe na plechi, ù nogu nemila Daseje videchi dracjajoj ſabila. Kadjomje iſvuce van pastjer, i obloſci Travom, kû iſtuce, boljojse

gnù gleddatti. Na rammeje digne, i viddi Da gne noghu Draccia vrîdi. Pastier dôcim osdravvje Ù Bollesnom tom nesgoddi, 20 Pommaſ ranni ter privije Opet k' Travi gnu dovoddi, Kû pohlepno docim grise Nitti scvachje, rasboliſe. Kaerv vri vajmeh isnenada 25 Gubba kosgiu svu

cjuddâ, prettille kad vighje! Seglianin tad gnimmi: Nemojte vi vechie Cjudditſe, kad svîjmi nie bilo te srechie. Sred Gorâa, Livaddâ sunosg hudi proscdroje Vuk svega ter stadda svescto immam ovvoje, 10 Erihje prem mallo, sctoggodje glignivnosti Vuccjom ostallo, Pasceje sadosti. Sad [...]viditti s' teggasu moij Milli Travizzom jur sitti

ostallo, Pasceje sadosti. Sad [...]viditti s' teggasu moij Milli Travizzom jur sitti koslichi prettilli. "Cîm moghuc dohoddi, da sgeghiu sagaſi 15 Od Rjeke na voddi, ter usni saquassi, Potrebna kad viddi kraj vrella ghdje pie Da gnemmu savidi pristojno jur nie."

Cîm skuppjennu raddoſ viddi, Raslucciuje nadalecce 10 Da ne doghie, sapoviddi, K' nammi prece. Mallo dobrâ jur ostavvi, Ter u jedno savesgiva, Daſe ciovjek s' gnim sabavvi, 15 Daga usgiva: Sctolje paka tughe, i jadda K' sebbi skuppech tvaerdo daersgi Da s' gnim

tega, Stade mesctru kaſat. Ù vech rasjezaga On djela, da omekscjat bude, ù ogagn stavgljaga, Gorusctaga paka vadi, i batom mlati, Ù sliku ter svaka ſcjughjenu obrati. 10 Pomgnivo ki svu tû segljanin ghledasce Kovacja rabotu, lasnuje zjegnasce. Damu dà jur pita orudja, er da obrati Gvoſdje ù lemesc kriv

cesto udarra. Mesctar spravglia scto skovvatti Oko tegga pomgniv trudi; Seglianinga cîm gleddatti 15 Budde laſno dae to sudi: Pita gvosdja ter do mallo Da skovvatti budde rallo. Ne Seglianin vech, nêgh budde Gvosdje Covac udarratti: 20 Tlacci take Momak trude, Mesctru recce,

sovve, s' gnîmu Ovciza Svijem Svjerîm toje od cjudda Nuse ovciza strasci, i smeta, Priusmeje strah od svudda Da ne doghie saertna sctetta, 10 Ter sumgnivom tom u sgoddi Svom u Drusgbi Psa dovoddi. Cîm to vidje, Vukje isusti Scto Psa voddisc, Milla ovcize? Himbennoga Drugha pusti, 15

naredi, 5 Zkniti krivinaje, i zknjegne smart sljedi. Cim naprjed po svjetu glas nosi stvar ovu, ſapovjed Kuna i tû kraglja obaſna novu, Van sebe od straha sledise, ter iscte ſabitse odmaha ù kegod skroviscte. 10 Svukud strah od marti pratie, i sveghse gnoj Prid ocima varti Lav slizi ù nemiloj. Na dubu sjedechi tad gnoj Vran

Cîm sve posle, jur vesseli Iddu k' Domu Na bjesnomu Jasciuch kognu, kada dosti 5 Hridna puta jur prohoddu, Na prostranno ter dohoddu Poglie mnoghom u raddosti. Jest kognika vidjet tada K' gnjm dohoddit isnenada, 10 Pod gnim pjenni Kogn selenni:

travu gristi, I djeza nagn stjegnem mechjuse u nesvisti. Bolechse ona gnim ſa ſla tâ recemu: 15 Neboghsi, kao vidim, sasma tjelu ù temu. Ostavga (er tô mni da moſce) ter hiti Drugogase, tuſcni da magn vik trajesc ti. Rilo on placno ochjeri, pak rece, na cin tvoj Ti mene ne mjeri, prjateglju draghi moj. 20 S' boglje sredhje dato tebie,

Osle, kosgiu nadalecce. Immasc dosta jur taerpjetti, 25 Dôkse isvucese is te kosge. (Buba ludom u pameti Zjeni, da Oso svaerchje mosge) Ter obuzi boglje odjechje, Sa ne taerpjet trud, i smechie. 30 Osò tusgjan gnoij govorri S' sgiallosnijem glaſom tada, Saerze, Sestro, mê nemorri,

Da napunnu Cmulle dvije, 5 Kadse Drisgba sva napije. Cîm u Drugha Cmullu viddi, Jedan, saerze vechma morri I pohlepno gnêm savidi, Ovakomu ter govorri: 10 Tvâ Cmulizza kolikoje Vele boglja Cmulle od moje? Jednakesu, Bracce, prosti, Tise varrasc obbe dvije, Nîtt ikakve raſlikosti

cjapeti, Da tusgian nie mogho lettjetti tad prie, Morriga jad mnogho, straſciſe poghibje: Pigliughu nacine sassjedne cîm tada 5 Spravvi Orro s' vissine, nagn sillno ter pada, Nejmamu millosti, poccega daerpitti, U gorkom sgiallosti Pigliughſe tusgiti: Moghuchjom u silli zrjevamu probbje, S' mnoggomga nemilli raddostim isije. 10

ſceno ti bludna, ohola kâ Tvihse koch ghiſdati darim Gljubovnika,30 Drughe kgnighe Pripovvijes Paerva. Cjemſe Kosa dicila, tjemſe Ovza sramila. Jarraz, i Ovza. Kad k' viru dohoddi da sgeghju sagaſi, Svû slikku pò voddi ter Jarraz upassi, Pun slatke Naslade, dughijeh rad roghâ I guste zijech brade, hrabrenstva pun svoga Poccè Ovzu tlaccitti, kâ punna nemira 5 Doklesse napitti nebudde kraj vira. Onnaſe dobarâ svoijeh pohvali, Jarzomſe tadara s' hittrosti ter

voddi ter Jarraz upassi, Pun slatke Naslade, dughijeh rad roghâ I guste zijech brade, hrabrenstva pun svoga Poccè Ovzu tlaccitti, kâ punna nemira 5 Doklesse napitti nebudde kraj vira. Onnaſe dobarâ svoijeh pohvali, Jarzomſe tadara s' hittrosti ter scjalli: Dicitſe pristanni, tad gnemmu bessîddi, Ko Jarce poganni, tvê roghe savidi? 10 Kôm buddesc ù trudu sa s' rossîm hoditti, S' Granizzaâm usbuddu kadase splestitti? Svudaje kî cjutti tad gnuſna rad smrada Utrobbu promuti halavva tvâ

triebaje cjuvatſe Cjovîka, Gneggovva himbaje pogubna sa vjka.“ Pjenessâ sa dosti cîm jedan nascioje, Pun slatke raddosti brojtjh pristoje. Kî sa gnim hodilli dva sgjalloſ ochjutu, 5 Da kasnij tad bili srechnomu po putu: Toij sgoddi cjuddeſe, ter gnemmu savidu, Scto broij penesse pitatga tad slîdu: Gnjm smiri posgiudde: Srechianbih ja bio Nenachſe kad budde koijhije gubbio. 10 Kad taerci uzvigljeni, cîm ovvò bessjedddi Nach pjenneſ sgiudjeni, pohlepno put sljedi: Gnemmuga jur vrati beſ

kogn svudda Hladjennaz da passi: Rjekaſe niſ Hridi viſoke cîm slije Pohlepno gnu slîdi, da vodde popije: Sctò Voda ghnuſnaje, sctò kalo gnu smuti, 5 Vesselo saerkaje, Protivnoſt ni chjuti. Osose cjuddio kad kogna tuj viddi, Tu voddu da pijo, ter gnemmu bessîddi: Daſ hottjo taerpitti do mallo poslije, Moghossi popitti te vodde bistrije. 10 Istina jest, Bracce, kogn gnemmu govorri, Da menne tot – jacce sad sgeghja nemorri, Viboste sa dosti rasbludni Tovarri, Te tlacci ludosti kogn sa to

Vech Mljeka nestaje cîm svak – cjaſ Ovcize Dobavvit trjebaje josc drughe Dojnize. Sa nachi blagomu Dojnize laſnoje, Nu vajmeh druggomu savisce trudnoje: 10 On tada tusgiti poccneſe toij sgoddi, I teſcko cjudditti sctomuſe dogoddi, Matteri ter recce: sctò sveghjer Ovcize Od menne dalecce pobjegnu Dojnize? Brattami prihrani cîm svakka sa dosti, A menni sabrani sgiudjene Millosti? 15 Vech smijon nebuddi, Mattimu govorri, Dospijechie tvî trudi, Nevoglie, prikori: Pomgnivo tad sluscia

jest Lovvnu priliku: Moghlibi tad ovvi kroſ hittre nacine, Endymion cîm lovvi, tjerratti sgivine. Slovinſkom Daersgiavvi Psi ljepi sa dosti, 5 Kî lovvne Naravvi, kijêm svakke krepposti, Jedanmu tad recce: Pohlepno posgjudi Gnjh baerso da stecce, ter immat ne trudi. Tughijeh iſ Mjesti scto bjesce, hvaljo, Dostojno da cesti to samo zjennio. 10 S' Slovinske Pse strane cettiri dobavvi, Obbilne gnjm hrane Gliubliesgliv pripravvi: Cîm s' gnimmi prohoddi kroſ Gorre, kroſ Hridi Ù Lovvnom tad

jur vuce. Van sebe u ghnivu sctapase hitechi Tjera svjer ſcdarglivu ſagnome tarcechi. Ona ſaskocena strascech se svoj glavi 15 Stupaje ne ljena put luga upravi Cim sljedi i u tima barſobjeguhju on Nesvjesno mjestima, odvisce i smion, Ter ſagnom mechjese sctapom, daju utuce, Strascni iſnenadnese Vuk oprema gnem vuce. Mrech on strahom lele! Rece, ki er htjeh Tjerat svjer ne vele sctetnu, onu susreh. Pripov. XI. Tjerrajuchi Lisizzu, nastupioje na Vuka. Ciovjek kunu

ustanne krjesctati krjeſ tade, On stavno mislitti nikadar ummjo: Pod dubom laſsiti cîm Mrava viddjo, Ghdje hranu k' Paersgini nossjasce pomgnivo.5 S' gnîm rughje kê cinni, bastakom nassivo? Ovake na rjeci, na rughe, prikore Blagose Mrâv prjeci, ter dava govorre. "Sobbome ko nossi, ko gljubi svê trude, On igda ne prossi, pitati ni budde.“ 10 Kad Ljetto proscloje, kad Sima nastanne, Krjes gladan immoje potrebbu svê hrane; Ù mrava tad pochi hotjo pun jadda, Sa pitat pomochi tesckoga rad

Dah ti, da isctem dinar trjebaje nogami. Pripov. XVI. Davat rukami, a skogiavat noghami. Sajmalaz, i Dusgnik. "Kî svoje dinare na saijam pridava Da nejma privare, nêk misli kôijh dava.“ S' dohodkom pitoje gnjh jedan ter iscte, Drughimu mnosc doje sa zjelo Godiscte. Kad vrjeme dohoddi dinarse da vrati, 5 Tôm dusgnik u sgoddi krjese vech – krati. Sillnosti pun svoje k' gnîm Cjovjek ugliesse, Vratimi sad moje, reccemu, penesse? Do sutra dinare, dusgnikmu

i velj tâ, 10 Na ſemglju imasc ti danas bit metnuta. Kom ona: misli ti boglje tô, ja vegljut, Veglju er kû iſvaditi koris chjesc jedan put, Do ſcilâ svu posjech budescme ti kada, Nechjese k' tebi vech povratit iakda. 15 Nu akome sjechi kad ter kad budesc ti Magnechjesc s' tim stechi, al stavne koristi. Dobroga svjetova Gora, al necju on. Scto donje stvar ova? Od obih napokon Nesvjes pedepsana vidjese, er hodechi 20 Nakon malo dana ovi darva sjechi, Naghje posjecen gaj; a darvâ

da kossim ja tebbe, tad Gorri Sjekirru donossim, Segliannin govorri: Blagochie mê Lize s' tobbome svegh bitti, Tvê sjechiu granizze, cîm buddesc râstiti. Mollimte, ne sctedi mê Grane ſelenne, 5 Gorramu bessjeddi, posiezi vech menne; U glâſmu ter klicce, mnosg daervâ put stana Lud nosi Ciovjece moijeh od Granâ. Granizze svôij Gorri nehochje possjechi: 10 Drughijoij govorri sjekirrom prjetechi: Desnizza nemilla s' tobbomchie mâ bitti, Sjechiute do sgilâ, hochjute svaerſcitti. Saercitſe

trudanje. 30 Pripov. XXI. Tko hochie cjaâſno, nemosge laſno. Jarraz, i Divij Osò. Cîm Jarraz mnosg pruchjâ pohleppan isije, Kraj vira tekuchja dohoddi da pie. Baerdaste kod hridi, Troskotta ghdj pase Tovarra tuj viddi, ter s' gnime rugaſe. Kê tvêsu privare! Sctò ne isctesc ti sade 5 Sgjallosni Magarre, ploddnije Livadde? Ovvijeh van Hridi sa druggo nemarim, Osòmu bessjddi, nekkaſe privarrim: Ovuda pastitti nemallo ja trudim, Obbilno hraniti, buddemſe kô

hraniti, buddemſe kô sgjudim. 10 Boglije moj uddes, tad Jarraz govorri, Svakkame sretta ceſ, isctame nemorri. Jest ovdi Livadda, sgittomſe kâ kitti, I pruchjâ jest Mlada,da menne naſitti; K' gnôm buddem ugljesti, slatkose da sgivim,15 S' obbilne ter ciesti mû lacnoſ samirim. Istose ti hrani cinnitti nemoghu Sctò tughja Prav brani, prottiva rasloghu Recce Osò, drasgije menniſe hranitti, Od sctette sctò nie druggomu na Svîti. 20 Tad Jarraz: Nie cjudda sctò tako govvorriſc, Saerzasi

Htjellibi k' gnoj tada nu ſaman ugljesti. Ostavvu te kraje Kogn, Ovan, Voo prece, Drugovdje stuppaje svê svaernu dalecce, Sa nachi pomochi gorkomu svôm vaju Po pustom Samochi gladnise skittaju: 10 Gnjh gorrom satjerre sillovit Vuk tadà Ter Ovna proscderre pohlepna zijech glada Voò Mlohav ustaje cîm kalom hodditti, Tuj sabjen ostaje, svaerscechi svê Litti. Pun tughe, slabbosti, pun svakke Neſrechie 15 Kogn s' hude laccnoſti zaerknuo jest vechie. Sam Tovar na Svjti, kî sgive, kraj

po hittrom naccinu: 10 Ustaerpjen kasgemu kakochie hodditti, Kad jaram vesgemu, kô Rallo nossitti. Posnoje nu kada dâe Lesgjak svegh vechi, Samenga tad badda, bijega niſ Plechi. Uffagne gubbitti Seglianin svê sljedi, 15 Trud stanne sgjallitti, ter ovvò bessjeddi. Oratti dokje Mlâd cîm Volla neucciſc, Starrosmu doghie kad, samanſe ti Mucciſc. XXVII.

usbuddesc kad pitti, Usroka cîm nejmasc sa tako cinnitti. Gnoj kokosc: scto luda takoje, Vranno mâ, Nebjesgim od suda tvojega ja sada, S rasloghom istijeme prottira sctos menni, 10 Uffachia svè vrjeme bit tvojom u zjenni. Kadgodse napijem, na nebbo ter gleddam, Boggôvjm ja svijem svjetli urreſ rasgledam: Sctò buddem ja pitti, jest millos Bosgija, Dar gnjhov cestitti pravedna sctoſam ja, 15 Ti rusgisc Boggovve, gnjm gnusisc Prilike, Osvette gnjhovve strascisse velike, Smjonna sctò jesi dignutti

malum; Tu ne merueris, quam exigis, poenam vide. 20 Priciza XXVIII. Pr. Uſ suho darvo i sirovo gorj. Gaj, ki gorj, i Kupjena. Nosech ù tminami [...] pastjer, dmjet tad Silnimi platami Sjever poce iſnenad, Ter ù gaj ſanese, ne dalek kie bil, I po gnim raſnese iſkarâ ne mao dil. Parvi, ki plamima goj dub dade, oni bj, 5 Komu ures vas svoj kadga udri s' nebi S' naghlom oghgnevitom silom trjes odnese. Dubovi bliſcni tom nesrechjom bolese, I sebise

isto opchjasce sobome nositi, 10 Daga pak isctuchi nebude dangubit. Al oni, ki ù kuchi iſpraſni il htjehu bit, Ili kibi na tegh prem odoznilise Mallo magn neghli svegh ſgaghjalo gnimbise, Dvoſubja dabi sad nevagljalo bilo, 15 Tup lemesc kad ter kad, ol jarmo slomilo, Sobom al kad uſet scto ſaboravili, I ſa ù kratko sve rjet, posli oli hodili Gnim ſlo, oli ljenobi: s' toga oni jedva Ucinili sctobi rabote dneva ù dva, 20 Onbi tô u jedan: njeki tô videchi, I iſghled tac vrjedan

s' kupposti sgivietje kî bio, Gloddoje do kosti, meſobi kad ijo. Ostallo sctogodbi gneggovvoj najesti, S' Taerpesse mettobi Psu budde da jesti. Pohleppan Subimâ Paſ sgrabbi: cîm gledda 5 Da Meſa k' kostimâ nejmasce, pun jeda Gnjh tadar odmechie ter resgi, savija, Er lacnoſ odvechie morriga gorkija. Gospodar cîm sctednj na togha jaoh ucci, Svakcjasje Pas Mladnij, Bollesga svegh mucci. 10 Zaerkajuch od glada korſ jesciu novvu, Nemosge svjer tada sljediti po lovvu; Podobban cinnitti svû

prikor viddi iſti, gorkoje ki smeta. Sramotte svê sljede, nevoglia svâ prava, Obbrasse cîm bljede naſira braſkava. Gnoj erbo Prilika priasgna nie bila, Jest s' jeda velika Saerzalo rusgila: 10 To ciuje Dikilzza, scto Babba prikorri, Millosna ter liza Saerzalu govorri: Rugajse ti Sgeni, korrite kâ dosti, Da krivſi ti zjeni s' gne tescke staroſti. "Pristojna Mladu jes svà skladdnoſ na Svjeti, 15 Nêk iscte bogliu ceſ, starresu kôm Ljetti, Er redom naravvi, smaert nie dalecce, Usrokmu

prattiga ceſ svuda Rusgnomu govorri na nacin svoj himben, 15 Semgljomſe, prikori, scto vuce potiscten, Da svega nestane, nejmaſce da ceſti, Aerghiavve da hrane sillovvan isjesti: Cîm Muha bessjedi, cîm tako sgjamori, Cjoppa gnu sljedi, smaertnoje ter morri: 20 . Nesrechno dospije, hvagljena s'gnôm vlaâſti, K' utrobbi sabbje Cjoppa gne cjaâſti. Scto vajmeh ostaje! Maerſechia spomena, Saplati cîm vaje slavnoga plemmena. Glaſsovit do vjka Mravakchie sgivjeti, 25 Gneggovva

Sgjabba, i kirigja. Djezâ, zjenim, od dva Ljettâ Sgjabbe snadu da Nesrechiu, Vola putem kad suſreta, Ter ohollaâſt sacce vechiu; Nadimgljesse sasvijem luda, 5 Dôk s' gorkoga zaerhne truda; I moiojse Sgjabbi sgoddi Stvâar prilicna: Potkovvatti

Ghleda i voda jel ghdje. Naprjeda idu cim, Potocich on vidje pod mostom darvenim, 15 Ù niſkoj prodoli ghdi tece, oncjase ſaleti niſ doli, napie prj dase, Ter ſceghju ugasi: al drughi ſa gnime Udiglse oghlasi rjecima s' ovime. Molimte rad Boga, potoka nemoj ti 20 Pit vodu onoga, ako hoch ſcivjeti. Ratje bliſu odi, vode ove

reko: Rodditchje kruſcke. Medvjed, i Kuna. Kuna gledda Cîm Medvjedda Po Livaddâm ghdiese skita, Ter ù zvjetu kruſcke passi, Cîm prolassi, 5 Zjeni od stabbaâr da sctò pita Sctò ovvi hudi Lupesc sgiudi? Sama s' sobbom tad

nj ufati, studene lud uſe Vjetre proklignati, s' koih sva marſnuse. 10 Pak smaknut kroſ svû moch bjes ſime odluci, I mnechjoj varha doch na tle glavu skuci, Ter bjesan osctrima led tvardi slamati Jur poce ſubima, i smarvjen hrustati Mislech, da kadaga starti sasvim bude, 15 Dospjechje jednaga sila ſime hude, Kâ vidi uſrok

Nesvjesna, luda sgivina, Gosparev ti Pir ceſtiti Revagnem dachie slavvitti. Ovvò cîm ludo Miscliaſce 15 Gosparga baerso dosvaſce Ter recce poghi Tovarre Pospjescno k' Gorri sadare, Nossichiesc daervâ na Plechi Kâ budde Momak uſjechi. 20 Tusgnaga Momak paertjo, I

i Spusg. "Priciza mâ padda bessocnôm Cjovîku: Dostaijh jest sada, nechiujh rjet vîku.“ Osaſe nastoij k' ulisctu sakritti Meddomſe ter goij, dokleſe naſitti Pomgniva Pcelizza nastojat cîm budde 5 Raddosna svegh liza na slatke svê trude Jedna Ossu rasgleda, cîm dobro posnaje, K' gnoj lettech ureda,

opeta k' ulisctu do skora; 10 Sa hranu svû stechi drughdjese stanila, I Mukaâm lettechi hranuje grabbila. Te budde slidîti lupescke Nacine, Dokleſe naſitti, ter mirna poccinne. Dasc, cîmſe proliva s' velikom plahosti, 15 Spusg ghdîno pribiva, krjese s' sillnoſti. Cîm tusgian stannuje Spusg svojom ù korri, Meciga, stiskuje,

oni bjesno, i laju, Isragneni ruſcno svuddi Osla Sudzem obbirraju Daijm inad taki oſudi: 10 Ù Gospostvu Tovar sjedde Revvè ovake ter bessjedde. Jase naiprie napoijh kaervi Seza, vidjoh cîm taercjatti: Po sakonu jasam paervi 15 Paervi er buddem Seza klatti, Pristojse

XXVIII. Illyr. Natovari, ter udari. Impone sarcinam, et tunde. Rusticus Asini magister.
Ingressus urbem splendidam

Non cuncti ad eadem sunt agenda idonei. Priciza XXVIII. Pr. Natovari, ter udari. Segljanin Tovaru mesctar.
Ù grad gorsctak jedan privegli ulaſasce,
Svetcjani kada dan ù gnemu biasce,
Sjajuchim ustima, kad opchje segljani,

Nika podobnosti ſa sva ima: tko ù ovima
30   Stvarim ima dosti vrjednosti, tko ù onima.
Pripov. XXVIII.
Natovarri, ter udarri.
Seglianin Tovarra Vladalaz.
Ù vesselli dan ulâſsi
Ù Grâd velik Gorsctak jedan,
Sinnuttijeh

jaoh mucci nevolgnôm u trudu. Travizze popaſe, kê berrè Livaddom, Er baerso nadaſe strascnijem vêch gladom Cîm nemoch stekkoje sctò budde jestitti Do mallo ter svoje dni budde svaerscitti.20 Domachioj ostaje Cegliaddj tuj dosti, Sgitta Aerpa zjelaje, tuj svakke ploddnoſti. "Isto-ſe sgodditti, Lakomce, tebbichie, Sramotno

Bibliographia locorum inventorum

Retrieve all occurrences (This may take some time to download)

Click here for a KWIC Report