18. VIII. 1450., Split - U Splitu se rodio Marko Marulić, od oca Nikole Marulića i majke Dobrice rođene Obirtić (Alberti). Oba mu roditelja bijahu pripadnici uglednih plemićkih obitelji. Marko je bio najstariji od šest sinova i dviju kćeri. Obitelj se hrvatski nazivala Pečenić (Pecinić, Picinić), a u 15. st. po humanističkom je običaju latinizirala svoje prezime i počela se imenovati i Marulus ili De Marulis. Marulićev otac Nikola imao je humanističke sklonosti: sačuvan je njegov vlastoručni prijepis Ciceronova djela De officiis iz 1440, u kojemu je zabilježio da ga je prepisao "sibi et suis" ("za sebe i svoje").

Oko 1460-1470. Pohađa splitsku humanističku školu, koju je vodio talijanski humanist Tideo Acciarini (Tydeus Acciarinus). Ostali su mu učitelji bili Colla Firmianus (Nicola da Capua) i Hieronymus Jenesius (Genesius) Picentinus. Potaknut lektirom Ovidijevih Metamorfoza piše niz distiha o mitskim likovima.

1464. - Latinska pjesma Epitaphium Georgii et Perinae, najraniji Marulićev sastavak koji se može točno datirati.

1465-1466. - Piše na latinskom pismo - humanističku pohvalnicu šibenskom pjesniku Jurju Šižgoriću.

Oko 1468-74. - Pretpostavlja se da otprilike u tom razdoblju Marulić boravi izvan Splita na studiju. No ne zna se gdje je studirao (Padova?) ni koji je studij završio (pravo?).

1474. - Održao je "prekrasan govor u pohvalu presvijetlog dužda Nikole Marcella na opće divljenje" (kako piše Franjo Božićević Natalis). Govor je izgubljen, no povod mu je vjerojatno bila mletačka obrana Skadra od turske opsade.

1477. - U Mletcima tiskana knjiga Jurja Šižgorića Elegiarum et carminum libri tres. Marulićeva pohvalnica, koju je Šižgorić uvrstiuo u knjigu, prvo je Marulićevo djelo objavljeno tiskom.

1478-1479. - Zabilježeno je da je u nekoliko navrata bio ispitivač i ovjerovitelj notarskih spisa (egzaminator). I poslije se u arhivskim dokumentima višekratno spominje Marulićevo sudjelovanje u javnom životu splitske komune (bio je gradski sudac, svjedok pri nagodbama i ugovorima, zastupnik u parnicama, izvršitelj oporuka, tužitelj). Isti izvori svjedoče da se u takvim prigodama susretao s uglednim sugrađanima i suvremenicima: Koriolanom Cipikom, Petrom Srićićem, Andrijom Alešijem, Jerolimom Ćipikom, Jurjem Petrovićem.

1480-1500 - U osamdesetim ili devedesetim godinama 15. st. prepisuje Klaudijanovu pjesmu Feniks na kraj Trogirskog kodeksa.

1481, 16. XI. - "Ser Marcus Pecenich" brodom Petra Tartaljića vozi u Mletke smokve, vino i bale sukna za bojenje.

1487-1489. - Talijanski humanist i pjesnik Bartolomeo Merula, koji je u Splitu boravio kao učitelj u komunalnoj školi, napisao pjesmu posvećenu Maruliću, koja počinje stihom: Salve Castalidum cultor, celeberrime Marce ("Zdravo, štovatelju Kastalida, preslavni Marko").

1491, 18. X. - Putovanje u Mletke radi trgovine.

1492, 7. I. - Putovanje u Mletke radi trgovine.

1496, 10. V. - Poslanica bračkom svećeniku Marku Prodiću, prijatelju još od školskih dana, važna zbog toga što Marulić u njoj, makar u krajnje sažetu obliku, iznosi svoje pedagoške nazore.

1496-1499. - Piše De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca ili, kraće, Institucija).

Nakon 1496. - Sastavlja sažetke uz Katulove pjesme u Trogirskom kodeksu.

1500, 20. VI. - Dovršio je Od naslidovan'ja Isukarstova, hrvatski prijevod djela De imitatione Christi Tome Kempenskoga.

1500, 25. IV. - Napisao je oporuku.

- U studenom iste godine nema ga u Splitu: po svoj je prilici hodočastio u Rim u povodu jubilarne godine.

1501, 22. IV. - Dovršivši hrvatski ep Judita, sastavlja posvetu don Dujmu Balistriliću.

1501, VI-VII. - Potaknut približavanjem Osmanlija, sastavio kratku povijesno-filozofsku raspravu na talijanskom. Djelo je izgubljeno.

1501, 19. VII. - Pismo splitskom kanoniku i prijatelju Jerolimu Ćipiku, s prevažnom zabilješkom o Juditi: "Izradio sam jedno djelce u stihu na našem materinjem jeziku, u rimama, podijeljeno u šest knjiga, koje sadrži pripovijest o Juditi i Holofernu (...). Sastavljeno je na pjesnički način, dođite i pogledajte ga, reći ćete kako i slavenski jezik ima svojeg Dantea."

1501, VII. - Umire mu brat Petar, uskoro i Ivan.

1501, 22. VII. - U pismu Jerolimu Ćipiku tuguje zbog gubitka braće.

1501, 2. XI. - Pismo Jerolimu Ćipiku u kojem javlja da mu je majka Dobrica ozbiljno bolesna. Uz pismo prilaže nekoliko soneta na talijanskom, od kojih su dva sačuvana.

1502, 3. III - Pismo Jakovu Grassolariju - rasprava o prijateljstvu i razmatranje o sudnjem danu.

Nakon 1502. - Tekstološke intervencije u Katulovim pjesmama u Trogirskom kodeksu, možda pod utjecajem Paladija Fuska, profesora pjesništva i retorike u Trogiru i Zadru.

1503-1510. - Piše In epigrammata priscorum commentarius (Tumač uz natpise starih).

1507. - U Mletcima izlazi prvo poznato izdanje De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (datacija u knjizi navedena je more Veneto: 10. II. 1506, što je po današnjem računanju isti datum 1507. godine). Prema nepotvrđenim podatcima Institucija je možda tiskana već 1498. te ponovno 1499. i 1501.

1507. - Piše Vita divi Hieronymi (Život svetog Jeronima).

1507, 4. IV. - Pismo Jakovu Grassolariju u kojem spominje kako radi na djelu "o nasljedovanju Krista" i raspreda "nauku o savršenijem životu", a kao upravo dovršen spominje Život svetog Jeronima.

1507-1508. - Piše latinsko djelo De imitatione Christi (O nasljedovanju Krista). Taj spis, koji kao dovršen spominje u pismu Jakovu Grassolariju od 25. VIII. nepoznate godine, posvetio je splitskom nadbiskupu Bernardu Zani.

1507-1510. - Otprilike u tom razdoblju nastaje izgubljeni spis Quaestiones utriusque Testamenti (Pitanja obaju Zavjeta).

1508. - Latinski epitaf Žarku Dražojeviću, velikom knezu i vojvodi poljičkom, koji je poginuo 15. I. u turskoj zasjedi.

1509-1511. Boravi na Šolti, odakle glasovitom latinskom pjesničkom poslanicom poziva prijatelje da ga posjete.

1510. - U Mletcima izlazi prvo izdanje Quinquaginta parabolae (bez oznake godine). Posveta Tomi Nigeru nosi nadnevak 22. VIII. 1510.

1510. - Pod naslovom Regum Dalmatiae et Croatiae gesta (Djela dalmatinskih i hrvatskih kraljeva) prevodi na latinski ulomak hrvatske verzije Kronike popa Dukljanina. Prijevod posvećuje Dmini Papaliću.

1510-1517. - Radi na latinskom epu Davidias (Davidijada). Negdje u tom razdoblju nastaje i njegov spis Psichiologia de ratione animae humanae (Psihologija, o naravi ljudske duše). U tom naslovu prvi se put u povijesti rabi riječ "psihologija", pa se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

1511. - Te godine, ili nedugo prije, prevodi s talijanskog na latinski posljednju kanconu Petrarkina Kanconijera (Ad Virginem beatam).

1513. - U Baselu izlazi raskošno opremljeno izdanje De institutione. Iste godine konačno oblikuje rukopis Vita divi Hieronymi, dodavši mu na početku stihovanu molitvu za papu Leona X.

1514. - U Erfurtu izlazi samostalno izdanje Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in cruce (Pjesma o pouci Gospodina našega Isusa Krista koji visi na križu).

1515, 26. IV. - Pismo Jakovu Grassolariju, iz kojeg se naslućuje da su postojale neke zapreke zbog kojih nije tiskano djelo De imitatione Christi.

1516, V. - U Mletcima izlazi prvo pouzdano utvrđeno izdanje Evanđelistara. Prema nepotvrđenim podatcima Evangelistarium je možda tiskan već 1487. u Reggiu te ponovno 1500. u Mletcima, na nepoznatu mjestu 1501. i u Pisi 1515.

1517. - U Mletcima izlazi novo izdanje Quinquaginta parabolae.

1517-1518. - Napisao De Veteris Instrumenti viris illustribus commentarium (Starozavjetne ličnosti).

1518-1519. - Piše izgubljenu raspravu De vitio avaritiae divitiisque contemnendis liberalitatisque virtute (O poroku škrtosti i preziranju bogatstva te o vrlini darežljivosti).

1519. - U Baselu izlazi novo izdanje Evanđelistara.

1519, 22. VII. - U Mletcima tiskana Marulićeva knjiga De humilitate et gloria Christi. Posveta mletačkom senatoru Augustinu Muli datirana je 21 .III. 1519. Prema nepotvrđenim podacima to bi djelo bilo objavljeno već 1506, 1509, 1517. i 1518, uvijek u Mletcima.

1519-1520. - Piše Dialogus de Hercule a Christicolis superato (Dijalog o Herkulu koga su svladali Kristovi štovatelji). Pred djelom je posvetna poslanica Tomi Nigeru, u kojoj Marulić iskazuje divljenje djelu Erazma Rotterdamskoga.

1520, 8. VIII. - Umire mu brat Valerije. Frane Božićević upućuje mu utješnu poslanicu, na koju Marulić uzvraća elegijom o bratovoj smrti.

1520-1521. - Piše propovijed De ultimo Christi iudicio (O posljednjem Kristovu sudu).

1521-1524. - U tom razdoblju piše izgubljeno djelo De pace Italiae carmen heroicum (Epska pjesma o miru Italije).

1521, 14. VI. - Sastavlja oporuku, kojoj pridodaje i vastoručno sastavljen popis knjiga svoje knjižnice.

1521, 13. VIII. - U Mletcima je tiskano prvo izdanje Judite.

1522, 30. IV. - U Rimu je objavljena Epistola ad Adrianum VI. pont. max. (Poslanica papi Hadrijanu VI). Posveta Dominiku Bući datirana je 3. IV. 1522.

1522, 30. V. - U Mletcima izlazi drugo izdanje Judite.

1522, X. - U Mletcima izlazi novo izdanje De humilitate et gloria Christi.

1523, 29. I. - U Mletcima je tiskano treće izdanje Judite (u knjizi je more Veneto označen isti datum 1522. godine).

1523, XI-XII. - Pjesnička čestitka novoizabranom papi Klementu VII, s pozivom da ujedini kršćane radi otpora turskom nadiranju.

5. I.1524. - Marulić umire. Pokopan je u crkvi sv. Frane. Grob mu resi nadgrobna ploča s grbom i natpisom koji su postavili potomci.