Riječ pročelnika

Poznavanje starogrčkoga i latinskoga jezika i mogućnost čitanja i proučavanja tekstova nastalih na tim jezicima otvaraju pogled prema cijeloj antičkoj kulturi, kulturi koja u velikoj mjeri čini temelje moderne zapadne civilizacije. Pitanja na koja i današnje društvo traži odgovore prvi su postavili upravo grčki i rimski pisci. Homerova Ilijada tako propitkuje čovjekova nastojanja da ostane zapamćen nakon smrti, grčki tragičari granice slobode ljudskih postupaka, Vergilije i Ciceron čovjekovo mjesto u zajednici i mogućnosti da je unaprijedi. Dobar poznavatelj klasičnoga grčkoga može pratiti što su nam o tim pitanjima, ali i općenito o sebi, pisali Grci tijekom više od dvije tisuće godina, od samih početaka pismenosti sve do pada Bizanta 1453. Latinskim se jezikom pak nisu služili samo Rimljani već i brojni kasniji pjesnici, povjesničari, filozofi i znanstvenici koji su sve do u 19. stoljeće birali taj jezik kao sredstvo svjedočenja o životu i svijetu.

Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu studentima grčkog pruža mogućnost da upoznaju antički grčki jezik, književnost i kulturu, ali je ujedno i mjesto na kojem se dobiva najduža i najpotpunija poduka iz novogrčkoga jezika u Hrvatskoj. Na studiju pak latinskoga jezika i književnosti, uz bavljenje tekstovima rimske književnosti, proučava se i srednjovjekovno i novovjekovno književno naslijeđe na latinskom, s osobitim obzirom na iznimno bogatu hrvatsku novolatinsku književnost. Osim rada sa stručnjacima, međunarodne suradnje i terenske nastave, uz bogatu klasičnofilološku knjižničnu zbirku, na Odsjeku se potiče studiranje shvaćeno kao stalno postavljanje pitanja i nastojanje da se kritičkim razmišljanjem na njih odgovori.

Naši svršeni studenti rade u klasičnim i općim gimnazijama i osnovnim školama širom Hrvatske, kao i u znanstvenim ustanovama poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Državnog arhiva u Zagrebu i Varaždinu, Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, Hrvatskom institutu za povijest. Drugi se, ovisno o individualnim sklonostima i mogućnostima, bave prevođenjem i radom u turizmu, dok su pak neki svoje obrazovanje nastavili na magistarskim ili doktorskim studijima klasične antike na Harvardu i Cambridgeu, Sorbonnei i Leidenu, Leedsu i Coimbri, te Srednjoevropskom sveučilištu u Budimpešti.

Putevi su, dakle, mnogi i na vama je da uz našu pomoć pronađete svoj.