Proučavati grčki – posjet I. gimnaziji u Varaždinu

U okviru projekta popularizacije znanosti 365 zašto – 365 zato, koji provodi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, nastavnici Odsjeka za arheologiju, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, te Odsjeka za klasičnu filologiju održali su u varaždinskoj I. gimnaziji predstavljanje struka koje postoje na Filozofskom, a u školskim su programima rjeđi nastavni predmeti, ili čak i nisu prisutni kao samostalni skup znanja i izazova.

Uz kolege s arheologije i muzeologije, Neven Jovanović s Odsjeka za klasičnu filologiju predstavio je grčki jezik i kulturu, u ukupnosti njegove povijesti od Homera do Varoufakisa, kao poticaj na razmišljanje, upoznavanje i istraživanje. Zahvaljujemo se na podršci i susretljivosti upravi i profesorima I. gimnazije, osobito profesorici latinskog Ivani Vitez.

365 ff - vž

FF – popularizacija društvenih i humanističkih znanosti, I. gimnazija Varaždin

Slajdovi koji su pratili predavanje nalaze se ovdje: 201812-365zasto-vz.

REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME: predavanje prof. dr. sc. Marine Milićević Bradač

Arheološki muzej u Zagrebu poziva Vas na predavanje u sklopu ciklusa Godina Troje u Hrvatskoj

REFLEKSIJE TROJANSKOG RATA U KULTURI – ODABRANE TEME

koje će se održati u utorak, 18. prosinca s početkom u 13 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Predavač: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. art., Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Promjena učionice u utorak, 11. prosinca 2018.

Iznimno u utorak, 11. 12. 2018. nastava u terminu od 10:15 do 14 (Rimsko govorništvo, Grčka morfologija 1, Rimska književnost republikanskog razdoblja, Grčka književnost arhajskog i klasičnog razdoblja i Uvod u novolatinsku književnost) održavat će se u B-315.

Aristotel i lastavica

“Jedna lasta ne čini proljeće.” Ovom se poslovicom, u upravo takvom obliku: μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, koristi Aristotel u sedmom poglavlju prve knjige Nikomahove etike (Bekker 1098a), dok razmišlja o svrsi ljudskog života, o onome što je u njemu dobro (τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν):

εἰ δ᾽ οὕτως, ἀνθρώπου δὲ τίθεμεν ἔργον ζωήν τινα, ταύτην δὲ ψυχῆς ἐνέργειαν καὶ πράξεις μετὰ λόγου, σπουδαίου δ᾽ ἀνδρὸς εὖ ταῦτα καὶ καλῶς, ἕκαστον δ᾽ εὖ κατὰ τὴν οἰκείαν ἀρετὴν ἀποτελεῖται: εἰ δ᾽ οὕτω, τὸ ἀνθρώπινον ἀγαθὸν ψυχῆς ἐνέργεια γίνεται κατ᾽ ἀρετήν, εἰ δὲ πλείους αἱ ἀρεταί, κατὰ τὴν ἀρίστην καὶ τελειοτάτην. ἔτι δ᾽ ἐν βίῳ τελείῳ. μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, οὐδὲ μία ἡμέρα: οὕτω δὲ οὐδὲ μακάριον καὶ εὐδαίμονα μία ἡμέρα οὐδ᾽ ὀλίγος χρόνος.

Studenti na Oxfordu ca. 1900
Nikomahova je etika, inače, bila tekst koji su nekoć studenti nižih godina grčkog na Oxfordu čitali na seminarima vrlo, vrlo temeljito; ona je za te studente predstavljala grčki jednako kao i Homer i Sofoklo.

Viši lektor Teo Radić – odgoda nastave

U srijedu 5. prosinca viši lektor Teo Radić zbog iznenadne spriječenosti neće održati nastavu iz Osnova latinskoga 1. Nadoknada nastave bit će u srijedu 12. prosinca 17:00 – 18:30 u A208.

Predstavljanje knjige “Carigradska pisma Antuna Vrančića”

Predstavljanje knjige “Carigradska pisma Antuna Vrančića: Hrvatski i engleski prijevod odabranih latinskih pisama” Zrinke Blažević i Anđelka Vlašića održat će se u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. godine u 12 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb.
pozivnica

Poziv na predavanje dr. sc. Danijela Džina ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”

Poziv na predavanje dr. sc. Danijela Džina ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”
Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje dr. sc. Danijela Džina (Sveučilište Macquarie u Sydneyu) pod naslovom ”Identiteti u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku”.

Predavanje će se održati u petak, 7. prosinca 2018. godine s početkom u 18:00 sati u dvorani A 309.

Učitelji o Platonu i stremljenju istini

Gilbert Highet (1906-1978), škotsko-američki klasični filolog i sveučilišni profesor, autor slavne knjige The Classical Tradition: Greek and Roman Influences on Western Literature (1949), objavio je par godina nakon ovog djela manje poznat, ali vrlo zanimljiv esej The Art of Teaching (1950). Internetski antikvarijati mogu vam ovu Highetovu knjigu poslati po vrlo povoljnoj cijeni. Highet govori o poučavanju općenito: o učitelju (kakav bi trebao biti, koje bi sposobnosti trebao imati), metodama (priprema, izvedba, učvršćivanje naučenog), o velikim učiteljima i njihovim učenicima (sofistima i Sokratu, Aristotelu i Aleksandru, Isusu, isusovcima, očevima velikih ljudi), o poučavanju u svakodnevnom životu. Knjiga ima jasan pečat svog vremena, ali i jasne naznake vremena u kojem sada živimo.

U Highetovu poglavlju o velikim učiteljima XIX. i XX. stoljeća nalazimo crticu o Platonovim riječima o duši i istini.

Canova, Amor i Psiha

Canova, Amor i Psiha

Continue reading