Obrazac Sveučilišta (pdf): ovdje. — Popis kratica u Narodnim novinama ovdje: X.

Grčki

2.1 naziv kvalifikacije

sveučilišni prvostupnik ili prvostupnica (baccalaurea ili baccalaureus) humanističkih znanosti, smjer grčki jezik i književnost

2.2 naziv studijskog programa

Grčki jezik i književnost

2.5 jezik / jezici

hrvatski, grčki

3.1 razina kvalifikacije

Preddiplomski sveučilišni studij

3.2 predviđeno trajanje studija

Četverogodišnji studij, 240 ECTS bodova

3.3 potrebna obrazovna razina za upis na studij

Završena četverogodišnja srednja škola

4.1 način izvođenja

Redovni studij

4.2 zahtjevi i rezultati studijskog programa (1700zn)

Studij grčkog jezika i književnosti čine predmeti grčki jezik, povijest grčkog jezika, grčka književnost, povijest klasične filologije, novogrčki jezik. Jezične kompetencije koje se razvijaju prvenstveno su poznavanje i primjena pravila gramatike i sintakse, te čitanje i razumijevanje književnoga teksta (kako proznog, tako i pjesničkog) pisanog nekim od grčkih književnih dijalekata. Povijest jezika studira se kronološkim slijedom, od mikenskog i homerskog grčkog do carskoga doba. Povijest grčke književnosti tretira se i kronološki, i žanrovski, i autorski (potonja dva pristupa, naravno, u reprezentativnim uzorcima).

Prvostupnik vlada grčkim jezikom dostatno da sam razumije i prevede grčki tekst, da se pritom koristi standardnom referentnom literaturom i ostalim stručnim pomagalima. Poznaje povijest grčkog jezika od mikenskog razdoblja do najnovijeg doba (novogrčkog); poznaje antičke grčke dijalekte i metriku grčke poezije. Upoznao je i osnove novogrčkog jezika. Povijest je antičke grčke književnosti upoznao u kontinuitetu od početaka do kasne antike, kako kronološki i po autorima, tako i po književnim vrstama. Poznaje metode i pristupe interpretaciji književnih tekstova. Ova je znanja, prema vlastitim sklonostima, upotpunio i nekima od spoznaja s drugih srodnih studijskih grupa na Fakultetu i Sveučilištu. Vlada osnovnim tehnikama znanstvenog rada, osobito na području humanističkih znanosti, napose filologije.

4.4 sustav ocjenjivanja

Svaki predmet ima završnu ocjenu, jednu od četiri, prema uspjehu studenta (navodimo od najbolje do najslabije): izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2). Ta je ocjena plod jedne ili više sljedećih komponenata: uspješno pohađanje kolegija i izvršavanje obaveza, uspjeh na pismenom, te uspjeh na usmenom ispitu. Prosječna se ocjena dobiva dijeljenjem zbroja ocjena svih položenih predmeta s brojem predmeta.

5.1 pristup daljnjim razinama studija

Završetkom ovog preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa prvostupnik stječe pravo upisa na diplomski studij grčkog jezika i književnosti, te upisa bilo kojeg drugog sveučilišnog diplomskog studija uvjetovanog samo završetkom preddiplomskog studija.

5.2 profesionalni status

Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik / prvostupnica grčkog jezika i književnosti (baccalaureus / baccalaurea philologiae Graecae, univ. bacc. philol. graec.) te stručno raditi kao grecist, prvenstveno čitajući i razumijevajući grčke tekstove. Stečena opća kulturna i znanstvena kompetencija omogućavaju rad u kulturnim ili informativnim djelatnostima.

6.2 izvori dodatnih informacija

Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://www.mzos.hr; Sveučilište u Zagrebu, http://www.unizg.hr; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, http://www.ffzg.unizg.hr

Latinski

2.1 naziv kvalifikacije

sveučilišni prvostupnik ili prvostupnica (baccalaurea ili baccalaureus) humanističkih znanosti, smjer latinski jezik i književnost

2.2 naziv studijskog programa

Latinski jezik i književnost

2.5 jezik / jezici

hrvatski, latinski

3.1 razina kvalifikacije

Preddiplomski sveučilišni studij

3.2 predviđeno trajanje studija

Četverogodišnji studij, 240 ECTS bodova

3.3 potrebna obrazovna razina za upis na studij

Završena četverogodišnja srednja škola

4.1 način izvođenja

Redovni studij

4.2 zahtjevi i rezultati studijskog programa (1700zn)

Studij latinskog jezika i književnosti čine predmeti latinski jezik, povijest latinskog jezika, rimska književnost, srednjovjekovni latinitet i novolatinska književnost. Jezične kompetencije koje se razvijaju prvenstveno su poznavanje i primjena pravila gramatike i sintakse, te čitanje i razumijevanje književnoga teksta pisanog klasičnim latinskim (kako proznog, tako i pjesničkog); upoznaju se i osnove stilističke analize, te prevođenja (s latinskog na hrvatski, ali i obratno). Povijest jezika studira se kronološkim slijedom, od prvih rimskih pisanih spomenika do srednjega vijeka. Povijest latinske književnosti tretira se i kronološki, i žanrovski, i autorski (potonja dva pristupa, naravno, u reprezentativnim uzorcima).

Prvostupnici studija latinskog poznaju latinski jezik i filologiju dostatno da bi samostalno razumjeli latinski tekst, te ga protumačili koristeći se standardnom referentnom literaturom i filološkim pomagalima. Upoznali su povijest latinskog jezika u njezinu indoevropskom kontekstu, te povijest latinske književnosti u kontinuitetu od antičkog doba do novovjekovlja (posebnu pažnju poklanjajući fenomenu hrvatskog latinizma), kao i metode i pristupe tekstovima i vrstama te književnosti. Svoje poznavanje latinskog, i civilizacija koje su se služile latinskim, prvostupnici su, prema vlastitim sklonostima, upotpunili nekim od spoznaja s drugih srodnih studijskih grupa. Upoznali su i osnovne tehnike znanstvenog rada na području humanističkih znanosti, osobito filologije, te proširili opće kulturne i znanstvene kompetencije, posebno što se tiče pronalaženja informacija, njihove procjene i provjere.

4.4 sustav ocjenjivanja

Svaki predmet ima završnu ocjenu, jednu od četiri, prema uspjehu studenta (navodimo od najbolje do najslabije): izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2). Ta je ocjena plod jedne ili više sljedećih komponenata: uspješno pohađanje kolegija i izvršavanje obaveza, uspjeh na pismenom, te uspjeh na usmenom ispitu. Prosječna se ocjena dobiva dijeljenjem zbroja ocjena svih položenih predmeta s brojem predmeta.

5.1 pristup daljnjim razinama studija

Završetkom ovog preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa prvostupnik stječe pravo upisa na diplomski studij latinskog jezika i književnosti, te upisa bilo kojeg drugog sveučilišnog diplomskog studija uvjetovanog samo završetkom preddiplomskog studija.

5.2 profesionalni status

Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti akademski naziv sveučilišni prvostupnik / prvostupnica humanističkih znanosti, smjer latinski jezik i književnost (baccalaureus / baccalaurea philologiae Latinae, univ. bacc. philol. lat.) te stručno raditi kao latinist, prvenstveno čitajući i razumijevajući latinske tekstove. Stečena opća kulturna i znanstvena kompetencija omogućavaju rad u kulturnim ili informativnim djelatnostima.

6.2 izvori dodatnih informacija

Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://www.mzos.hr; Sveučilište u Zagrebu, http://www.unizg.hr; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, http://www.ffzg.unizg.hr

 
dopunska-isprava.txt · Last modified: 09. 09. 2008. 11:59 by klafil
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Donate Powered by PHP Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki