Grčka komedija

Naziv studija: Grčki jezik i književnost
Ime nastavnika: Marina Bricko
Naziv kolegija: Grčka komedija
Status kolegija: obvezatni
Oblik nastave: predavanje i seminar (1+3)
Broj ECTS bodova: 7
Uvjeti: Grčka sintaksa 2
Ispit: pismeni (2 x 45 minuta) i usmeni

Sadržaj: Na kolegiju se proučava razvoj grčke komedije od njezinih početaka, preko stare i srednje do nove atičke komedije, te njezin utjecaj na potonju zapadnoeuropsku dramsku književnost. Na odabranim ulomcima iz komedija Aristofana i Menandra studenti se upoznaju s povijesnim mijenama žanra i njegovih konvencija, kao i s antičkim teorijama o komediji i komičnome. Raspravljaju se i analiziraju relevantni suvremeni prilozi interpretaciji grčke komedije. Na temelju samostalnoga istraživanja, uz primjeren nastavnikov nadzor, studenti tijekom semestra prezentiraju najprije usmeno, a potom u pisanu obliku, originalan seminarski rad koji obrađuje neki od aspekata antičkoga komičkoga kazališta.

Cilj: Razumijevanje književopovijesnoga razvoja žanra i njegovih konvencija unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; kompetentno vrednovanje značenja književnopovijesne mijene generičkih obilježja te književne vrste; razumijevanje razlike između grčke, rimske i novovjekovne komedije; upoznavanje najvažnijih djela klasika komedije, Menandra i Aristofana.

Studentske obveze: redovno pohađanje nastave, redovno obavljanje zadataka; pismeni ispit na kraju semestra podrazumijeva provjeru stečenog znanja na predavanjima i seminarima.

Raspored rada:

1. tjedan: Ponavljanje: periodizacija grčke književnosti; generička raznolikost; grčko kazalište i izvedbe dramskih predstava. Seminar: Aristofan, Žabe.

2. tjedan: Počeci grčke komedije; antičke i suvremene teorije o podrijetlu komedije. Seminar: antička svjedočanstva o počecima komedije; ulomci iz Aristofanovih Aharnjana; Aristofan, Žabe.

3. tjedan: Mogući dorski utjecaji na atičku komediju: megarska lakrdija, Suzarion; Epiharmo i sicilska komedija. Seminar: antički izvori o megarskoj lakrdiji; odabrani Epiharmovi fragmenti; Aristofan, Žabe.

4. tjedan: Rani atički komediografi; tipični motivi stare atičke komedije. Seminar: odabrani fragmenti ranih komediografa; Aristofan, Žabe.

5. tjedan: Struktura stare atičke komedije: agon, parabaza. Seminar: parabaza u Aristofanovim Vitezovima; Aristofan, Žabe.

6. tjedan: Stara komedija: Kratin, Eupolid, “Kratetova škola”. Seminar: odabrani fragmenti Kratina, Eupolida, Krateta i Platona; Aristofan, Žabe.

7. tjedan: Aristofan: rane komedije; Aharnjani, Vitezovi, Oblaci, Ose, Mir. Seminar: odabrani ulomci iz navedenih komedija; Aristofan, Žabe.

8. tjedan: Aristofan: Ptice, Lizistrata, Tezmoforijazuse, Žabe. Seminar: odabrani ulomci iz navedenih komedija; Aristofan, Žabe.

9. tjedan: Aristofan: Eklesijazuse i Plut; usporedba Lizistrate i Eklesijazusa. Seminar: ulomci iz Lizistrate i Eklesijazusa; Aristofan, Žabe.

10. tjedan: Aristofan i paratragedija. Seminar: odabrani paratragički ulomci iz Aristofana; Aristofan, Žabe.

11. tjedan: Osobitosti i najvažniji autori srednje atičke komedije. Seminar: Tractatus Coislinianus; Aristofan, Žabe.

12. tjedan: Osobitosti nove atičke komedije. Seminar: odabrani ulomci iz Menandrovih komedija; Julije Polideuk o komičkim maskama; Menandar: Samljanka.

13. tjedan: Nova komedija: Filemon i Difil Seminar: odabrani fragmenti Filemona i Difila; Menandar: Samljanka.

14. tjedan: Nova komedija: Menandar; nova atička komedija i rimska komedija. Seminar: Menandrovi Parničari i Plautov Rudens; Menandar: Samljanka.

15. tjedan: Ponavljanje i priprema za ispit. Seminar: ponavljanje za ispit.

Literatura:

a) obvezatna:

Aristofanove Žabe, odabrani ulomci iz Menandrove Samljanke: bilo koje izdanje izvornika /npr. CD-ROM TLG e/; Lesky, A. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat), Zagreb 2001; tekstovi podijeljeni na kolegiju; dva naslova iz popisa dopunske literature

b) dopunska:

Bricko, M. Menandar, zagubljeni klasik, Zagreb, 2003; Dearden, C. W. The Stage of Aristophanes, London 1976; Dover, K. J. Aristophanic Comedy, London 1972; Hubbard, T. K. The Mask of Comedy. Aristophanes and the Intertextual Parabasis. Ithaca & London 1991; Hunter, R. L. The New Comedy of Greece and Rome, Cambridge 1985; Möllendorff, P. v. Grundlagen einer Ästhetik der Alten Komödie. Untersuchungen zu Aristophanes und Michail Bachtin, Tübingen 1995; Norwood, G. Greek Comedy. London 1931; Pickard-Cambridge, A. W. Dithyramb, Tragedy and Comedy (rev. T. B. L. Webster), Oxford 1962 (1927); Rau, P. Paratragodia. Untersuchung einer komischen Form des Aristophanes, München 1967: Sandbach, F. H. The Comic Theatre of Greece and Rome, London 1977; Whitman, C. H. Aristophanes and the Comic Hero, Cambridge, Mass. 1964; Zimmermann, B. Die griechische Komödie, Düsseldorf & Zürich 1998.

 
grcka-komedija.txt · Last modified: 22. 03. 2009. 18:16 by klafil
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Donate Powered by PHP Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki