Povijest grčkog jezika: Veze među grčkim rečenicama: parataksa i hipotaksa

• Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika
• Naziv kolegija: Veze među grčkim rečenicama: parataksa i hipotaksa
• ECTS-bodovi: 6
• Jezik: hrvatski
• Trajanje: 1 semestar (ljetni)
• Status: obavezni predmet
• Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara
• Ukupno opterećenje studenata: 3 sata tjedno
• Uvjeti: Povijest grčkog jezika: Helenistički grčki
• Ispit: pismeni i usmeni

Polazi se od supostavljanja različito povezivanih rečeničnih naniza, od asindetskih s posve implicitnom, formalno neizraženom vezom, do onih sindetskih i polisindetskih, u kojima se rečenice pomoću veznih riječi stapaju u diskurz sastavljen od rečenica s raznim stupnjevima međuzavisnosti; potom se postupno i na prikladnim primjerima nastoji ukazivati na raznolikost međurečenih riječi: anaforične i kataforične zamjenice te od njih izvedeni zamjenički prilozi; čestice koje postupno gube pojačajnu ili isticajnu ulogu preuzimljući ulogu nadoveznih riječi unutar nezavisno složenih rečenica; podredne, hipotaktične vezne riječi, ponajprije relativ, relativna zamjenica kao vezna riječ relativne rečenice, nastala značenjskom konverzijom od ie. anaforične zamjenice. Na seminaru se analiziraju rečenice različite dužine i načina složenosti; nezavisno i zavisno složene rečenice svode se, radi vježbe, na jezgrene (proste i proste proširene) rečenice i obratno, kako bi im se odvagnula čestota i strategija njihove stilske primjene. Uočavaju se vrste i utvrđuje postanje veznih riječi, uz nastojanje da se prepoznaju mogući razvojni pomaci u njihovoj uporabi.

• Sihler, A. I. A New Comparative Grammar of Greek and Latin, N.York-Oxford : OPU 199;
• Meillet-J.Vendryes, A. Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris 31963.: seminarski prijevod na hrvatski onih dijelova knjige koji se bave oblikotvorjem i sintaktičnom porabom;
• odabrani ulomci iz klasičnih i helenističkih pisaca.

• P. Chantraine, Grammaire homérique, Paris 31957;
• H. Rix, Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt 1992;
• Basile, N. Sintassi storica del greco antico, Bari 2001;
• Skok, P. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I.-IV, Zagreb 1971-4;
• Gluhak, A. Hrvatski etimološki rječnik, Zagreb 1993;
• Frisk, H. Griechisches etymologisches Woerterbuch. 3Bde, Heidelberg 1960-1972;
• P.Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des mots, Paris 1968. i d.;
• Denniston, J. D. Greek Prose Style, Oxford 1952;
• Denniston, J. D. Greek Particles, 2 Oxford 1952.

Olakšati razumijevanje rečeničnih sastava te postići bolji nadzor njihova točna prevođenja. Podrobna prouka složenijih rečeničnih sastava može imati i spoznajnu vrijednost: etimologija, naime, veznih riječi i usporedba raznih načina povezivanja rečeničnih sklopova gjekad otvaraju i nešto diakronijske perspektive.