This is an old revision of the document!
Zakon o znanstvenoj djelatnosti: izvještaj
Razlike prvog i drugog nacrta ZOZD vidi na:
http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/dokuwiki/doku.php/zozd.
U odnosu na prvu verziju, ZOZD uvodi četiri krupne novine. Jedna je vezana uz one koji oblikuju znanstveni sustav, druga uz ljude koji sustav čine, treća uz ustanove, četvrta uz financiranje.
1 Nacionalno vijeće
Prema zakonu, sustav znanosti u Hrvatskoj oblikovat će Nacionalno vijeće za znanost i tehnologiju. Ono će predlagati Strategiju razvoja znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (koja je novi financijski instrument), vrednovati, kategorizirati i planirati znanstvene ustanove (o čemu ovisi financiranje i kadrovsko obnavljanje!), određivati početne (minimalne) kriterije za izbor na znanstvena radna mjesta. To tijelo ima devet članova, po jednog za svako znanstveno područje. Imenuje ih Vlada RH (predlažu ih znanstvene ustanove). Jedan od njih je predsjednik. I njega imenuje Vlada. Tri su daljnja člana ministar znanosti, gospodarstva, predstavnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
2 Znanstvenici
Znanstvenici su u preambuli ZOZD-a istaknuti kao problem:
Aktualni sustav napredovanja u znanosti (i vezano, u visokom obrazovanju) koji je u primjeni od 2003., propisuje obavezno napredovanje u karijeri i u konačnici je doveo do stvaranja kadrovske strukture u kojoj je najveći broj znanstvenika u najvišem znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika (odnosno redovnog profesora). Takav ustroj ne potiče produktivnost i angažman istraživača kao uvjet za napredovanje, već se prijelaz u viša zvanja percipira kao logičan i ustaljen slijed u karijeri.
Zakonopisci su zato
ukinuli obavezu napredovanja (čl. 37 novog prijedloga ZOZD: "Znanstvenik izabran na znanstveno radno mjesto može biti biran na više znanstveno radno mjesto", ali nema nikakvih rokova); ostaje obaveza podnošenja izvještaja o radu ("ima obvezu podnositi ravnatelju instituta izvješće o radu najmanje svake tri godine"), ali taj izvještaj nije povezan s napredovanjem: nema obaveze izbora na isto ili više mjesto, iako negativan izvještaj rezultira otkazom ("Za znanstvenika koji ne bude izabran na više znanstveno radno mjesto ili mu ne bude prihvaćeno izvješće o radu... pokreće se postupak redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz) ili otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu"). U novom nacrtu nema više odredbe o "piramidi", ali ravnatelji - i upravna vijeća koja ih biraju - moći će je lako uspostaviti, radi "konkurentnosti" instituta.
Položaj novaka i postdoktoranada bio bi prema slovu zakona ponešto poboljšan (pet godina za novaka, može ocjenjivati mentora) - ali je uvedena diskriminatorna klauzula da novak ne može biti stariji od 30, a postdoktorand od 35 godina (zadržana je i obaveza jednogodišnjeg postdoktorskog usavršavanja "bilo gdje drugdje"). Uostalom, dobno su diskriminirani i znanstvenici stariji od 65 godina, kao da sa 66 nastupa senilnost, ili kao da znanstveni rad zahtijeva težak fizički napor.
3 Ustanove
Za razliku od prošlog nacrta, ZOZD je pažljivo stiliziran - brižno su izbjegavane riječi poput "tržišta", "vlastita sredstva", čak su i "patenti" spomenuti tek nekoliko puta (bit će vjerojatno razrađeni u posebnom zakonu). Napuštena je i razdioba znanstvenih instituta na "nacionalne" i "državne". No uvedene su dvije novine: instituti će biti kategorizirani, i o tome će ovisiti količina sredstava koja će dobivati - a privatni znanstveni instituti se osnivaju kao ustanove
ili trgovačka društva (Čl. 18.3). Ovo samo po sebi ne zvuči strašno - no pažljivo čitanje otkriva da se privatni instituti, ta trgovačka društva, s javnima natječu
za javna novčana sredstva. Privatni instituti, naime, prema čl. 68, financiraju se, među ostalim "sredstvima za ugovorene natječajne znanstvene projekte, te sredstvima ostalih izvora u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima.", što znači da se mogu natjecati za sve predviđeno čl. 57-59 ZOZD. Uostalom, i u preambuli se ističe "jedan od ključnih problema predstavlja i dominacija javnog sektora u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti". Tako će javni instituti, kritizirani zbog kadrovske strukture i orijentacije (na nedovoljno utilitarna temeljna istraživanja), kontrolirani strategijom i programskim ugovorima, biti dodatno "izgladnjivani" privatnom konkurencijom za javna sredstva.
4 Financije
Osnovno sredstvo kontrole znanosti i u ovoj verziji ZOZD ostaje kontrola financija. Uz nepromijenjene uvjete programskih ugovora i pregovaranja, uz trogodišnja planiranja (s mjesečnim isplatama rata), uvodi se novi izvor financija, sredstva za provedbu Strategije razvoja znanosti i tehnologije (osnovna, razvojna, natječajna). Ta nacionalna strategija s tri proračunske komponente izgleda poprilično zahtjevno, i zato je ponešto cinična izjava da u proračunu "nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva" za provedbu ovog zakona (spominje se proračun za 2011, ali većina odredaba bit će realizirana od 2012).
Napušten je zato sustav potpora privatnom financiranju znanosti putem poreznih odbitaka (zamišljen u prošlom nacrtu); zamjenjuju ih "mjere poticanja tehnološkog razvoja i inovacija" (ZOZD, čl. 70) - koje su očito upućene onim institutima na kojima tehnološkog razvoja i inovacija može biti (" javni znanstveni instituti u Hrvatskoj pretežno se bave temeljnim, a manjim djelom primijenjenim i razvojnim znanstvenim istraživanjima, te su specijalizirani isključivo u pojedinim područjima ili granama znanosti" - iz preambule).
5 Zaključak
Ni pažljiva stilistička dotjerivanja, ni neke pregovorima i dogovorima postignute izmjene, ne mogu sakriti činjenicu da zakonopisci nisu odstupili od svojih osnovnih intencija: treba usporiti, otežati, pa i poništiti napredovanje znanstvenika, treba "nekorisnim" znanstvenim ustanovama pritezati remen i poticati privatizaciju znanstvenih istraživanja (pa i onih javno financiranih), treba ograničiti znanstvena istraživanja na
research and development, treba uspostaviti samovladu ravnatelja-menadžera (koji ne moraju biti znanstvenici) i upravnih vijeća (koja ne moraju činiti znanstvenici), kao i mehanizme reduciranja znanosti ako reduciranje bude potrebno (programski ugovori i pregovori). Privezivanje Nacionalnog vijeća za znanost uz vladu oduzet će smisao planiranju, na kojem se toliko inzistira: kako će se u političkim oscilacijama održati kontinuitet čak i u trogodišnjim ciklusima, a kamoli u šestgodišnjim?
