Povodom Mjeseca hrvatske knjige tribina Susreti s klasičarima organizira u knjižnici Augusta Cesarca u utorak, 4. studenoga 2025. u 18 sati predavanje
Koliko (ne) znamo o hrvatskim latinistima?
Predavanje će održati prof. dr. sc. Tamara Tvrtković s Odsjeka za klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Više o predavanju možete saznati ovdje.
Uz podsjetnik na obavezu izbora studentskih predstavnica u vijeću Odsjeka za klasičnu filologiju mole se izabrani studentski predstavnici da kontakte (elektronička pošta, brojevi mobitela) dostave u Tajništvo i pročelnici odsjeka, klasicna.filologija@m.ffzg.hr i procelnica-klasicna.filologija@m.ffzg.unizg.hr.
Članovi našega Odsjeka uskoro se vraćaju s višednevne terenske nastave u Grčkoj. Poslije nekoliko dana u prekrasnoj Ateni noćnim su se trajektom zaputili na Kretu, gdje su proveli glavninu svoga boravka u Grčkoj. Na ovome drevnome otoku obišli su razne gradove te pripadajuće arheološke znamenitosti (arheološke muzeje, minojske palače i brojne druge znamenitosti). Konačno, za one avanturističkoga duha organizirano je planinarenje kroz kanjon Nacionalnog parka Samarija na zapadnoj Kreti. Kolegama želimo sretan povratak, a kako je njihovo putovanje izgledalo pogledajte na fotografijama u prilogu!
Mole se svi koji su se prijavili za odlazak na izložbu Arheologija i popularna kultura da dođu u Arheološki muzej, Zrinjevac 19, u petak 10. listopada u 12:15.
Posjet izložbi obvezatan je za studente latinskog i/ili grčkog upisane na kolegij Klasična filologija i antička kultura.
Obrana jedinstvenoga diplomskog rada studentice Izidore Hernitz pod naslovom “Isocratis orationes duae Mihovila Keserića” održat će se u ponedjeljak 29. rujna 2025. godine u 10h u F-313 (mentorica: prof. dr. sc. Irena Bratičević / komentorica: doc. dr. sc. Petra Matović).
Obrana jedinstvenoga diplomskog rada studenta Emanuela Knjaza pod naslovom “Pismo Bartola Alvernskoga o preobraćenju Vlaha i Slavena. Povijesna i filološka analiza, prijevod, komentar” održat će se u ponedjeljak 29. rujna 2025. godine u 11h u dvorani A-202 (mentor: doc. dr. sc. Luka Špoljarić / komentor: prof. dr. sc. Vladimir Rezar).
Obrana jedinstvenoga diplomskog rada studenta Matea Cadera pod naslovom “Ab ovo usque ad mala: kulinarstvo Grčke i Rima u antičkim književnim izvorima” održat će se u utorak 16. rujna 2025. godine u 12h u dvorani A-208 (mentorica: prof. dr. sc. Irena Bratičević / komentorica: izv. prof. dr. sc. Tamara Tvrtković).
Society for Neo-Latin Studies (SNLS) organizira međunarodni znanstveni skup o novolatinskom stilu. Skup će se održati u Londonu, 18-19. rujna 2025. Uz registraciju, skup je moguće pratiti i online (u formularu pod “access requirements” navedite da biste se htjeli pridružiti putem interneta; rok za prijavu je 11. rujna!).
Na skupu će Neven Jovanović održati izlaganje ‘Elegant and inelegant southeast European Latin in 1480–1680: Marko Marulić, Antun Vrančić, Stjepan Gradić’.
Obavijest o skupu s poveznicama na program i formular: University of Warwick, Centre for the study of the Renaissance.
Dobrodošli!
U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Kluba Sinjana Zagreb 4. rujna 2025. godine održan je znanstveni kolokvij posvećen istaknutomu hrvatskom knjižničaru i baštinskomu stručnjaku Šimi Juriću (1915. – 2004.).
Na kolokviju je sudjelovao član Odsjeka Neven Jovanović. Njegovo izlaganje i popratna prezentacija dostupni su u repozitoriju Zenodo:
Jovanović, Neven. “O Jurićevu otkriću jedinstvenog primjerka izdanja govora Vinka Pribojevića iz 1532.”. Zenodo, 2025. https://doi.org/10.5281/zenodo.17057749.
Međunarodna skupina znanstvenika nedavno je objavila da je razvila model zasnovan na umjetnoj inteligenciji, a istreniran da odredi provenijenciju i vrijeme nastanka natpisa nastalih na latinskom jeziku. Osim toga, model se je pokazao i vrlo uspješnim u popunjavanju oštećenih dijelova natpisa, odnosno u predviđanju nedostajućeg teksta. Skupina je modelu nadjenula naziv Eneja (Aeneas), a dodatna je zanimljivost da je za konačno testiranje modela poslužio tekst djela Res gestae divi Augusti, koje je u Ankari otkrio hrvatski diplomat i pisac Antun Vrančić (1504-1573).
Više o ovome poduhvatu možete pročitati ovdje.
Znanstveni članak s detaljnim podacima o modelu dostupan je ovdje.
