Program preddiplomskog studija

1. UVOD

(Cjelovit program studija nalazi se ovdje)

Program komparativne književnosti u pet desetljeća njegova izvođenja jedan je od najkvalitetnijih i najtraženijih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosjeku se na jedno mjesto upisanog studenta komparativne književnosti u razredbenom postupku prijavljuje 9-10 kandidata. Tijekom 1990-ih se na 30 mjesta prijavljivalo više od 300 kandidata, a nakon uvođenja novog razredbenog postupka na Filozofskom fakultetu, komparativna je književnost jedna od 5-6 studijskih grupa koja je popunjena prvog dana upisa. U prilog kvalitete izvođenja programa komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu govori i činjenica da 30-ak studenata kojima komparatistika nije jedna od studijskih grupa u dvopredmetnom studiju, svaki semestar fakultativno izabire kolegije što ih izvode nastavnici Odsjeka za komparativnu književnost, kao i podatak da 10-ak prvostupnika sa svjedodžbama drugih studija svake godine pokušava upisati komparativnu književnost na diplomskoj razini studija.

U tradiciji izvođenja programa komparativne književnosti jest praćenje relevantnih znanstvenih spoznaja i novina u području, i njihovo uključivanje u izvođenje nastave. Štoviše, zagrebačka je komparatistika bila i jest predvodnikom studija književnosti u zemlji i široj regiji. Već je početkom 1970-ih studij komparativne književnosti organiziran prema načelima koja su u temelju sadašnje reforme sveučilišnih studija i programa.

Studij komparativne književnosti iznimno je svrhovit kako sa stajališta kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja, tako i sa stajališta tržišta rada u javnom i privatnom sektoru. On ne osposobljuje polaznike samo za uže područje struke, nego i za obavljanje niza drugih poslova. Studij komparativne književnosti nudi znanja iz svjetske književnosti, komparativne povijesti hrvatske i drugih nacionalnih književnosti zapadnoga kruga, teorije književnosti, teatrologije, filmologije i niza književnosti srodnih humanističkih disciplina. Raspon djelatnosti za koje je osposobljen završeni student/-ica komparativne književnosti veoma je širok. Završeni komparatist književnosti može stručno obavljati različite poslove vezane uz medije i nakladničku djelatnost, film, kazalište, prevoditeljstvo, odnose s javnošću i leksikografsku struku.

Završeni komparatisti književnosti danas su na čelnim mjestima medijskih korporacija, javne i komercijalnih televizija, na uredničkim i novinarskim mjestima u dnevnim novinama i tjednim izdanjima, izdavačkoj djelatnosti, marketinškim agencijama, državnim institucijama i diplomatskoj službi. Kulturna politika, područje kazališta i kinematografije, javno školstvo, javne knjižnice, znanstveni instituti, nevladin sektor, kao i sveučilišni pogon, jednako su tako područja u kojima se, zastupljenošću i vrsnoćom rada, ogleda kvaliteta i svrhovitost studija komparativne književnosti. Stoga je razložno očekivati da je u tako postavljenim okvirima veoma lako pronaći zajednički interes u pretpostavljenom financiranju različitih stupnjeva studija. Nastavnici komparativne književnosti višestruki su dobitnici različitih godišnjih znanstvenih nagrada, nagrada strukovnih i umjetničkih udruga, članovi HAZU, znanstvenici s međunarodnim iskustvom i reputacijom, suradnici u nekoliko međunarodnih znanstvenih projekata, predavači na različitim poslijediplomskim programima i utemeljitelji nekoliko novih područja studija na Filozofskom fakultetu i Sveučilištu u Zagrebu.

Program studija komparativne književnosti usporediv je sa sličnim studijem na europskim i američkim sveučilištima, na primjer: Centro interdipartimentale di teoria e storia comparata della letteratura (Università degli studi di Bologna), Komparatistik (Universität Tübingen), Institut für Vergleichende Literaturwissenschaft (Universität Wien), Institut für Vergleichende Literaturwissenschaft (Universität Innsbruck), Centrum komparatistiky (Univerzita Karlova, Prag), Department of Comparative Literature (Stanford University), Program in Literature (Duke University),  Curriculum of Comparative Literature (University of North Carolina at Chapel Hill), Department of Comparative Literature (University of Wisconsin, Madison), Comparative Literature Department (Indiana University), Département de littérature comparée (Université de Paris X), Université François-Rabelais Tours, Université de Montréal itd.

Podaci o studiju komparativne književnosti u svijetu, odnosno poveznice na  mrežne stranice institucija koje izvode program iz komparativne književnosti mogu se pronaći na mrežnoj stranici: www.bcla.org/clww.htm.

Studij komparativne književnosti svojom je ponudom i strukturom iznimno pogodan za mobilnost studenata, kako u domaćim, tako i u međunarodnim razmjerima. I dosad su studenti/-ice komparativne književnosti iznimno dobro prolazili u natječajima za međunarodne stipendije i provodili semestar na studiju u inozemstvu. Stoga je realno očekivati da će se taj trend i nastaviti u okvirima predviđenima reformom. Odsjek za komparativnu književnost već je dogovorio načelnu razmjenu nastavnika i studenata sa srodnim studijem na Sveučilištu u Ljubljani, Trstu, Udinama, Edinburghu i Jeni, a slijedom procesa reforme ne postoji ni jedan razlog da se razmjena ne odvija i s drugim europskim, američkim ili australskim sveučilištima, odnosno s komparatističkim centrima, odsjecima i programima u Europi i širom svijeta.

(Cjelovit program studija nalazi se ovdje)

 

2. UPUTE ZA UPIS KOLEGIJA

JEDNOPREDMETNI studenti/ce preddiplomskog studija komparativne književnosti tijekom 6 semestara studija trebaju položiti:

4 kolegija iz Opće povijesti književnosti (P), od toga 2 P1 i 2 P2 kolegija*

2 kolegija iz Teorije književnosti (T)

1 kolegij iz Komparativne književnosti (K)

1 kolegij iz Teatrologije i dramatologije (TD)

1 kolegij iz Filmologije (F)

Estetiku (na Odsjeku za filozofiju)

Strani jezik (2 semestra)**

Esej I

te ostale kolegije po vlastitom izboru.

*P1 = povijest književnosti do romantizma; P2 = povijest književnosti od romantizma, P = može zamijeniti ili P1 ili P2

**Na diplomskoj razini studija studenti/ce moraju položiti drugi strani jezik, no tu obavezu mogu riješiti već na preddiplomskoj razini ako žele.

 

DVOPREDMETNI studenti/ce preddiplomskog studija komparativne književnosti tijekom 6 semestara studija trebaju položiti:

4 kolegija iz Opće povijesti književnosti (P), od toga 2 P1 i 2 P2 kolegija*

2 kolegija iz Teorije književnosti (T)

1 kolegij iz Komparativne književnosti (K)

1 kolegij iz Teatrologije i dramatologije (TD) ili iz Filmologije (F)

Estetiku (na Odsjeku za filozofiju)

Strani jezik (2 semestra); osim u slučaju da studiraju neki od "svjetskih" jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, portugalski i ruski)**

te ostale kolegije po vlastitom izboru.

*P1 = povijest književnosti do romantizma; P2 = povijest književnosti od romantizma, P = može zamijeniti ili P1 ili P2

**Na diplomskoj razini studija studenti/ce moraju položiti drugi strani jezik, no tu obavezu mogu riješiti već na preddiplomskoj razini ako žele.

 

Prikaz hodograma

Komparativna književnost kao jednopredmetni studij na preddiplomskoj razini:

semestar studija program studija komparativne književnosti bodovi po kolegijima komp. knjiž. bodovi ukupno komp. knjiž. bodovi za izborne kolegije na Odsjeku, FF-u ili Sveučilištu

bodovi  po semestru ukupno

(6 x 30 ili ukupno 180)

I.

3 kolegija 6 + 6 + 6 20 10 30
strani jezik 2
II. 3 kolegija 6 + 6 + 6 20 10 30
strani jezik 2
III.

3 kolegija ili

2 kolegija + Estetika
6 + 6 + 6 18 (20) 12 (10) 30
strani jezik 2
IV.

3 kolegija ili

2 kolegija + Estetika
6 + 6 + 6 18 (20) 12 (10) 30
strani jezik 2
V. 3 kolegija 6 + 6 + 6 18 12 30
VI.

2  kolegija

6+ 6

 

21 9 30
Esej iz jednog od ta dva kolegija  (15 kartica ili 5000 riječi) 9
I.-VI.

bodovi za praktičnu i terensku nastavu

(praktikum, radionica)

3      

 

Komparativna književnost kao dvopredmetni studij na preddiplomskoj razini:

semestar studija program studija komparativne književnosti bodovi po kolegijima komp. knjiž. bodovi ukupno komp. knjiž. bodovi za izborne kolegije na Odsjeku, FF-u ili Sveučilištu

bodovi  po semestru ukupno

(ukupno 90)

I.

2 kolegija 6 + 6 12 ili 14

3 (za studente koji studiraju engl., njem., franc., tal., španj., port., rus. jezik)

1 (za studente koji ne studiraju te jezike)
15
strani jezik 2
II. 2 kolegija 6 + 6 12 ili 14

3 (za studente koji studiraju engl., njem., franc., tal., španj., port., rus. jezik)

1 (za studente koji ne studiraju te jezike)
15
strani jezik 2
III.

6 + 6 12 3 15
strani jezik (opcionalno) 2
IV.

2 kolegija

6 + 6 12 3 15
strani jezik (opcionalno) 2
V.

2 kolegija

ili

1 kolegij + kolegij iz estetike
6 + 6 12 3 15
VI.

2 kolegija

ili

1 kolegij + kolegij iz estetike
6 + 6 12

3

15
I.-VI.

bodovi za praktičnu i terensku nastavu

(praktikum, radionica)

3