Poslijediplomski doktorski studij znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture

POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ ZNANOSTI O KNJIŽEVNOSTI, TEATROLOGIJE I DRAMATOLOGIJE, FILMOLOGIJE, MUZIKOLOGIJE I STUDIJA KULTURE

 

*Cjeloviti program studija nalazi se ovdje.

 

A.1.2. Nositelj studija i suradne ustanove/ustanova koje sudjeluju u pokretanju i izvođenju doktorskog studija

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

suradna ustanova Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

 

A.1.3. Naziv izvoditelja studija

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

A.1.4. Znanstveno ili umjetničko područje, polje i grana u kojem se planira izvođenje (tj. područja i/ili polja i/ili grane, ako se radi o interdisciplinarnom programu)

Područje: Humanističke znanosti

Polja:

 1. Filologija

2. Znanost o umjetnosti

 

A.1.5. Predviđeno trajanje doktorskog studija (u godinama)

3 (tri)

A.1.6. Broj obveznih predmeta/modula

8 (osam)

A.1.7. Broj izbornih predmeta/modula

5 (pet)

 

A.1.8. Akademski stupanj koji se stječe po završetku doktorskog studija

Doktor humanističkih znanosti, polje filologija ili doktor humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti

 

A.2.1.1. Opravdanost pokretanja novog studija s obzirom na postojanje sličnih doktorskih studija na SuZ-u

Poslijediplomski studij književnosti bio je jedan od najstarijih poslijediplomskih studija ne samo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nego i na Sveučilištu u Zagrebu. Taj je studij pohađao i na njemu stekao diplome magistara znanosti s područja filologije pretežit dio redovitih i izvanrednih profesora i docenata koji su potom izradili i obranili svoje doktorske disertacije te danas predaju na svim katedrama za književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kao i na drugim fakultetima i umjetničkim akademijama u Zagrebu, Hrvatskoj i inozemstvu. Od svojih početaka Poslijediplomski studij književnosti bio je zamišljen i izvođen multidisciplinarno te su se polaznicima, uz kolegije iz povijesti i teorije književnosti, periodički i sustavno nudili teatrološki i filmološki kolegiji (pretežito u izvedbi nastavnika Filozofskog fakulteta i Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu), pa su i teme određenoga broja magistarskih radova bile s tih područja, jednako kao i teme doktorskih disertacija što su se izrađivale izvan tog studija i onih što se upravo izrađuju u sklopu spomenutoga proširenog programa. S proširenjem programa na tri godine studiranja došlo je potom i do postupnog profiliranja usmjerenja u sklopu Poslijediplomskoga doktorskog studija književnosti tako da su se njegovi polaznici, prema vlastitim znanstvenim interesima i profesionalnim potrebama i zahvaljujući dosljednom provođenju načela izbornosti kolegija, mogli opredjeljivati za skupine kolegija s naglaskom na povijesti i teoriji književnosti, kulturalnim studijima i, napokon, teatrologiji i dramatologiji te filmologiji.

Pozitivna iskustva iz proteklih godina, među kojima su za budući studij neprijeporno najvažnija multidisciplinarnost i izbornost kolegija te, susljedno, otvorenost i fleksibilnost nastavnoga programa, u izvedbi kojega su sudjelovali gotovo svi profesori s katedara za književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali i mnogi gosti s drugih fakulteta i sveučilišta, kao i iz znanstveno-istraživačkih institucija, glavni su razlog zbog kojega se i u programu ovoga studija polazi od načela multidisciplinarnosti, otvorenosti, fleksibilnosti, izbornosti i prilagodljivosti studija individualnim interesima, odnosno profesionalnim potrebama kandidata. U skladu s tim načelima, ovaj prijedlog programa obuhvaća i muzikologiju kao još jednu granu znanosti o umjetnosti koja će biti pokrivena posebnim smjerom, a u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu na čiju se tradiciju doktorskog obrazovanja ovaj smjer izravno nadovezuje.

Predloženi program studija po strukturi je usporediv s interdisciplinarnim poslijediplomskim i doktorskim studijima književnosti, kulture izvedbenih umjetnosti, likovnih umjetnosti i filma na engleskim, američkim, francuskim i drugim vodećim sveučilištima, ali je važno naglasiti da u široj regiji kojoj pripada i Sveučilište u Zagrebu, a podrazumijeva i susjedne države, nema ovako obuhvatnog i kompleksnog doktorskog studija. U tom je svakako naša komparativna prednost. Sličan se program, pod imenom Doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture uspješno izvodi od 2008. godine, a posebnu novost novog programa predstavlja i uključivanje Muzikološkog smjera, kojim se postiže još šira interdisciplinarnost, ali na već postojećim temeljima, jer su kontakti izvedbenih umjetnosti i filma s glazbom bili obrađivani u nizu kolegija te u nekim doktorskim disertacijama obranjenim u sklopu navedenog studija.

Razlozi za razdvajanje studija na dva smjera – Opći smjer i Muzikološki smjer – sljedeći su: tradicija doktorskog obrazovanja na Filozofskom fakultetu već desetljećima se postupno razvija u pravcu interdisciplinarnosti i izbornosti kolegija – postupnim uvođenjem teatrološkog i kulturološkog smjera na prethodnim doktorskim programima (koje su vodili akademik Milivoj Solar i akademik Boris Senker), te uvođenjem filmoloških kolegija, postavljeni su temelji ovako integriranom Općem smjeru studija na kojem se kolegiji iz svih tih disciplina prirodno povezuju s književnoznanstvenim kolegijima. Muzikološki je smjer pridružen našem programu na preporuku predsjednika Odbora za doktorske studije Sveučilišta u Zagrebu jer je, unatoč velikoj tradiciji i sjajnim međunarodnim vezama Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, Odbor smatrao neizvedivim samostalno formiranje doktorskog programa muzikologije kao mikro-struke u tendencijama okrupnjavanja doktorskih programa u Republici Hrvatskoj. Stoga smo integrirali muzikološko doktorsko obrazovanje u naš program i putem obaveze studenata Muzikološkoga smjera za slušanjem metodoloških kolegija na Općem smjeru studija i mogućnošću upisivanja izbornih kolegija u oba smjera – i s Općeg na Muzikološki smjer i obratno. Uključivanje odmah u studij bez posebnog smjera teško bi bilo moguće s obzirom na izgrađene tradicije doktorskog obrazovanja na oba fakulteta, a iskustva u ovoj postupnoj integraciji i interdisciplinarnoj suradnji (na tragu teatrološkog i kulturološkog smjera ranijih doktorskih programa na Filozofskom fakultetu) omogućit će u daljnjim evaluacijskim, nastavnim i programskim ciklusima sagledavanje najefikasnijeg modusa budućeg obrazovanja muzikoloških znanstvenika u sklopu suradnje znanstvenih, nastavnih i ostalih potencijala Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

 

A.2.6. Uvjeti upisa na studij

 

Prednost pri upisu imaju kandidati s priloženom izjavom znanstvenika u odgovarajućem zvanju o prihvaćanju mentorstva nad njegovim doktorskim radom, te kandidati s priloženim prijedlogom teme doktorskog istraživanja. Proces procjene i izbora među prijavljenim kandidatima (razredbeni proces) obavezno uključuje razgovor s kandidatima: nakon uvida u diplome, prosjeke ocjena, publicirane radove, prijedlog doktorskog istraživanja i motivacijsko pismo, razredbeno povjerenstvo obavlja razgovor s kandidatom kako bi se dodatno osvjedočilo o njegovoj motivaciji, jasnoći ciljeva, vladanju akademskim diskurzom i poznavanju stranih jezika.

Nakon završetka razredbenog procesa imena primljenih kandidata, njihove kvalifikacije i preporuke objavljuju se na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sukladno razlozima pokretanja studija podijeljenog u dva smjera iznesenim pod A. 2. 1. 1., postoje i stanovite razlike u postupku upisa na doktorski studij u različite smjerove.

 

A.2.6.a) Uvjeti i procedura upisa na studij – Opći smjer:

Završen diplomski ili magistarski (stručni) studij komparativne književnosti, svjetske književnosti, dramaturgije, teatrologije, filmologije, kulturologije ili jezika i književnosti, s prosjekom ocjena 4,0; dvije preporuke profesora, od kojih bi bilo poželjno da jedan bude i kandidatov potencijalni mentor; položen ispit iz jednoga svjetskog jezika za kandidate koji nisu diplomirali jedan od svjetskih jezika i poznavanje dva svjetska jezika.

Ako kandidat nije stekao diplomu iz područja humanističkih znanosti, ili ne ispunjava dio propisanih uvjeta upisa, Vijeće doktorskog studija će odlučiti može li – i pod kojim dodatnim uvjetima – ipak biti primljen. Dodatni uvjeti u pravilu podrazumijevaju razlikovne ispite koji se polažu do upisa studenta u drugi semestar doktorskog studija.

Ako kandidat ima magisterij znanosti stečen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili negdje drugdje, Vijeće doktorskog studija može mu priznati određeni broj ECTS bodova i odobriti upis u višu godinu studija.

 

A.2. 6. b) Uvjeti i procedura upisa na studij – Muzikološki smjer

Završen diplomski studij muzikologije po bolonjskom sustavu sa stručnim nazivom magistar/magistra muzikologije (magisterij struke) ili završen diplomski studij po predbolonjskom sustavu (dipl. muzikolog ili profesor povijesti glazbe).  Ako kandidat ima magisterij znanosti iz muzikologije, Vijeće doktorskog studija može mu priznati određeni broj ECTS bodova i odobriti upis u višu godinu studija. Pristupnici koji su završili poslijediplomski magistarski studij glazbene pedagogije i stekli naziv magistra znanosti mogu se upisati na doktorski studij muzikologije ispunjavajući dodatne uvjete koje određuje Vijeće studija. Pristupnik mora dobro poznavati barem dva europska svjetska jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski ili ruski). Na prijamnom ispitu pristupnici pišu: test i opširan esej na zadanu muzikološku temu (na temelju unaprijed zadane literature). Na doktorski studij mogu se upisati i pristupnici koji su završili diplomski studij (magisterij struke) glazbene pedagogije po bolonjskom sustavu i programu ili diplomirani profesori glazbene kulture koji su završili diplomski studij po predbolonjskom sustavu i programu, ako uz zadovoljene osnovne uvjete polože odgovarajući propisani razlikovni ispit. Apsolventi znanstvenog magisterija po predbolonjskom sustavu i programu iz muzikologije (s odslušanim kolegijima i položenim odgovarajućim ispitima, a koji nisu postigli stupanj magistra znanosti), mogu se upisati na 3. godinu doktorskog studija (konzultacije s mentorom, pisanje doktorske teze) ako polože odgovarajući propisani razlikovni ispit.

Apsolventi magisterija glazbene pedagogije po predbolonjskom sustavu i programu (s odslušanim kolegijima i položenim odgovarajućim ispitima, a koji nisu postigli stupanj magistra) dužni su položiti odgovarajući propisani razlikovni ispit i upisati ukupno dvije godine doktorskog studija (1. godina: 2 semestra, 60 sati predavanja, 30 ECTS; 2. godina: konzultacije s mentorom, pisanje doktorske teze). Pristupnici koji su završili umjetnički magisterij predbolonjskog tipa iz drugih glazbenih studijskih smjerova mogu upisati doktorski studij uz razlikovni ispit pred povjerenstvom poslijediplomskog doktorskog studija, pod uvjetima koje, prema pojedinačnom slučaju, povjerenstvo predlaže Vijeću studija. Pristupnici koji su završili druge sveučilišne znanstvene ili umjetničke studijske smjerove mogu upisati Muzikološki smjer doktorskog studija uz razlikovni ispit pred stručnim povjerenstvom, pod uvjetima koje, prema pojedinačnom slučaju, povjerenstvo predlaže Vijeću studija.

*Cjeloviti program studija nalazi se ovdje.