Diplomski rad i diplomski ispit


POSTUPAK PRIJAVE DIPLOMSKOG RADA

1. Studenti se javljaju na konzultacije nastavniku koji će im biti mentor ili, u iznimnom slučaju, komentor te dogovaraju naslov teme diplomskog rada.

2. Obrazac molbe za odobrenje teme i imenovanje mentora diplomskog rada nalazi se na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta i u donjem dijelu ove obavijesti.

a) ako student namjerava pisati diplomski rad na jednopredmetnom, odnosno dva rada na oba dvopredmetna studija, ispunjava obrazac molbe za odobrenje teme i imenovanje mentora/komentora diplomskog rada . Student u tom slučaju za svaki diplomski rad podnosi posebnu molbu.

b) ako student namjerava pisati jedan rad koji pokriva oba dvopredmetna studija u kombinaciji, ispunjava obrazac molbe za odobrenje teme i imenovanje mentora/komentora jedinstvenog diplomskog rada u dvopredmetnoj kombinaciji studija . Student u tom slučaju podnosi istu molbu obama odsjecima (ukoliko studije izvode različiti odsjeci), i to prema redoslijedu koji sam određuje (studiji su označeni kao A1 i A2). Svi studenti koji diplomski rad pišu uz komentora uz molbu predaju sažetak diplomskog rada (cca pola kartice teksta).

Drugim riječima, nakon odobrenja teme i imenovanja mentora/komentora studentu se u indeks upisuje naslov teme te ime i prezime mentora, odnosno eventualno komentora, te datum prijave (datum donošenja suglasnosti odsjeka ili konačne suglasnosti oba odsjeka). Napomena: prijava će se unositi i u sustav ISVU u trenutku kada bude spreman preuzeti evidenciju diplomskih radova.

Obrasci molbi mogu se preuzeti s poveznica u nastavku.

Prilozi:
1. Molba za odobrenje teme diplomskog rada i imenovanje mentora-komentora
2. Molba za odobrenje teme jedinstvenog diplomskog rada i imenovanje mentora-komentora

OBAVEZNI DIJELOVI DIPLOMSKOG RADA

Diplomski rad obavezno mora sadržavati:

  • sažetak
  • ključne riječi.

Molimo da se diplomski rad, uz izjavu o pohrani završnog ili diplomskog rada, dostavi na CD-u u .pdf formatu.

 

UPUTE ZA PISANJE SAŽETKA

Sažetak je cijeli rad ukratko prepričan.

Sažetak služi tome da čitatelj može odlučiti želi li čitati taj rad ili ne te treba li pročitati samo neka poglavlja ili cijeli rad.

To znači da u sažetku moraju biti sve bitne poruke, informacije i zaključci.

U sažetku ne može biti govora o nečemu što nije već objašnjeno u drugim poglavljima.

Sažetak mora biti cjelovit i mora se sve što piše moći razumjeti bez čitanja ostatka dokumenta, dakle, sažetak se ne može pozivati na nešto što je rečeno u nekom poglavlju. (http://jezicna-pomoc.lss.hr/upute/Saetak.html)

Sažetak se piše na početku rada (nakon naslova). Sažetak treba biti jasan, koncizan i bez stranih riječi.

 


POSTUPAK PRIJAVE DIPLOMSKIH ISPITA

Pristupnici prijavljuju diplomski ispit 14 dana prije ispitnog termina u tajništvu Odsjeka.  

Za prijavu je potrebno donijeti:

  • ispunjenu prijavnicu
  • popis izborne literature* ( u 3 primjerka)
  • indeks (koji se vraća studentu nakon par dana)

 


IZRADA I OBRANA DIPLOMSKOG RADA IZ KOMPARATIVNE KNJIŽEVNOSTI

Diplomski rad iz komparativne književnosti sastoji se od pisanog teksta (30 kartica) i usmene obrane pred povjerenstvom. Obrana diplomskog rada sastoji se od izlaganja odabrane teme i provjere znanja iz šireg područja studija (diplomski ispit).

 

Obrana diplomskoga rada i diplomski ispit prijavljuje se u tajništvu Odsjeka za komparativnu književnost najkasnije 14 dana prije ispitnog termina.

 

Za prijavu je potrebno donijeti:

  • indeks (koji se vraća studentu nakon par dana)
  • diplomski rad se predaje u 3 primjerka mentoru diplomskog rada.
  • Nakon obrane diplomskog rada, student je dužan u tajništvu Odsjeka za komparativnu književnost predati diplomski rad u elektroničkom obliku zajedno s ispunjenom i potpisanom Izjavom o pohrani.

 

 


* Pristupnici se pripremaju prema zadanim uputnicama za svako od pet predmetnih područja i prema izbornoj literaturi. Literatura za uputnice nije propisana te ju pristupnici sami odabiru na temelju popisa. Iz izborne literature studenti odabiru 3 naslova za svako od 5 predmetnih područja na temelju ponuđenoga popisa niže navedene izborne literature.


Popis literature za diplomski ispit

 

  1. OPĆA POVIJEST KNJIŽEVNOSTI  

Uputnice:

  1. orijentalni izvori europske književnosti:  Gilgameš Biblija
  2. Homer
  3. grčka tragedija i komedija (Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Menandar)
  4. grčka lirika (Sapfa, Alkej, Anakreont, Pindar)
  5. Vergilije
  6. Ovidije
  7. rimska lirika (Horacije, Katul, Juvenal)
  8. rimska drama (Plaut, Terencije, Seneka)
  9. menipska satira ( Satirikon , Zlatni magarac )
  10. ispovijed i biografija: Augustin i Plutarh
  11. latinsko srednjovjekovlje
  12. junačka epika, sage i romanse ( Pjesan o Rolandu, Saga o Nibelunzima , Pjesan o Cidu , Edda , Slovo o vojni Igorovoj , Beowulf, Chrétien de Troyes)
  13. udvorna lirika: trubaduri, Minnesängeri , Marie de France
  14. Dante
  15. uokvireno pripovijedanje: Boccaccio, Chaucer i Marguerite de Navarre
  16. alegorija i moralizam (Christine de Pizan, Roman de la Rose )
  17. Petrarca
  18. novovjekovni ep (Ariosto, Tasso, Spenser, Milton, Camoes)
  19. humanizam: Erazmo, More, Montaigne
  20. Rabelais
  21. Shakespeare
  22. pikarski roman
  23. Cervantes
  24. zlatni vijek španjolske književnosti (Calderón de la Barca, Góngora, Lope de Vega, Quevedo, Sor Juana Inés de la Cruz)
  25. klasicizam (Corneille, Moliere, Racine, Mme de Lafayette, Pascal)
  26. roman XVIII. stoljeća (Fielding, Defoe, Sterne, Diderot, Laclos, Swift, Voltaire, Wieland, Austen)
  27. rana romantika (Novalis, Hölderlin, Kleist, braća Schlegel, Young, Gray, Wordsworth, Coleridge, Foscolo)
  28. Goethe i Schiller
  29. romantička poezija (Lamartine, Byron, Shelley, Keats, Heine, Mickiewicz, Leopardi)
  30. romantička proza (Scott, Hugo, Nerval, Emily Brontë, Manzoni, Ljermontov, Mary Shelley)
  31. Puškin
  32. realizam (Balzac, Stendhal, Gogolj, George Eliot, Dickens, Turgenjev, Tolstoj)
  33. Flaubert
  34. američka renesansa (Melville, Poe, Whitman, Emily Dickinson, Hawthorne)
  35. Baudelaire
  36. Dostojevski
  37. simbolizam i naturalizam (Verlaine, Wilde, Ibsen, Strindberg, Hofmannsthal, Zola, Rimbaud)
  38. Lautréamont   i Mallarmé
  39. psihološki realizam: James, Conrad, Čehov
  40. nadrealizam i ekspresionizam
  41. Pirandello
  42. moderni roman (Gide, Proust, Joyce, Woolf, Faulkner, Musil, Broch, Mann, Svevo, Gadda, Sartre, Camus, Gombrowicz)
  43. Kafka
  44. moderna lirika (Rilke, Valéry, Apollinaire, García Lorca, Pessoa, Ungaretti, Montale, Celan)
  45. T. S. Eliot
  46. srebrni vijek ruske književnosti (Ahmatova, Pasternak, Blok, Cvetajeva, Majakovski, Mandeljštam, Bulgakov, Hljebnikov)
  47. Borges
  48. metafikcija (Robbe-Grillet, Simon, Serraute, Calvino, Frisch, Pynchon, DeLillo, Yourcenar, Le Clézio, Duras, Grass, Kundera, Bernhard, Sebald)
  49. hispanoamerički boom (García Márquez, Fuentes, Cortázar, Vargas Llosa, Carpentier, Rulfo, Octavio Paz)
  50. Beckett

 

Izborna literatura (min. jedan naslov iz svake skupine):

I.

  1. Michel Foucault,   Riječi i stvari , prev. S. Rahelić, Golden marketing , Zagreb 2002.
  2. Northrop Frye, Anatomija kritike , prev. G. Gračan, Golden marketing, Zagreb   22000.
  3. Hans-Robert Jauss, Estetika recepcije , prev. D. Gojković, Nolit, Beograd 1978.
  4. David Perkins, Is Literary History Possible? , The Johns Hopkins University Press, Baltimore 1992.
  5. René Wellek,   Kritički pojmovi , prev. A. Spasić i S. Đorđević , Vuk Karadžić, Beograd 1966.

II.

  1. M. M. Bahtin, O romanu , prev. A. Badnjerević, Nolit, Beograd 1989.
  2. Walter Benjamin, Kritika umjetnosti u njemačkom romantizmu , prev. S. Derk, Naklada Jurčić, Zagreb 2007.
  3. E. R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje , prev. S. Markuš, Naprijed, Zagreb 21998.
  4. Gérard Genette, Figure , ur. i prev. M. Miočinović, Vuk Karadžić, Beograd 1985.
  5. Wolfgang Iser, Der implizite Leser: Kommunikationsformen des Romans von Bunyan bis Beckett , Wilhelm Fink, München 1972.

III.

 

  • Erich Auerbach, Mimeza , prev. A. Jelčić, HenaCom, Zagreb 2004.
  • Gustav René Hocke, Manirizam u književnosti , prev. A. Stamać, CeKaDe, Zagreb 1984.
  • Paul de Man, The Rhetoric of Romanticism, Columbia University Press, New York 1984.
  • Hans Mayer, Autsajderi , prev. V. Biti, GZH, Zagreb 1981.
  • Matei Calinescu, Lica moderniteta , prev. G. Slabinac, Stvarnost, Zagreb 1988.

 

  1. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI

 

Uputnice:

 

A) Pravci (9)

1. formalizam

2. strukturalizam

3. nova kritika

4. psihoanalitička kritika

5. feministička kritika

6. estetika recepcije

7. marksizam

8. dekonstrukcija

9. postkolonijalna kritika

 

B) Autori (6)

1. Aristotel

2. Roman Jakobson

3. Roland Barthes

4. György Lukács

5. Hans Robert Jauss

6. Northrop Frye

 

C) Pojmovi (25)

1. aktant

2. arhetip

  1. autor/implicitni
  2. alegorija
  3. dijalogičnost/polifonija
  4. fabula/siže
  5. funkcija
  6. intertekstualnost
  7. iskaz/iskazivanje
  8. kronotop
  9. lirski subjekt
  10. literarnost
  11. lik
  12. metar/ritam
  13. metafora/metonimija
  14. pripovjedač/pripovijedanje
  15. recepcija/horizont očekivanja
  16. struktura
  17. sublimacija
  18. točka gledišta/fokalizacija
  19. tekst/ djelo/kontekst
  20. versifikacijski sustavi
  21. začudnost
  22. znak
  23. žanr (vrsta)

 

Izborna literatura (min. 3 naslova):

 

1. Aristotel, O pjesničkom umijeću , August Cesarec, Zagreb 1983.

  1. Roland Barthes, Kritika i istina , prev. L. Čale Feldman, Zagreb, Algoritam 2009.
  2. Miroslav Beker (ur.), Povijest književnih teorija , SNL, Zagreb 1979.
  3. Jacques Derrida, Pisanje i razlika , prev. V. Mikšić, „Šahinpašić“, Sarajevo – Zagreb 2007.
  4. Sigmund Freud, Freud i Mojsije, studije o umjetnosti i umjetnicima , prev. R. Jurleta i T. Tomić, Prosvjeta, Zagreb 2005.
  5. Roman Jakobson, Ogledi iz poetike , prev. Lj. Došen i dr., Nolit, Beograd 1978.
  6. André Jolles, Jednostavni oblici , prev. V. Biti, Matica hrvatska, Zagreb 2 2000.
  7. Zoran Kravar, Tema “stih” , Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1993.
  8. Jurij M. Lotman, Struktura umjetničkog teksta , prev. S. Veršić, Alfa, Zagreb 2001.
  9. György Lukács, Roman i povijesna zbilja , prev. H. Burger i dr., Globus, Zagreb 1986.
  10. Toril Moi, Seksualna/tekstualna politika: feministička književna teorija , prev. M. Grdešić, AGM, Zagreb 2007.
  11. Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija , ur. Dean Duda, Disput, Zagreb 2006.
  12. Edward W. Said, Orijentalizam , prev. B. Romić, Konzor, Zagreb 1999.
  13. Suvremena teorija pripovijedanja , ur. Vladimir Biti, Globus, Zagreb 1992.
  14. Josip Užarević, Kompozicija lirske pjesme , Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1991.

 

  1. POREDBENA POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

 

Uputnice:

 

  1. hrvatska srednjovjekovna književnost
  2. Marko Marulić i hrvatski humanizam
  3. renesansa i manirizam
  4. Petar Hektorović
  5. Petar Zoranić
  6. Marin Držić
  7. varijante hrvatskoga književnog baroka
  8. Ivan Gundulić
  9. Ivan Bunić Vučić
  10. klasicizam i prosvjetiteljstvo (Kačić Miošić, Katančić, Relković)
  11. književne vrste hrvatskoga romantizma
  12. Stanko Vraz
  13. Dimitrija Demeter
  14. Ivan Mažuranić
  15. August Šenoa
  16. hrvatski realizam, naturalizam i verizam (Gjalski, Kumičić, Kovačić, Novak)
  17. esteticizam / moderna (Vojnović, Vidrić, Nazor, Begović, Brlić-Mažuranić)
  18. Antun Gustav Matoš
  19. pravci hrvatske književne avangarde (Polić Kamov, Šimić)
  20. Tin Ujević
  21. Miroslav Krleža
  22. kasni modernizam / postmodernizam
  23. Ranko Marinković
  24. Slobodan Novak
  25. Ivan Slamnig

 

Izborna literatura (min. 3 naslova):

 

  1. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost, Školska knjiga, Zagreb 1995.
  2. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt I, Književni krug, Split 1997.
  3. Ivo Hergešić, Komparativna književnost, Ex libris, Zagreb 2005.
  4. Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne, Naklada Pavičić, Zagreb 2004.; ili: Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1987.; ili: Mihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnoga preporoda, Matica hrvatska, Zagreb 2 1961.
  5. Zoran Kravar, Nakon godine MDC , Matica hrvatska, Dubrovnik 1993.
  6. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana. 1-3, Znanje-Školska knjiga, Zagreb 1994.-2003.
  7. Pavao Pavličić, Književna genologija, Liber, Zagreb 1983.
  8. Pavao Pavličić, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb 1988.
  9. Pavao Pavličić, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb 2008.
  10. Cvijeta Pavlović, Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija, FF Press, Zagreb 2008.
  11. Cvijeta Pavlović, Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.
  12. Gordana Slabinac, Hrvatska književna avangarda , August Cesarec, Zagreb 1988.
  13. Ivan Slamnig, Hrvatska versifikacija , Liber, Zagreb 1981.
  14. Mirko Tomasović, Vila Lovorka: studije o hrvatskom petrarkizmu , Književni krug, Split 2004.
  15. Uvod u književnost: teorija, metodologija, ur. Ante Stamać i Zdenko Škreb, Globus, Zagreb 5 1998. (S. Petrović, „Stih“; Z. Kravar, „Lirska pjesma“; P. Pavličić, „Epsko pjesništvo“; N. Batušić i V. Švacov, „Drama, dramatugija, kazalište“ – svi članci obavezni)

 

  1. TEATROLOGIJA I DRAMATOLOGIJA

 

Uputnice:

 

Povijest kazališta:

  1. podrijetlo kazališta
  2. grčko antičko kazalište
  3. rimsko antičko kazalište
  4. srednjovjekovno kazalište
  5. eruditna komedija i komedija dell' arte; pastorala
  6. elizabetinsko kazalište
  7. barokno kazalište
  8. kazalište u XVIII. stoljeću
  9. kazalište romantizma
  10. realističko i naturalističko kazalište
  11. redateljsko kazalište
  12. kazališna avangarda i neoavangarda
  13. postdramsko kazalište

 

Redatelji:

  1. Appia
  2. Stanislavski
  3. Craig
  4. Mejerholjd
  5. Copeau
  6. Gavella
  7. Brecht
  8. Artaud
  9. Grotowski

 

 

Pojmovi:

  1. sustavi znakova u kazalištu
  2. dramski tekst / tekst predstave / tekst izvedbe
  3. kazališni žanrovi
  4. performans i happening
  5. prisutnost i reprezentacija
  6. dramsko i epsko
  7. radnja i fabula
  8. dramski lik
  9. kor
  10. profesionalizam i amaterizam
  11. kreativne funkcije u kazalištu
  12. gledatelj i kritičar
  13. pozornica
  14. teatar u teatru
  15. kazališna antropologija
  16. sociologija kazališta
  17. dramaturgija i dramatologija
  18. izvedbeni studiji

 

Izborna literatura (min. 3 naslova):

 

•  Antonin Artaud, Kazalište i njegov Dvojnik , prev. V. Grubišić, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2000.

•  Nikola Batušić, Povijest hrvatskog kazališta , Školska knjiga, Zagreb 1978.

•  Bertolt Brecht, Dijalektika u teatru , prev. D. Suvin, Nolit, Beograd 1966.

•  Marco De Marinis, Razumijevanje kazališta: obrisi nove teatrologije , prev. I. i B. Senker, AGM, Zagreb 2006.

•  Branko Gavella, Teorija glume: od materijala do ličnosti , Centar za dramsku umjetnost, Zagreb 2005.

•  Erika Fischer-Lichte, History of European Drama and Theatre, Routledge, London – New York 2004.

•  Phyllis Hartnoll, A Concise History of the Theatre , Thames & Hudson, London 1998.

•  Christopher Innes, Avant Garde Theatre 1892-1992 , Routledge, London – New York 1993.

•  Aleksandra Jovićević i Ana Vujanović, Uvod u studije performansa , Fabrika knjiga, Beograd 2006.

•  Hans-Thies Lehmann, Postdramsko kazalište , prev. K. Miladinov, CDU i TkH, Zagreb – Beograd 2004.

•  Zdenko Lešić, Teorija drame kroz stoljeća. Knj. 1 i 2, Svjetlost, Sarajevo1977.

•  Joseph R. Roach, Strasti glume: studije o znanosti glume , prev. M. Javornik Čubrić, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2005.

•  Konstantin S. Stanislavski, Moj život u umjetnosti , prev. O. Milićević, Cekade, Zagreb 1988.

 

  1. FILMOLOGIJA

 

Uputnice:

 

a) Teorija

  1. filmski rodovi
  2. žanrovi igranog filma
  3. montaža
  4. točka promatranja
  5. čimbenici razlike
  6. čimbenici sličnosti
  7. formativna (formalistička) teorija filma
  8. realistička teorija filma
  9. klasični fabularni stil
  10. oblici filmskog zapisa
  11. semiotika filma
  12. kinematografija
  13. sustav zvijezda

 

b) Povijest

  1. D. W. Griffith
  2. njemački ekspresionizam
  3. sovjetska montažna škola
  4. francuska nijema avangarda
  5. nadrealizam
  6. film noir
  7. francuski Novi val
  8. talijanski neorealizam
  9. američki nezavisni film
  10. filmski postmodernizam
  11. hrvatski žanrovski film
  12. hrvatski modernizam / autorski film

 

Izborna literatura (min. 3 naslova):

 

•  David Bordwell, O povijesti filmskog stila , prev. M. Škarica, HFS, Zagreb 2005.

•  Thomas Elsaesser, Weimar Cinema and after. Germany's Historical Imaginary , Routledge, London – New York 2000.

•  Nikica Gilić, Filmske vrste i rodovi , AGM, Zagreb 2007.

•  András Bálint Kovács, Screening Modernism: European Art Cinema 1950-1980 , University of Chicago Press, Chicago 2007.

•  Jurij M. Lotman, Semiotika filma , prev. M. Popović, Institut za film, Beograd 1976.

•  Christian Metz, Jezik i kinematografski medijum , prev. G. Velmar-Janković, Institut za film, Beograd 1975.

Toby Miller i Robert Stam, A Companion to Film Theory , Blackwell Publishing, Malden – Oxford 1999.

•  Ante Peterlić, Povijest filma. Rano i klasično razdoblje , Hrvatski filmski savez, Zagreb 2008.

•  Ante Peterlić, Studije o devet filmova , HFS, Zagreb 2002.

Ante Peterlić, Osnove teorije filma , Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2001.

Robert Stam, 2000, Film Theory. An Introduction , Blackwell Publishing, Malden – Oxford 2000.

Dušan Stojanović (ur.), Teorija filma , Nolit, Beograd 1978.

•  Ivo Škrabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj , Globus, Zagreb 1998.

•  Hrvoje Turković, Film: zabava, žanr, stil , HFS, Zagreb 2005.

•  Hrvoje Turković, Retoričke regulacije. Stilizacije, stilske figure i regulacija filmskog i književnog izlaganja , AGM, Zagreb 2008.