2002/2003. (arhiva kolegija)

Arhivirani popisi literature za kolegije od 2001. do 2005. nalaze se ovdje.

Opis kolegija - akademska godina 2002/2003.

I. GODINA

Dr. Milivoj Solar, red.prof.
ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
Značenje i važnost analize književnog djela u sustavu znanosti o književnosti. Povijesni korijeni i glavni tipovi analize u proučavanju književnosti: retorika, estetika, pozitivizan, formalizam, strukturalizam. Pretpostavke suvremene analize i temeljni pojmovi koji se rabe u dominirajućim orijentacijama: filološka analiza, stilska analiza, formalizam, fenomenologija, psihoanaliza, mitološka kiritika, inetrpretacija, strukturalna analiza, naratologija, dekonstrukcija. Temeljni pojmovi i postupci u analizi različitih žanrova: lirska pjesma, ep, novela, roman, drama.
Primjeri za analizu različitih žanrova, kao i različitih tipova i načina analize, dogovorit će se sa studentima na početku godine.
literatura (rtf dokument)
 
Dr. Boris Senker, red.prof.
OSNOVE TEATROLOGIJE, 2+1, teorijski kolegij
Kolegij je prije svega namijenjen studentima prve godine dodatnog studija teatrologije, ali je otvoren i za studente prve godine komparativne književnosti koje posebno zanima kazališna umjetnost. Na nekoliko prvih predavanja i seminara bavit ćemo se određenjem struke i njezina predmeta, problemima vezanim uz prikupljanje i analizu teatrologijske građe i razlikovanjem glavnih teatrologijskih i teatrologiji srodnih disciplina (povijest kazališta, dramaturgija, kazališna teorija i estetika, kazališna kritika). Ostatak predavanja i seminara u prvom semestru i cijeli drugi semestar bit će posvećeni čitanju i komentarima primjernih tekstova najutjecajnijih kazališnih stvaralaca XX. st. (np. Stanislavski, Craig, Mejerholjd, Artaud, Brecht, Grotowski, Barba) i predstavnika suvremenih teorija kazališta i struja u suvremenoj teatrologiji (semiologija, sociologija, antropologija, feminizam, historizam, postkolonijalizam, teorija performancea).
 
Dr. Gordana Slabinac, red.prof.
PRAVCI 20. STOLJEĆA, 2+1, općepovijesni kolegij
U kolegiju će se najprije raspravljati o vrstama književnih i umjetničkih pravaca koje nam je namirilo 20. stoljeće (od prvih pokreta - futurizma, ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma, drugih estetičkih tendencija - pa sve do postmodernizma).
Zatim će se raspravljati o poetičkim dominantama modernizma, avangarde i postmodernizma, o odnosu književnosti, te uopće umjetničke proizvodnje, prema društevnoj zbilji, vodećim ideologijama, totalitarizmu i pojmu slobode.Nakon uvida o tome kako suvremena književna znanost tumači rečene fenomene, u praktičnom dijelu kolegija vršile bi se analize pojedinih književnih djela vodećih autora (primjerice: Bjelog, Majakovskog, Bulgakova, Brechta, Krleže, A.B. Šimića, Pirandella - odnosno, vezano uz postmodernizam - Borgesa, Calvina, Austera, Barnesa, Eca). Izbor će se učiniti u dogovoru sa studentima.
 
Dr. Željka Matijašević, viši asistent
ROD, KLASA, SIMPTOM, RASA, 2+1, općepovijesni kolegij
Kolegij će se baviti osnovnim pojmovima feminističke, marksističke, psihoanalitičke i postkolonijalne teorije na primjerima djela sljedećih autora: J. Austen, Balzac, Conrad, Dostojevski, G. Eliot, Flaubert, E.M. Forster, Gončarov, Maupassant, Stendhal.
U okviru feminističke teorije razmatrat će se teorije K. Millett, M. Ellmann, S. Gilbert/S. Grubar, N. Schor; psihoanalitička teorija bit će zastupljena radovima S. Freuda, S. Felman, R.D. Lainga; marksistička kritika radovima G. Lukácsa, P. Machereya te post-kolonijalna teorija radovima E. Saida i G.C. Spivak.
 
Mr. Slaven Jurić, asist.
LIRSKA PJESMA, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
Kolegij je prvenstveno teorijskoga karaktera te će se, s tim u skladu, pokušati suvremenim instrumentima teorijskoga opisa definirati lirska pjesma, kao govorna poruka i kao književna vrsta. U središtu pažnje bit će različite komponente lirskoga iskaza: redak, strofa, rima, lirski subjekt, adresat, prikazana predmetnost kao i cjeline koje se njima oblikuju. Kompozicijska načela lirske pjesme. Uloga čitatelja. Razmotrit će se i odnos širih cjelina prema lirskoj pjesmi (lirski ciklus, zbirka, opus).
Svrha je ovoga metodološki zamišljena kolegija upoznati polaznike s novijim pristupima lirskoj pjesmi, odnosno instrumentima njezina teorijskoga opisa. Na temelju poznavanja ključnih komponenti lirskoga teksta i njihovih funkcija u pjesmi polaznicima bi se ujedno ponudio instrumentarij za analizu ili interpretaciju lirskoga pjesništva. Zbog toga će teorijski aparat biti iskušan na mnogobrojnim primjerima iz različitih epoha i različitih nacionalnih tradicija. Na taj način studenti bi se upoznali i s glavnim kretanjima u europskoj poeziji od renesanse do modernizma.
literatura (rtf dokument)
 
Mr. Tomislav Brlek, asist.
OSNOVE TEORIJE KNJIŽEVNOSTI, 2+1, teorijski kolegij
Kolegij u osnovnim crtama obrađuje tradicionalne i suvremene pristupe u proučavanju književnosti. Pored tradicionalnih oblika i izvora proučavanja književnosti (poetika, kraći pregled povijesnih poetika, retorika) prvi semestar posvećen je osnovnim disciplinarnim razgraničenjima, kategorijama i problemima u proučavanju književnosti (versifikacija, teatrologija, klasifikacija književnosti i osnovni rodovi i vrste, problemi književne klasifikacije, problemi komparativne književnosti i povijesti književnosti i sl.). Drugi semestar posvećen je razmatranju odnosa teorije književnosti i drugih srodnih disciplina, utjecaju lingvistike na metodologiju proučavanja književnosti i razvoj teorije književnosti s naglaskom na glavne pravce suvremene teorije književnosti.
Kolegij je uvodnoga karaktera i namijenjen je pojanprije studentima prve godine. Svrha kolegija upoznavanje je studenata s osnovnim područjima i kategorijama teorije književnosti, čime se omogućuje stjecanje temeljnih informacija i pregled različitih problema koji se podrobnije obrađuju u okviru drugih uže specijaliziranih kolegija komparativne književnosti.
literatura (rtf dokument)
 
Nikica Gilić, mlađi asistent
UVOD U FILMOLOGIJU, 2+1, teorijski kolegij
Kolegij predstavlja uvod u filmologiju i teoriju filma. Izučavaju se teorijske škole u kontekstu srodnih disciplina, svojstva medija u odnosu prema srodnim medijima (televizija, video, interaktivni mediji...), te percepcija i recepcija filma. Posebna pažnja obraća se oblicima filmskoga zapisa i njihovim funkcijama, kao i retorici filmske izražajnosti koja dovodi do ustrojavanja filma kao umjetničkog djela. U kolegiju će se koristiti dosezi filmoloških istraživanja te teorijskih pravaca kao što su semiotika i naratologija, uz kratki osvrt na primjenljivost poststrukturalističkih paradigmi u filmologiji. Film će se komparativno promatrati prema književnosti i drugim umjetnostima.
Cilj kolegija je uputiti studente u područje filmologije, teorije filma i osnove teorije medija. Studenti se upoznaju s posebitostima filma kao medija te s čimbenicima sličnosti i razlike u odnosu na umjetničke postupke i medij književnosti.
literatura (rtf dokument)
 
 
II. GODINA
 
Dr. Zoran Kravar, red.prof.
PETNAEST BAROKNIH PJESAMA, 2+1, teorijski kolegij
Predmet je kolegija 15 lirskih pjesama nastalih između posljednjih decenija 16. stoljeća i sredine 18. stoljeća. U analizi pjesama težište će biti na njihovim smisaonim, stilskih i formalnim crtama, a na temelju njihovih tipičnih i zajedničkih odilježja izvlačit će se zaključci o baroku kao i individualnoj i nadnacionalnoj književnopovijesnoj pojavi. U izbor ulaze po jedna ili dvije pjesme sljedećih pjesnika: Luis de Góngora, Giambattista Marino, Girolamo Preti, John Donne, Andrew Marvell, Andreas Gryphius, Angelus Silesius, Ivan Bunić, Ignjat Đurđević, Antun Kanižlić.
 
Dr. Ante Peterlić, red.prof.
HRVATSKI FILM, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
Povijesne, ekonomske, socijalne i kulturalne uvjetovanosti pojave i razvoja filma i kinematografijskih djelatnosti u Hrvatskoj. Hrvatski film u kontekstu događanja u jugoslavenskom i europskom filmu. Pitanja periodizacije (pioniri, nijemi film, zvučni film, novo doba/film i drugi mediji/; hrvatski film i promjene društvenog uređenja i nacionalnog statusa), kronološki pregled. Reprezentativne teme, stilske orijentacije i vrste (igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film). Hrvatski film u kontekstu drugih umjetničkih djelovanja u Hrvatskoj. Hrvatski film i druge audiovizualne discipline (televizija, radio, video art, multimedijalne izvedbe). Kritika i teorija filma. Organizacija hrvatske kinematografije. Profesionalni i amaterski film. Veze s inozemstvom - koprodukcija, smotre, inozemna recepcija hrvatskog filma.
 
Dr. Pavao Pavličić, red.prof.
POREDBENA POVIJEST HRVATSKOG ROMANA, 2+1, općepovijesni i poredbenopovijesni kolegij
Poredbeni karakter kolegija manifestirat će se na dvije razine. Prvo, bit će riječi o međunarodnom kontekstu hrvatskoga romana u različitim trenucima njegove ne osobito duge povijesti i o poetičkim koncepcijama koje su na njega utjecale. Drugo, govorit će se o odnosu između raznih tipova romana s obzirom na njihovu recepcijsku usmjerenost. Kao što je poznato, u našem je romanu razmjerno rano došlo do socijalnoga raslojavanja, pa su se javila djela pisana za osobite društvene skupine; tako smo dobili pučki i trivijalni roman. Pokušat će se, dakle, ispitivati kakav je odnos između te sfere i sfere tzv. visoke književnosti i romana koji u njoj nastaje. Postavit će se i pitanje je li međunarodni kontekst na jednoj strani umjetničkoga a na drugoj strani pučkoga romana sličan ili različit, crpe li oni iz istoga kulturnog kruga, ili su im poticaji različiti.
 
Dr. Dean Duda, docent
SEMIOTIKA KULTURE, 2+1, teorijski kolegij
Utemeljenje i povijest semiotike. Mjesto semiotike u dvadesetostoljetnoj humanistici. Semiotika i semiologija, Peirce i de Saussure. Osnovne kategorije semiotičke analize. Znak i tekst. Sintaktika, semantika, pragmatika. Jezik kao model čitanja kulture. Kultura kao sustav znakova. Semiotika kulture i teorije kulture. Tartuska (tartusko-moskovska) semiotička škola. Semiotičko čitanje tradicijske (predindustrijske) i popularne kulture (Barthes, Eco i dr.). Semiotika svakodnevnog života.
 
Mr. Cvijeta Pavlović, asist.
VRSTE SREDNJOVJEKOVNE KNJIŽEVNOSTI, 2+1, općepovijesni kolegij
Početak europskih književnosti označuje pojava epike i lirike na narodnim jezicima. Od Beowulfa do Françoisa Villona literatura uzima najrazličitije oblike, u protezi od pragme do estetike. Razdoblje između antike i renesanse, za koje se ustalio naziv srednjovjekovlje, dalo je književne vrste i žanrove bez čijega je poznavanja nemoguće prosuđivati hijerarhije novovjekovlja. Kolegij će biti usmjeren na tumačenje osnovnih pojmova te kapitalnih autora i djela od 8. do 15. stoljeća: trubaduri, truveri, juglari, minnesang, začinjavac, udvorna ljubav, služba gospoji, "dolce stil nouvo"; chansones de geste, cantares de gesta, viteški roman, fabliau, novela, kronika, lai, balada, sirventes, chanteble, isopet; Beowulf, Priča o Igorovu pohodu, Pjesma o Rolandu, Aleksandar Veliki, Rumanac trojski, Tristan i Izolda, Vitezovi okruglog stola, Roman o Liscu, Pjesma o Nibeluzima, Roman o Ruži i dr.; Chrétien de Troyes, Guillaume de Poitiers, Marie de France, Christine de Pisan, François Villon, Walter von der Vogelweide, Geoffrey Chaucer, sv. Franjo Asiški, Dante Alighieri, Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio.
 
David Šporer, mlađi asistent
POSTSTRUKTURALIZAM I NOVI HISTORIZAM, 2+1, teorijski
kolegij
Kolegij je namijenjen studentima druge godine, a posvećen je razmatranju utjecaja koji su na proučavanje književnosti, a posebice na novi historizam, izvršili pojedini autori francuskog poststrukturalizma. Predavanja obuhvaćaju prezentaciju teorijskih koncepcija i obradu ključnih pojmova (genealogija, moć, diskurs, tekst, ideologija) u kontekstu heterogenog metodološkog okvira novog historizma (kulturna antropologija, književna teorija, povijesne discipline). Pored toga, kolegij se bavi analizom pojedinih novohistorističkih interpretacija renesansne književnosti, kao i prezentiranjem određenih problema koje novi historizam preuzima od drugih teorijskih pristupa (npr. rodni studij, postkolonijalna kritika), ali razmatranje tih pitanja smješta u kontekst renesansne kulture i književnosti.
 

III - IV GODINA
 
Dr. Milivoj Solar, red.prof.
PROBLEMI INTERPRETACIJE, 2+1, teorijski kolegij
Značenje i važnost interpretacije književnog djela u sustavu znanosti o književnosti: interpretacija i poetika, interpretacija i povijest književnosti, interpretacija i/ili književna kritika. Povijesni korijeni interpretacije: alegorizam, hermeneutika, filologija. Uloga interpretacije u novijim književnoznanstvenim orijentacijama od pozitivizma do poststrukturalizma. Škola interpretacije, njezin uspjeh i njezini kritičari. Temeljni pojmovi i postupci u glavnim tipovima interpretacije: stilistička, filozofska, psihoanalitička, mitološka i kulturološko-povijesna interpretacija. Strukturalna analiza i interpretacija. Interpretacija i/ili dekonstrukcija. Temeljni pojmovi i postupci u interpretaciji različitih žanrova: lirska pjesma, ep, novela, roman, drama.
Primjeri za interpretaciju pojedinih djela dogovorit će se sa studentima na početku kolegija.
 
Dr. Ante Peterlić, red.prof.
FILMSKE STILSKE EPOHE, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
Osnove proučavanja povijesti filma (pristupi i historiografske metode) i razvoj filmske historiografije. Odrednice povijesti filma: nasljeđe drugih umjetnosti, autonomni razvojni elelemnti, uloga razvoja filmskih tehnologija i srodnih medijskih disciplina, društvenopolitički kontekst postojanja i razvoja filma. Pitanja periodizacije povijesti filma (preteče izuma filmske tehnologije, nijemi film, zvučni film, novo doba/film i novi mediji/). Pregled povijesti filma s naglaskom na najznačajnijim stilskim epohama, strujama i pravcima, nacionalnim kinematografijama te žanrovima i njihovim evolucijama i autorskim doprinosima. Relacija teorija filma i kritika - filmsko stvaralaštvo Hrvatski film - pregled povijesti i, posebno, u kontekstu opoćeg razvoja filma.
 
Dr. Pavao Pavličić, red.prof.
ZBILJA U STARIJOJ HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI, 2+1,
općepovijesni i poredbenopovijesni kolegij
U oslonu na noviju literaturu o toj temi, promotrit će se razni aspekti zbilje u epu, drami, pastorali, lirskoj pjesmi, poslanici i drugim književnim vrstama starije naše književnosti. Uzimat će se u obzir prije svega materijalna i društvena zbilja, kao i različite njihove izvedenice. Osim prisutnosti zbilje u književnosti, obratiti će se pozornost i na prisutnost književnosti u zbilji, te na poetičke koncepcije jednoga i drugoga: koliko se zbilje u njoj želi naći. Primjeri će se uzimati iz poznatijih djela od početka šesnaestoga do kraja osamnaestoga stoljeća, te će tako biti govora i o načinu na koji se odnos između zbilje i književnosti koncipira u različitim epohama i stilskim formacijama.
 
Dr. Zoran Kravar, red.prof.
TUMAČENJE MODERNE, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
Kolegiju će se poći od različitih omeđenja razdoblja moderne u svjetskoj kulturnoj i političkoj povijesti, nakon čega će se za ishodište uzeti poimanje moderne kao razdoblja podudarna s trajanjem građanskoga društva i prevlašću liberalno-kapitalističke ekonomije. Težište će biti na pitanju kako se tipična očitavanja moderne reflektiraju u teoretskoj literaturi (Jürgen Habermas, Jean François Lyotard, Panaiotis Kondylis, Francis Fukuyama, Zygmunt Bauman), u književnim djelima (Thomas Mann, Franz Kafka, T. S. Eliot, André Gide, Mirslav Krleža) i u ideološkoj literaturi (Karl Marx, Max Weber, José Ortega y Gasset, Friedrich von Hayek, Anthony Giddens).
 
Dr. Gordana Slabinac, red.prof.
ZAPADNI KANON I HRVATSKA KNJIŽEVNOST, 2+1, povijesni i
poredbenopovijesni kolegij
Kolegij će se temeljiti na raspravama viđenijih teoretičara (T. S. Eliot, Harold Bloom, Camille Paglia i dr.) o tome što tvori kanon u određenoj književnosti, ili, šire govoreći, u određenom književnom krugu. Koja su mjerila po kojima se kanon uspostavlja, i na koji ga način vežemo uz pojam književne vrijednosti u suvremenom znanstvenom proučavanju, odnosno, kako su se stvari tumačile ranije od renesanse na ovamo.
Harold Bloom u svojoj knjizi Zapadni kanon raspravlja o aristokratskom, demokratskom i kaotičnom razdoblju zapadnoeuropskoga književnog kruga, a u središte kanona stavlja opus Williama Shakespearea. Rad u kolegiju stoga je zamišljen, kako se može razabrati iz njegova naslova, kao istraživanje odnosa hrvatske književnosti prema europskoj u različitim književnim razdobljima, i na raspravi o tome koga možemo proglasiti središtem hrvatskog kanona, te o ciljevima i svrsishodnosti takva posla.
 
Dr. Boris Senker, red.prof.
SUVREMENA HRVATSKA DRAMA, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
Na prvim predavanjima i seminarima u ovom kolegiju bit će riječi o procesu decentralizacije i djelomične liberalizacije kazališnog i dramskog stvaranja u Hrvatskoj u pedesetim i šezdesetim godinama, kao i o nekolicini najzanimljivijih praizvedba dramskih tekstova (npr. Glorija, Heraklo, Pravednik, Odmor za umorne jahače). Na sljedećim predavanjima u prvom semestru i tijekom drugoga semestra bavit ćemo se primjernim tekstovima hrvatskih dramatičara koji su obilježili razdoblje od 1968. odn. 1971. do danas. Govorit ćemo o biografskim dramama, političkim i povijesnim farsama, novim obiteljskim dramama, reinterpretacijama mitova i postmodernističkim 'hibridnim' žanrovima I. Brešana, I. Kušana, I. Bakmaza, S. Šnajdera, D. Jelačića Bužimskog, M. Gavrana, L. Kaštelan, A. Srnec, I. Vidića, M. Matišića, I. Sajko, T. Zajeca i dr. Posebnu pozornost posvetit ćemo vezama suvremene hrvatske drame s našim kazalištem, kazališnom periodikom (Prolog, T&T, Kazalište) i teatrologijskim bibliotekama, a pokušat ćemo odrediti i njezin odnos prema drugim nacionalnim dramskim književnostima.
 
Dr. Dean Duda, docent
ROMAN I POPULARNA KULTURA, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
Kolegij obuhvaća analizu različitih artikulacija romana i popularne kulture. Obradit će se teorije romana koje povezuju žanr s popularnom kulturom, kao i mjesto romana u teorijama popularne kulture. Obuhvatit će se i sljedeći problemi: roman kao žanr popularne kulture, predindustrijska popularna kultura i roman, modernizam i popularna kultura, postmoderna i popularna kultura, popularna kultura kao tema romana u 20. stoljeću, popularna svakodnevnica i roman, romaneskno i "ženski žanrovi", mediji u romanu. Uz nekoliko tekstova iz ranijih razdoblja, uglavnom će se analizirati dvadesetostoljetni autori, i to od H. Hessa i J. Oleše do S. Alexieja, N. Hornbyja i V. Pelevina.
literatura (rtf dokument)
 
Dr. Željka Matijašević, viši asist.
FEMINISTIČKA TEORIJA, 2+1, teorijski kolegij
Kolegij će se baviti temeljnim teorijama koje artikuliraju sljedeće probleme: žensko pismo, ženski kanon te stvaranje i rastvaranje ženskog identiteta. Proučavanje različitih faza feminističke teorije krenut će od razmatranja samih početaka moderne definicije ženskog u radovima J.S. Milla i M. Wollstonecraft; zatim radova S. de Beauvoir; teorija anglo-američkih kritičarki u sedamdesetima (Millett, Ellmann, Jehlen) te, naposlijetku, suvremene teorije roda J. Butler.
Posebna pozornost bit će posvećena odnosu psihoanalize i feminizma kroz radove Freuda, Lacana, N. Chodorow te francuskih feministkinja H. Cixous, L. Irigaray i J. Kristeve.
 
Mr. Slaven Jurić, asist.
SLOBODNI STIH, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
Kolegij je općepovijesnog i teorijskog karaktera. U prvom dijelu kolegija objasnile bi se književnopovijesne okolnosti kulturalni okvir u kojem je došlo do promjene u tretmanu stihovne forme (do prelaska s vezanoga na slobodni stih), a zatim bi se opisale glavne etape nastanka i širenja slobodnoga stiha. Slobodni stih i pjesničke poetike modernizma (odnos najvažnijih autora prema slobodnom stihu).Počeci slobodnoga stiha u hrvatskoj poeziji. U drugom dijelu kolegija pokušat će se sredstvima suvremene stihološke analize teorijski objasniti slobodni stih i njegov odnos prema vezanom stihu kao i prema starijim nepravilnim stihovima. Odnos stiha i proze u razdoblju modernizma. Pjesma u prozi kao granična forma.
Svrha je kolegija polaznike upoznati s progresivnim kretanjima u europskoj i svjetskoj poeziji druge polovice 19. i prve trećine 20. stoljeća. Slobodni stih je postao zaštitni znak takvih nastojanja. S druge strane, kao oblik koji se teže podvrgava znanstvenoj analizi, slobodni stih je teorijski izazov i teorijski nedovoljno osvjetljen fenomen. Kako je za analizu slobodnoga stiha neophodno poznavanje osnovnih stiholoških termina preporučljivo je da polaznici kolegija pročitaju neki od radova koji uvode u stihovnu problematiku.
 
Mr. Cvijeta Pavlović, asist.
DANTE I EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE 2+1, općepovijesni
kolegij
Kolegij će analizirati književno-kulturni život medijevalnoga svijeta kroz život i djelo Dantea Alighierija (12655.-1321.). Uz poznavanje Danteova opusa (La Vita Nuova, Convivio, Rime, De vulgari eloquentia, De Monarchia, Božanstvena komedija) nužno je uočiti europski kontekst u kojemu se Dante literarno formira, kao i njegovu društvenu angažiranost. Stoga će kolegij biti usmjeren na poredbene raščlambe formalnih, tematskih i stilskih segmenata, poglavito Božanstvene komedije, polazeći od teze da se u Danteovu djelu, kao monumentalnoj slici jednoga razdoblja, očituje simbolizam i summa srednjega vijeka. Proučavanje djela koje je postalo svjetskom književnom baštinom vodit će pojmovi: kozmologija, vizija, alegorija, harmonija, moralno-filozofska koncepcija umjetnosti, "dolce stil nuovo", skolastička poetika, tendencioznost, antika, provansalska tradicija, postupak objektivizacije, nasljedstvo, i dr. Cilj je kolegija objasniti zašto je Dante "u isti mah posljednji pjesnik srednjega vijeka i prvi moderni pjesnik", vodeći računa i o njegovim prethodnicima i suvremenicima.
 
Mr. Tomislav Brlek, asistent
HISPANOAMERIČKA PROZA 20. STOLJEĆA, 2+1, općepovijesni kolegij
Kolegij će pokušati ponuditi analitička tumačenja nekih reprezentativnih djela fikcionalne proze hispanoameričke književnosti prošloga stoljeća, prvenstveno onih koje pripadaju tzv. “boomu”. Čitanje tih tekstova u perspektivi metodoloških pretpostavki naratološke (Barthes, Todorov, Iser, Genette) i semiotičke teorije (Eco, Lotman), te Bahtinove koncepcije romana, omogućit će da ih se odredbeno kontekstualizira u tradiciji zapadne pripovjedne književnosti. Uz sažet pregled paradigmatičnih djelâ autora kao što su Alejo Carpentier, Miguel Ángel Asturias, Juan Rulfo, Ernesto Sábato, José Donoso, José Lezama Lima i Guillermo Cabrera Infante, pomnije će se iščitavati pripovjetke i eseji Jorgea Luisa Borgesa, te romani La ciudad y los perros Marija Vargasa Llose, Cien aňos de soledad i El otoňo del patriarca Gabriela Garcíje Márqueza, La muerte de Artemio Cruz i Terra Nostra Carlosa Fuentesa, te Raluela Julija Cortázara.