Nalazite se ovdje: Početna / Studij / Diplomski rad / Opće upute za sastavljanje diplomskoga rada

Opće upute za sastavljanje diplomskoga rada

Diplomski rad kruna je petogodišnjega studija kroatistike – stručni, pregledni ili znanstveni rad kojim student pokazuje kompetenciju da upućeno govori o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.

1. Odabir teme i prijava

Tema diplomskoga rada može biti bilo koje pitanje ili pojava iz jezične i književne povijesti i suvremenosti, teorije i prakse.

Student Odsjeku predlaže temu diplomskoga rada i mentora prije završetka nastave u 3. semestru diplomskoga studija. Odsjek prihvaća temu i imenuje mentora najkasnije do početka nastave u 4. semestru.

Mentor može biti svaki član Odsjeka u znanstveno-nastavnom, nastavnom ili suradničkom zvanju (sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti) ili – iznimno i uz odobrenje Odsjeka – vanjski suradnik u znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju.

Naslov diplomskoga rada student treba prijaviti u tajništvo Odsjeka za kroatistiku do početka ljetnog semestra. Prijavu teme trebaju potpisati student i mentor. Obrazac za prijavu nalazi se na internetskoj stranici Odsjeka za kroatistiku.

Potpisani sinopsis diplomskoga rada treba predati u tajništvo Odsjeka za kroatistiku do 31. ožujka.

2. Metodologija i kompozicija

Metodološki, diplomski rad može biti:

  • monografski ili kritički prikaz (jezičnoga problema, književnoga djela, povijesti pojma i sl.)
  • interpretacija (postupka, obilježja, teksta i sl.),
  • dijakronijski prikaz kakve jezične ili književne pojave,
  • opis provedenoga istraživanja (npr. dijalektološkog) ili pokusa (npr. metodičkog),
  • filološka, retorička, teorijska, folkloristička ili antropološka rasprava i sl.

Kompozicijski, diplomski rad slijedi opću strukturu rasprave (uvod, razrada, zaključak). Ovisno o predmetnome području, pristupu, analitičkoj perspektivi, odabranoj temi i sl. student u dogovoru s mentorom iz te opće strukture izvodi konkretnu shemu rada.

Raspravljačkome se dijelu dodaju Popis literature i – ovisno o temi rada i dogovoru s mentorom – Prilozi (kazalo imena, kazalo pojmova, tablica, statistički prikaz ankete, obrađeni korpus i sl.). Sadržaj se stavlja na početak diplomskoga.

3. Diskurz i opseg

Rad se predaje na besprijekornome hrvatskom standardnom jeziku.

Diskurz diplomskoga rada treba biti objektivan, neosoban, temeljen na metajeziku struke, postojećim spoznajama i literaturi o odabranoj temi, uvriježenim ili usvojenim postupcima opisa ili interpretacije. Pri pisanju valja izbjegavati ničim potkrijepljeno pozivanje na osobnu perspektivu, odnosno vlastiti osjećaj.

Opseg rada ovisi o temi, području, istraživačkoj perspektivi, odabranoj metodologiji i akribičnosti autora. Ipak, s obzirom na to da je riječ o završnom i najzahtjevnijem radu u toku studija, minimalan preporučeni opseg je 30 kartica teksta (kartica = 1 800 znakova). Iznimno, o pojedinim temama i u dogovoru s mentorom moguće je napisati rad manjeg opsega.

Na kraju rada treba stajati sažetak na hrvatskome jeziku (900-1800 karaktera), te pet ključnih riječi na hrvatskom i na engleskom jeziku.

4. Služenje literaturom i njezino navođenje

Diplomski rad pretpostavlja uvid u literaturu relevantnu za odabranu temu. Student ju prikuplja samostalno (dakako, uz mentorovu pomoć). Uvid u literaturu pomaže mu da osvijesti koliko je i kako njegova tema rasvijetljena u kroatistici te da nađe najprikladniju perspektivu njezine obrade.

Pišući diplomski rad, student će citirati i parafrazirati pojedine bibliografske jedinice. (Prešućivanje korištenih izvora i prepisivanje bez navodnika ozbiljno diskvalificiraju rad i njegova autora, dapače dovoljan su razlog za vraćanje rada i negativnu ocjenu.)

a) Citiranje

Citat se donosi u navodnicima, a podatak o izvoru u zagradi ili u bilješci (fusnoti). Zagrada, odnosno brojčana oznaka bilješke, neposredno slijedi citat. Podatak o izvoru ima oblik Prezime godina: stranica, npr.:

“Krug misalskih kodeksa otvara najreprezentativniji – s obzirom na iluminaciju – rukopis našega srednjovjekovlja Hrvojev misal, dok će svršetak stoljeća odlično obilježiti izvanredan tisak hrvatskog ‘editio princepsa’ – Misala 1483.” (Hercigonja 1975: 239).

ili:

“Krug misalskih kodeksa otvara najreprezentativniji – s obzirom na iluminaciju – rukopis našega srednjovjekovlja Hrvojev misal, dok će svršetak stoljeća odlično obilježiti izvanredan tisak hrvatskog ‘editio princepsa’ – Misala 1483.1

_________________________

1 (Hercigonja 1975: 239).

Pri kontinuiranu citiranju istoga djela mogu se rabiti kratice i uputnice poput ibid. (ibidem, na istom mjestu), id. (idem, isto), isto, op. cit. (opus citatum, navedeno djelo), nav. dj. (navedeno djelo), npr.:

 “u hodu detalj po detalj pisac kao cjelina ostaje vrlo dalek cilj” (Anić 2009: 99).

“Kovačić je razgovorniji (‘realniji’) od Šenoe, a arhaičniji od Kamova” (op. cit.: 191).

U citirani se tekst načelno pravopisno i jezično ne zadire.

b) Parafraziranje

Parafrazira se bez navodnika, ali na izvor se – kao i kod citata – obvezno upućuje u zagradi ili u bilješci (fusnoti), npr.:

Treba imati na umu da je jezik A. Kovačića razgovorniji od Šenoina jezika (usp. Anić 2009: 191).

c) Popis literature

Popis literature čine bibliografske jedinice na koje se student u diplomskome radu spoznajno ili metodološki oslanja, koje citira ili parafrazira.

Ovdje predloženi način navođenja bibliografskih jedinica jedan je od mogućih. Pojedini priručnici (npr. pravopisni) predlažu manje ili više slične načine. Važno je odabrani tip navođenja dosljedno slijediti.

Knjige

ANIĆ, Vladimir (2009) Naličje kalupa. Sabrani spisi. Priredio: Ivan Marković. Zagreb: Disput.

BARIĆ, Eugenija i dr. (1995) Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

BETH, Axelle i Elsa MARPEAU (2005) Figures de style. Paris: Librio.

BITI, Vladimir (2000) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

HERCIGONJA, Eduard (1975) Srednjovjekovna književnost. Povijest hrvatske književnosti, knj. 2. Zagreb: Liber – Mladost.

Jezična politika i jezična stvarnost/Language Policy and Language Reality (2009) Uredila: Jagoda Granić. Zagreb: HDPL.

Poglavlje u knjizi

FALIŠEVAC, Dunja (1995) Figura u epu (na primjeru Marulićeve Judite). U: Tropi i figure. Uredile: Živa Benčić i Dunja Fališevac. Str. 399–425. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti.

PRANJIĆ, Krunoslav (1998) Virtualnost dijakronijskih stilema. U: Iz-Bo-sne k Europi. Str. 21–54. Zagreb: Matica hrvatska.

Članci u časopisima, novinama i zbornicima

DAMJANOVIĆ, Stjepan (1997) Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova. Croatica 45–46. Str. 57–69.

PRANJKOVIĆ, Ivo (2006) Hrvatski jezik i biblijski stil. U: Raslojavanje jezika i književnosti. Zbornik Zagrebačke slavističke škole: 23–32. Zagreb FF Press.

UŽAREVIĆ, Josip (2009) Smijeh i strah. Vijenac. Zagreb. God. XVII. Br. 410 (19. 11.). Str. 16–17.

Internetski i elektronički izvori

Hrvatska jezična riznica. http://riznica.ihjj.hr.

LASIĆ, Stanko. Starčevićeve pamfletske strategije. Svijet ekstremnih antiteza. http://www.hrvatskiplus.org.

ŠENOA, August. Prosjak Luka. http://hr.wikisource.org/wiki/Kategorija:Prosjak_Luka.

(Budući da se internetski izvori često mijenjaju, dopunjuju ili brišu, treba – kada se na njih pozivamo – u tekstu ili bilješci navesti datum pregleda, npr.: Lasić, pregled: 2. 11. 2009.)

5. Oblikovanje teksta

Osnovni tekst: Times New Roman, 12 pt, sve margine 2,5 cm, prored 1,5. Bilješke (fusnote, ne endnote!): Times New Roman, 10 pt, prored 1,5. Stranice se numeriraju arapskim brojkama.

Novi odjeljak počinje s uvlakom, a desni je rub teksta poravnat.

Primjeri se pišu podebljanim ili nakošenim pismom (boldom ili kurzivom), a ako su duži (rečenica ili tekst), izdvajaju se u novi red i pišu uvučeno, normalnim pismom (kurentom).

Naslovnica rada oblikuje se prema uzorku (v. Prilog).

6. Predaja i obrana rada

Rad se predaje u mekom ili tvrdom uvezu u tri primjerka.

Kandidat predaje jedan primjerak rada mentoru, a dva primjerka u tajništvo Odsjeka za kroatistiku.

Od predaje do ocjene rada smije proći najviše mjesec dana.

Ako je ocjena pozitivna, u tom se vremenskom okviru treba predložiti i datum usmene obrane.

Rad se brani usmeno pred tročlanim povjerenstvom koje čine mentor i dva člana u znanstveno-nastavnom, nastavnom ili suradničkom zvanju.

Sam čin obrane sastoji se od:

  • desetominutnog diplomandova iznošenja temeljnih postavki i zaključaka rada,
  • razgovora diplomanda s članovima povjerenstva o svim pitanjima koja rad pokreće (tema, metodologija, metajezik i sl.).

Završnom se ocjenom vrednuje i pisani tekst i njegova usmena prezentacija i obrana.

Prilog: Uzorak naslovnice (PDF, 48 KB)

Sastavili: prof. dr. Krešimir Bagić i dr. sc. Ivan Marković