South-East Europe Textbook Network

Teaching Practice

 

(return to home page)

Teaching Practice
History

Dusan Vujicic

SKICA NASTAVNE JEDINICE ZA RADNU SVESKU 6. RAZREDA OSNOVNE SKOLE

(uzrast ucenika 12 godina)

 

U skici obrade materijala za radnu svesku odabrao sam temu „srednjovekovni gradovi“. Ona predstavlja jednu od znacajnih pojava srednjovekovnog drustva vaznu za razvoj novog doba. Literatura za ovu temu bili su nemacki, ruski i italijanski udzbenici i nastavne sveske, novijih izdanja. U njima sam video da su saglasne u interpretiranju osnovnih karakteristika srednjovekovonih gradova, a razlike su samo u didaktickoj opremi i koriscenju istorijskog materijala. U pomenutoj literaturi primetno je da se veca paznja posvecuje nacinu na koji se izvorni materijal sa ucenicima obradjuje, a ne koliko je pojmova ili istorijskog materijala obuhvaceno. Cilj ovakvog rada je da ucenici proslost stvarno razumeju, nauce raznovrsne nacine ucenja i da se kod ucenika stvori motivacija za dalje bavljenje istorijom.

SREDNJEVEKOVNI GRADOVI[1]

Cilj obrade ove nastavne teme je da kod ucenika razvijemo sposobnost kreativnog i kritickog misljenja. Koriscenjem razlicitih izvora, njihovim poredjenjem i procenjivanjem vrednosti ucenici ce nauciti da jedan dokaz nije dovoljan da se donese neki zakljucak i da se jedan problem ili tema uvek moraju sagledati iz razlicitih uglova.[2]

U nastavnom materijalu za ovu temu bice korisceni razliciti istorijski izvori (pisani, slika, crtez, grafikon, dijagram, komentar, lenta vremena, istorijska karta i sl.) koji isticu ono sto je najznacajnije za nastanak srednjovekovnih gradova, njihovu borbu za samoupravu, za izgled gradova, za esnafe, za razvoj trgovine, za zivot u gradovima i kakav znacaj je grad imao za razvoj novog doba.

Za srednjovekovni grad vladajuce nacelo bilo je mir. Mir je znacio zastitu i pravo. Gradski zidovi branili su gradjane, kapije su ih cuvale, a trznica i statuti stitili su ih iznutra. „Gradski vazduh je oslobadjao“ i ta sloboda je vodila samoupravi. U gradskoj opstini doslo je do povezivanja cehova i izbora veca koje je vladalo i odlucivalo o izdacima, primanjima, porezima, savezima, ratu i miru. Gradonacelnici su zastupali grad prema drugima. U gradovima su vladala esnafska pravila rada i kvaliteta proizvoda, njegove mase i tezine. Ove sposobnosti za samoupravu i svest o slobodi dovele su srednjovekovne gradove do toga da su se oslobodili od vladavine feudalaca i biskupa i postali kolevke novog zakonitog, kulturnog i duhovnog zivota.[3] 

Uvodni deo nastavne teme bio bi motivacioni list. Zadatak mu je da uvede ucenika u temu i na njemu bi se nalazila slika dece kako se igraju u srednjovekovnom gradu, ali je potrebno da podseca na njihove danasnje igre. Ili, slika poslovne prostorije u restauriranoj srednjovekovnoj zgradi, kojih danas ima u mnogim gradovima, u krupnom planu je lik poslovnog coveka kako sedi za starim pisacim stolom, radi na lap-top kompjuteru, pored je mobilni telefon.

Sledece slika bi bio asocijativni grafik. U sredini bi se nalazio krug u kome je naziv teme (srednjovekovni grad), a okolo vise manjih, praznih krugova, povezanih sa srednjim u koje ucenik treba da napise pojmove kojih se seti kada procita naziv teme u srednjem krugu. Takav isti grafik nalazio bi se na kraju nastavne teme, ali sada bi u krugove ucenik upisao pojmove koje je upoznao kroz izvore o srednjovekovnom gradu. Na kraju teme imao bi zadatak koji glasi:

Uporedi grafik u uvodu sa ovim grafikom i utvrdi koliko novih pojmova o srednjovekovnom gradu si saznao.

Proceni koliko su ti istorijski izvori pomogli da upoznas srednjovekovni grad.

 

Prvi izvor bio bi posvecen nastanku srednjovekovnih gradova. Za ovo mogu da se upotrebe crtezi na kojima su predstavljena mesta gde su nastajali gradovi.

Zadatak koji ucenici treba da urade je da u predvidjene prostore, pored crteza, upisu razloge nastanka gradova, odnosno zasto su gradovi nastali na mestima koje predstavljamo crtezima (crtezi treba da predstave naselje oko raskrsnice vaznijeg trgovackog puta, blizinu vaznije tvrdjave, zamka ili manastira, pogodnu obalu mora ili zasticeniu luku, most na reci i plicak gde se reka prelazila), a zatim da na istorijskoj karti srednjeg veka Evrope pronadju takva mesta. Zadaci za rad sa ovim izvorom treba da glase:

Upisi pored crteza zasto je na tom mestu nastao grad.

Pronadji takva mesta na karti i upisi njihova imena kod odgovarajuceg crteza.


Drugi izvor bile bi istorijske karte Evrope starog i srednjeg veka. Na njima bi bili znacajni gradovi starog i znacajni gradovi osnovani u srednjem veku. Za srednji vek je potrebno odabrati takve gradove cija mesta nastanka odgovaraju predstavama crteza iz prethodnog zadatka. . Zadaci za rad sa ovim izvorom trebalo bi da glasi:

Uporedi istorijske karte Evrope u starom veku i srednjem veku, utvrdi kojih naselja srednjeg veka nema na karti starog veka.

2. Saznaj da li se i danas osnivaju gradovi!

Treci izvor bio bi dijagram osnivanja novih gradova u Zapadnoj Evropi na kojem bi horizontalna linija bila podeljena na godine (oznake bi predstavljale trajanje od 50 godina pocev od 1150. godine do 1600. godine), a vertikalna brojevima (od 0 do 200, podeljeno na sest okruglih brojeva). Kriva linija na dijagramu bi pokazala u kom vremenu je osnovano najvise gradova. Pored ovoga bio bi i jedan prazan dijagram. Pitanja za ucenike bi glasila:

U kom razdoblju je nastao najveci broj gradova u srednjem veku ?

Nacrtaj siluetu srednjovekovnog grada u lenti vremena.

Pokusaj da saznas kada je osnovano mesto u kome zivis ili ides u skolu, glavni grad drzave i nekoliko gradova u kojima imas prijatelje. Na praznom dijagramu upisi vreme njihovog nastanka i posebnom bojom oznaci koji je najstariji.

Sledeca grupa izvora odnosila bi se na izgled gradova. Za ovaj zadatak bila bi upotrebljena dva crteza plana grada. Na jednom crtezu nalazio bi se plan grada u srednjem veku na kome bi bili predstavljeni bedemi, kapije, ulice sa nazivima i znacajniji objekti. Sve zajedno bila bi slika na kojoj se nalaze obelezja grada. Svaki objekat imao bi broj, a u legendi bi bilo objasnjenje kakav naziv je imao i cemu je sluzio. Drugi crtez bio bi plan savremenog centra istog grada na kome su predstavljene sacuvane zgrade srednjeg veka, a u legendi objasnjeno cemu danas sluze. Zadaci za ucenike bi glasili:

Poredjenjem dva plana istog grada, iz razlicitih vremena, pokusaj da utvrdis koje zgrade postoje danas, a kojih vise nema.

Na planu grada iz naseg vremena nalaze se zgrade srednjeg veka; pokusaj da objasnis cemu danas sluze i zasto se cuvaju.

Utvrdi, ima li razlike izmedju naziva ulica nekada i sada. Sta ti govore nazivi starih ulica ?


Da bi stekli predstavu o tome koliki broj broj stanovnika su imali srednjovekovni gradovi moze koristiti grafik na kome je prikazan broj stanovnika nemackih gradova 1500. godine, a radi poredjenja naveden je i broj stanovnika Konstantinopolisa i Pariza tog vremena. Zadatak za ucenike glasio bi:

Pokusaj da saznas koliko stanovnika ima mesto u kome zivis ili ides u skolu. Uporedi taj podatak sa brojem stanovnika navedenih gradova u srednjem veku. Sta zakljucujes ? (Ocekuje se sakljucak da je ukupan broj stanovnika u srednjem veku bio znatno manji nego danas).

Nastanak gradova je znacajan dogadjaj u srednjem veku. Neka pitanja o srednjovekovnom gradu su predstavljena, a u ovom delu ucenik treba da sazna kako su nastali i ko ih je osnovao. Za ovo cemo upotrebiti tekstualan izvor - povelju osnivaca.

U udzbenicima i radnim sveskama nemackih autora cesto je koriscena povelja osnivaca grada Freiburg-a Herzzog-a Konrad-a iz 1120. godine. Ona, ili neka druga primer su kojim mozemo da ilustrujemo i dokumentujemo postupak.

Ispred teksta povelje treba da bude navedeno sta je taj izvor, ko ga je izdao, kada je izdat, kome je upucen i odakle je preuzet.

Iz sadrzaja povelje treba odabrati one delove teksta u kojima je navedeno ko je osnivac grada, kome izdaje povelju (ko je partner sporazuma) i koja prava su obecana buducim gradjanima.

Ucenici treba pazljivo da procitaju ponudjeni tekst povelje i odgovore na sledeca pitanja:

Kada je nastao ovaj izvor ?

Gde je nastao ovaj izvor ?

Ko je stvorio ovaj izvor ?

O cemu govori ovaj izvor ?

Zasto je stvoren ovaj izvor ?

Da li imas neko pitanje o ovom izvoru ? (moze i krace „pitaj“)

Tekst izvora treba dizajnirati u stilu sredjovekovne povelje da izgledom podseca na to vreme, privlaci paznju i budi radoznalost.

Zanatstvo i trgovina su zanimljivi primeri gradske privrede u srednjem veku. Mozemo ih predstaviti slikama zanatskih radionica, tekstom esnafskih pravila, grbovima cehova i slikama trgovine. Od slika zanatskih radionica odabrao bih kovacku, pekarsku, krojacku i zlatarsku. One postoje i danas, lakse ih je prepoznati. Drugo, ako ovaj zadatak aktuelizujemo i uporedimo sa nasim vremenom ucenici mogu izvesti zakljucak da se gradska privreda srednjeg veka razvijala i nekadasnje radionice danas su fabrike (masina, krojacnica, gradska pekara i dr.). Ispod slika radionica nalazili bi se grbovi zanata, ali ne istim redosledom. Zadaci za ucenike glase:

Koja zanimanja se skrivaju ispod grbova zanata ?

Upisi brojeve grbova pored odgovarajuce slike.

Sledeci izvor za zanatske radionice su izvodi Pravila esnafa zlatara Keln-a iz 1357. godine u kojima se govori o kvalitetu materijala, radu i radnom vremenu, ucenju zanata, odgovornosti i kaznama, obavezama clana prema esnafu. Zadaci za ucenike glase:

Kada je nastao ovaj izvor ?

Gde je nastao ovaj izvor ?

Ko je stvorio ovaj izvor

Zasto je stvoren ovaj izvor ?

Sta ti je ovaj izvor rekao ?

Sta ti je ovaj izvor savetovao ? (ocekuje se da ucenik navede odgovornost i postenje u radu)


Tekstovi u kojima se pominju deca, njihovi vrsnjaci drugih sredina ili drugih vremena, zanimljivi su svakom uceniku. Tu bi odgovarao tekst izvora „Godine ucenja nisu gospodske godine“, opis segrtovanja Johannes-a Butzbach-a u krojacnici zanatlije iz Miltenberg-a na Main-i 1494-1496. godine. Zadatak za ucenike glasi:

Sastavi spisak svojih dnevnih obaveza i uporedi sa opisom poslova ucenika iz ovog izvora.

Da bi imali potpuniju sliku o zanatima u srednjem veku mozemo koristiti Listu zanata u Nürnberg-u iz 1363. godine. Zadatak za ucenike glasi:

Kada bi „vremeplovom“ otisao u sredjni vek koji proizvodi bi ti nedostajali po listi zanata iz Nürnberg-a 1363. godine?

 

Za trgovinu mogu da se upotrebe slike srednjovekovne prodavnice i putujuceg trgovca i ukrste reci (ukrstenica). Za ukrstanje reci potrebno je odabrati pojmove iz cele price o gradovima koji kada se ukrste daju skrivenu i trazenu rec - kupac. Zadaci za ucenike glase.

Popuni ukrstenicu i pronadji skrivenu rec.

Kako glasi ?

Pored navedenih slika moze da se koristi istorijska karta trgovackih puteva sa simbolima proizvoda po kojima je grad bio poznat u srednjem veku. Pitanja za ucenika glase:

Pogledaj mrezu trgovackih puteva u srednjem veku, razmisli i odgovori: sta je trgovac morao da zna da bi trgovao u svim pravcima ? (ocekivani odgovor je znanje raznih jezika)

Zamisli da si trgovac u gradu A i da hoces da trgujes u gradovima B, C i D. Upisi pored gradova B, C i D slova onoga sto ti je potrebno za koji grad.

a - prevoz

b - roba

c - novac

d - dozvole

e - znanje jezika

f - poslovni prijatelji

g - dobra procena koju robu nositi u odredjeni grad

h - zastita na putu

Zivot u srednjovekovnim gradovima se veoma razlikovao od danasnjeg. Kvalitet stanovanja, gdejanje, svetlo, dobar vazduh, briga o zdravlju bili su luksuz za vecinu stanovnika. Galama, prljavstina i ostali pratioci svakodnevnice ne odgovaraju romanticnoj predstavi koju imamo o srednjem veku. Realnost je bila drugacija sto dokazuje epidemija kuge u Evropi polovinom 14. veka. Za ovaj deo teme ima interesantnih izvora: Sporazum Augsburskog saveta sa lekarom Heinrich-om od Dillingen-a iz 1362. Godine, Misljenje o uzrocima boleasti, Propisi protiv sirenja lepre, jelovnik bogatih i jelovnik vecine obicnih gradjana i dr. Kratki navodi ovih izvora i slika preseka zgrade u srednjem veku na kojoj je predstavljena radionica u prizemlju i razlicite prostorije na spratovima sa scenama svakodnevnog zivota korisne su za poredjenjem sa danasnjim uslovima zivota. Pitanje za ucenika glase:

Zamisli da si odgovoran za cistocu srednjovekovnog grada, sta bi uradio da grad bude cistiji ?

Zasto ljudi srednjeg veka nisu znali sta su uzroci bolesti ?

Na kraju rada nastavnik moze ilustrovati ovu temu drugim medijima, video snimkom nekog ansambla koji interpretira srednjovekovnu i renesansnu muziku na verodostojnim instrumentima u kostimima toga doba, da ucenicima preporuci dobar igrani film u kome je prikazan zivot gradova srednjeg veka ili da sam odabere sekvencu nekog filma i reprodukuje ga bez tona, da bi ucenici mogli da ga komentarisu (uz pomoc nastavnika) sta je u filmu realno, a sta fiktivno (na osnovu stecenog znanja o gradovima).


U nastavku, ili na drugom mestu, treba obraditi kulturu koju su pokrenuli srednjovekovni gradovi.Sve sto je u ovoj temi obuhvaceno moze da se podeli na manje celine ili skrati , ako nastavnik smatra da je preopsirno. Skica nastavne teme je predstavljena deskriptivno i ilustruje pokusaj da se radna sveska uradi na principu produktivnog znanja, skole razmisljanja, a ne pamcenja, najakrace - aktivne nastave.


[1] Nastavni plan i program Ministarstva prosvete i sporta Republike Srbije za osnovu skolu, u nacrtu

[2] vidi, Mr. Biljana Simunovic-Beslin, O ciljevima nastave istorije, Nastava istorije, br. 14, 2001, 82-88

[3] Christoph Lindberg, Geschichte lehren, Thematische Anregungen zum Lehrplan, Stuttgart, 1991, 105

 

Dusan Vujicic, profesor istorije

Novi Sad

YU

contact