Naziv predmeta: Ruska književnost

Naziv kolegija: Prevođenje poezije

Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Ime nastavnika: dr. sc. Ivana Peruško, izv. prof.

Mjesto i vrijeme: uto 17.00-18.30 – predavanje – A 223;
uto 18.30-19.15 – seminar – A 223

Status kolegija: unutarnja izbornost

Jezik: hrvatski i ruski

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno

Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno

Broj ECTS bodova : 3

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, samostalan rad (1 prijevod tjedno); sudjelovanje u diskusijama; pisanje kritike prijevoda

Ispit: 2 kolokvija i 2 manja prijevoda (ili pismeni ispit i veći prijevod)

Ciljevi kolegija:

Upoznati studente s teorijom, praksom, posebnostima, ali i problemima književnoga prevođenja kroz pregled prevođenja u Rusiji (od Kijevske Rusi do SSSR-a). Na izabranim primjerima iz starije i suvremene ruske poezije i proze 19., 20. i 21. stoljeća ilustrirati jezične, stilske, estetske i kulturološke poteškoće u prevođenju s ruskoga na hrvatski jezik, kao i razliku između stihovanoga i proznoga književnog prevođenja. Kolegiju je cilj da se pomoću bogate teorijske literature i velikoga broja praktičnih primjera ukaže na kompleksnu slojevitost književnoga prevođenja kao specifične discipline i svojevrsnoga umijeća koje zahtjeva dugogodišnje usavršavanje. Studenti će kroz praktičan rad (samostalan i grupni) po završetku kolegija poboljšati kako interpretacijske tako i jezično-stilske vještine potrebne za prevođenje različitih vrsta stihova. Glavni cilj kolegija jest osposobiti studente za razumijevanje strukture lirske pjesme i onih elemenata po kojima se pjesničko prevođenje razlikuje od proznoga prevođenja. Studenti će kroz samostalan rad i detaljnu analizu konkretnih stihova moći prepoznati poetiku i stil izabranih pjesnika, a zahvaljujući praktičnome radu, kritici prijevoda i analizi počinjenih pogrešaka poboljšat će u konačnici i vlastite prijevode.

1. Uvod u kolegij i način rada. Razvoj prevoditeljstva u (zapadnoj) teoriji: od terminoloških do konceptualnih problema. Problem vjernosti i ljepote: ut interpres ili ut orator? (G. Mounin, E. Nida, J-R. Ladmiral, G. Toury, A. Popovič, A. Lefevre, L. Venuti, U. Eco i dr.)

2. Povijest (književnoga) prevođenja u Rusiji – od Kijevske Rusi (9. st.) do sovjetske Rusije (20. st). Seminar: transkripcija i transliteracija ruskih imena.

3. Uloga književnih prijevoda u oblikovanju nacionalne (ruske) književnosti. Seminar: interlinearni prijevod stihova/prijevod ”podstročnik” 4. Razvoj teorije prevođenja u Rusiji (sukob lingvista i književnih teoretičara): od A. Fëdorova, R. Jakobsona, B. Larina do G. Gačečiladzea, V. Vinogradova, J. Lotmana i drugih. Seminar: prijevod izabranih stihova A. S. Puškina.

5. O robovima i suparnicima: prevođenje poezije vs. prevođenje proze. (”Prevoditelj proze je rob, a prevoditelj stihova suparnik” – V. Žukovskij) (Ju. Levin). Seminar: prijevod pjesme u prozi (I. S. Turgenev).

6. O problemu (ne)prevodivosti (W. Benjamin, G. Steiner, N. Avtonomova): prijevod i original. Seminar: komparativna analiza dvaju prijevoda stihova. 7. Prevodilačka ”zlodjela”. Tipologija pogrešaka (L. Latyšev, K. Čukovskij, V. Nabokov i dr.). Seminar: Kritika prijevoda. 8. Kolokvij 9. Gubici i nadoknade u prevođenju. Udomaćivanje i forenizacija; modernizacija i arhaizacija (1. dio). (K. Čukovskij: Umjetnost prevođenja, danas Visoka umjetnost. Principi umjetničkog prevođenja, 1946; U. Eco: Otprilike isto. Iskustva prevođenja, 2006). Seminar: analiza i prijevod vezanoga stiha (iz ruskog pjesništva 20. st.).

10. Gubici i nadoknade u prevođenju. Udomaćivanje i forenizacija; modernizacija i arhaizacija (2. dio). Prijevod kulturnih realija. ”Kulinarski tekstovi” i kulinarske realije. Seminar: analiza i prijevod slobodnoga stiha (iz ruskog pjesništva 20. st.). 11.

Od prepjeva do adaptacije. Uvod u intersemiotičko prevođenje. Seminar: Seminar: analiza i prijevod suvremenih stihova (21. st.). 12.

Problemi i granice intersemiotičkoga prijevoda: od poezije i proze do ekrana. Seminar: transpozicija poezije. Analiza prijevoda poezije A. Puškina te I. Brodskoga u filmovima.

13. Od estetike do etike prevođenja (od moralnih do umjetničkih zadaća umjetničkoga prevođenja). Seminar: analiza i prijevod izabranih pjesama suvremenih ruskih glazbenika (od punka do rapa). 14.

Zaključna razmatranja o književnom prevođenju. Seminar: analiza prijevodnih pogrešaka prilikom prevođenja s ruskoga na hrvatski jezik. 15.

Kolokvij

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Budući da književno prevođenje ne pretpostavlja tek dobro poznavanje izvornoga i ciljnoga jezika nego i izvanjezične dimenzije teksta (odnosno kulture kojoj pripada), kolegij njeguje književno-interpretacijske vještine, stečene tijekom dodiplomskoga studija ruskoga jezika i književnosti te ih oplemenjuje novim praktičnim vještinama, tj. samostalnim  prevođenjem, analizom počinjenih prijevodnih pogrešaka i kritikom prijevoda.

Korištene metode: izlaganja, power point prezentacija, učenje na daljinu, prevođenje, analiza prijevoda, analiza tekstova, diskusija.

 

Ishodi učenja:

1. Prepoznati i klasificirati problematične translatološke teme te razlikovati glavne strategije interlingvističkoga prevođenja.
2. Kritički vrednovati prozne i stihovane književne prijevode.
3. Samostalno prevoditi izabrane stihove iz ruskoga pjesništva 19., 20. i 21. stoljeća.
4. Usporediti doslovno i slobodno književno-umjetničko prevođenje s ruskoga na hrvatski jezik, tj. preispitati postulate formalne i dinamičke ekvivalentnosti kroz vođene samostalne prijevode.

 

Literatura na ruskom jeziku:

Аронсон, О. 2002. Экранизация: перевод и опыт, в: Синий Диван, № 3, сс. 128-140

 

Автономова Н. 2008. Познание и пере­вод. Опыты философии языка, Москва: РОССПЭН.

Чуковский, К. 2015. Высокое искусство, Москва: Азбука-Классика.

Нелюбин Л.Л., Хухуни Г.Т. 2006. Наука о переводе (история и теория  с древнейших времен до наших дней): учеб. пособие. – М.: Флинта: МПСИ.

Попович, А. 1980. Проблемы художественного перевода, Москва: Высшая школа.

Солодуб, Ю. П., Альбрехт Ф.Б., Кузнецов, А.Ю. 2005. Теория и практика художественного перевода, Москва: Академия.  

Якобсон, Р., О лингвистических аспектах перевода; http://www.philology.ru/linguistics1/jakobson-78.htm.

 

Literatura na hrvatskom i drugim jezicima:

Burke, P. 2005. Lost and found in Translation, Wassenaar: NIAS.

Eco, U. 2006. Otprilike isto, Zagreb: Algoritam.

Ladmiral, J.R. 2007. Kako prevoditi: Teoremi za prevođenje, Zagreb: Politička kultura.

Lefevre, A. 1992. Translation, History, Culture, London: Routledge.

Snell-Hornby, M. 2006. The Turns of Translation Studies: New paradigms or shifting viewpoints?; Amsterdam-Philadelphia: John Benjamins Publishing Company.

Steiner, G. 1975. After Babel: Aspects of Language and Translation, Oxford University Press.

Užarević, J. 2002. Presvlačenje Ane (Pranjićev prijevod Anne Karenine), u: K. Bagić (ur.), Važno je imati stila (zb.), Zagreb: Disput.

Venuti, L. 1995. The Translator’s Invisibility. A History of Translation, London: Routledge.