Čitanje odabranih tekstova 1

Naziv kolegija: Čitanje odabranih tekstova 1 (2023./2024.)

Izvođač: Antonio Milovina, asistent

Nositelj: dr. sc. Danijela Lugarić, izv. prof.

Status kolegija: obavezni

Jezik: hrvatski i ruski

Oblik nastave: seminar

Trajanje: 2 sata tjedno (1. grupa: ponedjeljak 15:30 – 17:00, 2. grupa: ponedjeljak 17:00 – 18:30)

Broj ECTS bodova: 5 (zajedno s predmetom Pregled povijesti ruske književnosti 1)

Uvjet: ispunjeni uvjeti iz Uvoda u studij ruske književnosti 2

Ispit: izlaganje + seminarski rad

 

OPIS SEMINARA

Seminar je koncipiran kao radionica tijekom koje će se studente upoznati s nekim od ključnih djela starije ruske književnosti. Rad na književnim tekstovima temeljit će se na metodi pomnoga čitanja, a njihovo će se razumijevanje produbiti isječcima iz igranih, animiranih i dokumentarnih filmova. Upoznavanje s kulturnim i povijesnim kontekstom tekstova omogućit će praćenje promjena na razini dijakronijskoga razvoja ruske književnosti. Studente će raditi samostalno, ali i grupno s književnim tekstovima (diskusije, izlaganja, izrada seminarskoga rada).

CILJEVI SEMINARA

Cilj je seminara u poticanju studenata na bavljenje književnim tekstom te povezivanje različitih disciplina u tumačenju i interpretaciji književnih tekstova. Obrada književnih djela nadovezivat će se na znanja ponuđena u književnim seminarima prethodnih semestara, ali i Pregleda povijesti ruske književnosti 1. Seminar će također uputiti studente na odgovorno i produktivno korištenje književnoteorijske građe i materijala iz drugih medija (internet, film).

 

RASPORED RADA PO NASTAVNIM JEDINICAMA:

Uvodni sat (upoznavanje, uvodna razmatranja o sadržaju kolegija, upute za pisanje seminarskih radova, podjela tema za izlaganja).

 

Srednjovjekovna ruska književnost i pripadajući žanrovi:

Slovo o polku Igoreve

Povijesni kontekst (feudalna rascjepkanost); Poetika starije ruske književnosti (formiranje književnih žanrova, historizam,); Pitanje autorstva Slova, hibridni žanr, prijepori oko falsifikacije, pitanje dvojevjerja, elementi folklora i usmenog narodnog stvaralaštva.

Zadonština

Povijesni kontekst (tatarsko-mongolski jaram, centralizacija ruske države); „Kulikovski ciklus“ ruske književnosti; Nastanak teksta (redakcije), pitanje žanra (sinkretizam) i autorstva, stilske značajke (usmeno narodno stvaralaštvo), odnos Slova i Zadonštine (religijski kontekst).

 

Ruska književnost 18. stoljeća:

  1. V. Lomonosov, Razgovor s Anakreontom; Večernee razmyšlenie…; Utrennee razmyšlenie…; Gimn borode

Povijesni kontekst (Rusija od mongolskog jarma do „prozora u Europu“, Petar Veliki); Književni kontekst (ruska književnost nakon Petra I., otkriće europskog kulturnog nasljeđa; formiranje književnog jezika i versifikacije); Lomonosov (Lomonosovljeve ode, znanstveni i filološki rad): Utrennee i Večernee razmyšlenie… (znanstveno-filozofska poezija, preplitanje baroka i klasicizma), Gimn borode („niski stil“, satira), Razgovor s Anakreontom (Lomonosovljevo „programsko“ djelo, polemičnost).

  1. I. Fonvizin, Nedorosl’

Književni kontekst (satirički časopisi, demokratizacija književnosti); Nedorosl’: „aristokratska“ kultura, problem odgoja i obrazovanja, nagovještaj „smijeha kroz suze“.

  1. N. Radiščev, Putešestvie iz Peterburga v Moskvu

Književno-povijesni kontekst (odnos književnosti i vlast, cenzura); Putešestvie: žanr ogleda / putopisa (pseudodokumentarizam), društvena kritika (odnos prema seljaštvu, cenzura), kompozicija djela, sudbina autora i djela (revolucionarne konotacije).

  1. M. Karamzin, Bednaja Liza

Književni kontekst (ruski sentimentalizam, epistolarna kultura); Društveno i književno značenje Jadne Lize, kult seoskog života i kult osjećaja (kontrast selo – grad), specifičnosti ženske junakinje (Liza) i muškoga junaka (Evgenij) i njihov utjecaj na kasniju rusku književnost.

 

Početak zlatnog doba ruske književnosti – romantizam:

  1. S. Puškin, Mednyj vsadnik

Književno-povijesni kontekst (društveno-politička pozadina ruskog romantizma, oblikovanje i specifičnosti ruskog romantizma); Mednyj vsadnik: simbolika brončanoga konjanika i vječna tema odnosa pojedinca i vlasti, tip „malenoga čovjeka“ (Evgenij), simbolika Sankt-Peterburga i Neve („grad na vodi“, peterburški tekst ruske književnosti).

M.J. Lermontov, Junak našeg doba

Književno-povijesni kontekst (kriza prosvjetiteljskih i romantičarskih ideala); Junak našeg doba: Kavkaz u ruskoj književnosti (kolonijalizam i egzotika), tip „suvišnog čovjeka“ (Pečorin), kompozicija romana.

 

Revizija seminarskih radova i ponavljanje

 

 

 

 

 

 

Literatura:

Uz navedene književne tekstove:

Billington, J. (1988)  Ikona i sekira: istorija ruske kulture, jedno tumačenje, Beograd: Rad.

Flaker, A. (ur.) (1975) Povijest svjetske književnosti. Knj. 7: Stara ruska i Novija ruska književnost, Zagreb: Mladost.

Kuskov, V. V. (1982) Istorija drevnerusskoj literatury, Moskva: Vysšaja škola.

Lauer, R. (2009) Povijest ruske književnosti, Zagreb: Golden marketing.

Litvina, A. F. i Uspenskij F. B. (sost.) (2002) Iz istorii russkoj kul’tury, T. 2, knj. 1, Kievskaja i Moskovskaja Rus’, Moskva: Jazyki russkoj kul’tury.

Užarević, J. (2020) Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća, Zagreb: Disput.

 

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta.