Ruske književne ideje

Naziv kolegija: Ruske književne ideje

Broj ECTS bodova: 3

Semestar izvođenja: ljetni

Nositelj i izvođač: izv. prof. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas

Jezik: ruski i hrvatski

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: 1 semestar, 3 sata tjedno

Prostor i vrijeme: predavanje: srijeda 13.15-14.45; seminar 14.45-15.30 (A-223)

Uvjeti: položen Pregled povijesti ruske književnosti 2

 

Ciljevi kolegija:

Kroz nekoliko reprezentativnih tema i binarnih opozicija kolegij promatra dio onih pojmova i kategorija koji su svoj najjasniji izričaj pronašle u ruskoj književnosti i koje su značajno oblikovale rusku intelektualnu povijest. Premda kolegij nije inicijalno strukturiran dijakronijski, koncipiran je tako da studenti mogu pratiti razvoj nekih od konstanti ruske književne tradicije (i) u kronološkoj perspektivi.

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij čini dio izbornosti kolegija iz književnosti na trećoj i četvrtoj godini preddiplomskog studija Ruskoga jezika i književnosti. Uloga je kolegija da, kao jedan od kolegija u izbornoj ponudi, studente upozna s dijelom ruskog književnog kanona, kao i načinima njihova tumačenja u kontekstu ruske intelektualne povijesti.

 

Ishodi kolegija:

Po završetku kolegija studenti će moći:

  • objasniti na ruskome jeziku niz specifično ruskih književno-kulturnih fenomena
  • uočiti i definirati osobitosti ruske kulture i književnosti
  • opisati na ruskome jeziku dominantne teme u ruskoj književnosti

 

Plan rada po tjednima

 

  1. 28. 2. Uvod: plan rada, odabir teme seminarskoga rada; uvod u čitanje.

 

  1. 6. 3. Moskva i Peterburg. Moskva-treći Rim. Neva (Peterburg)-izvor ruske književnosti novijeg doba. (→ zapadnjaci i slavenofili.)

 

  1. Tjutčev: Russkaja geografija, 1848/1849.
  2. S. Puškin: Mednyj vsadnik, 1833. (odabrani dijelovi)

Vja. Ivanov: Mednyj vsadnik, 1904.

 

  1. 13. 3. Moskva i Peterburg – perspektiva 20. stoljeća.

 

  1. Bunin: Čistyj ponedel’nik, 1944.
  2. Brodskij: Putevoditel’ po pereimenovannomu gorodu, 1976.

 

  1. 20. 3. F. M. Dostoevskij i L. N. Tolstoj. Dijalogizam i monologizam. Vrijeme, prostor, svjetonazori.

 

  1. M. Dostoevskij: Son smešnogo čeloveka, 1873.

 

  1. 27. 3. F. M. Dostoevskij i L. N. Tolstoj. Dijalogizam i monologizam. Vrijeme, prostor, svjetonazori.

 

  1. N. Tolstoj: Smert’ Ivana Il’iča, 1886.

 

  1. 3. 4. „Večnaja ženstvennost’“.

 

  1. Solov’ev: Das Ewig-Weibliche, 1898; Tri svidanija, 1898.
  2. Blok: Stihi o Prekrasnoj Dame, 1901/1902. – odabrane pjesme.

 

  1. 10. 4. Ruski kozmizam. N. Fedorov.

 

  1. 17. 4. Kolokvij 1.

 

  1. 24. 4. Akmeizam.

 

  1. Mandel’štam: Utro akmeizma, 1912. (dijelovi);

Anna Ahmatova: Pesnja poslednej vstreči, 1911; Vse rashiščeno, predano, prodano… (1921); Rekviem (1934-konec 1940-h gg.; 1957-1961).

 

  1. 8. 5. Ideja Revolucije. Revolucija i književnost. Revolucija kao tema i revolucionarnost književnoga djela. „Budetljanin“, „samovitoe slovo“, „zaum’“.

 

Manifest Poščečina obščestvennomu vkusu, 1912.

  1. Hlebnikov: Zakljatye smehom, 1910; Bobeoby, 1912.
  2. Kručenyh: Dyr bul ščil

 

  1. 15. 5. Ideja Revolucije. Revolucija i književnost. Književnost kao kolijevka Revolucije. S. Tret’jakov.

 

  1. Majakovskij: Naš marš, 1917; Oda revoljucii, 1918.
  2. Blok: Dvenadcat’, 1918.

 

  1. 22. 5. Obèriuty: alogizam, apsurd, „peto značenje“ predmeta.

 

  1. Harms: različiti tekstovi (u čitanci na omegi)

 

  1. 29. 5. Ponavljanje, usustavljivanje.
  2. 5. 6. Kolokvij 2.

 

Obavezna literatura:

 

Navedena u planu rada po tjednima.

 

Dopunska literatura:

 

Flaker, A. Ruska avangarda, Zagreb, 1984.

Flaker, A. Ruska avangarda 2, Zagreb/Beograd, 2009.

Кнабе, Г. С. (ред.). Москва и «мос­ков­ский текст» рус­ской куль­ту­ры, Москва, 1998.

Котович, Т. В. Энциклопедия русского авангарда, Минск, 2003.

Мережсковский, Д. Толстой и Достоевский: жизнь и творчество. Санкт-Петербург, 1909.

Степанов, Ю. Константы. Словарь русской культуры, Москва, 2004.

Топоров В.Н. Миф. Ритуал. Символ. Образ: Исследования в области мифопоэтического: Избранное, Mосква, 1995.