Naziv kolegija: Ruske književne ideje
Broj ECTS bodova: 3
Semestar izvođenja: ljetni
Nositelj i izvođač: izv. prof. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas
Jezik: ruski i hrvatski
Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)
Trajanje: 1 semestar, 3 sata tjedno
Prostor i vrijeme: predavanje: srijeda 13.15-14.45; seminar 14.45-15.30 (A-223)
Uvjeti: položen Pregled povijesti ruske književnosti 2
Ciljevi kolegija:
Kroz nekoliko reprezentativnih tema i binarnih opozicija kolegij promatra dio onih pojmova i kategorija koji su svoj najjasniji izričaj pronašle u ruskoj književnosti i koje su značajno oblikovale rusku intelektualnu povijest. Premda kolegij nije inicijalno strukturiran dijakronijski, koncipiran je tako da studenti mogu pratiti razvoj nekih od konstanti ruske književne tradicije (i) u kronološkoj perspektivi.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij čini dio izbornosti kolegija iz književnosti na trećoj i četvrtoj godini preddiplomskog studija Ruskoga jezika i književnosti. Uloga je kolegija da, kao jedan od kolegija u izbornoj ponudi, studente upozna s dijelom ruskog književnog kanona, kao i načinima njihova tumačenja u kontekstu ruske intelektualne povijesti.
Ishodi kolegija:
Po završetku kolegija studenti će moći:
- objasniti na ruskome jeziku niz specifično ruskih književno-kulturnih fenomena
- uočiti i definirati osobitosti ruske kulture i književnosti
- opisati na ruskome jeziku dominantne teme u ruskoj književnosti
Plan rada po tjednima
- 28. 2. Uvod: plan rada, odabir teme seminarskoga rada; uvod u čitanje.
- 6. 3. Moskva i Peterburg. Moskva-treći Rim. Neva (Peterburg)-izvor ruske književnosti novijeg doba. (→ zapadnjaci i slavenofili.)
- Tjutčev: Russkaja geografija, 1848/1849.
- S. Puškin: Mednyj vsadnik, 1833. (odabrani dijelovi)
Vja. Ivanov: Mednyj vsadnik, 1904.
- 13. 3. Moskva i Peterburg – perspektiva 20. stoljeća.
- Bunin: Čistyj ponedel’nik, 1944.
- Brodskij: Putevoditel’ po pereimenovannomu gorodu, 1976.
- 20. 3. F. M. Dostoevskij i L. N. Tolstoj. Dijalogizam i monologizam. Vrijeme, prostor, svjetonazori.
- M. Dostoevskij: Son smešnogo čeloveka, 1873.
- 27. 3. F. M. Dostoevskij i L. N. Tolstoj. Dijalogizam i monologizam. Vrijeme, prostor, svjetonazori.
- N. Tolstoj: Smert’ Ivana Il’iča, 1886.
- 3. 4. „Večnaja ženstvennost’“.
- Solov’ev: Das Ewig-Weibliche, 1898; Tri svidanija, 1898.
- Blok: Stihi o Prekrasnoj Dame, 1901/1902. – odabrane pjesme.
- 10. 4. Ruski kozmizam. N. Fedorov.
- 17. 4. Kolokvij 1.
- 24. 4. Akmeizam.
- Mandel’štam: Utro akmeizma, 1912. (dijelovi);
Anna Ahmatova: Pesnja poslednej vstreči, 1911; Vse rashiščeno, predano, prodano… (1921); Rekviem (1934-konec 1940-h gg.; 1957-1961).
- 8. 5. Ideja Revolucije. Revolucija i književnost. Revolucija kao tema i revolucionarnost književnoga djela. „Budetljanin“, „samovitoe slovo“, „zaum’“.
Manifest Poščečina obščestvennomu vkusu, 1912.
- Hlebnikov: Zakljatye smehom, 1910; Bobeoby, 1912.
- Kručenyh: Dyr bul ščil
- 15. 5. Ideja Revolucije. Revolucija i književnost. Književnost kao kolijevka Revolucije. S. Tret’jakov.
- Majakovskij: Naš marš, 1917; Oda revoljucii, 1918.
- Blok: Dvenadcat’, 1918.
- 22. 5. Obèriuty: alogizam, apsurd, „peto značenje“ predmeta.
- Harms: različiti tekstovi (u čitanci na omegi)
- 29. 5. Ponavljanje, usustavljivanje.
- 5. 6. Kolokvij 2.
Obavezna literatura:
Navedena u planu rada po tjednima.
Dopunska literatura:
Flaker, A. Ruska avangarda, Zagreb, 1984.
Flaker, A. Ruska avangarda 2, Zagreb/Beograd, 2009.
Кнабе, Г. С. (ред.). Москва и «московский текст» русской культуры, Москва, 1998.
Котович, Т. В. Энциклопедия русского авангарда, Минск, 2003.
Мережсковский, Д. Толстой и Достоевский: жизнь и творчество. Санкт-Петербург, 1909.
Степанов, Ю. Константы. Словарь русской культуры, Москва, 2004.
Топоров В.Н. Миф. Ритуал. Символ. Образ: Исследования в области мифопоэтического: Избранное, Mосква, 1995.