Uvod u studij ruske književnosti 2

SYLLABUS UVODA U STUDIJ RUSKE KNJIŽEVNOSTI 2 (2023./2024.)

Naziv kolegija: Uvod u studij ruske književnosti 2

Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (predavanje) (nositelj i izvođač); Petra Grebenac, asist. (seminar) (izvođač)

Status kolegija: obavezni

Jezik: hrvatski i ruski

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno

Prostor i vrijeme: petak, 11.00-12.30, A-223 (predavanje); petak, 12.30-13.15, A-223 (seminar, 1. grupa); petak, 13.15-14.00, A-223 (seminar, 2. grupa)

Broj ECTS bodova: 5

Uvjeti: položen Uvod u studij ruske književnosti 1

 

Obaveze studenata:

  • redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
  • kolokvij na kraju semestra
  • pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka, izrada seminarskog rada

 

Ciljevi kolegija:

Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku, poznavanje pregleda književnih teorija i književne genologije

 

Ishodi učenja:

  1. nabrojiti i definirati osnovne književne rodove i vrste
  2. definirati klasifikaciju književnosti
  3. definirati glavne književne teorije 20. stoljeća
  4. analizirati tekst i koristiti potreban metajezik na ruskom jeziku
  5. samostalno pripremiti i napisati seminarski rad iz područja ruske književnosti

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti. Snalaženje u literaturi i terminologiji, pripremanje za samostalni rad

 

Korištene metode:

podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.

 

Plan rada  po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti (predavanja)

 

  1. Nastavna jedinica

Upoznavanje s radom. Upute za izradu seminara.

 

  1. Nastavna jedinica

Klasifikacija književnosti

Poezija, proza, drama. Hibridni žanrovi i vrste. Primjeri na korpusu ruske književnosti

 

  1. Nastavna jedinica

Poezija

Lirska i epska poezija. Lirika. Struktura lirske pjesme. Kompozicija. Lirsko «ja». Lirske vrste.

 

  1. Nastavna jedinica

Poezija

Karakteristike epske poezije. Epska tehnika.

 

 

  1. Nastavna jedinica

Proza

Porijeklo i razvoj proze. Razvoj proze u europskoj i ruskoj književnosti. Analiza.

 

  1. Nastavna jedinica

Proza

Prozne vrste. Jednostavni oblici. Roman i novela. Pripovijest, kratka priča.

 

  1. Nastavna jedinica

Proza

Prozne vrste. Roman. Razvoj romana i novele u Rusiji. Analiza romana

 

  1. Nastavna jedinica

Drama

Drama i kazalište. Tekst i izvedbena umjetnost.

 

  1. Nastavna jedinica

Drama

Razvoj drame u Rusiji. (Analiza dramskog teksta na seminaru). Odlazak u kazalište.

 

  1. Nastavna jedinica

Drama. Analiza drame, analiza dramske predstave.

 

  1. Nastavna jedinica

Metodologija

Načini proučavanja književnosti. Tradicija. Metodološki problemi. Sustavi i pokreti.

 

  1. Nastavna jedinica

Pregled književnih teorija.

Pozitivizam. Ruski formalisti. Nova kritika. Analiza

 

  1. Nastavna jedinica

Pregled književnih teorija

Psihoanalitička teorija. Strukturalizam. Fenomenologija. Poststrukturalizam. Novi historicizam. Analiza

 

  1. Nastavna jedinica

Ponavljanje književnih teorija, terminologije. Priprema za samostalan rad i izradu seminara.

 

  1. Nastavna jedinica

KOLOKVIJ

 

 

Literatura

 

Obavezna:

Bahtin, M. (2020) Teorija romana. Prev. I. Alebić i D. Lugarić Vukas. Zagreb: Edicije Božičević (odabrana poglavlja)

Solar, M. (1984) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)

Tomaševski, B. (1998) „Književni žanrovi“, u: Teorija književnosti. Tematika. Prev. J. Užarević. Zagreb: Matica hrvatska, str. 44-118.

Škreb, Z.; Stamać, A. (1986) Uvod u književnost. Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)

 

Izborna:

 

Aristotel (1983) O pjesničkom umijeću. Zagreb: August Cesarec.

Bahtin, M. (1989) O romanu. Beograd: Nolit.

Bahtin, M. (2020) Teorija romana. Prev. I. Alebić i D. Lugarić Vukas. Zagreb: Edicije Božičević.

Batušić, N. (1991) Uvod u teatrologiju. Zagreb: GZH.

Beker, M. (1999) Suvremene književne teorije. Zagreb: MH.

Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.), (1995) «Tropi i figure». Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti.

Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Bužinjska, A. i Markovski, M. P. (Burzyńska, A. i Mrkowski, M. P.) (2009) Književne teorije XX veka. Prev. I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.

Culler, J. (2001) Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Prev. F. i M. Hameršak. Zagreb: AGM.

Eagleton, T. 1987. Književna teorija. Prev. M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL.

Jolles, A. (2000) Jednostavni oblici. Prev. V. Biti. Zagreb: MH.

Kravar, Z. (1993) Tema «stih». Zagreb: ZZK.

Lešić, Z. (2008) Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik.

Lodge, D. (1988) Načini modernog pisanja. Prev. G. Gračan i S. Bašić. Zagreb: Globus, Stvarnost.

Lotman, J. (2001) Struktura umjetničkog teksta. Prev. S. Veršić. Zagreb: Alfa.

Mukařovský, J. 1999. Književne strukture, norme i vrijednosti. Prev. P. Jirsak. Zagreb: Matica hrvatska.

Pavličić, P. (1983) Književna genologija. Zagreb: SNL.

Peleš, G. (1989) Priča i značenje. Zagreb: Naprijed.

Prozorov, V. V.; Elina, E. G. 2012. Vvedenie v literaturovedenie. Moskva: Flinta, Nauka.

Solar, M. (2004) Ideja i priča. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.

Šklovski, V. (1969) Sterneov «Tristram Shandy» i teorija romana, u: Šklovski, V., Uskrsnuće riječi. Prev. I. Bedenicki. Zagreb: Ognjen Prica.

Tinjanov, Ju. (1998) Pitanje književne povijesti. Prev. D. Duda. Zagreb: Matica hrvatska.

Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb: ZZK.

 

 

 

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta