XXIII.

Illyr. Tko scto cinj, sebbi cinj.

Quae quis agit, sibimetipsi agit.

Homo adagia loquens.

Praeclara quidam per monita nomen sibi
In civitate compararat inclytum,
Interque multos hunc adivit praepotens
Vir olim, ab illo libera sibi quodpiam
Locutione adagium cupiens dari.
Hoc ille prae aliis expedire homini ratus,
Quaecumque, dixit, quis facit, facit sibi.
Vulgare id alter censuit dictum nimis,
Sibique in alios quot patrasset conscius
Mala, haud videbat, illa quo pacto sibi
Fecisset ipsi, damna sentientibus
Dumtaxat aliis: verum inaudiri ut sua
Coepere primum, mox evinci crimina,
In se, innocentes quam luebant, transtulit
Poenam, sibique cuncta demum comperit
Fecisse, in alios quae patrata credidit.
Plerumque cadere solent in auctorem mala.

Priciza XXIII.

Pr. Tko scto cini, sebi cini.

Cjovjek, ki Prorjecja govori.

Naukâ vrjednih zjech, kê dava druſime,

Bj dato njekom stech slavno ù gradu ime.

Meu inim ù gnega Moguch ide njeki,

Prosit ki uſega, dabi i gnemu nauk ki

Slobodno iſreko. Najboglje er on mgnjasce 5 Prorecje da njeko gnemu pristojasce,

Tko scto, rece, cini, sebi cini. Cjoek taj

Priprostu prem zini rjec ovu, i ù cjas saj

Mislechi, kâ inim ucinil on ſla bj,

Nevidi, kao s' tim naudi on sam sebi. 10

Al potom ſcjamorit varh djelâ njekih ſlih

Ù puku, i govorit pocese gnjegovih,

I ta das istinita sposnase ocito,

Prinjeta nagn bj tâ pedepsa, i sve tô,

Scto mgnasce da druſim opravil biasce, 15

Na svarhu spoſna s' tim da sebi cignasce.

Na tvorza napokon ſla ista cestkrati

Kâ druſim spravglja on vidimo padati.

Pripov. XXIII.

Tko scto cinni, sebbi cinni.

Cjovjek bessjeddechi Pricize.

Po Pricizaâm slavvu, i cjaâſti

Biesce Cjovjek stekko od Grada.

K' gnemmu Plemmich pun obblaſti

Doghje kada.

Svescto mosge slaghie, i drasge 5

Gnegga molli tom u sgoddi,

Da Pricizu svakku kasge

U slobbodi.

Ovvu is innijeh isabroje

"Tko scto cinni, sebbi cinnj." 10

Da priprosto to rekkoje

Plemmich zîni.

Protiv drughijem, protiv Nebbi

Slo djellovvat svescto smije,

Sve da cinnj gorre sebbi 15

Posno nie.

Kê pravedan jest podnjo

Mukke ù sebbi vechie - krati

Oni, kîje sla tvorrjo

Sctettu plati. 20

Tvorrit sebbi sve nahoddi,

Druggôm budde scto cinnitti,

I prikorran dachie u sgoddi

Svakom bitti.

"Svakko u dobba jest vidjetti, 25

Gdje na Tvorrza Djello pade:

Slosse plati na ovvem svjeti

Isnenade."