XXV.

Illyr. Velle rjeci, a niscta tvora.

Multum verborum, operis nihil.

Promissor verbosus.

Se velle navim construere onerariam
Passim Lupercus praedicabat, divitem
Sese evasurum transferendis mercibus
Jactans; at, alios consulendo, plurimum
Consumpsit ante temporis, queis scilicet
Ligna in nemoribus aptiora caederet,
In fabricando cujus usurus foret
Opera potissimum artificis, ad asserum
Conjunctionem quanta ferri copia
Sufficeret, unde pix, rudentes, velaque
Essent paranda; denique priusquam est opus
Incoeptum, et illud sedulo disquirere,
Quis rector esset optimus, qui navitae
Praestantiores crederentur caeteris,
Queis regio quaevis mercibus dives foret.
Quae cuncta postquam resciit (dementiam
Hominis videto) nil eorum, quae intenderat,
Egit, at eodem, quo requirens talia
Lasciviebat, consenuit in otio;
Nec, quod solebat glorians promittere,
Pecuniam ille adauxit, at minuit suam.
Qui multa verbis pollicentur garruli,
Plerumque factis exhibent illi nihil.

Priciza XXV.

Pr. Velle rjeci, a niscta stvora.

Obechjajnik pun rjeci.

Targovnu vegljasce da hochje plav ſgradit

Millosc, i hvastasce, dachje pak bogat bit

Targhe ù gnoj prinosech; al cimse s' druſime

Svjetuje on od vech, dugo gubi vrime,

Ù koi usjecen bit ljes ima dubravi, 5

S' kimse i mesctrom sluſcit, plavmu da sastavi,

Koliko gnem cjaval pochje ſa stuciti,

Jedra, cela, i pakal ghjechje dobaviti.

Ne bj dosta tôse sve vjesctit nu odvisce,

Prj graghja negosc pocela, znat htisce, 10

Koichje vladati najboglje korabgljom,

I pomorze imati vjesctie ù gradu kom,

Mjesto i targovine dava svako koje.

Kad sve ove, i ine stvari obaſnoje

(Vigh ludost cjovjeka) niscta pak opravi 15

Od tega, scto odsjekâ bj prie ù glavi,

Negh dangubi ù istoj, s' komiska tê stvari

Plandajuch ù toj ispraznoj brighi ostari

Ni ù rjeci scto ludoj opchjasce hvastati,

Uſmosci on pjenes svoj, negoga prikrati.20

Ki mnogo tlapechi ù rjeci obechjaju,

Niscta oni trudechi ù djelo stavgljaju.

Pripov XXV.

Vele rjeci, a niscta stvorra.

Obbechiavalaz Mnogho - govorrni.

Strasgimirſe svud hvalio,

Da veliku Plav graditi

Hochie, dabi umnosgio

Namiscgliene svê dobitti.

Cîmse budde svjettovvatti, 5

Kômchie daervâ svjech u Gorri,

Dobba budde mnosg trajatti,

I samanje mucci, i morri.

Rukotvorraz kîchie bitti,

Donjechie sctizze kako, 10

Odkle bochie dobavvitti

Celâ, sidro, jedrâ, Pako?

Kê Pomorze mislo tada

U gneggovvom hochie Plavi,

I po Morru daje vlada 15

Misli koga da postavvi.

Iosc od visce misli cesto

Taergovvinne kêchie bitti,

I podobno kêje Mjesto

Gneggovvijeh sa dobiti. 20

(Luddos gledda na Cjovjeka)

Obasnatti kad to budde,

Niscta isvaerju; nêgh sa vjeka

Sgialli isprasne dnevvi, i trude.

Svescto obblechia, jest privara, 25

Skrati joscte bitje i svoje,

I svesctosse vechie starra,

Gorre kuscia nepokoje.

"Sctogod vele ko govorri,

Budde i s' rjecim obbechiatti, 30

Sacne vele, niscta stvorri,

Gnegga luddos svak - cias pratti.