Priciza XXV.

Pr. Velle rjeci, a niscta stvora.

Obechjajnik pun rjeci.

Targovnu vegljasce da hochje plav ſgradit

Millosc, i hvastasce, dachje pak bogat bit

Targhe ù gnoj prinosech; al cimse s' druſime

Svjetuje on od vech, dugo gubi vrime,

Ù koi usjecen bit ljes ima dubravi, 5

S' kimse i mesctrom sluſcit, plavmu da sastavi,

Koliko gnem cjaval pochje ſa stuciti,

Jedra, cela, i pakal ghjechje dobaviti.

Ne bj dosta tôse sve vjesctit nu odvisce,

Prj graghja negosc pocela, znat htisce, 10

Koichje vladati najboglje korabgljom,

I pomorze imati vjesctie ù gradu kom,

Mjesto i targovine dava svako koje.

Kad sve ove, i ine stvari obaſnoje

(Vigh ludost cjovjeka) niscta pak opravi 15

Od tega, scto odsjekâ bj prie ù glavi,

Negh dangubi ù istoj, s' komiska tê stvari

Plandajuch ù toj ispraznoj brighi ostari

Ni ù rjeci scto ludoj opchjasce hvastati,

Uſmosci on pjenes svoj, negoga prikrati.20

Ki mnogo tlapechi ù rjeci obechjaju,

Niscta oni trudechi ù djelo stavgljaju.

Pripov XXV.

Vele rjeci, a niscta stvorra.

Obbechiavalaz Mnogho - govorrni.

Strasgimirſe svud hvalio,

Da veliku Plav graditi

Hochie, dabi umnosgio

Namiscgliene svê dobitti.

Cîmse budde svjettovvatti, 5

Kômchie daervâ svjech u Gorri,

Dobba budde mnosg trajatti,

I samanje mucci, i morri.

Rukotvorraz kîchie bitti,

Donjechie sctizze kako, 10

Odkle bochie dobavvitti

Celâ, sidro, jedrâ, Pako?

Kê Pomorze mislo tada

U gneggovvom hochie Plavi,

I po Morru daje vlada 15

Misli koga da postavvi.

Iosc od visce misli cesto

Taergovvinne kêchie bitti,

I podobno kêje Mjesto

Gneggovvijeh sa dobiti. 20

(Luddos gledda na Cjovjeka)

Obasnatti kad to budde,

Niscta isvaerju; nêgh sa vjeka

Sgialli isprasne dnevvi, i trude.

Svescto obblechia, jest privara, 25

Skrati joscte bitje i svoje,

I svesctosse vechie starra,

Gorre kuscia nepokoje.

"Sctogod vele ko govorri,

Budde i s' rjecim obbechiatti, 30

Sacne vele, niscta stvorri,

Gnegga luddos svak - cias pratti.