Croatiae auctores Latini: inventa  
   domum |  qui sumus |  textus |  auxilia |  tolle, lege! |   
Ferić Gvozdenica, Đuro (1739–1820) [1794], Fabulae, versio electronica (), 2266 versus, verborum 52873, Ed. Sanja Perić Gavrančić [genre: poesis - fabula] [word count] [fericdfab].
Previous section

Next section

XXXVII.

Illyr. Hochjese, dati posteglja dobro rodj.

Oportet bonum tibi ut fructum thalamus afferat.

Vota exaudita.


Cuncti optant prolem conjuges, pauci bonae
Sibi ut contingat indolis poscunt Deos,
Pravaeque vitia negligunt eradere.
Uxore ducta duo petebant ab Jove
Quod voto avebant obtinere dispare.
Hic, ut quotannis redderet agellus bene,
Ut procreandis posset inde liberis
Sufficere victum liberalem, et splendidas
Pro dignitate vestes; ille, ut redderet
Sibi bene thalamus nuptialis, praedii
Foecunditatem curae permittens Dei.
Rata utriusque vota fecit Jupiter.
Ille ex agelli fructibus, quos uberes
Continuo in annos colligebat singulos,
Prolem in deliciis nutriebat, anxius
Parum, quibus animum expoliret moribus.
Hic cum praeclarae suscepisset indolis
Pueros, ab annis erudire primulis
Coepit, et honestis institutis cereas
Formare mentes, exemploque accendere:
Segesque quamquam sterilis haud illum semel
Elusit, illa filiis in commodum
Tamen et calamitas versa, parsimonia
Hoc edocente rem tueri patriam.
Ast alii in epulis, inque cultu corporis
Qui vitam ab annis mollibus traduxerant,
Brevi dilapidant pingue patrimonium.

Priciza XXXVII.

Pr. Hochjese, dati posteglja dobro rodi.

Poſcjude usliscene.

ſcegnjeni svi ſchjude djeze imat, al gljudj

Mallo, daim bude porod dobre chjudi,

Prose ù Bogova, i nacin mahniti

ſcivgljenja gnihova nehaju upraviti.

Dva skoro oſcegnena ù Jova prosjahu 5

Dobra kâ stecena da budu ſcegljahu.

Ovi, da basctina svakomu roditi

Godiscte, i ljetina bude dobra biti.

Neka on djezi od tle kâsechje raghjati,

Odjechje prisvjetle noce dobavgljati, 10

Obilno i gostiti, kô sebi pristoi

A on sta prositi, da odar, ù koi

Ulaſi s' Dragôm svôm, bude doborrodan,

Pusctajuch Bogovom gnivâ miso, i stan.

Jove obadva smiri. Oni od dohodaka 15

Svakoljetnih ſciri sinove, i na svaka

Raskoscna uci gnih uſcivagna, a daje

Duh nagh oda svih krepostj pusctaje.

Drughi djeze ù kuchi od dobre naravi

Nemallo imajuchi vjescbatihse on stavi, 20

I iſ rana iſghledome na dobro nukati,

Sctoga ne jednome ljetina htje iſdati,

Istase nesrechja svarnu ù dobro gnim tâ,

Er ruka sctedechja jur na tô obiknuta

Oza cjuvat stoke; a druſi na obilne 25

Naucni obroke iſ mala i svilne

Nositi hagline, veglje ù mal godiscta

Svescto bj djedine svarnusce ù niscta.

Pripov. XXXVII.

Hochjesse, dati Posteglia dobro roddj.

Savjet usliſcen.

"Sgeni sdrusgen u Gliubavi

Immat Djezze Ciovjek sgjudi:

Bogga mollit saboravvi,

Da oni buddu dobre chjudi;

Nejma pomgnu, ni Nacine 5

Iskorjepit gnîm krivine."

Osgegnena cîm dvoizza

Svê savjete cinnu Boghu

Skruscna Saerza, snisgna Liza,

Da scto sgjudu, stechi moghu; 10

Kê savjetne Bogh posgjudde

Usliscitti taj - cjaſ budde.

Jedan iscte plod Livadde,

Djezzu mosge da hraniti;

Svjetle odjechie prossi tada 15

Ersu kaervim plemmennitti:

Ciste drughi plod Gliubavi,

Bitja Miso Boghu ostavvi.

Oni od plodda semglie svoje

Svû raſkoscno Djezzu hrani, 20

Cîm gnihovvu Slochiu snoje,

Djellâ opakâ gnjm ne brani:

Drughi dobre dava isgledde,

Da sctoe isvaersno, diezâ sliede.

Sgittje sasve vechie - krati 25

Isda gnegga; ta Nesgodda

U bogliesse Djezzi obrati,

I gnjm budde srechna sgodda,

Erjh ucci, da ko sctedi,

Usmnosgitti Bitje sljedi. 30

Cîmse obilno drughi hrani,

Resi i Tjelo svak - ciaſ vechie,

Svescto trudi, sve samani,

Kuscia tughu, jad, Nesrechie:

Svoje Ocinstvo, Dobrâ svojâ 35

Baerso svarsci beſ pokoja.

Previous section

Next section


Ferić Gvozdenica, Đuro (1739–1820) [1794], Fabulae, versio electronica (), 2266 versus, verborum 52873, Ed. Sanja Perić Gavrančić [genre: poesis - fabula] [word count] [fericdfab].
Powered by PhiloLogic

Creative Commons License
Zbirka Croatiae auctores Latini, rezultat Znanstvenog projekta "Digitalizacija hrvatskih latinista", dostupna je pod licencom
Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska.
Podatke o projektu vidi na www.ffzg.hr.
Za uporabe koje prelaze okvire ove licence obratite se na http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/dokuwiki/doku.php/z:digitalizacija-hrvatskih-latinista.